SLIKA 409. Lamel parket, postavljen koso prema zidu

12.3.3. PANEL PARKET

Panel parket je tvornicki proizvod sa znatnim prednostima prema ranije opisanim vrstama: izrauje se

u plocama velicine 235/2260 mm i debljine 20 mm, tako da je podloga od jelovih dascica, a gornji sloj

od dascica koje su debljine 3 do 4 mm, od hrastovine ili neke druge vrste drva, slozenih u nekom uzorku

(slika 410.). Na duzim rubovima ploce izraeni su utor i pero, kao kod brodskog poda. Ploce su tvornicki

obrusene i lakirane, tako da je odmah nakon postave pod gotov za uporabu. Daljnja im je prednost sto nije

potrebno lijepiti ih na podlogu cijelom povrsinom, ve se ljepilom (PVC) namazu samo utor i pero.

SLIKA 410. Primjer ploce panel parketa

290

1. OSNOVNI POJMOVI IZ GRAEVINARSTVA

Kako su proizvodi graevne stolarije cvrsto povezani sa zidnim otvorima, zidovima i stropovima grae-

vina, nuzno je upoznati se s osnovnim pojmovima iz graevinarstva. To su u prvom redu graevinski nacrti,

koje ucenik mora znati citati, mora znati sto je i kako u nacrtima prikazano, a narocito zidovi, stropovi i

otvori u zidovima, kako u tlocrtu, tako i u presjecima.

Sve uvjete za izvedbu drvnih proizvoda graevinske stolarije odreuje projektant zgrade, dok je zadaa

konstruktora te uvjete prevesti na drvodjeljski jezik, tj. izraditi nacrt po kojemu e stolar moi izvesti tocno

ono sto se od nekog drvnog proizvoda trazi. Konstruktor e eventualna objasnjenja traziti od projektanta,

a sa zidarom e dogovarati usklaivanje dimenzija proizvoda s dimenzijama na licu mjesta, naime, neobicno

je vazno da konstruktor prilagodi dimenzije proizvoda dimenzijama zidnih otvora, zidova ili stropova nakon

sto su isti izvedeni.

1.1. GRADEVINSKI NACRTI

Graevinski se nacrti dijele prema:

vrsti,

mjerilu,

sadrzaju i

svrsi.

1.1.1. VRSTE GRAEVINSKIH NACRTA

1.1.1.1. Projektni nacrti

Svrha je projektnih nacrta da pokazu kako je projektant zadovoljio postavljeni projektni zadatak i kako

e graevina biti izvedena. U ovu svrhu potrebno je izraditi idejni i projektni nacrt.

Idejni nacrti (Inacrti) (Slika 1.).

Namjena ove vrste nacrta je da projektant investitoru i nadleznim vlastima na najbolji nacin prikaze

svoje zamisli o izgledu, konstrukciji i funkcionalnosti projektirane graevine.

Na osnovu ovih nacrta treba se izracunati i priblizan predracun objekta. Ako je graevina srednje

velicine, nacrti se crtaju u mjerilu 1 : 200 , manje graevine u mjerilu 1 : 100 , a velike u mjerilu 1 : 500 , u

kojem pojedini dijelovi koje je potrebno detaljnije prikazati mogu crtati jos i u mjerilima 1 : 200 ili 1 : 100 .

Idejni nacrti sadrze: tlocrte, karakteristicne (okomite) presjeke i poglede na procelja.

Na temelju idejnih nacrta nadlezne vlasti izdaju (ili ne) suglasnost za izradu glavnog projekta (zbog

cega se on naziva jos i urudzbeni nacrt).

3

SLIKA 1. Idejni nacrti M 1 : 200

4

12.3.2. LAMEL PARKET

Lamel parket (pogresno nazivan mozaik) izraen je od dascica (lamela) debljine 810 mm, velicine

20/100 mm, slozenih po pet komada u kvadrate velicine 100/100 mm, a ovi su kvadrati slozeni u ploce

55 kvadrata tako da je smjer dascica svakog kvadrata okomit na smjer u susjednom kvadratu. Uobicajenoje da se ploce postavljaju paralelno sa zidom prostorije (slika 408.).

SLIKA 408. Lamel parket, postavljen okomito prema zidu

Dascice se tvornicki sloze u ploce velicina 500500 mm, a da bi se plocama moglo rukovati, sa stra-znje su strane oblijepljene mrezicom izraenom od plasticnih niti. Pri postavljanju na tvrdu podlogu koja

je prethodno premazana ljepilom, mrezica se okree na ljepilo, a s gornje strane ostane cista ploha. Ploce

mogu biti velicine i 400400 mm, te 600600 mm. Plocice mogu biti i nekog drugog oblika, ali iste vrstedrva.

Dobar se izgled poda moze postii i tako da se ploce postavljaju pod kutom 45 prema zidu. Otpadaka

nema, jer kada se ploca prepili po dijagonali dobiju se dva jednaka dijela, s tom dijagonalom se poloze uz

zid, a dalje se polazu cijele ploce (slika 409.).

I jednu i drugu vrstu drvenih dascica treba nakon postavljanja brusiti, a zatim premazati voskom ili

lakirati.

289

Ako je u podu prije izrade namaza ugraeno podno grijanje, obavezno je pustiti to grijanje u pogon,

cime se premaz osusi na gotovo 0%, a tek potom dozvoljeno je postavljati parket. Ako se parket postavi

prije pustanja grijanja u pogon, cijeli pod e se nadignuti i upropastiti.

Parketi se najcese polazu u obliku riblja kost, gdje se jedan red postavlja pod kutom 45 prema zidu, a

susjedni red nasuprotno ovome, te u raznim drugim oblicima, ako to pojedine dimenzije dascica omoguuju

(slika 407.).

SLIKA 407. Nekoliko nacina slaganja parketa

288

Tlocrti u mjerilu 1 : 100 ili 1 : 200 obuhvaaju crtanje podruma i svih katova (koji su razliciti), obicno

u vodoravnom presjeku na visini 1 m od poda, dok crtanje temelja i krovista nije obvezno. Zidovi i stupovi

crtaju se crno. Zidovi koji su nizi od visine stropa, te balkonska ili stubisna ograda crtaju se dvjema uskim

crtama. Prozorski otvori crtaju se dvjema uskim crtama po debljini zida i treom unutar njih, udaljenom

od crte vanjskog ruba zida za treinu njegove debljine. Vratni otvori crtaju se kao svijetle sirine vrata, a

smjer otvaranja crta se cetvrtinom kruga i okomicom na zid. Konture zida iznad vrata se ne crtaju.

Stubista se crtaju uskim crtama. Smjer penjanja crta se tankom crtom po sredini kraka, gdje se pocetak

penjanja oznaci kruziem, a zavrsetak strelicom. Stubisni krakovi mogu imati tri vida:

stubisni krak polazi (pocinje) iz crtanog tlocrta u kat iznad. Valja ga presjei kosom crtom koja pocinjena rubu tree stube uz ogradu i ide do suprotne strane gornje stube (slika 2.). Strelica koja prikazuje

smjer uspona crta se uz ovu kosu crtu;

stubisni krak polazi iz nekog od katova. U tlocrtu kata koji se crta polazni krak se crta kao prethodni,a od kose crte dalje crtaju se krakovi koji dolaze iz nizeg kata na ovaj koji se crta (slika 3.);

stubisni krak dolazi na posljednji kat, te se crtaju samo krakovi koji dolaze iz donjeg kata (slika 4.).

SLIKA 2. Polazni stubisni krak SLIKA 3. Stubisni kraci kroz vise katova SLIKA 4. Zavrsni stubisni krak

Za svaku prostoriju treba upisati njezinu namjenu i povrsinu (u tlocrtu ili izvan njega), treba ucrtati

sanitarne ureaje, stednjake, uzidane ormare i po zelji pokretni namjestaj.

Kotiraju se samo glavne mjere zgrade, a u tlocrt prizemlja unosi se visinska kota u odnosu na teren.

Kod tlocrta u mjerilu 1 : 500 svi se zidovi bez obzira na njihovu debljinu crtaju sirokom, a

prozorski otvori uskom crtom. Na mjestu vrata crta se prekida, a samo vrata se oznace tankom okomitom

crtom u sredini otvora. Namjena prostorija ispisuje se samo pokraj nacrta.

Okomiti se presjeci postavljaju kroz stubiste. Crta se sve kao u tlocrtu, osim vrata, koja se oznace

dvjema uskim crtama u debljini zida. Crtaju se temelji i okolni teren. Na prvoj kotnoj crti kotiraju se visine

katova od poda do poda i visina krovista, a na drugoj ukupna visina od terena. Visinska kota terena unosi

se pred ulazom i u prizemlju.

5

Pogledi na procelja crtaju se uskim crtama, i to prozori dvjema crtama na sva cetiri ruba, a vrata na

tri ruba (bez donjega). U mjerilu 1 : 500 sve se crta samo jednom crtom. Pogledi se imenuju po stranama

svijeta prema kojima su okrenuti.

Glavni nacrti (Gnacrti)

Crtaju se u mjerilu 1 : 100 (rijetko 1 : 200 ), a detaljnije prikazuju utvrene (prihvaene, odobrene)

zamisli, funkcionalnost, konstrukciju i izgled zgrade (slika 5.).

SLIKA 5. Glavni nacrt tlocrt M 1 : 100

6

SLIKA 405. Drvene dascice SLIKA 406. Svezanj drvenih dascica

Dascice se postavljaju ili na slijepi pod u koji se kroz utor cavlima zabija svaka druga dascica, ili na

betonsku podlogu lijepljenjem. Osobito je vazno da dascice imaju propisanu vlagu (810%). Parketi se

razvrstavaju u nekoliko klasa kvalitete.

Suvremeno graditeljstvo izvodi meustropne konstrukcije gotovo samo s cementnim premazom, na koji

se, kako je ve receno, drveni podovi postavljaju lijepljenjem. Kako se za pripremu cementnog namaza

koristi i voda, taj namaz je nakon nanosenja, pa i nakon sto je otvrdnuo, previse vlazan i za polaganje

parketa treba cekati da vlaga u namazu padne. Naime, ako vlaga iz te podloge ue u parket, cijeli pod se

nadigne, ucinjena je velika steta, a za nju je odgovoran podopolagac. Dakle, podopolagac mora ustanoviti

kolika je vlaga u namazu, te je dovesti na dozvoljenu razinu, odnosno ostvariti ravnotezu izmeu vlage u

drvu, vlage u namazu i relativne vlage zraka, sto je naravno jos uvjetovano debljinom namaza.

Premaz se prije polaganja drvenog poda mora osusiti na najvise 2,5% vlage, sto je dugotrajan proces

u prirodnim uvjetima:

zimi, kada je relativna vlaga zraka visoka, za susenje nee biti dovoljna ni tri mjeseca,

ljeti, uz temperaturu zraka od 20C i relativnu vlagu oko 60% te debljinu namaza 5 cm potrebno jenajmanje 40 dana.

Susenje se moze ubrzati zagrijavanjem centralnim grijanjem ili elektricnim grijalicama, obavezno uz

redovito provjetravanje prostorije, cime se vlazni zrak izbacuje iz prostorije, a omoguuje daljnje isparavanje

iz namaza. Susenje namaza moze se ubrzati i posebnim ureajima odvlazivacima (dehumidifikator), koji

rade priblizno po principu hladnjaka; suse zrak, a vlagu iz zraka ukapljavaju u poseban spremnik. Izricito je

stetno lakirati parkete prije nego je dostignuta povoljna ravnoteza vlage.

287

Dascani pod je za 10 mm krai od zidova, da drvo moze raditi u granicama sezonske promjene vlage

u zraku. Sastav poda i zidova pokriva se profiliranom kutnom letvicom ili kutnim podnozjem ili obima

(slika 404.).

SLIKA 404. Kutna letvica i podnozje

12.2. BRODSKI POD

Daske za brodski pod precizno su obraene po debljini, mogu biti sirine 100 do 150 mm, s rubovima

obraenim na pero i utor (NAMJETAJ 1 slika 43.). U slijepi pod ucvrste se cavlima kroz utor. Mogu se

lijepljenjem postaviti i na betonsku podlogu.

Za vee estetske zahtjeve brodski se pod moze izraditi i od tikovine, hrastovine, mahagonijevine i sl.

Povrsina gotovog poda moze se premazati odgovarajuim lakom ili lakbojom.

12.3. DRVENE DASCICE (PARKET)

12.3.1. KLASINI PARKET

Ove su dascice izvedene od tvrdog drva (hrn d.co.020 i dalje), najcese hrastovine, zatim bukovine,

jasenovine, te velikog broja egzota.

Istim standardom odreene su dimenzije dascica i njihova kvaliteta. Debljina im moze biti 18 do 22,5

mm, sirina 26 do 68 mm, duljina 190 do 450 mm za sirine do 48 mm, ili do 550 mm za sirine do 58 mm.

Za posebne namjene, kao sto su sportske dvorane, sirine su im do 105 mm, a duljine 800 do 1000 mm.

Na svakoj dascici izraeni su utor na jednom duljem i jednom kraem bridu, a pero na ostala dva brida.

Gledajui na plohu dascice, jednoj utor mora biti na lijevom rubu, a drugoj na desnom (slika 405.). Dakle,

dvije dascice sacinjavaju jedan par. Dascice se nabavljaju u sveznjevima po 50 komada, od cega je polovica

lijevih, a polovica desnih dascica (slika 406.).

286

Sve su velicine izrazene u cm. Na temelju glavnog projekta dalje se projektiraju sve potrebne vrste

instalacija, izrauje se staticki racun, proracun troskova (troskovnici) te crta graevna stolarija (shema

stolarije).

1.1.1.2. Izvedbeni nacrti

U ovu grupu pripadaju:

palirski (ili polirski) nacrti (Pnacrti) su detaljniji nacrti (namijenjeni graevinskim poslovoama) za iz-

voenje graevinskih radova, koji se crtaju u mjerilu 1 : 50 , iznimno 1 : 100 . Iz tih nacrta konstruktori

graevne stolarije uzimaju potrebne podatke;

detaljni nacrti (Dnacrti) dopunjuju palirske nacrte, a prikazuju pojedine dijelove u poveanom mjerilu:

1 : 20 , 1 : 10 , 1 : 5 , 1 : 2 ili 1 : 1 ;

konstrukcijski nacrti (Knacrti) obuhvaaju graevinske konstrukcije i instalacije;

obracunski nacrti (Onacrti) sluze za obracun izvedenih radova.

1.1.1.3. Zidovi i otvori u zidovima

Zidovi i stupovi u glavnim nacrtima, koji su u nacrtu presjeceni, crtaju se dvjema sirokim crtama,

nepresjeceni zid te drvena ili metalna pregrada dvjema uskim crtama, a pregrada tanja od 5 cm jednom

sirokom crtom. upljem zidu crtaju se vanjske konture, sirokim, a unutarnje supljine ili slojevi uskim crtama

(slika 6.).

SLIKA 6. Crtanje zidova u graevinskim nacrtima

Vratni otvori u mjerilu 1 : 100 u tlocrtu se crtaju uskim crtama. Otvor moze biti izraen s pristupkom

ili bez njega. Uskom crtom ucrta se osovina (simetrala) vratnog otvora, na cijem se unutarnjem dijelu upise

velicina modularne mjere vrata u cm, u obliku razlomka: sirina/visina. Na vanjskom dijelu te crte ucrta

se kruzi i u njemu upise broj stavke u troskovniku stolarskih radova za ta vrata. Sva jednaka vrata imaju

jednaki broj (slika 7.).

7

SLIKA 7. Vratni otvori crtani u mjerilu 1 : 100

Prozorski otvor u mjerilu 1 : 100 u tlocrtu crta se slicno kao i za vrata. U presjeku se vidi sadrzi li

prozor kutiju za platnenu zavjesu ili rebrenice, cemu otvor mora biti graevinski prilagoen.

Dio zida ispod prozorskog otvora naziva se parapet, a onaj iznad prozora nadvoj. Parapet moze biti

tanji od debljine zida (cime se tvori nisa) (slika 8.).

SLIKA 8. Prozorski otvori crtani u mjerilu 1 : 100

8

12. DRVENI PODOVI

Podovi su vodoravne obloge po kojima se hoda, koje su dakle izlozene habanju. Mogu biti u unutarnjem

ili vanjskom prostoru. Podovi u unutarnjem prostoru mogu biti izvedeni od drva, cementnog namaza, teraca

(smjesa cementa i kamenih zrnaca), keramickih plocica, kamena, tekstila, plasticne mase i sl.

Drveni su podovi vrlo omiljeni jer su topli, izrazite vizualne vrijednosti, zastieni odgovarajuim suvre-

menim premaznim sredstvima poveava im se otpornost na habanje, a znatno olaksava cisenje (neke druge

vrste podova obraene su u udzbeniku MATERIJALI). Drvo mora biti propisano suho.

Drveni podovi mogu doi u nekoliko oblika.

12.1. DASCANI POD

Ovo je najjednostavniji pod, izraen od blanjanih dasaka od jelovine/smrekovine, ponekad i borovine,

sirine 130 do 250 mm, pribijenih cavlima u meustropnu konstrukciju od drvenih greda na koje se najprije

podlozi podloga od neblanjanih dasaka postavljenih okomito na smjer greda i zabijenih u njih (slijepi pod).

Razmak meu ovim daskama treba biti 10 do 20 mm.

Dalje se okomito na smjer dasaka postavljaju letve debljine 48 mm, koje se zovu blazinice. Izmeu

njih razastire se suhi pijesak koji sluzi toplinskoj i zvucnoj izolaciji meu katovima. Okomito na blazinice

postavljaju se blanjane daske s desnom stranom okrenutom gore, i na njih zabijaju cavlima (slika 403.).

Daske se po duzini samo prislanjaju jedna do druge, ali na blazinici. Za podove koji moraju podnositi vea

optereenja, umjesto dasaka postavljaju se mosnice.

SLIKA 403. Dascani pod na drvenom gredniku

285

284

Vratni otvori crtaju se detaljnije u mjerilu 1 : 50 (slika 9.).

SLIKA 9. Vratni otvori crtani u mjerilu 1 : 50

Prozorski otvori crtaju se detaljnije u mjerilu 1 : 50 (slika 10.).

SLIKA 10. Prozorski otvori crtani u mjerilu 1 : 50

9

10

SLIKA 401. Ugraeni ormar, prikljucak uz zid

SLIKA 402. Ugraeni ormar, prikljucak uz strop

283

Ugraeni ormari od samostalnih se razlikuju samo po potrebi da budu prikljuceni do zidova odnosno

stropa, te da eventualno imaju obraena lea kao vidljivu plohu. Ako je ormar unutar udubine u zidu (nisi),

prikljucuje se letvicama do spalete (slika 399.), a jednako tako se moze prikljuciti uza zid ili uza strop (slike

400. do 402.).

SLIKA 399. Ugraeni ormar u zidnoj nisi

SLIKA 400. Ugraeni ormar, prikljucak uz zid

282

2. PROZORI

Prozori omoguuju vizualnu vezu izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora, pa i cijeli zidovi u prostoriji

mogu biti prozori.

Prozor je i vazan arhitektonski element na zgradi, te moze znatno pridonijeti njezinom izgledu.

Osnovna zadaa prozora je propustanje dnevnog svjetla u prostoriju i zracenje prostorije, iz cega pro-

izlaze daljnje zadae: zastita od vanjske buke, zastita od vanjskih (visokih ili niskih) temperatura, sunca i

padalina. Prozori moraju pruziti i zastitu graevine od provale. Velicine prozora, tj. njihova sirina i visina

izrazavaju se u centimetrima, a dimenzije popruga (profila) u milimetrima.

2.1. MJERE PROZORA

Nekoliko je vrsta mjera prozora, zbog cega treba biti vrlo oprezan i precizan u opisu na koju se mjeru

misli, jer lako moze doi do zabune u komunikaciji izmeu narucitelja i konstruktora. Svakako da mjere

ovise o velicini zidnog otvora.

2.1.1. VRSTE MJERA ZA PROZORE

Kod odreivanja mjera za prozore treba ih precizirati po sirini i visini. Razlikuju se:

zidarska mjera to je mjera prozorskog otvora u zidu bez zbuke;

modularna mjera M iznosi 100 mm, sa svake strane je u pravilu manja za 5 mm od zidarske mjere pa je

ukupno manja za 10 mm (dozvoljena je tolerancija minus 16 mm). Modularna mjera idealna je dimenzija,

a sluzi da se prozori u zidarske otvore usklade po svojoj zamisljenoj vodoravnoj i okomitoj osi s osima u

zidarskim otvorima i tako postigne usklaenost polozaja meu svim prozorima na nekoj fasadi;

proizvodna mjera to je vanjska mjera prozorskog okvira, koja je takoer po 5 mm sa svake strane kraa

od modularne mjere (uz toleranciju 513 mm), odnosno ukupno za 10 mm, a u odnosu na zidarsku mjeru

manja je sa svake strane po 10 mm, ili ukupno za 20 mm;

vanjska mjera krila nije uobicajena u komunikaciji;

svijetla mjera stakla vazna je za odreivanje velicine stakla i sirine krila. Ako je kod visekrilnih prozora

odreeno da su krila jednake sirine, to znaci da su jednako siroka njihova stakla (za dvostruke prozore na

vanjskim krilima);

svijetla mjera odnosi se na velicinu otvora doprozornika, a zove se jos i stolarska mjera, posebno je vazna

jer se cesto navodi u nacrtima po kojima konstruktor prozora odreuje sve ostale velicine;

arhitektonska mjera to je velicina zidarski potpuno obraenog prozorskog otvora gledanog izvana.

11

Primjer velicine nekog prozora (u cm):

zidarska mjera 181/121;

modularna mjera 180/120;

proizvodna mjera 179/119 (slika 11.).

SLIKA 11. Vrste mjera na otvorima i prozorima

12

11. UGRAENI ORMARI

Ugraeni ormari su oni koji su smjesteni u udubini u zidu (nisi) ili izmeu dvaju zidova. Po sirini mogu

imati prekid za prolaz, mogu biti sa ili bez vrata, mogu biti i dvostruki (lea na lea) ili kombinirani s

pregradom, a mogu i zamijeniti pregradu. Visina im moze biti od poda do stropa (nadvoja), do visine

sobnih vrata, iznad visine sobnih vrata, u sredini visine pregrade i sl. (slika 398.).

SLIKA 398. Ugraeni ormar

281

280

2.1.2. UZIMANJE MJERA

Konstruktor treba imati posebno ustrojenu Knjigu mjera (biljeznicu), u koju e osim mjera unositi i sva

ostala opazanja potrebna za odabir najpovoljnije konstrukcije.

Posebno je vazno ustanoviti:

vrstu materijala od kojega je zid izgraen,

je li otvor s pristupkom ili ne,

debljinu zida,

je li zid ozbukan ili nije,

lokaciju otvora (kat),

namjenu prostorije,

polozaj prozora,

vrstu parapeta,

sirinu, visinu i dijagonale otvora,

udaljenost donjeg ruba prozora od graevinske oznake za 1 metar visine od gotovog poda, nacrtane

na zidu.

SLIKA 12. Skica prozora

Naravno da se sve ove radnje mo-

raju obaviti uz polirski nacrt. Mo-

zebitne nejasnoe konstruktor tre-

ba raspraviti s voditeljem gradi-

lista ili projektantom.

Na osnovi ovih podataka, te

nakon izbora prozora potrebnih

osobina, crta se skica prozora u

mjerilu 1 : 10 , u pogledu na pro-

zor iznutra, u vodoravnom pres-

jeku prema dolje, dakle unutar-

nja strana prozora okrenuta je

prema dolje, te u okomitom pre-

sjeku, gdje je unutarnja strana

prozora okrenuta na desnu stra-

nu slika 12.).

13

2.2. VRSTE PROZORA

Prozori se razvrstavaju po nekoliko osobina:

po konstrukciji: jednostruki, dvostruki i spojenih krila (krilo na krilo),

po obliku,

po broju krila,

po nacinu otvaranja,

po polozaju u zgradi,

po prostoriji,

po materijalu.

2.2.1. OSNOVNA KONSTRUKCIJA (SKLOPOVI) PROZORA

Prozor se sastoji od sklopova: doprozornik i krilo (slika 13,). Doprozornik je okvir koji se cvrsto ugrauje

u zid, a krilo je okvir koji je pomou okova vezan za doprozornik.

SLIKA 13. Sklopovi prozora

14

Pregrade mogu biti konstruirane u neogranicenom broju kombinacija punih ploha od velikog broja

razlicitih povrsinskih obrada, staklenih elemenata, od polja razlicitih velicina i polozaja i sl. (slika 397.).

SLIKA 397. Konstrukcija i izgled pregrade s vratima i ostakljenjem

279

Bolja zvucna zastita postize se sasvim odvojenim plohama sendvica, k tome jos od razlicitih materijala

(slika 395.).

SLIKA 395. Primjeri zvucne zastite pregrade

Plohe se mogu zavjesiti za stupove konstrukcije pregrade (slika 396.).

SLIKA 396. Primjeri zvucne zastite pregrade278

2.2.1.1. Sastavi okvirnica popruga

Sastavljanje okvirnica spada pretezno u grupu kutno bocno sastavljanje, djelomicno u prikljucno bocno

sastavljanje, a ponekad i u krizno bocno sastavljanje.

ep i raskol, a pogotovo dvostruki cep i raskol je spoj koji najbolje odgovara potrebnim osobinama

spoja (vidjeti NAMJETAJ 1), budui da se moze strojno izvesti vrlo precizno i brzo, sto je narocito vazno

kod izrade dosjeda (slika 14.).

SLIKA 14. Kutno bocno sastavljanje dvostrukim cepom i raskolom okvira doprozornika i prozorskog stakla

Postoje garniture alata prilagoene velikom broju razlicitih profila. Pazljivo provedeno sljepljivanje daje

dovoljno cvrst spoj koji mora nositi tezinu samoga krila (koja je kod veih formata znacajna), a takoer

i tezinu ugraenog stakla. Vrse se pokusi i s drugim oblicima kutnog bocnog sastavljanja, ali dosad bez

uspjeha (slika 15.).

Moze se primijetiti da se okvirnice debljih profila doprozornika i krila izvode od triju slijepljenih dijelova

(slika 16.), sto doprinosi stabilnosti njihovog oblika. Popruge se po duzini mogu spajati klinastim spojem

(slika 17.).

15

SLIKA 15. Izgled moguih i izraenih kutnih spojeva

16

Ranije spomenute mogunosti ucvrsenja pregrade za pod i strop detaljnije su prikazane na slici 392.

Jednostavne pregrade sastoje se od slijepog okvira izraenog u pogonu ili na licu mjesta, obostrano su

oblozene plocastim materijalom koji moze biti gipskartonska ploca, vlaknatica, furnirska ploca, iverica i

sl., s potrebnom povrsinskom obradom (slika 393.).

SLIKA 392. Pregrade od jednostruke plohe SLIKA 393. Jednostavne pregrade

SLIKA 394. Pregrade s izolacijom

Pregrada moze biti toplinski izolirana ako se u nje-

zin meuprostor ugradi pogodan (porozni) materijal,

sto e odmah pridonijeti i akustici u prostoriji (slika

394.).

Poprecne ukrute ne smiju dodirivati obje plohe, da

ne bi cinile most za laksi prolaz topline.

Plohe se mogu kao ve izraeni sendvici umetati

uvlacenjem u gornju letvu, a zatim se izravnaju i spuste

na donju letvu.

277

U pregradama su cesto ugraena vrata, pa i ormari. Vrata mogu biti u nekoliko razlicitih polozaja (slika

389.).

SLIKA 389. Vrata u pregradi

Osim glatke pune izvedbe jednake izvedbi punih glatkih vratnih krila, pregrade mogu biti izraene od

okvira s ispunom, koja naravno moze biti puna ili prozirna (slika 390.),

SLIKA 390. Okvirna konstrukcija pregrade s ukladama

a mogu imati i pojacanu zastitu od buke (slika 391.).

SLIKA 391. Okvirna konstrukcija pregrade s visestrukim staklenim ukladama

276

SLIKA 16. Debljinsko sastavljanje popruga

SLIKA 17. Duzinsko sastavljanje popruga

Pri sastavljanju okvirnica doprozornika i krila treba uociti odstupanje od postojeeg pravila po koje-

mu su na okomitim komadima izvedeni cepovi, jer je to pravilo ostalo za okvire krila, dok se za okvire

doprozornika cepovi izrauju na vodoravnim okvirnicama (slika 18.).

SLIKA 18. Sastavljanje okvira doprozornika i prozorskog krila

17

Izgled nekoliko dogotovljenih doprozornika s krilima te IZO staklom s dvama i trima staklima prikazan

je na slici 19.

SLIKA 19. Izgled dogotovljenih doprozornika s krilima

18

SLIKA 386. Naglaseni spojevi ploha i stupova

SLIKA 387. Spojevi pomou umetnutih profila, cetvrti nacin

SLIKA 388. Spojevi pomou debljih umetnutih profila

275

SLIKA 383. Spojevi ploha i ispuna, prvi nacin

SLIKA 384. Spojevi ploha pomou umetnutih profila, drugi nacin

SLIKA 385. Spojevi ploha i stupova, trei nacin

274

Redoslijed profiliranja popruga je takav da se na unutarnjim rubovima profili izrade prije sastavljanja,

a vanjskim rubovima poslije sastavljanja, dakle na gotovom okviru. Novi alati i strojevi omoguuju da se i

vanjski profili izvedu prije sastavljanja popruga u okvir (slika 20.).

SLIKA 20. Profili popruga obraeni prije spajanja u okvir

2.2.2 OSNOVNE VRSTE PROZORA PO KONSTRUKCIJI

2.2.2.1. Jednostruki prozori

Jednostruki prozor moze biti s jednim staklom, kada ne ispunjava sve uvjete koji se na prozor postav-

ljaju, te se moze koristiti samo u podrumskim prostorijama, izbama ili slicno. Profili popruga su jednaki

onima kod dvostrukog prozora (slika 21.)

SLIKA 21. Jednostruki prozor jedno staklo

19

Jednostruki prozor s IZO (dvostrukim) staklom je novija konstrukcija. Moze ispuniti sve zahtjeve koji

se na prozor postavljaju. Izraeni su od nesto debljih profila popruga, koje svojom cvrstoom i spojevima

moraju nositi tezinu stakla. U danasnje vrijeme proizvode se uglavnom prozori ove vrste konstrukcije (slika

22.).

SLIKA 22. Jednostruki prozor IZO dva stakla

2.2.2.2. Dvostruki prozor

Dvostruki prozor sastoji se od dvaju jednostrukih prozora s po jednim staklom, spojenih u cjelinu

pomou sastavljenog doprozornika. Krila se otvaraju prema unutrasnosti prostorije, premda su se kod pr-

vih konstrukcija unutrasnja krila otvarala prema unutra, a vanjska prema van, sto je vidljivo na starijim

zgradama.

Mogu zadovoljiti zahtjevima koji se postavljaju na prozore, ali traze vee kolicine materijala i vise

radnog vremena za izradu (slika 23.).

SLIKA 23. Dvostruki prozor

2.2.2.3. Spojeni prozor

Prozor sa spojenim krilima je prijelazni oblik izmeu dvostrukog i jednostrukog IZO prozora. Takoer

moze ispuniti sve uvjete, utrosak materijala je nesto manji nego kod dvostrukih prozora, dok je za njihovu

izradu takoer potrebno vise vremena (slika 24.).

SLIKA 24. Prozor sa spojenim krilima

2.2.2.4. Sastavni dijelovi prozora

Sastavni dijelovi prozora imenuju se kao na slici 25.

20

irinsko spajanje moze se postii utorom i posebnim perom, utorom i vlastitim perom, mozdanicima ili

sirokim posebnim perom. Bridovi ploha koje se sljubljuju osim ostrih mogu biti skoseni, zaobljeni, uvuceni

i sl. (slika 381.)

SLIKA 381. Spojevi produljenja pojedinih elemenata

Kutni spojevi u osnovi su slicni onim poduznim, uz dodatak spojeva s dodanim profilom (slika 382.).

SLIKA 382. Spojevi kutnih elemenata

Slike 383. do 388. prikazuju nekoliko mogunosti presjeka stupova i spajanja istih s plohama.

273

U odnosu na strop pregrade mogu ii od poda do stropa (sto je tesko izvedivo), s pokrovnim letvicama

samo gore ili samo dolje ili i gore i dolje, s posebnim perom u utoru takoer dolje ili gore, te kombinirano

s perom i utorom gore, a pokrovnim letvicama dolje. Slicno se pregrade prikljucuju na zid.

Plohe se u gore navedene polozaje mogu spajati jedna uz drugu, a meu njih se moze ugraditi okomiti

razdjelni stup.

Cijela konstrukcija moze imati donje i gornje letve s utorom u koji se postavlja stup s kratkim cepovima

(slika 379.), ili se mogu postaviti samo stupovi, tako da se nataknu na okrugli cep ucvrsen u pod i gornjim

krajem zaokrenu na cetvrtasti cep ucvrsen na strop (slika 380.). Takav cetvrtasti cep moze se umjesto

onog okruglog ucvrstiti i na pod.

SLIKA 379. Osnovni spojevi okvira pregrade SLIKA 380. Konstrukcija samostalnog stupapregrade

272

SLIKA 25. Sastavni dijelovi prozora

Okvir doprozornika sastoji se od cetiriju popruga:

gornji profil,

donji profil (ciji se profili razlikuju),

okomiti profili (jednaki su kao gornji profil),

srednji okomiti komad koji se nalazi kod trokrilnih prozora i

vodoravni razdjelni komad kod prozora s nadsvjetlom.

21