126775023-11-Karl-Gustav-Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

1/36

225MATICA, zima 2010.www. maticacrnogorska.me

Predavanje III

16. maj 1934.

* * *Sada on poinje svoju propovijed o Natovjeku.1 Ove susri-

jeemo taj koncept Natovjeka po prvi put. On daje odreenudefiniciju o njemu kao o biu koje moe biti stvoreno ovjeko-vim injenjem herojskog poduhvata da stvori neto izvan sebe.Naravno, bilo koje stvaranje je stvaranje izvan sebe jer osoba

ve postoji, i ako je neto stvoreno to mora biti izvan. Sutina

analitika psihologija

SEMINAR O NIEOVOM ZARATUSTRI

Karl Gustav Jung

The original two volume edition of Jungs lively Seminar on

Nietzsches Zarathustra allows the interested readers to participate withJung in illuminating the thought and personality of Nietzsche. The ana-

lysis of this infamous Nietzsches work Thus Spoke Zarathustra suc-

ceeds in revealing the extraordinary connection between them. This

book will prove fascinating reading for students of psychology, philo-

sophy as well as practicing Jungian analysts. Ilija Kapii translated

and prepared this work which will be published for first time in our lan-

guage.

1Najnoviji prevodioci prevode Ubermensch kao Overman, (Natovjek, a

ne Superman, p.p.).

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

2/36

226 MATICA, zima 2010. www. maticacrnogorska.me

stvaranja bi bila, vrlo naelno, ovjek izvan sebe a to jeNatovjek. Nie ove kae: ovjek je neto to je prevazie-no, to treba da bude prevladano. Dakle, to je veza izmeuposlednjeg iskaza prethodnog poglavlja da je Bog mrtav i poe-

tka ovog novog poglavlja?Miss Hannah: To znai da je mogunost projektovanja Boga

u stvar izvan nas zavrena. Taj period je mrtav i mi ga moramopronai u sebi odnosno u Sopstvu.

Dr Jung: Da, i to praktino znai pitanje: to se dogaa saovjekom kada izjavi da je Bog mrtav? Neto se mora dogodi-

ti jer ostala ljudska bia dre da Bog ivi, izjavljujui to preno-si neke od svojih vitalnih procesa u impersonalnu sferu koju onizovu Bog.

Mr. Allemann: To je poveanje svijesti, razbijanje tabua.Dr Jung: U redu, ne nuno, ali je neto poveano sa tim.Mr. Allemann: Odgovornost za sebe.Dr Jung: Moe se rei odgovornost ako se pretpostavi da je

svijest uveana. Naravno bez svijesti nema ni odgovornosti.Remark: Ako nije bio voen, onda se oslanjao samo na sebe.

Dr Jung: On je bez Boga ukoliko je pretpostavio da ga je Bogvodio. Ali, to je poseban sluaj: bogovi uvijek ne vode, oni tako-e i zavode. Na primjer, mi se molimo hrianskom Bogu da nasne odvede u iskuenje: jedna od mojih malih keri odbila je dakae molitvu jer Bog ne bi trebao da radi takve stvari. U pore-enju sa Bogom mi smo mali mravi, ak nijesmo ni eca, i takoon preuzima neko prijateljsko voenje u zamke koje su velikozlo.2 Ali, postoji neki odreeni efekat koji se dogaa kadaovjek izjavi da je Bog mrtav.

Mrs. Crowley: Inflacija.Dr Jung: Naravno. Vi tada izjavite da su odreeni vitalni pro-

cesi koje preuzimate pripadali biu izvan vas, i sada su mrtvi.

Karl Gustav Jung

2 Jung je jednom napisao da ovjek moe znati o Bogu manje nego neki

mrav o sadrajima britanskog muzeja, (CW 7, par. 394 n).

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

3/36


Oni ili vie ne postoje ili su postali vaa vlastita aktivnost.Dakle, otada su ovi procesi netaknuti. Bilo ime to izjavite onine mogu umrijeti, oni nikad ne umiru. Deavaju se kao to su seuvijek deavali, ali se sada deavaju pod vostvom vae vlastite

fantazije, vaeg vlastitog injenja. Umjesto da kaete: Bog mije govorio u snu, vi kaete: Sanjao sam, jai fait un reve,stvorio sam, proizveo san, to je vaa aktivnost. Onda, nekonaie i kae: Ti uasu, kako moe stvoriti tako paklen san?I mislite da morate biti neki grozan ovjek kad stvarate takvesnove! Sveti Augustin se zahvalio Bogu to ga nije uinio odgo-

vornim za vlastite snove.3

Jo uvijek je vjerovao u impersonalnuaktivnost. Da je mislio da je Bog mrtav imao bi potpuni pakao,tada bi njegovi snovi bili njegovi vlastiti, i svako zlo ili dobrokoje je Bog do sada inio u svijetu bilo bi njegovo vlastito inje-nje. Ako je osoba toga svjesna njena odgovornost moe bitipodignuta do takvog stepena da e imati paklenu inflaciju svije-sti. Ali, ako nije svjesna, ako ne zna to je uradila govorei da je

Bog mrtav tada moe imati inflaciju cjelokupne linosti. Tada enjegovo nesvjesno dobiti inflaciju, bie ometan neprekidnimpojavljivanjem Boga u nesvjesnom to je naravno najuasnijastvar. Stvari mu se dogaaju i on misli da je odgovoran.Iznenada se u njegovoj glavi pojavi misao, na primjer i on mislida mora biti najnemoralnija osoba kad ima takvu misao. Mi nemoemo biti objektivni, previe smo histerini: mislimo da smouradili to i to zato to ne pretpostavljamo da se stvari same doga-aju. Mi smo poput nekog ko etajui kroz umu pomisli kadamu neka ivotinja preprijei put: Zato sam izazvao da mi ta

Seminar o Nieovom Zaratustri

3 Iako je oeao zapovijed da se uzdri od pohote tijela Augustin je priz-

nao da Bog odreenim mislima u snu ne izaziva samo zadovoljstvo, ve one

idu tako daleko da dobijaju saglasnost, i neto su vrlo slino stvarnosti,

(Ispovijedi, knjiga 10). Ali, Nie suprotno: Nita vie nije tvoje nego tvoji

snovi! Nita vie nego tvoje vlastito djelo! (Zora, knjiga II, str. 78).

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

4/36


ivotinja preprijei put? Zato sam stvorio tu ivotinju? Ali, umje poput ume u kojoj se dogaaju sve vrste stvari. Nekada smovjerovali da Bog moe initi udesne stvari i da moe stavljatiposebne misli u ovjekov um, ili da zli duhovi ine loe preva-

re i na taj smo nain bili osloboeni odgovornosti za pojedineaktivnosti. Ali, ako izjavite da je Bog mrtav i da bilo koji duh nepostoji onda je sve vae vlastito injenje, ili jo gore injenjevae supruge, komija, ece i tome slino. To je prilino loe.Nije samo Bog u vama introjektovan, ve je takoe projektovanna ovjeanstvo i tada ono to rade ljudi postaje znaajno jer

pretpostavljate da znaju to rade, i da samo avo moe radititakve stvari. Ali, ti ljudi su potpuno nesvjesni, kao to ste i vinesvjesni: stvarno ne znate to radite jer nijeste Bog. Ali seponaate kao da ste. To je neizbjena posledica i tada naravnopostajete veoma vani, odgovorni za itav svijet. Ako ste sklonida budete dobar hrianin stiete zabludu spasioca. Mislite daste na neki nain barem mali spasilac, da morate zastupati svijet

i ljudima rei to je dobro za dobar razlog. Ali, va razlog je isu-vie lo zato to pokuavate da pobjegnete iz vlastite inflacije.

Dakle, kada Nie izjavi da je Bog mrtav on se konfrontira saigraem na konopcu, i to je igra na konopcu?

Mrs. Stutz: On reprezentuje veliku opasnost od inflacije.Dr Jung: U redu, igra na konopcu je velika koliina energije

koja je ranije bila u Bogu. On je umanjeni oblik Boga i on je igrajer se Bog igra sa svijetom. Da je potrebno da je Bog igra ideja jenaravno vrlo paganska, i hindu ideja je da se on igra sa stvaranjemsvijeta i njegovim unitavanjem. Ali, Bog kao kreator, stvaralac,tvorac stvari takoe je hrianska ideja. Dakle, Bog se sada pojav-ljuje poput igraa na konopcu koji je sam Nie. I igra na konop-cu vodi neku isuvie opasnu egzistenciju. Stoga, kroz svoje poi-

stovjeivanje sa Bogom on je odmah prisiljen na herojski stav,neki stav mogue samodestrukcije: on je sa tom inflacijom pove-an izvan sebe. Ne moe se kazati da je ovaj nain veoma lo: to

Karl Gustav Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

5/36


je injenje heroja. Vidite, heroj mora imati ogromnu samodestruk-tivnu tendenciju da bi bio heroj. Mi slavimo heroja i heroj poedu-je boansku iskru, inae ne bi bio heroj. Zatim on susree sebe kaoheroja, ovog igraa na konopcu, ali to znai tvorca svoje vlastite

destrukcije. Meutim, za trenutak igra na konopcu ne igra ulogu.Prvo, Zaratustra pokuava da ui ljude svojoj ideji o Natovjeku.

Naravno, ideja o Natovjeku posljedica je smrti Boga, tadaovjek ne moe ostati ovjek. On je podignut izvan sebe zato tosu vitalni procesi koji su ranije bili utjelovljeni u Bogu sada unjemu i on postaje kreator lino, kao to Bog stvara sebe ili svi-

jet. U starim egipatskim tekstovima Bog je tvorac vlastitog jaje-ta, graditelj vlastitog gnijezda. On izlijee samog sebe; on jeFelix koji se spaljuje i nie iz vlastitog pepela; on je Bog kojivjeno iznova stvara sebe.4 Dakle, kad god se inflatorni procesprobudi u ovjeku on postaje kreator sebe. Stoga, Nie sadanastavlja da govori o Natovjeku kao sposobnom da stvori sebe;sada je Zaratustra izraz ovjek plus Bog. On moe ponititi sebe

i stvoriti bie izvan ovjeka, navodni proizvod ovjeka i Boga.Zatim on kae: Sva bia su do sada stvorila neto izvan sebe,te da bi se inae vratili do ivotinja. Ove je tumaenje starca upoglavlju prije: on ne stvara vie i tako se vratio nazad do ivo-tinja, prirode. Ova ideja o samoobnavljanju opta je religioznaideja. U kojoj se vrsti istorijskih rituala to izraava?

Mrs. Baynes: U ceremonijama ponovnog roenja, i u inicija-cijama.

Dr Jung: Naravno, sve ceremonije ponovnog roenja u svimreligijama izraavaju samoobnavljanje i uvijek su povezane saidejom da u samoobnavljanju ovjek radi istu stvar kao i Bog: utoj mjeri on je Bog lino. Na primjer, krtenje Hrista u Jordanu


4 ini se da se Oziris u jednom trenutku spaja sa drevnim Guska Bogom,

dakle kosmikim jajetom. Bog svega izrecivog ... Ja sam stvorio sebe iz tvari

koju sam ja stvorio. E. A. T. Wallis, Od fetia do Boga u drevnom Egiptu,

(London, 1934, str. 435).

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

6/36


trenutak je njegovog oroavanja sa Bogom samim. Prema sta-rom doketskom uenju to je bio momenat kada je Bog uao uovjeka Hrista. Hrist je bio obian ovjek do svog krtenja kadaje Bog uao u njega, kada je postao Natovjek, Bogoovjek. I

ostao je Bogoovjek do trenutka u vrtu prije raspea kada mu jekapao krvavi znoj. Tu ga je Bog napustio i tada je bio obian o-vjek koji je razapet, i uopte nije bio Bog. Zato je rekao na krstu:Boe moj, zato si me naputio?5 Naravno, stara doketskavjera je jeretika u odnosu na katoliku dogmu, ali se ouvalakroz mnoge vjekove i preivjela u odreenim vie ili manje mi-

stinim sektama koje jo uvijek postoje.6

Bez ceremonije pono-vnog roenja ovjek je naravno po optem miljenju, poput nekeivotinje. U katolikoj crkvi ljudi moraju biti krteni da se spasuod prirodnog stanja u kojem nijesu sposobni za viziju Boga,posebnu privilegiju tog stanja. Oni su tada quasi modo geniti,kao ponovo roeni. I u paganskim kultovima ljudi se oblae ubijele plateve i doje se mlijekom oko neelju dana poslije

ponovnog roenja. Bio sam u jednom dijelu Afrike e imajuveoma bolne i komplikovane ceremonije inicijacije i reeno mije kada ih mladi mukarac ili ena izbjegnu, kao to to sada radepod uticajem hrianskih misija, nazivaju ih ivotinjama jernijesu podvrgnuti ritualu ponovnog roenja. Svi rituali ponov-nog roenja pretvaraju ovjeka u neto izvan njega, i to je izra-eno na mnogo razliitih naina: na primjer, da njegovi stvarniroditelji nijesu vie njegovi roditelji, ili da su umrli, i vraaju seopet kao vrsta duhova u poreenju prema ivotinjskom biukoje su bili prije, i daju im se nova imena, itd.

Karl Gustav Jung

5Nie na drugom mjestu pie o Hristovom plau na krstu da to vjerovatno

daje dokaz o optem razoarenju i prosvjetljenju nad zabludom svog ivota,

(Zora, knjiga II, str. 114).

6 Doketi (od dokien ini se) poput Markiona tvrde ako je Hrist umro na

krstu morao je biti samo ovjek. Tertulijan reprezentuje ortodoksnu doktrinu

da je Hrist bio oboje, ovjek i Bog.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

7/36


Mnoge forme rituala ponovnog roenja pokazuju da su repre-sentation collective (kolektivne predstave, p.p.) i arhetipskeideje, to znai da je proces koji je u pitanju regularni kvalitetkolektivno nesvjesnog, izvorna ovjekova dispozicija.7 I zato

to se javljaju svuda uvijek se vraaju u jednoj ili drugoj formi.Ako uopte ivimo uvijek emo teiti ispunjenju arhetipaponovnog roenja. Moemo rei da se dogaa na najmanju pro-vokaciju. Dakle, kada Nie izjavi da je Bog mrtav on odmahpoinje sa transformacijom. Sa tom izjavom on nije vie hria-nin, on je ateist, ili nije vano to. On odmah upada u proces

arhetipskog ponovnog roenja jer su te ivotne sile koje su unama, a koje zovemo Bog, moi samoobnavljanja, sile vjenepromjene. Gete je to oeao: postoji predivan stih u Faustu okraljevstvu majki u kojem su sve stvari u nekom neprekidnomstanju samoobnavljanja, neprekidnom ponovnom araniranju.8 Ito je kraljevstvo majki ambis boanstva: ono je tama dobra,deus absconditus, auctor rerum, tamni otac stvorenih stvari.

Takoe se moe rei da je izvorna majka. Dakle, imamo pose-bnu sferu u naem nesvjesnom koja korespondira sa takvim kon-ceptima, i mi je zovemo Bog, kreativni ili stvaralaki Bog. Iim prije, ovom projekcijom ili izjavom (obzirom na to) ovajstvaralaki Bog je ukinut i proces u nama odmah poinje.Ushieni smo zbog ovih moi. Ako ne elite da budete od njihuhvaeni onda ne dajte takve izjave; previe je glupo to initi jer


7 Jung je rekao: Ja zovem kolektivnim sve psihike sadraje koji ne pripa-

daju jednom pojedincu ve mnogim, tj. drutvu, narodu ili ovjeanstvu uop-

te. Takvi sadraji su ono to Levi Bril zove representation colective ili pri-

mitives. Lukijan Levi Bril, Kako uroenici misle, prevod Lillian A. Clare

(orig. Paris, 1910, str. 35. ff).

8 Zajedno, Jung i Nie su bili predani Geteu. Jung se naroito divio drugom

dijelu Fausta, za njega je on najbolji primjer onoga to on zove vizionarska

umjetnost, i iji jeZaratustra takoe primjer. UFaustu vidi, II dio, act I, scena

XVI; i takoe CW 15, par. 89 154.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

8/36


na taj nain provocirate nesvjesno. Naravno, vi mislite da jesasvim nevano da li dajete takve izjave ili ne, da o Bogu moe-te rei ovo ili ono, to ne predstavlja nikakvu razliku. Ali, kaemvam to u stvarnosti predstavlja razliku, samo vi to ne povezuje-

te sa tim stvarima. Vidite, ovjek Nie nije shvatio kad je rekao:Bog je mrtav, da je to znailo da je upao u mlin, u alhemiar-sku pe, e je skuvan i transformisan. Kao to nije bio svjestan,na primjer, da je miljenje najiscrpljujui kreativni proces. Kaeda su iz njegove glave iskoile sve misli poput Palade koja jeiskoila iz Zevsove glave9, ali na sljedeoj strani ve se ali na

strano povraanje i uasne glavobolje koje su ga remetile dokje radio.10 To je generalno tako; ne moemo povezati psihika ifizika stanja. Vidite, ta izjava je veoma nepodnoljiva stvar:odmah ga dovodi u nevolje, ali on toga nije svjestan. Nevolja jeto on mora da stvori Natovjeka. Njegova prva rije je: Ja vasuim Natovjeku, ne shvatajui da se davanjem roenjaNatovjeku konfrontira sa zadatkom stvaranja Natovjeka. to

je najbolji dokaz da on toga nije svjestan.Miss Hannah: Da ga propovijeda.

Dr Jung: Zapravo, da je shvatio sa kojim se zadatkom kon-frontirao o njemu ne bi uio, sve bi to uvao za sebe. Vidite, kadneko propovijeda takve stvari on praktino kae To treba ura-diti, ali samnom je sve u redu. Ali, bili vi svjesni ili ne vi stekonfrontirani sa nekim nemogue tekim zadatkom, vjerovatnostvarno nemoguim za nekog ko je hrabar, drzak ili dovoljno ludda sugerie da je sposoban za stvaranje van sebe, da pretpostavida je nosilac boanske aktivnosti. To je previe veliko.

Karl Gustav Jung

9 U Ecce Homo govorei o stvaranju Zaratustre Nie ivopisno opisuje

iskustvo ove inspiracije. Vidi, prethodno navedeno II Predavanje, str. 24 25.

10 Nieovo zdravlje sem kratkih perioda bilo je nevjerovatn loe. U 1879.

godini neko je iz njegovih pisama izraunao da su teki napadi trajali 118 dana.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

9/36


Predavanje VII

20. jun 1934.

Dr Jung: Proli put sam proitao dio u kojem se Zaratustrabavi najodvratnijim poslednjim ovjekom, i elim da vas pitamkako ste impresionirani tim drukanom. Da li ga volite? uosam prilino zanimljivu reakciju na njega.

Mrs. Baynes: Mislim da je odvratan.Miss Hannah: Ja mislim da je sasvim u redu kao dio pojedin-

ca, ali ne i kao cjelina.Mrs. Baumann: Ja mislim da je on dosadna strana ovjekovebanalne egzistencije.

Dr Jung: Pa, neko ko je veliki entuzijast o Nieu rekao mi jeda je pronaao da poslednji ovjek uostalom nije tako odvratan;on misli da je on prilino prihvatljiv pojedinac i da mu idejenijesu tako loe. Na primjer, Zaratustra kae: Razbolijevaju se

i postaju nepovjerljivi, razmiljaju greno: hodaju oprezno.Budala je ko se spotie o kamenje i ljude. Ovo ne bih ospora-vao. ovjek jo uvijek voli blinjega svoga i trlja se o njemu,treba toplinu. To je potpuno logina istina. Uzimajui u obzirzdravlje trebao bih rei i nije previe loe kad se etimo toZaratustra kae o vrijednosti i uvaavanju tijela. Poslije, tu jepoglavlje u kojem on kune one koji preziru tijelo i ovi poslednjiljudi sigurno imaju visoko miljenje o zdravlju, to znai o funk-cionisanju tijela. Tako je poslednji ovjek vrlo obian i sasvimrazuman pojedinac nisaim naroito prekomjernim. Zatim, onkae: Vie se ne postaje siromaan ili bogat, oboje je muno.Ponovo vrlo razumno gledite. Da ljudi nijesu slijedili takveideje svijet bi bio jo vei pakao haosa nego to je danas. Da su

ljudi malo razumniji i sa manje strasti da budu vrlo siromani ilibogati vjerovatno bi stvari u cjelini bile mirnije i bolje. Vidite,on kune vrlo normalno ljudsko bie. Da je prihvatio da je ovjek


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

10/36


po sebi neki nezamjenjivi dio makar i svojih osobina oeao bise vjerovatno bolje. Ne bi bio tako ekscentrian i ne bi povrjei-vao sebe. Sljedea aluzija koja je karakteristina je: ovjek jouvijek radi, rad je prolost. Ali, ovjek pazi da ne bi dokolica po-

vrijedila nekog. Oni navodno nijesu preoptereeni. Meutim,Nie je bio ovjek koji je strastveno troio svoju energiju i bezsumnje povrjeivao je mozak najuasnijim intenzitetom.Naravno, moe se rei da to nije bila njegova karakteristika mine bi imaliZaratustru ni druge njegove knjige. Ali, oito dvijesu strane istine, ne samo jedna.

Sada, dok Zaratustra uruuje propovijed on je ponovo svjestanda ne dospijeva do uiju svoje publike i sljedee poglavlje poinje:Onda se opet dogodilo neto to je zanijemilo svaija usta i

ukoilo svaije oi. U meuvremenu je, naime, igra na konop-cu zapoeo svoju predstavu: ...

Kako razumijete injenicu da igra na konopcu poinje svojzadatak dok je Zaratustra jo govorio o najodvratnijem ovjeku?

To je mala psiholoka kauzalnost. Ove moramo misliti o cjelo-kupnoj proceduri kao o procesu u jednoj osobi.

Dr Reichstein: Ako uzmemo ovog igraa na konopcu kaoNatovjeka to bi istovremeno bilo kontradiktorno stanovite,kontrast prema posljednjem ovjeku koji je prilino upleten umateriju, koji je veliki materijalist.

Dr Jung: Vi smatrate da sada poinje vrsta kompenzacionogprocesa. Da propovijed postaje tanja, gotovo da se oea. Prijesvega, on ne dolazi do svoje publike; onda, ono to kae prilinoje tanko jer je nepravedno. On stvarno proklinje ovjeka sakojim ivi, obinog ovjeka. On ivi u zdravlju i ini tu stvarnajodvratnijom po sebi. Pa, ono to kae u potpunoj je suprot-nosti sa injenicama iznutra; govori neto to vie nema nikakve

veze sa injenicama. I onda sve to se kae je tanko i obino kaoda je ispranjeno od libida. Nema snage u tome, ili postoji samosnaga volje, ta mizerno mala koliina slobodnog libida koja

Karl Gustav Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

11/36


konstituie takozvanu ovjekovu snagu volje. To je kao da jeistisnuto iz njega s koncentrisanim pokuajem volje, ali to nijepodrano instinktivnom istinom, dubljim slojevima njegove li-nosti. Oni tada poinju da djeluju za sebe, postaju automatski;

pojavljuju se u nekoj aktivnosti koja nije vie Zaratustrina aktiv-nost. Ali, igra na konopcu takoe je na neki nain Zaratustralino. To ne znai Zaratustru kakav je on ove u knjizi e je sverazdvojeno u razliite figure, ali to je drama interieur (fr. unutranja drama, p.p.) autora lino. Dok on govori u likuZaratustre neko drugi dolazi da djeluje u liku igraa na konop-

cu. Onda, kakva bi vrsta figure bio igra na konopcu posmatra-no sa ove osnove? Poedujemo li mi neku kategoriju u koju biga mogli svrstati? Ove je figura Zaratustre i figura mudrogstarca, i sada dolazimo do pasusa u kojem se pojavljuje taj ua-sni aljivija, pajac. Postoji mnotvo figura.

Mr. Allemann: To je onaj dio Niea koji ide preko zaliva dapostane Natovjek.

Dr Jung: Da, igra na konopcu je Nieov pokuaj da postaneNatovjek. Vidite, to je bilo osueno na propast; spalio je svojmost govorei o poslednjem ovjeku, govorei ljudima da susasvim bezvrijedni jer zaboravljaju da postanu Natovjek. Onipozivaju igraa na konopcu da hoda na tankom konopcu iznadambisa koji ih odvaja od Natovjeka, i ne vjeruju da moe preizaliv. On treba da im pokae kako se postaje Natovjek: to jepitanje hitno. Vidite, oni mogu rei: Tout cela est bien dit maisil faut cultiver notre jardin (fr. sve je dobro to je rekao, alimi moramo njegovati na vrt, p.p.). To je poput neke vrste praz-nog razgovora koji se sada vodi u svijetu. To je u svakoj noviniili knjizi. Svi kau treba, mora, ali niko ne pokazuje kako sestvar moe uraditi. Na primjer, postoje ak i ljudi koji kau da

bi bilo sasvim jednostavno regulisati cijene; imamo deset hilja-da dobrih teorema ali nijedna ne pokazuje nain kako da ihostvarimo. Oni kau: samo ako ljudi urade tako i tako, ali mi se


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

12/36


moramo baviti ovjekom onakvim kakav je on, ne moemonapraviti sistem ili shemu u kojoj svako obavlja svoju dunostdo kraja. To nikad nije uraeno. Dakle, postoje neki posebnientuzijasti ili posebno blagoslovene budale koji svoju dunost

obavljaju do kraja; oni su velike budale ili udesna bia ijeslike stavljamo u kapele i koje oboavamo. Ali, ljudi nikad nedolaze do zakljuka da svoju dunost mogu obavljati do krajazato to to uvijek obavi neko drugi i to je dovoljno. Pazite se daih ne oponaate, to je njihov moral. Dakle, naravno, kadZaratustra govori o Natovjeku ljudi se interesuju za igraa na

konopcu koji e zaista da izvri veliki podvig. To je istinski test.Tout cela est bien dit (fr. sve je dobro to je rekao, p.p), alinam sada dozvolite da vidimo kako je stvar obavljena. I Niedolazi do kraja; on ne zna, on je figura koja ivi u idejama.Dakle, to je arhetip mudrog starca koji je sistem predivnih ideja.On se sastoji od tkiva najudesnijih ideja koje su ikad vizuelizi-rane, ali nie nije reeno kako to uraditi. To se samo ponekad

stavlja ispred vas kao vrsta etikog programa; to treba. Ali, imponete da ga primjenjujete, postoje samo greviti pokuajivolje. To znai uasni napor, i vi oeate da je to nerealno. Stogaje neizbjeno kad propovijed postane tanka da libido pree udrugi sistem, praktino sistem koji e pokazati kako je stvarobavljena ili kako moda nije uspjela.11 Proitau tekst:

Izaao je na mala vrata i krenuo du konopca koji je bio raza-pet izmeu dvije kule, tako da je visio iznad trga i naroda. Kadaje preao tek polovinu puta mala vrate se jo jednom otvorie igizdavo obuen ovjek poput lakrdijaa iz njih iskoi i poeurno za prvim. Naprijed sakati, kriknu straan glas,pokrenite lijene kosti, nametljive bledoliki! Nemoj da te golicam peta-ma! to radi ove izmeu kula? U kuli je mjesto za tebe, treba

Karl Gustav Jung

11 Poslije raskida s Frojdom Jung je nastavio da koristi koncept libida mada

neto manje u kasnijem radu. Meutim Jug koristi libido sa znaenjem psihi-

ka energija, i nije samo seksualna energija. Vidi, CW 5, par. 186.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

13/36


te zatvoriti, blokira put boljem od sebe! I sa svakom rijeiblie se primicao prvom.

I kakva vrsta sistema u Nieu bi bio igra na konopcu?Miss Hannah: To je Sjenka. On to sam ne ini, Sjenka ini

napor.Dr Jung: To je mogunost. Igra na konopcu bi mogao biti

Sjenka kao to ste prethodno rekli, ali za tu dijagnozu moramoimati neki dokaz. Da li imate neki dokaz?

Miss Hannah: ini mi se da je on bio Sjenka jer pokuaj nijeuspio; pokuaji da se napusti nesvjesno uvijek to uine jer su

previe fragmentarni.Dr Jung: U redu, to bi se moglo nazvati dokaz. To je oigle-dno neki pokuaj koji je osuen na propast u mjeri u kojoj semoe rei da je Sjenka pokuaj da se naputi nesvjesno.Cjelokupni ovjek nikad nije u njoj.

Mrs. Baumamm: Ja imam ideju da to mora biti poslednjiovjek kao to je u Nieu, jer je to stvar koja je izostavljena.

Dr Jung: Da, mi smo se bavili poslednjim ovjekom neposre-dno prije, tako da je vrlo vjerovatno da ove ta figura takoeigra ulogu. Prvi dio je prosto izbacivanje zadatka, pravljenjeprograma, a zatim se postavlja pitanje kako e biti izvren, iove poinje prikazivanje naina. Sasvim sigurno Nie misli:Ustani, ti poslednji ovjee i pokuaj prei preko zaliva; i ovitakozvani poslednji ljudi, ovi najodvratniji obini ljudi pokua-vaju sada da preu preko. Dakle, oni su naravno sjenke. Oni ninajmanje nijesu herojski. Sasvim su neprimjetni, i uglavnom suobiljeeni manje ili vie negativnim kvalitetima. Svaki herojski

pokuaj je nestao, oito; i ne bi ih nazvali naroito pozitivnimprirodama. Sasvim je jasno da je naa svijest uglavnom u prvomplanu, nai pokuaji su uglavnom svjesni, barem mi to tako voli-

mo rei. Stoga, linost iz naih lea zovemo naom Sjenkom ipretpostavka je da nijedan odreeni herojski pokuaj nee bitipreduzet od te linosti. Svjesni ego je neko za to. Sjenka figura


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

14/36


nema tijelo, ona je relativno neuspjena i mi pretpostavljamo dasu sposobnost, snaga volje, energija i sve to u svjesnom. Tako dabi ovaj vie ili manje neadekvatni igra na konopcu takoe ispu-nio ulogu Sjenke. I, to je taj strani momak koji izlazi poslije

njega?Miss Wolff: Zar ne postoji odreena komplikacija u ovom slu-

aju? Nieova stvarna Sjenka, to jest, obini ovjek u njemuuopte nije bio ukljuen u problem. Tako je igra na konopcupoput svojevrsne surogat figure. U isto vrijeme, slika igraa nakonopcu izgleda mi kao odraz i kritika cjelokupne situacije. To

znai da je nain koji je upravo proklamovao Zaratustra kako dase postane Natovjek nerealan. To je akrobatika, neka vrsta cir-kus tosa. To je opasna nerealnost i stoga se katastrofa nunodogaa.

Dr Jung: Sasvim. Tako da bi to bila simbolika demonstraci-ja Zaratustrine psihologije; ona se prikazala kao vrsta simbolapred publikom. Pod obinim okolnostima igra na konopcu bi

preao preko kao to to obino radi, i to je samo da Zaratustranapravi svoj nastup na mjestu na kojem se nesrea dogaa. Onometa igraa na konopcu svojim prisustvom.

Mrs. Jung: Treba misliti da je igra na konopcu Nieov um iliintelekt u onoj mjeri u kojoj je Nie poistovjeen sa njim, i lakr-dija bi bio Sjenka koja skae preko njega. Da se Nieov umpokvario cjelokupna je tragedija. Ja ne mogu vieti kako igrana konopcu moe biti poslednji ovjek. ini mi se da je on su-protnost jer je poslednji ovjek ove opisan kao da uopte nemahrabrosti, ne preduzima rizik, on ne bi pao. Ali je sam Niestvarno pao.

Dr Jung: Da, to takoe moe biti tano. Pa zapravo, na poe-tku je vrlo teko prosuditi pravu prirodu igraa na konopcu.

Moramo malo anticipirati. Kasnije vidimo da je igra na konop-cu poginuo i Zaratustra se brine o njegovom tijelu, ali prije negoto je umro on mu kae: Tvoja e dua umrijeti ak i prije tvog

Karl Gustav Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

15/36


tijela. To je proroka rije, predskazuje Nieovu sudbinu.Njegova dua je umrla 1889. godine kada je nastupila opta

paraliza, ali je on ivio jo jedanaest godina. Njegovo tijelo

je ivjelo, ali mu je dua umrla. Tako sudbina igraa na

konopcu simboliki anticipira sudbinu koja je porazila

Niea. Nie je lino igra na konopcu i ista e ga sudbina

zadesiti. Moglo bi se rei da je to bio Nieov um ili njegova svi-jest; ili ja mislim, rekao bih da ovaj igra na konopcu simboli-zuje Niea samog, iako na neki nain on je mnogo manji odNiea, u mjeri u kojoj je samo Sjenka. Naravno, itav dogaaj

ove je igra Sjenke ili pisanje projektovano na zidu koje pred-skazuje sudbinu koju e Nie ovjek doivjeti. Tako moemorei da se ispod preruenog igraa na konopcu pojavljuje Nielino kao stvarni ovjek koji pokuava da pree preko togkonopca. I u tom sluaju ko bi bio lakrdija?

Dr Reichstein: To je stvarno demonska sila za koju Nie mislida je pravi igra na konopcu. Ja mislim da je pravi igra na ko-

nopcu svjesni dio o kojem Nie propovijeda i stvarna demonskasila koju smo vieli ove u govoru dolazi u obliku lakrdijaa.

Dr Jung: Nesumnjivo, ova figura koja dolazi poslije igraa nakonopcu stvarno je demonska figura; on je obiljeen kao takav.Mi ove o njemu vie nita ne ujemo da li je stvarno preaokonopac. Za sada se ini da je ispario u rijetkom vazduhu. Zatimje cjelokupna panja koncentrisana na tijelo, nesreu. Evidentnoje da ne postoji namjera da se pokae da li je lakrdija preaopreko. Izgleda da mu je zadatak bio da ubije igraa na konopcu.Meutim, kasnije se vraa figura. Ali, ako je igra na konopculino Nie, to bi bila neprijateljska figura?

Mrs. Baynes: Zar se ne moe uzeti kao negativno oeanjekoje je Nie stvorio u gomili, to ini gomilu rijeenom da spri-

jei njegov pokuaj?Dr Jung: To je indirektno tano, ali ja mislim da ta figura

stvarno proizilazi iz Niea. On bi bio aktivna Sjenka, Sjenka ija


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

16/36


snaga je potcijenjena. Ova Sjenka ima svoje porijeklo u onimbezazlenim poslednjim ljudima. Zato je cijela katastrofa pred-skazana u poslednjoj reenici prethodnog poglavlja: Ali, onimisle da sam hladan, izrugiva sa uasnim alama. Oni ve u

njemu vide stranog aljiviju, tog lakrdijaa koji e na krajuubiti igraa na konopcu jer dre da je ono to on kae o Nato-vjeku gotovo nemogue, i ako bi neko pokuao to da sprovedepao bi mrtav, to se u stvari dogaa odmah nakon toga. Sjenkaje po pravilu neaktivna, samo pozadina ili neka indikacija daneko ima tijelo tri dimenzije dok stvar koja nema tri dimen-

zije ne baca sjenku. Ako je osoba manje ili vie kompletna njenaSjenka je vidljiva; a ako nije vi oeate kao da je osoba naslika-na ravno na zid. Sa vie ili manje Sjenke postoji manje ili vienegacije ili kontradikcije, i bez nje niko nije kompletan. Ljudikoji imaju samo dvije dimenzije poistovjeeni su sa vrstom per-sone ili maske koju ispred sebe nose i skrivaju ono to je iza.Persona po sebi ne baca sjenku. Ona je savreno jasna slika li-

nosti koja je na sceni, bez krivice, bez mrlje bilo e; ali kad pri-mijetite da nema Sjenku znate da je to maska i da je stvarnaosoba iza zastora.

Mr. Baumann: Zar taj tanki kvalitet nije izraen scenom?Postoji trg, dva prozora i konopac, ali to posebno nikuda nevodi. Ja mislim, da je postojala rijeka ili ambis da se mora preipreko njih to bi itavu stvar uinilo realnijom, ali konopac niku-da ne vodi.

Dr Jung: To je zbog injenice da je itava stvar prosto simbo-liki ou. Mislite preli ste iznad ponora ali vi ste preli samoetapu, nijeste otili nie. Vi mislite da ste moda preli prekoCrvenog mora, ali to je samo simbolika predstava, poput koma-da u teatru.

Miss Wolff: Ono to sam htjela rei je da je Nie igra na ko-nopcu ukoliko je poistovjeen sa Zaratustrom. Zaratustra je up-ravo propovijedao da ovjek treba da izraste izvan sebe u

Karl Gustav Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

17/36


Natovjeka. Ali, Nie nije izrastao, nije se ukorijenio asimilujuisvoju Sjenku. Umjesto toga, poistovjetio se sa svojom vizijom itako je sve postalo neka vrsta obmane, poput etnje po vazduhu.aljivdija je Sjenka koja je otila pozadi, poslednji ovjek, obi-

ni ovjek i zato je otila pozadi, i na kraju sustigla Niea.Dr Jung: Da, to je ta psihologija, to je upravo ono to ja

mislim.Dr Reichstein: Zar igra na konopcu nije vrlo neobian sim-

bol za ovu situaciju? Ja mislim da on po sebi nikad ne bi biosimbol za stvarno prevazilaenje tekoa.

Dr Jung: Dakle, to je veliki rizik i zato je igra na konopcuizvanredna slika.Mrs. Crowley: On je takoe sposoban da dri ravnoteu.Dr Reichstein: Ja mislim da simbol mora biti vie povezan sa

zemljom nego to je igra na konopcu, da bi se uklopio u stvar-nu situaciju.

Dr Jung: Ali, da stvar nije povezana sa stvarnou tano je

problem; stoga je igra na konopcu takav izrstan simbol, ili stri-jela preko rijeke.

Mrs. Baynes: To je zato to on lino mora da pronaeNatovjeka.

Dr Jung: Vidite, ideja o premoavanju jaza najkarakteristi-nija je za ovu stvar o Natovjeku. I tada, kao to je Miss Cro-wley istie, nunost odravanja ravnotee izmeu dvije strane.

Mrs. Bailward: Da li je to ravnotea izmeu suprotnosti?Dr Jung: Tano, to je prelazak iz jednog stanja u drugo to je si-

mbol parova suprotnosti, i nain sa kojim se dolazi do Natovjeka.I suprotnosti su povezane s transcendentalnom funkcijom; to je

predivno demonstrirano s konopcem razapetim izmeu dvije kule.Naravno ta je itava stvar karakteristina takoe po atmosferi.

Mrs. Crowley: Ja mislim da postoji i drugi razlog za taj sim-bol. Nie se uvijek odnosio prema mostu bez cilja, i to je upra-vo most; ne postoji cilj.


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

18/36


Dr Jung: Da, on kae ovjek je most izmeu dvije obale. Takoda je slika jako puno izraena u svakom pogledu.

Dr Reichstein: Vjerovatno na teleoloki nain to bi mogloznaiti pokazivanje Nieu da ono to eli nije dobro za njega, da

on nije na pravom putu; simbol bi znaio da je itava stvar uatmosferi, poput cirkusa, nije stvarna.

Dr Jung: Dobro, to je poput simbolizma sna. Kada je slika snanemogua ili apsurdna ona izraava ideju da je ono to se radiapsurd, ali u isto vrijeme pokazuje put. Ako je uzmemo konkre-tno kao to stoji u vizijama naravno to je apsurd i onda je kata-

strofa oekivana. Ali, da je Nie samo saeto, razloio, da jemogao rei: Ah konopac razapet izmeu dvije kule parovi susuprotnosti koje trebaju biti povezane i prei s jedne strane nadrugu, onda bi bio na pravom putu. Onda je mogao rei: Jaimam konflikt u meni, dilemu, i treba mi most da premostimzaliv, i onda bi otkrio problem parova suprotnosti.

Ovo je previe vano pitanje zato to je Nie na neki nain

nastavio diskusiju koju je zapoeo Fridrih iler, prvi njemakifilosof. iler je za mene filosof. Ja vrlo malo mislim na njegovupoeziju, ve mislim na veliki dio njegove filosofije.12 On je bioprvi Njemac koji je postao svjestan problema suprotnosti uovjekovoj prirodi. Taj psiholoki rascjep za njega je postaomanifest vjerovatno pod uticajem Francuske revolucije koja jebila potpuni uas za ljude tog vremena. To je bilo po prvi put upovijesti da je hrianski bog detronizovan. Notre Dame je oskr-navljena i la deese Raison (fr. boginja Razum) stavljena je natron i oboavana umjesto hrianskog boga. Dogodilo se veliko

Karl Gustav Jung

12 Johann Christoph Friedrich von Schiller (1757 1805) najpoznatiji je po

svojoj poeziji i drami, ali njegovaPisma o estetskoj edukaciji ovjeka za Junga

su bila naroito vana, i ne samo zbog anticipiranja razlike izmeu ekstroverta i

introverta. Vidi, CW 6, ch. 2. Nije jasno zato ilera zove prvim njemakim

filosofom budui da je Kant ak ranije imao znaajniji uticaj na Junga, da ne

pominjem Lajbnica. iler je uticao na Niea komparacijom umjetnosti i igre.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

19/36


krvoprolie, kao rezultat toga odsijecane su glave a i ubistvonajveeg hrianskog kralja bila je naprosto neuvena stvar.Vidite, vrijednosti su se poele smanjivati na nita, kao to sudanas, i kao to je bilo za vrijeme Velikog rata. Sa svim tim

deavanjima u Francuskoj oetljivi misaoni ljudi bili su prestra-eni i pod neposrednim uticajem tih dogaaja iler je otkrio pro-blem parova suprotnosti. Problem to je ovjek, s jedne stranesasvim civilizovano bie, a sa druge sasvim varvarsko. Traio jenain prevazilaenja tog stanja, nain koji moe dovesti do nekevrste razumnog stanja; i jedini lijek je pronaao u viziji ljepote,

ideji da se razmiljajui o ljepoti moete ujediniti sa samimsobom. Prilino udno je izabrao Juna Ludovisi, neku antikubistu na kojoj nema nieg posebno interesantnog. Da je rekaoApolon, Zevs ili Homer bilo bi razumljivije, ali ba taj JunoLudovsi potpuno je blesavo. Mislim da je morao imati nekutakvu bistu u svojoj analizi; vjerovatno je o njoj razmiljao imislio da je najudesnije lice. Tako da ako bi svako uinio neto

slino, ako bi mogao opaziti ljepotu mogao bi ujediniti parovesuprotnosti.

Sada je ovaj problem oito ponovo otiao na spavanje, ali jed-nom dotaknut odista nikad ne odlazi na spavanje; nastavlja dauzrokuje loe snove, i Nie ga je ponovo pokrenuo. Poslije, ile-ra linija vodi do openhauera, ali je openhauer sasvim pesimi-stian za njegovo rjeavanje, nije ga vidio ba u tom svijetlu.Bio je uvjeren da je svijet velika greka. Oeao je rascjep kaopostojanje (bie), ne psiholoki, ve kao rascjep u svijetu, kao ida je nee duboka pogreka u proraunu svijeta; i dolazi dozakljuka da je zlo neiskorjenjivo. Oeao je da je svijet prostosluajan, da postoji nesvjesna volja kroz koju se u toku vjeno-sti u nekom potpuno neobjanjivom trenutku svijet mijenja; da

se ne razvija istorijski, ali u iskustvo dolazi kao slika sna ili sli-jepa volja. Ne postoji predvianje, nema svrhe u injenju; to seprosto dogaa. Otiao je dalje od gnostika koji su pretpostavlja-


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

20/36


li da postoji Demijurg koji je barem polu svjestan. openhauerje bio apsolutno pesimistian. Ali, iako je za njega rascjep pro-jektovan u svijet a ne u ovjeka, to je posve ista stvar; on ujedi-njuje parove suprotnosti. Zatim je rekao da se dogodilo da je

ovjek razvio intelekt koji je u mogunosti da sam sebe posma-tra. On mora ovo ogledalo drati ispred intelekta i viee svojelice i rei; Nema vie toga, zaustaviemo itav ou, uiniti ganevaeim i vratiti se u Nirvanu sa potpunim poricanjemivota uopte.13

To je ono to radite kad projektujete problem u vae odnose ili

prijatelje, na primjer: pomaete im da unite jedni druge, inesve vrste tete jedni drugima da bi rijeili va vlastiti problem.Neko reprezentuje jednu stranu vaeg karaktera, a neko drugu ipokuavate da se sretnu na prijateljski nain ili da se bore meu-sobno. To uvijek objanjava intrige koje okruuju neurotineljude; oni su ugraeni u tkivo intrige. Naravno, oni pate od ua-sno odvratnih projekcija, ali ih uvijek uzrokuju; ak ih i potiu.

ini se da su drugi ljudi glumci u njihovom privatnom pozori-tu: jedan se smije, a drugi plae, i oni priaju ovu ili onu priuda bi ove ljude okrenuli jedne protiv drugih i tamo se oni eleigrati. Naravno, na duge staze oni plaaju trokove, ali to tako-e rade i ostali ako su dovoljno glupi da upadnu u zamku.Takoe, u istoriji pacijenata koji su jo uvijek smjeteni u svo-jim porodicama vieete da obino uspijevaju da podijele la-

Karl Gustav Jung

13 Jung opisuje u svojoj autobiografiji period izmeu 16. i 19. godine kao

posveenost prouavanju filosofskih i religioznih spisa jer se nadao da mu oni

mogu pomoi u vezi njegovih linih duhovnih problema. Kae da je bio privu-

en Pitagorom, Heraklitom, Empedoklom, Platonom i Majstor Ekartom. Ali

najvei pronalazak koji je proizaao iz mojih istraivanja bio je openhauer,

(MDR, str. 62/ 76). Nie je o openhaueru rekao: Moje povjerenje u njega bilo

je trenutno ... razumio sam ga kao da je pisao posebno za mene, (openhauer

kao edukator,prevod J. W. Hillesheim i M. R. Simpson, South Bend, Indiana,

1965, str. 18). Kasnije su obojica imala ozbiljne rezerve o velikom pesimisti.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

21/36


nove svoje porodice u parove suprotnosti oblaei ih da igrajurazliite uloge. Na primjer, ker projektuje na oca ili majku, iliroditelji na ecu. U politikim grupama oni projektuju svojeprobleme ak i na politike partije.

Sledea figura koja se poslije openhauera bavila suprotnosti-ma bio je Nie koji je takoe bio neka vrsta filosofa morala i uZaratustri se zapravo uhvatio u kotac sa problemom. Druginjegovi radovi, Volja za mo i Genealogija morala14, na primjeruglavnom su kritika nae civilizacije naravno, uvijek sa pogle-dom uprtim u tamnu sjenku pozadi. Tako da je Nie zaista

moderni psiholog. U nae vrijeme bi bio uveni analitiar, imaoje ingeniozni bljesak za tamnu pozadinu i tajne motivacije; veli-kim dijelom je anticipirao Frojda i Adlera. Ali, nikako nijemislio samo kritikim umom. Imao je, naravno, kritiki intelektpoput onih francuskih aforistiara iz osamnaestog vijeka ali nijezaglavio u puki kriticizam. Bio je izvan njega; bio je samouvje-ren i uZaratustri takoe ini herojski pokuaj da rijei konflikt.

I tu susrijee Sjenku koja je ve jasno prikazana u njegovim dru-gim djelima. On pokuava da izgradi stav ili sistem sa kojim semoe prevazii ta uasna Sjenka koja sve potkopava i provjera-va svaki trenutak. Interesantno je posmatrati njen razvoj. Ona jekod ilera bila neka vrsta estetskog raspleta (rjeenja), vrlo sla-bog poto nije bio svjestan veliine i dubine problema. Pokuatito rijeiti vizijom ljepote slino je pokuaju gaenja velike vatreflaom limunade. openhauer ini herojski pokuaj ali ponita-va cjelokupni svijet, da bi rijeio problem ovjeka ponitava cje-lokupno postojanje, i u tome ide tako daleko. To je poput kida-nja glave jer neko ima glavobolju. Nie je iskreno i odluno htioda se uhvati u kotac sa psihologijom ovjeka. Stoga je njegov


14 Vidi, Genealogija i WP u Listi bibliografskih skraenica. WP je neki zbir

aforizama i biljeki (1901), potie od Nieove sestre za koju se zna da je

prepravlja.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

22/36


kritiki rad uglavnom psiholoki, i oetio je da je potrebna rege-neracija ovjeka, preureenje.15

Predavanje

27. jun 1934

* * *Mrs. Crowley: Da je Nie bio sasvim svjestan to bi se dogo-

dilo saZaratustrom. Oito on ne bi bio u ovoj formi?

Dr Jung: Bojim se da je to kao pitanje to bi se dogodilo uistoriji svijeta da su stari Rimljani znali za barut i puke. Jedinose moe rei, ako bi se isti problem dogodio nekom od nasnadam se da je dovoljno nauio o analizi da izbjegne takvo poi-stovjeivanje. Vidite, daimon (gr. grupa demona, p.p.) nemoe se potpuno izbrisati nagaanjem da je on prosto projekci-ja ili neko identifikovanje sa fantazijom; naprotiv moete pret-

postaviti da ste stvorili neku odreenu fantaziju i da poistovjei-vanja ne bi bilo da nijeste stvorili ba tu fantaziju. Ali, ako seodvojite od fantazije, od te djelatnosti koja je u vama, tadapostajete svjesni neobine realnosti stvari; samo kad se odvoji-te, kad uinite takvu rtvu znate li to je vrijedno. Sve dok sedrite nje ne znate to ona znai i kako funkcionie; i tada se nemoete razvijati, i ona se ne moe razvijati. Pa, kad imam idejuda mudri starac ima umijeane ruke u neto ja pokuavam da sevratim mojem skromnom Sopstvu i brinem se da ni na koji nainnijesam poistovjeen sa njim. Tada je to osloboenje iz mojeg

Karl Gustav Jung

15 Nieova teorija loe savjesti u Genealogiji vrlo je slina Frojdovom

super egu. Takoe Nie i Frojd koriste termin das es za impersonalni dio

psihe. Alfred Adler ponekad citira Niea. ali je insistirao da je individualna

psihologija pogreno smjetena u neposrednoj blizini Niea. Vidi,

Superiornost i drutveni nemir. (New York, 1973, str. 209).

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

23/36


dosadnog bitisanja i slobodan sam od uasnih pretpostavki o tojfiguri, nemam potrebu da govorim na tako neprirodan nain, dastvorim hijeroglifski jezik, da uspostavim istinu o svijetu izakon ivota i da budem nepogreiv; mogu biti potpuno pogre-

iv, obino ljudsko bie. Naravno, ponekad pokuavam da radimnajbolje, ponekad najloije i nijesam ni na koji nain to udesnobie koje govori tako predivno, na tako boanstven nain poputstarog upnika u neelju, u dva poslije podne.

Stoga, ja uvijek kaem da je bolje Boga ostaviti samoga i ondaete vieti to on moe da uradi. Veina ljudi koja su u tako

dobrim odnosima sa Bogom pretpostavlja da je to njihova vrli-na, ali ako itavu stvar ostavite samu moete vieti kako tofunkcionie. Na primjer, moda pretpostavite da ne bi trebalo dajedete so u vaoj hrani zato to ne razumijete za to vam je potre-bna. Zatim zanemarite so, jedite svoju hranu bez nje i uskoroete vieti kako to funkcionie. Za ime boga, ne vjerujte timstvarima, mudri starac, kolektivno nesvjesno, itd. Probajte, pa

vidite to se bez njih dogaa. To je veoma prosto, ne dodirujteih i vieete kako funkcioniu. Dakle, da je Nie bio moj savre-menik i pitao me za moje miljenje o tome ja bih rekao: Budisvoje skromno Sopstvo, reci da nita ne zna, da nema pojma iako oeti da postoji neko ko eli da razgovara daj mu ansu,isprazni svoj mozak i ostavi to neko vrijeme starom ovjeku.Zatim, o tome saini biljeke, to sputi dolje i vidi to on kae.Tek onda moe odluiti da li se tvoja ideja uklapa u to ili ne.Ali, ne identifikuj se sa njim. Naravno, vjerovatno mu ne bipalo na pamet da o tome pita za moj savjet, ili za neiji drugo.

esto sam susretao vrlo religiozne ljude koji su se identifiko-vali sa mudrim starcem i slijedim odreene principe u radu sanjima. Ulazim u njihovu teoriju prema principu, to god ele

pustim ih da idu do kraja tako da se konano od toga razbole. Toje stari Heraklitov princip koji primijenio kad je rekao:Dozvolite Efeanima da imaju dosta zlata tako da bi njihova


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

24/36


pokvarenost izala na svjetlost dana, bez zlata bi morali raditi aliako imaju dovoljno zlata mogu razviti svoje poroke i tada epostati oigledni.16 Pa, ako se bavite ljudima koji pate od mega-lomanije budite im naklonjeni dok ne eksplodiraju to je naj-

bolji nain. Ako je neko uvjeren da je veoma dobar pustite ga davjeruje da je veoma dobar do samog ruba njegovog postojanja,jer ako mu kaete da je lo on e uiniti oajniki naporda budedobar i nikad se nee razuvjeriti o svojoj vrlini. Ja uvijek slije-dim taj princip i sa ludacima takoe naravno, ljudi sa inflaci-jom su blagi ludaci, i ponekad nijesu previe blagi. Ako ovjek

kae da je trostruki Bog, Papa ili Isus, ja kaem: Zato ne,svako moe biti Isus. Ali jednom se dogodilo da sam u istojbolnikoj sobi imao i drugog ovjeka koji je takoe tvrdio da jeIsus; imamo dva Isusa i kako ja mogu razlikovati ko je pravi?Prosto sam ih stavio zajedno u istu bolniku sobu i pustio ih dato razrijee. Oko pola sata kasnije doao sam i sluao ali bukenije bilo, pa sam uao. Jedan je stajao iza pei, a drugi kuckao

po prozoru gledajui vani. Pitao sam jednog od njih: Dakle, toje sa Isusom? Koji je pravi? I on je pokazao na drugog i ree:Naravno, on je ludi magarac. Odmah je vidio da je drugiludak, ali da je i on sam lud to nije mogao da vidi. Pa, to moe-te uiniti? Naravno, ne moete ih lijeiti. Ali, ljudi koji imajuinflaciju nijesu ludaci u tom smislu da je ve njihov mozak raz-dvojen i stvrdnut u tom obliku. U sluajevima inflacije on jefunkcionalan, jo uvijek je u tenom stanju i terapija zavisi odstava koji ljudi usvoje, bez obzira da li usvoje vrstu kompenza-cije, suprotno gledite, ili da li su saglasni i podnose velian-stvenost inflacije. Ponekad je u inflaciji velika velianstvenost,neto udesno. Sada emo nastaviti sa naim tekstom:

Karl Gustav Jung

16 Sam Heraklit roeni Efeanin napisao je: Vi ljudi iz Efesa moete imati

dosta zlata da biste mogli biti kanjeni za svoje zle naine.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

25/36


Meutim, kada je doao na samo korak iza njega dogodila sestrana stvar koja je zanijemila sva usta i ukoila svaije oi -ispustio je krik poput avola i skoio preko onog koji mu je biona putu. Poslije toga, kada je vidio da njegov rival pobjeuje

istovremeno izgubi glavu i uporite na konopcu; motku odbacidalje i poput kovitlaca ruku i nogu polee bre od nje nanie udubinu. Trg i narod izgledali su poput mora kad udari bura; upometnji svi se razbjeae, posebno tamo e je tijelo palo.

No, meutim, Zaratustra je ostao stojati i upravo pored njegatijelo je palo, teko ozlijeeno i unakaeno, ali jo nije bilo mrtvo.

injenica da Zaratustra nije pobjegao ve ostao prikovan na licumjesta znai da je imao veoma poseban odnos prema tom doga-aju; igra na konopcu koji je pao ima neku blisku vezu sa njim.

Poslije izvjesnog vremena polomljenom se vratila svijest i onvie Zaratustru kako klei pored njega. to tu izvodi?, reeon napokon. Odavno znam da e me avo saplesti. Sada meodvlai u pakao: hoe li ga sprijeiti?

Tako mi asti prijatelju, odgovori Zaratustra ne postoji nitaod onoga o emu govori: ne postoji avo i nema Pakla. Tvoja edua umrijeti ak i prije tvog tijela, stoga vie nema straha!

Ovo je klasini pasus u Zaratustri,proroanstvo, nepogrevaanticipacija konane katastrofe njegovog ludila kada je njegovum ili dua umrla mnogo prije njegovog tijela. Za vrijeme ludi-la bio je potpuno izgubljen nije bilo apsolutno nikakvog kon-takta sa njim. To je bio tipini oblik opte paralize ludila, i bioje prilino loe; sa njim se nije moglo razgovarati. Nije postojaorazumski odnos. Povremeno je bjeao. Jednom je pobjegao izsestrine kue i uhvatili su ga golog u jednom od vrtova Vajmara.Zatim je imao mirno vrijeme kada je sestra sa njim mogla eta-ti, ali on nije mogao reagovati ako je priala, bilo je samo neko-

liko razumljivih primjedbi. Na primjer, jednom je rekao sestri :Zar nijesmo potpuno sreni? sasvim razumljivo, a nakontoga bio bi izgubljen, zbunjen. Ljudi iz toga mogu zakljuiti da


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

26/36


je njegovo ludilo bilo boanska manija ono to su Grci zvalimania, boanstveno stanje, stanje bia ispunjeno Bogom;ovjek je entheos, Bog je u njemu. Ova opaska je navoena kaodokaz da je dostigao neku vrstu stanja Nirvane.

Vidite, moemo pretpostaviti da se iza ludila nalazi neka vrstastanja Nirvane. To bi objasnilo zato u ljudima koji su potpunoludi jo uvijek postoje glasovi koji su potpuno razumni. I kadpostanu fiziki bolesni esto postanu razumni. Sjeam se slua-ja jedne lude ene koja je bila prepuna najapsurdnijih megalo-manskih ideja ali glasovi koje je ula, koje je zvala njenim tele-

fonom, govorili su joj istinu. Jednom mi je ispriala netosasvim apsurdno, megalomansku ideju izraenu na neki straani vjetaki nain. Dugo sam neuspjeno pokuavao da razumi-jem ono na to je mislila, odjednom je postala nestrpljiva i rit-nula se nogom prema neemu i rekla: Telefon me uvijek uzne-miri. to kae telefon?. Nije mi rekla, ali sam konano to iznje isupao. Vi ste vodei doktor po njuhu; sve je to kojetari-

ja, vi pripadate ludakom utoitu. Te, u drugoj prilici kad jebila vrlo samovoljna rekao sam joj: Ali, pogledaj ovo, ako seponaa tako svako e pomisliti da nijesi pri zdravom razumu.To je razlog zato si ove u ludakom utoitu. Takvi ljudi semoraju drati zakljuano. Protestovala je i odjednom je bilaprekinuta svojim telefonom: Doktor je sasvim u pravu, naravnoti si luda i treba da bude zakljuana. Ovo su bili glasovi savr-ene normalnosti i uvida.

Sljedei sluaj bio je mukarac, jedan od najbunijih pojedi-naca na odjeljenju. Obino je poinjao oko pet sati ujutro da bu-de uzbuen i nepristupaan. Psovao je svakog gore i dolje i po-nekad je bio prilino nasilan, morao se drati zakljuan. Zatimoko deset bi ga pustili u otvorenu bolniku sobu ili u vrt, i kad

ja doem u taj as on obino vikne: Ima jedan takav pas i maj-mun od gomile doktora koji eli da izigrava spasioca i lijeiludake, sve je to kojetarija. To je bio gotovo stereotipan govor.

Karl Gustav Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

27/36


Ali, jednom kad sam doao taj drukan je bio sasvim tih.Medicinska sestra mi je rekla da je bio sasvim fin i uljudan i pri-ao mi je normalnim glasom. Onda sam primijetio da su muruke bile vrue i otkrio sam da ve ima trideset i devet stepeni

groznice. Smjestili su ga u krevet i ispostavilo se da je to sluajtifusne groznice koja traje oko est sedmica. Za to vrijeme bio jenjeno, jednostavno bie, vrlo posluan i nikad glasan. Kad godsam doao do njegovog kreveta kazao bi: Hvala vam doktore,veoma je lijepo od vas to o meni brinete. I uvijek se zahvalji-vao sestrama; bio je stvarno armantna blaga osoba. Navikli

smo se na njegovu potpunu promjenu, ali jednog jutra dok je jouvijek bio vrlo bolestan rekao je slabano: Ah, tu je opet jedanod onih pasa i majmuna od doktora koji izigrava spasioce.Pomislio sam: Ti ustaje stare. I u roku od sedmicu danamogao je glasno graktati svoj sluaj i onda sam znao da je izli-jeen. Ponovo se vratio u svoje normalno stanje iz nekog abnor-malnog stanja zdravlja. Dakle, taj ovjek je bio skoro dvadeset

godina u ludakom utoitu i pretpostavlja se da je u tom slua-ju mozak prilino poremeen, da su atrofirali itavi slojevi eli-ja, ali za vrijeme tifusa on je bio sasvim u redu; onda je odjed-nom pao nazad. To je dobro znana injenica. Dakle, u poetkuako su ovakvi sluajevi uopte bili tretirani pravili su ih vjeta-ki bolesnim pomou otrovnih masti ili neega to bi uzrokova-lo infekciju, zato jer je primijeeno da kad pate od visoke groz-nice oni postaju relativno normalni.

Tako ideja da postoji neka vrsta normalnog ili superiornog sta-nja iza oboljelog stanja svijesti nipoto nije besmislena. Takoeje mogue da je iza Nieovog stanja bilo superiorno Sopstvokoje nije imalo priliku da se probije. Svijest je bila bolesna, aSopstvo je bilo zdravo. Na primjer, upravo sam napisao predgo-

vor za novo izdanje djela dr Carla Ludwiga Schleicha jednogmojeg starijeg savremenika. On ima ideju da ovjekova duanije povezana sa mozgom ve sa tijelom, sa simpatikim (spo-


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

28/36


ljanjim) nervnim sistemom, tako da ak iako se mozak pore-meti to nuno ne utie na linost.17 U ratu je primijeeno dagubljenje cerebralne tvari uopte ne dotie linost, postoje samorelativno slabi poremeaji druge vrste.

Sada mi je Mrs. Case postavila sljedee pitanje: Izjavili steako bi postojala potpuna svijest, svijet vie ne bi postojao. Da lismatrate da spoljanji stvarnost nije nita drugo nego projekcijanesvjesnog.

Naravno, to je malo prebrzo. Ne mogu rei da sam uvjeren utakve probleme. Ja takve stvari kazujem sa ako. To nijesu odred-

nice uvjerenja ili vjere, neizbjenih zakljuaka ili naunih istina.Ovo je psihologija i psihologija je svijet injenica, dogaaja, isve ima svoju vlastitu prirodu. Ako sretnete slona u Africi tonita ne dokazuje o biu svijeta, To samo znai da ste pretralislona u Africi. To moe znaiti va kraj, ili nita uopte. To jeprosto injenica. I tako ete pretrati odreene ideje u ljudskimglavama. One su naprosto tu i nuno nita ne znae. Moramo se

osloboditi veine nenaunih predrasuda da nae miljenje netoznai u smislu poizvoenja neega. Miljenje je fenomen posebi, nita ne dokazuje. Da odreena vrana ovoga asa leti iznadjezera nita ne dokazuje i nita ne znai. Ona prosto leti. Postojitakva ptica. Dakle, imamo takve ptice u naim glavama i onenita ne dokazuju o stvarnoj strukturi svijeta. Ali, vano je daznamo da je na svijet psiholoka injenica; uvijek kad rasuuje-mo to je psihika injenica. Na primjer, moete rei da je raspo-red utakmica stvaran. Ali, to je u stvarno u stvari. Ono to oe-ate. Ove to vidite, ali to ove ne oeate; vi oeate gore uvaem mozgu i niko ne zna to va mozak moe uraditi za vaoeaj percepcije. Postoje odreeni talasi vazduha koje zovetezvuk, ali jednako zovete i talase koji se kreu manje frekvent-

Karl Gustav Jung

17 Eseji Carla Ludwiga Schleicha (1859 1911) izumitelja anestezije objav-

ljena su pod naslovomDie Wunder der Seele (njem. - uda due, p.p), 1934.

godine. Jungov predgovor je u CW 18, par. 1115 - 20

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

29/36


nom vibracijom zato to ih oeate kao vibraciju. Sa esnaestvibracija u sekundi odreeni ljudi mogu oetiti vrlo nizak zvuk.Tako je na svijet relativan za nau psihu; stoga je bitno ono tokaemo o svijetu, jer mi kaemo o naem svijetu. Ako postoji

moda neki drugi svijet to o njemu kaemo znai jako malo, nevie od vake na evernom polu.

To je staro uvjerenje u istonoj filosofiji da ako doete do sta-nja potpune ili savrene svijesti objekat je ukinut; svijet ulazi uBoga i onda ga nema.18 To naravno ukljuuje ideju da je na svi-jet projekcija. Budui da se povreujemo od takvih projekcija

moemo pretpostaviti da su one stvarne. Tako ne moemo reida je svijet naa projekcija. On je boja projekcija; superiornobie u ovjeku pravi projekcije. Stoga se na Istoku materija zoveodreenost boanske misli. Boanska misao moe biti neodre-ena i tada stvar nije, ali ako je boanski um ili misao odreenaonda je to materija. Sasvim je mogue da je to tako; apsolutnonemamo nikakav argument koji bi koristili protiv takve izjave.

Na primjer, moete potvrditi itavu teologiju iz iskaza savreme-ne fizike, jer materija kao to smo je prethodno shvatali uoptene postoji. Sasvim je neodreena, potpuno nematerijalna. Onanastaje i nestaje i stvar koja realno postoji neka je vrsta energijeili radijacije. Tako je tvrdnja hindu filosofa da je materija odre-enost boanskog miljenja visoko inteligentna. Moete rei,naravno, da je to ljudska projekcija uzeta iz iskustva da svijetnaizgled nestaje kada smo nesvjesni ili kada zaspimo. Ali, viznate da struktura cjelokupnog svijeta sugerie da on ne moenestati. On nema supstancu po sebi. On takoe moe biti u sta-nju koje nije; materija se moe razloiti u radijaciji, nema ak nimasu; cjelokupna stvar iezava.


18 To jest, kao to pojedinana bia proizilaze iz Boga i zato su osuena na

toak sudbine, tako prosvjetljenje znai prevladavanje razdvojenosti.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

30/36


Mrs. Case: Ali, zar radijacija nije jednako stvarna kao i mate-rija?

Dr Jung: Da, naravno, ali to vie nije materija. Naravno,morate pretpostaviti da neto postoji ukoliko neto mislite o

neemu. Vidite, sa svim problemima ove vi zavravate u anti-nomijama i apriori kategorijama. Potrebne su vam kategorijerasuivanja da bi bili uopte sposobni da mislite o neemu; immislite vi ve proizvodite postojanje, i ako pretpostavite da je toneto vi ve mislite.19 Tako je ideja da se svijet vraa u ne biesa savrenom svijeu filosofska ideja koju moramo primijetiti,

ali ne moemo rei da li ona stvara ili unitava svijet. Ona stva-ra i unitava nasvijet. Dakle, sve to je nezadovoljavajue, ja nevolim razgovarati o takvim filosofskim pitanjima koja se tiustvarnosti objekta. Filosofija ima mnogo vie veze sa subjektom,i vi vie mislite o stvarima vie uinite da uu u vas, da ih vieunitite. Vi unitavate stvari mislei o njima; stvarate ih nestvar-nim zato to ih unosite u sebe, i onda one vie ne postoje. Stvari

su nasvijet, a ne svijet.Dakako, sada emo nastaviti sa naim tekstom:ovjek nepovjerljivo podie pogled. Ako govori istinu,

ree ja neu nita izgubiti kad izgubim ivot. Ja nijesam mnogovie od ivotinje koju su nauili da igra s udarcima i oskudnomhranom.

Nije uopte tako, ree Zaratustra, uzeo si opasnost za svojpoziv, tu nema nita za preziranje. Sada zbog svog poziva pro-pada. Zato u te ja sahraniti svojim rukama.

Kad ovo ree Zaratustra samrtnik vie nije odgovorio, vepomjeri svoju ruku kao da trai Zaratustrinu da mu zahvali.

Karl Gustav Jung

19 Imanuel Kant nije smatrao da je miljenje stvorilo egzistenciju, ve da je

ovjekovo razumijevanje a ne pretpostojei svijet po sebi izvor prostora,

vremena, uzronosti i ostalih formi percepcije i koncepcije bez kojih je svijet

nerazumljiv.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

31/36


Mi ove vidimo da je umirujui igra na konopcu veoma bli-zak Zaratustri, i koliko ga Zaratustra asimilira. U kojoj reenicito postaje vidljivo?

Miss Hannah: Uzeo si opasnost za poziv?

Dr Jung: Upravo tako. To pokazuje u kojoj je mjeri Zaratustraigra na konopcu.

Dr Reichstein: Naravno, to je neka anticipacija, ali za ovusahranu postoji paralela sa starim legendama i alhemiarskomfilosofijom prema kojima spiritualni dio mora biti sahranjen uzemlju da bi se neto novo pojavilo.

Dr Jung: Da, kao zrno penice koje je zakopano u zemlju dabi moglo izrasti. Ako opet susretnemo figuru igraa na konopcutada moemo pretpostaviti da je on ove sahranjen za svrhukasnijeg uskrsnua. Da li vam je poznata bilo koja figura koja jeslina ili analogna igrau na konopcu?

Miss Hannah: To je najruniji ovjek?Dr Jung: Sasvim je mogue da je vaskrsnuo kao najruniji

ovjek.Miss Hannah: Ja ne razumijem: Tvoja e dua umrijeti ak

i prije tvog tijela. Znam da je to predskazanje Nieove sudbi-ne, ali je vjerovatno lino mislio na neto sputajui ga dolje.

Dr Jung: Kako to ove zvui, u kojem tonu on govori?Miss Hannah: To zvui kao negiranje hrianskog principa.Dr Jung: Mislim u odnosu na igraa na konopcu?Miss Hannah: To bi bilo da ga oslobodi straha od smrti.Dr Jung: U redu, kada govorite ovjeku koji umire sa takvom

namjerom to bi bila neka vrsta poslednjeg blagoslova, utjehe.Hrianska paralela bi bila: nema straha; tijelo e umrijeti, ali edua ivjeti. I ove on kae da e njegova dua umrijeti ak i

prije njegovog tijela. Dakle, strah nikad vie. Upravo supro-

tno. Ali, kakva je ta suprotna utjeha? Nijesam imao namjeru daulazim u ovo jer je to stvarno anticipacija cjelokupnogZaratustrinog traginog problema koji e se odvijati tokom


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

32/36


drame. To je ove u pupoljku, moete zakljuiti iz kasnijeg raz-voja, ali je to teko sada dokazati.

Mr. Nuthall Smith: On je ve doivio cjelokupni uas umira-nja kad mu je umrla dua, njegovo tijelo nije znailo mnogo.

Stoga se on niega ne plai.Dr Jung: Da li bi to bila utjeha?Dr Schlegel: Igra na konopcu je rekao ako se avo pojavi on

e ga odvui u pakao.Dr Jung: U redu, igra na konopcu se bojao da e ga avo

odvui u pakao, i zatim mu Zaratustra kae da nema pakla i:

Tvoja e dua umrijeti ak i prije tvog tijela. Tako da ne osta-je nita za avola da odvue sa sobom. Pa, da li vi to zovete utje-ha? To bi bilo kao da neka osoba pati od vrlo jake zubobolje ineko kae: Ne brini, ja u te ustrijeliti. To se ovako moe razu-mjeti. Ali, to je previe nastrana utjeha.

Mrs. Crowley: Zar ovo nije povezano sa idejom da je Bogmrtav?

Dr Jung: Da, to je sasvim izvjesno. To je anti hrianskautjeha. Naravno, svako bi pomislitio da je utjeno rei: Sad sene plai ovjee mora se rijeiti od svog tijela prirodno, ali etvoja dua ivjeti. Kao stari Egipani i Asirci i Hriani za dvijehiljade godina, i svi primitivci vjeruju. Ali, ove je itava stvarokrenuta naglavake i on govori kao da je to utjeha. To je neobi-no, ali drim da je tajna vrsta utjehe u tome ali utjehe koja serazumije samo iz posebnog stanja u kojem se u tom trenutkunalazio Nie. Inae, za neku drugu vrstu psihologije to ne bi bilanikakva utjeha.

Mr. Allemann: Nie razumije da je tijelo, zemlja, sve i dadua nije nita, dua je oskudna; tako da ne postoji nita u odr-avanju due i gubljenju tijela. Kad se izgubi tijelo dua takoe

mora biti izgubljena.Dr Jung: Da, on ak uzima to kao vrstu utjehe da uva tijelo

i izgubi duu. On ima predrasudu kasnog hrianskog vremena

Karl Gustav Jung

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

33/36


da dua ovjeka nije nita, nije vrijedna uvanja. To je ak i veli-ka zasluga ne uvati neto tako nisko. Potrebna je ogromnainstitucija za uvanje takve bijedne stvari; nita vie ne moedoi iz ovjeka. Dobro koje poedujemo svo je otkriveno. Mi

smo sasvim nesposobni za proizvoenje neega dobrog iz sebe.Ne moemo stvoriti ak ni svoj put: sve je to milost Boja.Vidite, u katolianstvu postoji barem mogunost proienjakroz rad, ali u protestantizmu ne postoji nita osim milosti, i akoona ne funkcionie zauvijek smo izgubljeni. Imamo veoma malopotovanja u naoj civilizaciji za ono to se zove dua; imamo

samo rijei. Kada doe do praktinog suoavanja uopte nemapotovanja, nema strpljenja. Ako kaete ovjeku da svaki danmora provesti odreeno vrijeme za razvoj svoje due on bi vamse u lice nasmijao. On nikad nije uo za takvu stvar. To je smi-jeno; neko vjeruje i to je dovoljno. Da treba neto za nju uradi-ti sasvim je neuveno.

Dr Reichstein: Ja mislim da je igra na konopcu poinio neku

vrstu prometejskog grijeha i zato e mu dua biti vjeno kanje-na. Pa, onda bi to bila utjeha ako njegova dua nije stvarnost.

Dr Jung: I takoe se moe rei da bi to bila utjeha za ovjekaNiea koji je vrsta Prometeja; i budui da je Prometej on je igrana konopcu. Prema tome, to je vrsta utjehe rei mu da e njego-ve brige uskoro prestati. Za svoju duu se brinite, ako nematedue nema ni brige. Ova utjeha se podudara sa Zaratustrinimoptim uenjem o plavoj zvijeri20. Budi hrabar poput plaveivotinje. Tada nemate duu. Kojetarija je imati duu. Onaznai lude psihike komplikacije; stoga budi hrabar. Poistovjetise sa tom velikom figurom nesvjesnog i osloboditi se sve te psi-hologije, svih tih razlika koje prosto znae brigu. Piti sa figura-ma nesvjesnog dionizijsko je; ako ste proitali dalje ne zabora-

vite da je magarea gozba dionizijska orgija. To je ono to on


20 Mnogo navoena plava zvijer fraza je koja je prvi put uvedena u

Genealogiji za ovjeka kao ivotinju.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

34/36


zagovara protiv insinuacija najrunijeg ovjeka kako bi kom-penzovao najrunijeg ovjeka koji je neka vrsta bijednog hri-anina. U Dionizijskom kultu to je ak i glavna namjera bitipijan i nesvjestan, na kraju psihike brige, zaboraviti u zagrljaju

prirode sve stvari koje vam smetaju kao previe malom biu.U ilerovoj Himni za Joy, pronalazite tu ideju kompenzacije

malog bijednog ovjeka kroz veliinu sasvim nesvjesnog stanjadionizijskog entuzijazma. U toj opijenosti Bog uvodi misterije.On postaje sami Bog. On postaje velika struja prirode, tok sam,i nema vie pojedinanih briga. To je nain za postupanje sa bri-

gama kada postanu prevelike. To je histerini nain, koristititako hladnu rije u toj vezi, i to je put alkoholizma koji teinesvjesnosti u intoksinaciji. On bjei u veliki Univerzum iz svo-jih linih problema, kao to histerini pojedinac pokuava da sespasi od svog kompleksa. Drugi, psihostenini ili introvertninain je zatvaranje sa svojim kompleksom, izbjegavanje drugihljudi, izbjegavanje intoksinacije da bi gledao u lice kompleksa i

ne radio nita vie. To bi bio apolonski nain. Naravno, da se nerazumije u smislu apolonsko, ali po definiciciji to bi bio tajnain u smislu razlikovanja, razlikujui sebe obiljeenog kom-pleksom u suprotnosti sa svim ostalim biima. Upravo neprih-vatanje Svemira, nema jednog poljupca svim biima, usmjera-vajui svu svoju panju na gledanje u lice kompleksu, kao udo-vite u manastiru prihvatajui injenicu da je neko iskljuen. Toje drugi nain, drugo sredstvo iskupljenja ili put milosti, akotako elite rei.21

Karl Gustav Jung

21 ilerova Himna za Joy dobila je naravno svoje muziko postavljanje u

Betovenovoj Devetoj simfoniji. U svom prvom znaajnom djeluRaanje tra-

gedije iz duha muzikeNie je razlikovao apolonske ili spokojne, uredne kvali-

tete od mranih, nemirnih dionizijskih sila. Ali, postepeno u Nieovom razvo-

ju filosofije apolonsko je ustupilo nain dionizijskom, sve dok se ludilo spu-

talo na njega on je poeo da potpisuje svoja pisma sa Dionis.

7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

35/36


Sada on ove zastupa dionizijski nain. Zaboraviti sebe, bitimrtav za sebe, vaa e dua dovoljno sretna umrijeti ak i prijevaeg tijela, jer onda neete vieti to se dogaa. Vie neete bri-nuti, moda ete ui u san ili stanje smrti u smislu potpunog

gaenja, ak i dok je tijelo ivo. Ve u tokuZaratustre vidite topoinje da djeluje. Nie pokuava ili je moda pokuao sve viei vie da dovede dionizijsko stanje. Sve vie i vie dolazi orgija-stika himna. Dublja briga to vea tragedija postaje, on se svevie gubi u entuzijazmu boanske manije. I to je ove spremno.Za ovjeka poput Niea savladanog od izuzetne patnje prava je

utjeha kada neko kae: Sve te strane nevolje koje te sada pekusa uasom pakla zavrie se; ti e poi na spavanje i nee znatito se dogaa sa tvojim tijelom. Ako ste ikada doivjeli takvostanje zaborava u vaem ivotu e samo vae tijelo ivi ondaznate sve o blaenstvu dionizijskog otkrovenja. I Nie je imaootkrovenje. Postoje kasnije predivne pjesme o tome e to posta-je sasvim oito. On je stvarno izaao iz sebe za trenutak na krila

nekog izuzetnog entuzijazma apsolutno osloboenog od brigerazlikovanja svijesti. On je zapravo bolovao od nad-intenzivnesvijesti to je uvijek sluaj ako je neko anahron, ako neko ivi uvrijeme kada ne treba da ivi zato to ne pronalazi razumijeva-nje savremenika.

Angelus Silesius bio je takav ovjek; ivio je u vremenu kadjednostavno nije mogao pronai sebi ravnoga. Naravno, da jebio u mogunosti da otputuje u Indiju pronaao bi sebi jedna-kog. Oni bi mu rekli da je njegova istina jedna stara istina kojuoni odavno poznaju. Ali je na Zapadu niko nije mogao razumje-ti. I to mu se dogodilo? Dakle, bio je ovjek koji nije upao udionizijski entuzijazam, kao to to pokazuje njegova sudbinazakljuao se sa svojim kompleksom. Bukvalno se zakljuao u

manastir u kojem je umro. Sasvim je izgubio svoju predivnupoeziju i proizveo pedeset i est uasnih pamfleta protiv prote-stantizma. Bio je protestant i umro je najbjednije u manastiru u


7/30/2019 126775023-11-Karl-Gustav-Jung

36/36

paklu neuroze. Vidite, to je bio drugi obrnuti nain; njegovo tije-lo je umrlo ak i prije njegove due i dua mu je postala uasnootrovan demon dua tog ovjeka koji je stvorio DerCherubinishe Wandersmann, te predivne mistine stihove. I

zatim pedeset est pamfleta protiv protestantizma.22 To je netouasno, stvarno satanski. Ali, to je ono to se prirodno dogaaintrovertu, ili barem onome ko preferira takav mehanizam. To jenaravno tek poneto pitanje tipa. Ja sam ak ubijeen da nekiintrovert moe koristiti ekstrovertni mehanizam ako koristinain inferiorne funkcije.

Nie je imao ekstrovertni um tako da je koristio ekstrovertnimehanizam, dionizijski nain. Ali, vi vidite oboje u Nieovomsluaju. Prvo je bio profesor Univerziteta u Bazelu, ali nije biopotpuno shvaen tako da se zakljuao sa svojim kompleksom iivio sasvim izolovano. Tada nesvjesno izbija na povrinu sasvom svojom ekstrovertnou i ovaj put kompleks je zakljuaodaleko od sebe i razrjeavao ga svojom izolacijom u ogromnoj

ekstrovertnosti23, tano poput starog Angelusa Silesiusa koji jetrebao otkriti podrum manastira i oko hiljadu boca starog vina,ali bi umro od ciroze jetre.

22 Angelus Silesius (1624 1677), nadimak Johanna Scheffera. Heruvim

lutalicapoinje: Znam da bez mene / Bog ni trenutak ne moe ivjeti; / Ako

ja umrem tada on vie ne moe opstati. Rilkeova pjesma to e ti raditi

Boe ako ja umrem upadljivo je slina po ideji. Takoe vidi, CW 11, par. 190.

23 To jest, Nie ekstremni introvert bio je u Jungovoj teoriji kompenzacije

k t t j j T j t d kl bil l j ji f

Preveo i uredio: Ilija Kapii

Documents

126775023-11-Karl-Gustav-Jung