Upload
cacanski-glas
View
315
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
14. februar 2014.
Citation preview
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.
BROJ 6 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 14. FEBRUAR 2014. GODINE
069 - 310-04-60032 - 310-460
CENTRUM
www.hostelcentrum.rs
Glasajmo
i u utorak za
^A^ANSKU
OLUJU!
Stevan Milijanovi}, vo|a benda
„JAZZ PROJECT”
Klostridija na Odeqewu
ortopedije u ~a~anskoj Bolnici
EPIDEMIJA
JEWAVA strana 5.
Na izlo`bi „[tampana re~”
NAGRADE„P^ELICI”
I ZORANU JURE[U
strana 15.
Poklon
intervj
u
Na Dan zaqubqenih, koncert grupe „S vremena na vreme”
strana 21.ZA ONE KOJI VOLE...
ZAHUKTAVA SE
strana 17.
PRVI SRBIN,
STIPENDISTA BERKLIJA
VUKOVA
NAGRADA
URU^ENA
GROZDANI
KOMADINI]strana 15.
ALEXANDRA
Kultura
O ve~noj ku}i Margite Radovi} nema ko da brine
ZABORAVQENI QUDI I SPOMENICIstrana 13.
ISTINAO @IVOTU
I SMRTI
DR DRAGI[E
MI[OVI]A
strane 10. i 11.
Gra|ani se
moraju
sa~uvati
od bajki
Prva u
vlasti,
ili prva
u opoziciji
Okosnica
kampawe je
podse}awe
na rezultate
PREDIZBORNA KAMPAWA
2 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEMARKETING
PREDSEDNIK PKS @EQKO SERTI] RAZGOVARAO SA ^A^ANSKIM PRIVREDNICIMA
GRADSKO VE]E UTVRDILO IZNOS ZAKUPNINE ZA POSLOVNI PROSTOR U JAVNOJ SVOJINI LOKALNE SAMOUPRAVE
3POLITIKA
DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
Forum privrednika
}e uputiti Grad-
skom ve}u zvani~nu inici-
jativu da Grad obezbedi lo-
kaciju na kojoj bi “mali”
privrednici finansirali
gradwu stanova za svoje ka-
drove. Ovaj predlog, koga je
prihvatilo GV na prekju-
~era{woj - 71. sednici,
obrazlo`io je ~lan tog po-
slovnog udru`ewa Srbo-
qub \uri}, vlasnik pri-
vatne firme “Vodoin`ewe-
ring”:
- Grupa malih privred-
nika, koji zapo{qavaju od
pet do deset radnika, pred-
lo`ila je da Grad razmo-
tri mogu}nost i na kori-
{}ewe im da infrastruk-
turno opremqeno zemqi-
{te, na kome bismo mi iz-
gradili stanove za na{e
radnike, {to se kroz li~ne
dohotke ne mo`e realizo-
vati. Privatnici bi se or-
ganizovali u okviru svojih
udru`ewa i u~estvovali u
delu izgradwe stanova, do
takozvane sive zone, jer je
to najbr`i i najlak{i put
za obezbe|ewe stanova za
na{e radnike. Na taj na~in
bismo zaposlili i deo ov-
da{wih gra|evinskih fir-
mi i doprineli stvarawu
dobre klime i jo{ boqeg
odnosa izme|u lokalne sa-
mouprave i privrednika.
Na posledwoj sednici
Gradsko ve}e je utvrdilo i
predlog odluke o priba-
vqawu u javnu svojinu gra-
|evinskog zemqi{ta, radi
izgradwe komunalne in-
frastrukture, odnosno
produ`etka Wego{eve i
pro{irewa i rekonstruk-
cije Ulice Qubi}kog boja
(biv{e Ulice Dragoslava
Boji}a Jareta) u Qubi}u.
Doneta je i odluka o utvr-
|ivawu iznosa zakupnine
za poslovni prostor u jav-
noj svojini Grada. Po~etna
cena za prostor u ekstra
zoni iznosi 2.000 dinara, u
prvoj 1.750, drugoj 1.500,
tre}oj 1.000, ~etvrtoj 500 i
petoj i {estoj zoni 400 i
300 dinara po kvadratu.
Ove cene bi}e primewiva-
ne u slu~ajevima kada se
prostor izdaje u zakup jav-
nim ogla{avawem, dok }e
zakupnina za gradske loka-
le izdate neposrednom po-
godbom, iznositi najmawe
50 odsto od po~etne cene
utvr|ene u ekstra i osta-
lim zonama. Gradsko ve}e je
dalo saglasnost A.D. “^a-
~anski glas” da koristi za-
jedni~ku prostoriju ispod
stepeni{nog prostora u
zgradi u Ulici `upana
Stracimira 35, da bi, kako
je re~eno, gra|ani na lak-
{i i br`i na~in mogli da
koriste usluge ove infor-
mativne ku}e i oglase i ~i-
tuqe predaju u centru gra-
da, a ne, kao do sada, samo
na Avlaxinici.
Na osnovu javnog kon-
kursa koji }e biti raspi-
san u dnevnom listu “Po-
litika”, “^a~anskom gla-
su” i na TV “Galaksija” i
otvoren 10 dana, bi}e pri-
kupqene ponude za dodelu
lokacija za postavqawe
bilborda na teritoriji
Grada. Milenko Popovi},
predsednik Komisije za
gra|evinsko zemqi{te je,
po{to je naglasio da }e po-
nude biti otvorene 26. fe-
bruara i da je utvr|ena ce-
na od 900 dinara mese~no
po kvadaratnom metru re-
klamnih panoa, jo{ obja-
snio:
- Re~ je o 17 lokacija u
gradu, na kojima je plani-
rano postavqawe 71 bil-
borda. Ukoliko sve one bu-
du izdate, o~ekujemo da JP
“Gradac” po tom osnovu
ostvari prihod od oko
osam miliona dinara. Kon-
kurs je otvoren 10 dana, a
ponude }e biti otvorene
26. februara u imovinsko
pravnoj slu`bi u GU za ur-
banizam. “Gradac”, ina~e,
ima ugovore sa tri firme,
koje su legalno na osam lo-
kacija postavile bilborde,
dok su ostali podignuti
bespravno, o ~emu smo oba-
vestili nadle`nu inspek-
ciju, tra`e}i da ti reklam-
ni panoi budu ukloweni.
M. N.
GRAD OBEZBE\UJE PARCELU, PRIVREDNICI STANOVE?
Unameri da, ka-
ko je rekao,
“iza|u iz ka-
ncelarija i
pribli`e se privredi”,
predsednik Privredne ko-
more Srbije @eqko Ser-
ti} i wegovi saradnici
boravili su pro{log ~e-
tvrtka u ^a~ku. Pre razgo-
vora sa gradskim rukovod-
stvom posetili su preduze-
}e “Studio Maru{ka” u
Preqini i Udru`ewe po-
slovnih `ena “Nade`da
Petrovi}”, a posle susreta
sa ovda{wim privredni-
cima i privatnu firmu
“Unipromet”.
^a~ak smo izabrali kao
“sjajan primer dobrog i
kvalitetnog odnosa lokal-
ne samouprave i privred-
nika”, naglasio je Serti} u
izjavi za medije:
- Dr`ava i Evropska
unija se nalaze u velikim
problemima i po{to na{a
razmena sa EU iznosi sko-
ro 80 odsto, nemogu}e je da
problemi u woj ne uti~u na
na{u zemqu. Ali, ono {to
zavisi iskqu~ivo od nas i
{to mo`emo posti}i je
otvorenost lokalne samou-
prave prema problemima
privrede. Oni treba da bu-
du identifikovani i preko
Privredne komore “prene-
ti” na republi~ki nivo, da
bi se preko Vlade i resor-
nih ministarstava utica-
lo na wihovo re{avawe.
Postoji ogroman korpus
problema koji mogu biti
re{eni, jer iskqu~ivo od
nas zavisi da li }emo, na
primer, poboq{ati ambi-
jent za poslovawe i, pre
svega maloj privredi, omo-
gu}iti da boqe funkcio-
ni{e. Kada predloge i me-
re prenesemo na krupne
strategije, kao {to su stra-
tegija industrijalizacije
i ure|ewa ukupnog ambi-
jenta poslovawa, na poqe
poreske politike, pravosu-
|a, inspekcijskih organa,
koji moraju biti re{avani
na nacionalnom nivou,
ostvari}emo i {iri i kva-
litetniji obim poslovawa.
Na sastanku sa ovda-
{wim privrednicima raz-
govarano je i o tome kako
nacionalna Komora, preko
svoje mre`e, mo`e da po-
mogne lokalnoj privredi,
posebno malim i sredwim
preduze}ima da identifi-
kuju probleme i da ih zajed-
ni~ki re{avaju, rekao je
Serit} i kao goru}e pro-
bleme u srpskoj privredi
istakao: “Najve}i problem
je nelikividnost i zadu`i-
vawe, zbog kojih desetine
preduze}a svakog dana od-
laze u ste~aj i postaju neli-
kvidna. To sa sobom nosi
gubitak posla za brojne
radnike, {to se kao spira-
la vra}a i bankama, i u jed-
nom za~aranom krugu izme-
|u dr`ave, bankarskog sek-
tora i privrede, svakog da-
na se mno`e ozbiqni pro-
blemi. Zbog toga se, odmah
nakon izbora, moraju na-
praviti dobre strategije o
tome kako zaustaviti nega-
tivan trend u privredi i
kojim instrumentima dr-
`ava mo`e da napravi am-
bijent u kome }e uspostavi-
ti realno zapo{qavawe i
“prebacivawem” iz javnog
u realni sektor izbalansi-
rati odnose i stvoriti bo-
qu ekonomsku situaciju u
zemqi.”
Sastanak sa prvim ~ove-
kom srpske Privredne ko-
more prokomentarisao je i
gradona~elnik Vojislav
Ili}: “@elimo da usposta-
vimo dobre odnose sa PKS
i da nam ona pomogne u re-
{avawu evidentnih pro-
blema u ovda{woj privre-
di. Na{ ciq je da 2014. bu-
de godina novih investi-
cija i zapo{qavawa. Ovih
dana razgovara}emo sa nad-
le`nima u Agenciji za
privatizaciju o sudbini
“@itoprometa”, jer `eli-
mo da pomognemo da ova
firma dobije dobrog stra-
te{kog partnera koji }e
investirati u nabavku
opreme i zaposliti nove
radnike. Razgovarali smo
i o problemima u civil-
nom delu kompanije “Slo-
boda”, biv{em “Ceru”, i
dogovrili se da od Agenci-
je za privatizaciju zatra-
`imo dokumentaciju o
svim ~a~anskim firmama
koje su u postupku ste~aja,
ili su neuspe{no privati-
zovane, da bismo zajedni~-
ki prona{li najboqa re-
{ewa, i ukoliko je to mogu-
}e, da ih pokrenemo u {to
kra}em roku.” M. N.
DESETINE PREDUZE]A SVAKOG
DANA ODLAZE U STE^AJ
4 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEDRU[TVO
Uprkos zakonskim ograni-
~ewima i zabrani novog
zapo{qavawa u javnom
sektoru, Centar za soci-
jalni rad kome du`e vre-
me nedostaje {est stru~nih
radnika, uspeva, zahvaqu-
ju}i vanrednom anga`ova-
wu zaposlenih, da reali-
zuje svoj godi{wi program
rada i odluke o osnovnim
i pro{irenim pravima u
oblasti socijalne za{tite.
Imaju}i u vidu podatak
Republi~kog zavoda za so-
cijalnu za{titu da u Sr-
biji jednom radniku Cen-
tra za socijalni rad “pri-
pada” 2.586, a u ^a~ku
3.295 stanovnika, ovda-
{wa ustanova je, zahvaqu-
ju}i pomo}i lokalne samo-
uprave, u prethodnom pe-
riodu mawak kadrova mo-
rala da nadome{}uje an-
ga`ovawem troje qudi na
privremenim i povreme-
nim poslovima.
Osim ovih pokazateqa,
Zoran Bel~evi}, di-
rektor Centra za soci-
jalni rad, je na pro{lonedeqnoj
sednici Gradskog ve}a, prezentu-
ju}i ovogodi{wi program rada,
istakao jo{ neke podatke:
-Tokom 2013 godine bilo je an-
ga`ovano i 25 radnika po ugovo-
ru o delu za pru`awe usluga “po-
mo} u ku}i”, 21 gerontodoma}ica
i ~etiri radnika u prihvatili-
{tu za `rtve porodi~nog nasiqa
i nezbrinuta lica. Osim ovih,
Centar }e nastaviti da realizuje
i usluge “Ku}a na pola puta”,
Savetovali{te za brak i porodi-
cu i SOS telefon, {to zavisi
iskqu~ivo od spremnosti lokal-
ne samouprave da ih poveri na-
{oj ustanovi i saglasnosti nad-
le`nih ministarstava. Nadamo
se da }e dr`ava izna}i najboqa
sistemska re{ewa i da }e usluge
koje su u potpunosti za`ivele na-
{i sugra|ani dobijati i u ovoj
godini.”
Bel~evi} je naglasio da su,
uprkos nedostatku kadrova i ade-
kvatnog sme{tajnog prostora, u
programu predvi|ene i neke nove
usluge koje nedostaju Gradu i da
je “pomak” u socijalnoj za{titi
lokalnog stanovni{tva napra-
vqen po~etkom pro{le godine,
kada je usvojena nova odluka o
pravima i uslugama, koja je u ce-
losti impelmentirana nakon do-
no{ewa “prate}eg” pravilnika.
Izrazio je uverewe da }e, uprkos
ekonomskoj krizi, za socijalnu
za{titu biti izdvojeno vi{e bu-
xetskih sredstava, jer su Centar
i Grad preuzeli odgovornost da
pomognu najugro`enijima.
Centar za socijalni rad i lo-
kalna samouprava bi morali vi-
{e da brinu o stanarima “ku}e na
pola puta”, a ne da ih, po{to iza-
|u iz we, ostave na ulici, zahtev
je Nemawe Trnavca, koji se zalo-
`io da im ustanova i Grad po-
mognu da po isteku adaptivnog
perioda za samostalan `ivot, na-
|u zaposlewe i obezbede krov nad
glavom.
Svaki 15. stanovnik je kori-
snik usluga Centra za socijalni
rad, upozorio je Miladin Rista-
novi}, oceniv{i i da se ^a~ak
mo`e pohvaliti velikim brojem
usluga i prava iz oblasti soci-
jalne za{tite. Po{to su joj, na
jednoj strani “vezane ruke”, kada
je re~ o prijemu novih radnika, a
na drugoj, zbog ekonomske krize
problemi i potrebe rastu, insi-
sitirao je da ova ustanova bude
“izuzeta” iz zakonskih propisa o
zabrani zapo{qavawa novih ka-
drova. “Pozivaju}i” se na infor-
macije dobijene od jednog ~lana
Anketnog odbora, da su ustano-
vqene navodne nepravilnosti u
sprovo|ewu postupka javnih na-
bavki, Qubodrag Grbi} je insi-
stirao da se zakon striktno po-
{tuje i ne dogodi kao lane da
predvi|ena buxetska sredstva za
socijalnu za{titu, uprkos veli-
koj krizi i potrebama, ne budu
iskori{}ena za pomo} najugro-
`enijim gra|anima. Zbog toga bi,
iako rade u te{kim uslovima, za-
posleni trebalo vi{e vremena da
provode na terenu, nego u kance-
larijama, stav je Milijana Mi-
ni}a, koga je podr`ao i gradona-
~elnik Vojislav Ili}, insisti-
raju}i da “br`e idu u susret oni-
ma kojima je pomo} potrebna”.
Odgovaraju}i na neka pitawa,
direktor Bel~evi} je, pored osta-
log naglasio, da je Centar neko-
liko puta urgirao kod ovda{wih
firmi da zaposle mlade qude ko-
ji su napustili “ku}u na pola pu-
ta”, ali da nikakav odgovor nije
dobio. Kategori~ki je odbacio
sumwe da su javne nabavke nezako-
nito sprovo|ene, oceniv{i ih
kao “qagu na 35 zaposlenih” i de-
mantovao pretpostavke da su
usluge “SOS telefona” neoprva-
dane i neracionalne, ustvrdiv-
{i da je od marta pro{le godine,
kada je uveden, “u potpunosti
opravdao o~ekivawa”. Ukoliko
Grad ne dobije saglasnost za za-
po{qavawe novih lica, koja bi
bila anga`ovana za pomo} u ku-
}i, SG }e promeniti odluku o
pro{irenim pravima u oblasti
socijalne za{tite i “pru`aoce
usluga” izabrati u postupku jav-
ne nabavke, objasnila je Nade`da
Vuksanovi}, na~elnica GU za
dru{tvene delatnosti, naglasiv-
{i da ove usluge u 2014. uop{te
ne}e biti dovedene u pitawe, tim
pre {to su za wih obezbe|ena
neophodna buxetska sredstva.
M. N.
Ukoliko Ministarstvo ra-
da, zapo{qavawa i soci-
jalne politike prihvati
Lokalni akcioni plan, usvojen
na pro{lonedeqnoj sednici GV,
koji bi, po{to ga donese i SG,
trebalo da mu bude dostavqen do
28. februara, i dr`ava obezbedi
devet miliona dinara za finan-
sirawe programa i mera aktivne
politike zapo{qavawa, u ^a~ku
}e u ovoj godini, ra~unaju}i jo{
35 miliona dinara, koliko je
opredeqeno u gradskom buxetu,
biti otvoreno oko 230 novih rad-
nih mesta. Lokalni AP je u sa-
glasnosti sa Nacionalnim akci-
onim planom zapo{qavawa, u ko-
me je Republi~ka vlada predvide-
la da lokalne samouprave u 2014.
mogu dobiti subvencije samo za
javne radove i stru~nu praksu,
ka`e Sa{a Obradovi}, predsed-
nik Lokalnog saveta za zapo{qa-
vawe, i obja{wava:
- Za te dve mere predvideli
smo po pet miliona dinara, za
koje od dr`ave mo`emo maksi-
malno dobiti devet. Zahvaquju}i
ukupnim sredstvima od 44 mili-
ona dinara, stvori}emo predu-
slove za zaposlewe od 220 do 230
lica sa evidencije NSZ. Planom
su predvi|ene slede}e mere ak-
tivne politike zapo{qavawa u
2014. godini: subvencije za samo-
zap{oqavawe, subvencije poslo-
davcima za zapo{qavawe na no-
vootvorenim radnim mestima,
javni radovi i program stru~ne
prakse. Lokalni savet je za sub-
vencije za samozapo{qavawe
opredelio 12 miliona dinara,
odnosno po 200.000 dinara za sva-
ko nezaposleno lice koje odlu~i
da zapo~ne privatni biznis. Na ovaj na~in bi}e obezbe|ena fi-
nansijska podr{ka za 60 osoba
koje krenu u samostalni posao.
Odluku o dodeli ovog vida pomo-
}i Grada, donosi gradona~elnik,
po{to pribavi mi{qewe Lokal-
nog saveta za zapo{qavawe.
Osim ove mere, predvi|ene su
i subvencije poslodavcima koji
otvore do pet radnih mesta, od-
nosno po 200.000 za svako nezapo-
sleno lice, 300.000 dinara, uko-
liko zaposle samohrane rodite-
qe, decu iz hraniteqskih poro-
dica, ili Rome, i za zapo{qava-
we invalida pola miliona dina-
ra. Obradovi} napomiwe da na
pomo} od 300.000 dinara mogu da
ra~unaju i poslodavci koji u rad-
ni odnos prime roditeqa kome je,
na osnovu odluke nadle`nog suda,
povereno samostalno vr{ewe ro-
diteqskog prava. Za ovaj pro-
gram, ina~e, u gradskoj kasi je iz-
dvojeno ukupno 13 miliona dina-
ra.
M. N.
GRADSKO VE]E DALO SAGLASNOST NA PROGRAM RADA CENTRA
ZA SOCIJALNI RAD I CENE NEKIH WEGOVIH USLUGA
SVAKI 15. STANOVNIK
KORISNIK USLUGA
Gra|ani sa podru~ja ^a~ka besplatno koriste usluge prihvati-
li{ta za `rtve porodi~nog nasiqa i nezbrinuta lica. Tro{kove
boravka osoba sa teritorija drugih gradova i op{tina snose ta-
mo{wi centri za socijalni rad i oni su lane iznosili 1.200 di-
nara dnevno. Centar je predlo`io da ove godine te usluge ko{ta-
ju 1.000 dinara, ~emu su se usprotivili Radomir Kru{~i} i Mi-
ladin Ristanovi}, na ~ije insistirawe je GV odlu~ilo da i u 2014.
ove usluge ko{taju 1.200 dinara
Tako|e na predlog Ristanovi}a, pove}an je sa 1.500 na 1.600 di-
nara po korisniku, iznos buxetskih sredstava za delimi~nu na-
knadu tro{kova komunalnih usluga (vode, grejawa i izno{ewa
sme}a), dok }e “boqestoje}i” korisnici za “pomo} u ku}i” pla}a-
ti gerontodoma}icama kao i lane - 600 dinara po satu.
U PRIHVATILI[TU ZA 1.200 DINARA DNEVNO
U BUXETU PREDVI\ENO 35 MILIONA DINARA ZA SPROVO\EWE PROGRAMA I MERA AKTIVNE POLITIKE ZAPO[QAVAWA
Za realizovawe programa
stru~ne prakse predvi|eno je
pet miliona dinara i ukoli-
ko dr`ava odobri jo{ ~eti-
ri, postoje {anse da se odre-
|eni broj mladih qudi koji
su zavr{ili sredwu, vi{u
{kolu i fakultete, u perio-
du najdu`e do 24 meseca,
osposobe za odgovaraju}a za-
nimawa. U tom periodu svr-
{eni sredwo{kolci }e pri-
mati mese~nu naknadu od
12.000 dinara, lica koja su
zavr{ila vi{u {kolu 16, i
20 hiqada dinara oni koji
imaju fakultetsku diplomu.
I u ovom slu~aju odluku o iz-
boru i dodeli sredstava do-
nose gradona~elnik i Naci-
onalna slu`ba za zapo{qa-
vawe.
STRU^NA PRAKSA
Za javne radove u ovoj godini bi}e utro{eno pet miliona iz
gradskog i isto toliko iz republi~kog buxeta, ka`e Obradovi} i
nagla{ava da je dr`ava ograni~ila, odnosno javne radove pred-
videla samo u socijalnim, humanitarnim delatnostima, u obla-
sti odr`avwa javne infrastrukture i `ivotne sredine i priro-
de: “Nov~ana nadokanada za u~esnike javnih radova koji poseduju
diplomu prvog i drugog stepena iznosi 23.000, tre}eg i ~etvrtog
24.000, petog i {estog 25.000 i sedmog stepena stru~ne spreme
26.000 dinara. Izvo}a~ javnih radova koji obavi obuku primqe-
nih radnika na odre|eno vreme, najdu`e do {est meseci, dobija
na ime tih tro{kova 50.000 dinara i 1.500 dinara po licu anga-
`ovanom u socijalnim i humanitarnim delatnostima i 3.500 za
osobe zaposlene u oblasti za{tite `ivotne sredine i prirode”.
JAVNI RADOVI
ZA 230 NOVIH RADNIH MESTA
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 5ZDRAVSTVO
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Na osnovu mikrobio-
lo{ke potvrde o
postojawu infek-
cije toksinom bakterije
Clostridium difficile u uzorku
kod pet pacijenata, u poned-
eqak je na Ortopedskom
odeqewu ~a~anske Bolnice,
prijavqena epidemija iza-
zvana ovom bakterijom.
- U skladu sa tim ve} su
preduzete sve potrebne mere
i postupci na Ortopedskom
odeqewu, {to podrazumeva
da zara`eni pacijenti do-
bijaju predvi|enu terapiju
po protokolu, na odeqewu
se sprovode sve protivepi-
demijske, sanitarne i medi-
cinske mere i postupci u
ve}em obimu nego ranije.
Sve zakazane operacije su
otkazane, na odeqewu nema
prijema novih pacijenata, a
oni kojima }e biti potreb-
na hitna ortopedska opera-
cija bi}e upu}eni u ZC
Kraqevo, o ~emu je postig-
nut dogovor - rekao je PR
Bolnice dr Miroslav Sre-
tenovi}, na konferenciji
za novinare, odr`anoj u
utorak.
Na odeqewu su zabrawe-
ne posete ve} hospitalizo-
vanim pacijentima i dono-
{ewe hrane, osim fla{ira-
ne vode. Informacije o pa-
cijentima se mogu dobiti
na Odeqewu ortopedije od
13 do 14 ~asova.
- Klostridija je anae-
robna, gram-pozitivna bak-
terija, prvi put identifi-
kovana i opisana 1935. go-
dine. Nije izazivala veli-
ki interes do 1978. godine,
kada je u nekoliko slu~ajeva
povezana sa pseudomembra-
noznim enterokolitisom.
Infekcija klostridijom je
danas naj~e{}i uzro~nik
proliva, a u~estalost ove
bolni~ke infekcije je u po-
rastu. Pokazalo se da je
klostridija goru}i pro-
blem u svim zdravstvenim
ustanovama {irom sveta i
da me|u crevnim infekcija-
ma zauzima mesto broj jedan
- ka`e za na{ list dr Ana
Mi{ovi}, direktor Zavoda
za javno zdravqe ^a~ak, na-
pomiwu}i da je ameri~ki
Senat odobrio pozama{nu
svotu novca za dodatno pro-
u~avawe ovog uzro~nika, jer
i pored primene svih mera
u ovoj bogatoj zemqi, nije se
do{lo do zadovoqavaju}ih
rezultata u suzbijawu {i-
rewa ove infekcije u zdrav-
stvenim ustanovama.
Zavod za javno zdravqe
^a~ak i Zdravstveni cen-
tar ^a~ak ve} 12 godina in-
tenzivno rade na prevenci-
ji i suzbijawu bolni~kih
infekcija. Prema re~ima
dr Ane Mi{ovi}, nije ~udo
{to su wene kolege, koje
imaju svoje radne protokole
u vezi sa problematikom
bolni~kih infekcija, rea-
govale pravovremeno na
inicijalni slu~aj, odnosno
prvog pacijenta kod koga su
otkriveni ovi simptomi:
- Pacijent je do{ao na-
kon hospitalizacije iz dru-
ge zdravstvene ustanove u
kojoj je ve} imao simptome
ove bolesti, ali nisu bili
navedeni u otpusnoj listi.
Kolege u ~a~anskoj Bolni-
ci su odmah reagovale i ovu
informaciju “podelile” sa
Centrom za kontrolu i pre-
venciju bolesti Zavoda za
javno zdravqe ^a~ak. Epi-
demiolozima na{e zdrav-
stvene ustanove bilo je
omogu}eno da korektno oba-
ve posao. Epidemiolo{ko
istra`ivawe je trajalo dva
- tri dana i u ponedeqak je
izvr{ena procena i na
osnovu stru~nog stava i za-
konske regulative pri-
javqena epidemija. Najva-
`nije je da se propisane
protivepidemijske mere re-
dovno sprovode.
Osim striktne primene
Uredbe o prevenciji i su-
zbijawu infekcije izazvane
Clostridium difficile u zdrav-
stvenim ustanovama, koju je
donelo na{e resorno mini-
starstvo u junu pro{le go-
dine, najboqa prakti~na
mera i ona koja }e najvi{e
doprineti zaustavqawu
epidemije jeste mera obu-
stave prijema novih pacije-
nata na Ortopedskom ode-
qewu i prekida operativ-
nog programa, isti~e na{a
sagovornica.
- Vrlo je odgovoran po-
stupak trenutnog menax-
menta Zdravstvenog centra
{to je ovu na{u predlo`e-
nu meru, koja nije popular-
na, odmah prihvatio, sma-
traju}i je kao pozitivan,
dobronameran i pravi
stru~ni savet. Kada sa Or-
topedskog odeqewa budu ot-
pu{teni sada{wi pacije-
nati, bi}e preduzete sve
neophodne higijenske mere,
jer je to pravi put prekida-
wa lanca ove infekcije -
ka`e dr Ana Mi{ovi}.
N. R.
Te 1876, kada je po~eo
da radi Crveni krst
Srbije, osnovana je i
istoimena organizacija u
^a~ku. Vodili su je ugled-
ni ^a~ani, lekari, trgov-
ci, advokati. Vi{e od 100
godina Crveni krst poma-
`e siroma{nima, qudima
u nevoqi i uspeva da opsta-
ne u naletima svetskih i
konstantnih srpskih kri-
za.
Osim u humanitarnim,
zaposleni i volonteri CK
^a~ak danas su anga`ovani
u brojnim zdravstvenim i
vaspitno-obrazovnim ak-
cijama, poput borbe pro-
tiv narkomanije, side, tr-
govine qudima.
- Poznati smo po Na-
rodnoj kuhiwi koja kod nas
ima 734 korisnika. Iako
su potrebe za uslugama ku-
hiwe u stalnom porastu,
nema bojazni da }e neko
ostati gladan. Uspeli smo
da radimo bez zastoja i u
vreme najve}ih mrazeva.
Trudimo se da {to vi{e
podsti~emo akcije dobro-
voqnog davala{tva krvi i
da pove}amo broj davalaca.
U 2013. prikupqeno je 220
jedinica vi{e nego 2012.
Anga`ovani smo u mnogim
zdravstveno - preventiv-
nim akcijama, u obuci bu-
du}ih voza~a u pru`awu
prve medicinske pomo}i,
zajedno sa CK Srbije orga-
nizujemo potragu za nesta-
lim u prethodnim ratovi-
ma, uvek smo spremni za
vanredne situacije, razvi-
jamo saradwu sa organiza-
cijama u regionu, a poseb-
no smo ostvarili dobar
odnos sa CK iz Bitoqa -
navela je Biqana Davido-
vi}, sekretar Crvenog kr-
sta ^a~ak.
CK ^a~ak najvi{e radi
zahvaquju}i pomo}i lo-
kalne samouprave, kao i
donatora. U posledwe vre-
me naro~ito su se istakli
“^a~anska banka”, poslov-
nica “Dunav osigurawa”,
firma “Progres”, Advo-
katska komora, Osnovno
javno tu`ila{tvo, ordina-
cija “Medilab”. Ne izosta-
je ni pomo} mnogih pojedi-
naca koji `ele da ostanu
anonimni. Jedan od stal-
nih donatora je majka Vuka
Jeremi}a, doskora{weg
predsednika Generalne
skup{tine Ujediwenih na-
cija, a ne bi trebalo zabo-
raviti ni qude koji u jav-
nim preduze}ima i trgovi-
nama ostavqaju novac u ka-
sicama Crvenog krsta.
^a~anska organizacija
CK ima 12 zaposlenih i
oko 100 volontera, ~lanova
Omladinske terenske jedi-
nice. Oni su anga`ovani u
zdravstvenim, obrazovno-
vaspitnim, kao i akcijama
pomo}i starima.
- Na Dan zaqubqenih,
14. februara, organizova-
}emo akciju na Gradskom
trgu. Bi}e ovo na{a prva
aktivnost povodom Dana
qubavi, a tom prilikom
}emo deliti balone, pre-
zervative i informativne
bro{ure o borbi protiv
narkomanije - najavquje
predsednik OTJ ^a~ak Ne-
mawa Grbovi}. On je odav-
no volonter CK i kako ka-
`e, tu humanu crtu je nasle-
dio od svojih roditeqa.
Ve} sedam, osam godina u
skoro svakoj akciji CK
u~estvuje i Bogdan Rado-
wi}. I on je za sve ove go-
dine nau~io da pru`a hit-
nu medicinsku pomo}, da
svoje vr{wake odvrati od
poroka koji vrebaju na sva-
kom koraku, kako da pomog-
ne starima i nemo}nima...
Crveni krst Srbije i
^a~ka proslavili su 138.
ro|endan u ~etvrtak, 6. fe-
bruara.
Z. J.
ZBOG BAKTERIJE KLOSTRIDIJA PRIJAVQENA
EPIDEMIJA NA ORTOPEDSKOM ODEQEWU
^A^ANSKE BOLNICE
SIMPTOMI
I FAKTORI
RIZIKA
- Dominantni simp-
tom klostridije je pro-
liv, koji mo`e varirati
od blagog do te{kog smr-
dqivog proliva koji sa-
dr`i krv ili sluz, sa po-
vi{enom telesnom tempe-
raturom, a ~esto i bez
temperature, leukocito-
zom i bolovima u stoma-
ku. Do ove epidemiolo-
{ke infekcije mo`e do-
}i usled preterane upo-
trebe antibiotika {iro-
kog spektra. Me|u fakto-
rima rizika su i gastro-
intestinalni postupci i
hirur{ki zahvati, kao i
`ivotna dob, jer je klo-
stridija uobi~ajena kod
starijih i iscrpqenih
bolesnika, obi~no se
razvija kod osoba preko
65 godina. Epidemije su
~e{}e na gerijatrijskim
i odeqewima za negu i
le~ewe pacijenata sa
hroni~nim stawima - ob-
ja{wava dr Ana Mi{o-
vi}, direktor Zavoda za
javno zdravqe ^a~ak.
CRVENI KRST PROSLAVIO 138 GODINA RADA
PRAVE VREDNOSTI
NISU ZABORAVQENE
Biqana Davidovi}
sa volonterima Bogdanom i Nemawom
PREKIDA SE
LANAC INFEKCIJE
Dr Ana Mi{ovi}
6 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEDRU[TVO
Na Godi{woj i Izbornoj skup{tini
Udru`ewa ratnih vojnih invalida i poro-
dica poginulih boraca grada ^a~ak, koja je
odr`ana pro{le subote, predstavqeni su
finansijski i izve{taj o radu za 2013. godi-
nu, koji su jednoglasno usvojeni. Tako|e su
usvojene odluke koje su zna~ajne za funkcio-
nisawe Udru`ewa u 2014, a ~lanovi su upo-
znati sa predstoje}im aktivnostima. Po-
{to je proteklo ~etiri godine, izvr{en je
izbor Izvr{nog i Nadzornog odbora jedno-
glasnom odlukom, kao i reizbor predsedni-
ka - zastupnika Udru`ewa i predsednika
IO Nikole Davidovi}a.
- Imaju}i u vidu veoma te{ku materijal-
nu situaciju, uspeli smo da opstanemo iako
smo po~eli sa radom u izuzetno te{kom vre-
menu, zahvaquju}i dobroj saradwi sa gra-
dom ^a~kom i donatorima koji nam poma`u
u realizaciji aktivnosti Udru`ewa. Jo{
uvek postoje humani qudi koji na razli~ite
na~ine poma`u na{e Udru`ewe - rekao je,
izme|u ostalog, predsednik Nikola Davi-
dovi} i podsetio da je Udru`ewe dobro-
voqno, nevladino, socijalno - humanitar-
no, nestrana~ko i neprofitno, koje je osno-
vano radi ostvarivawa ciqeva ~lanova u
oblasti statusnog i materijalnog polo`aja.
Davidovi} je istakao da nikada ne treba
da se zaborave oni koji su se odazvali pozi-
vu otaxbine za odbranu wene ~asti i ugleda,
jer su ponudili najvi{e {to jedan ~ovek
mo`e - svoj `ivot. “Nisu pogazili zakletvu
koju su dali, nisu se krili, be`ali, ve} su
branili svoj narod i svoju otaxbinu”, na-
glasio je predsednik Udru`ewa.
Tom prilikom Davidovi} je podsetio i
na probleme, sa kojima se ratni vojni inva-
lidi svakodnevno susre}u, na zdravstveno,
socijalno i invalidsko osigurawe, pro-
blem nezaposlenosti, na stambenu proble-
matiku, socijalno - ekonomski polo`aj,
dru{tveni standard i sigurnost. Tako|e je
napomenuo da dra`ava sve vi{e prenosi
nadle`nost sa Republike na lokalnu zajed-
nicu, ali bez prave finansijske podr{ke.
Udru`ewe broji 48 ~lanova, a o svim ak-
tivnostima koje realizuju, zainteresovani
se mogu informisati na sajtu: www.ca-
cak.urvippbs.rs N. R.
Vlada Republike Srbije je na predlog
Ministarstva poqoprivrede, {u-
marstva i vodoprivrede usvojila
Uredbu o raspodeli podsticaja u poqopri-
vredi i ruralnom razvoju za 2014. godinu, u
skladu sa Zakonom o podsticajima. Sred-
stva }e se raspore|ivati za direktna pla}a-
wa u odgovaraju}im maksimalnim iznosima
za podsticajne mere ruralnog razvoja i za
posebne podsticaje.
Buxet Ministarstva poqoprivrede, {u-
marstva i vodoprivrede Republike Srbije
za 2014. iznosi 45,4 milijardi dinara, od
~ega je 91 odsto namewen subvencijama. Od
ukupnih podsticaja koje Republika Srbija
daje, 43 odsto izdvaja se za podsticaje u po-
qoprivredi.
- Sredstva se raspore|uju za direktna
pla}awa, podsticaje za mere ruralnog raz-
voja i posebne podsticaje. Direktna pla}a-
wa, u zavisnosti od vrste podsticaja, is-
pla}uju se u odgovaraju}im maksimalnim
iznosima, i to za: premiju za mleko u izno-
su od sedam dinara po litru mleka; osnovne
podsticaje za biqnu proizvodwu u iznosu
od 6.000 dinara po hektaru; podsticaje za
kvalitetne priplodne mle~ne krave u izno-
su od 20.000 dinara po grlu - navodi saveto-
davac Miroslav Ja}imovi}, iz Poqopri-
vredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak.
Ja}imovi} podse}a da je Uredbom pred-
vi|eno i pove}awe podsticaja u sto~arskoj
proizvodwi: za tov jagwadi sa 1.000 na 2.000
dinara po grlu, za priplodne ovce i koze sa
4.000 na 7.000 dinara, za priplodne krma~e
sa 4.000 na 5.000. Pove}ana su i sredstva na-
mewena razvoju p~elarstva.
Usvajawe Uredbe o raspodeli podsticaja
u poqoprivredi i ruralnom razvoju za 2014.
godinu, omogu}ava isplatu svih subvencija
tokom ove godine. N. R.
Zapo{qavawe je jedan od najve}ih pro-
blema sa kojima se suo~avaju mladi {irom
Srbije, rekao je Nenad Borov~anin, dr-
`avni sekretar Ministarstva omladine i
sporta, koji je u utorak, 11. februara, po-
setio Gradski odbor SPS-a. Izra`avaju-
}i zadovoqstvo zbog ponovnog boravka u
^a~ku, Borov~anin je naglasio da politi-
ka SPS-a i koalicionih partnera sa ko-
jima izlaze na izbore predstavqa pravi
put stvarawa politi~ki i ekonomski sta-
bilne dr`ave. Ideja socijalne pravde za
koju se zala`u SPS, PUPS i Jedinstvena
Srbija nikada nije bila potrebnija, jer je
socijalno raslojavawe sve prisutnije i
sve je vi{e onih koji `ive na samoj ivici
egzistencije, rekao je Borov~anin na kon-
ferenciji za novinare.
- Mi se borimo da svakom detetu i mla-
dom ~oveku u Srbiji podjednako budu do-
stupni {kolovawe, zdravstvo, kulturni,
sportski i svi drugi sadr`aji. Za nas nije
va`no gde se ko rodio i iz koje porodice
poti~e, ve} su nam bitni rezultati koji
proisti~u iz jedne normalne konkurenci-
je, u kojoj nema privilegovanih. Bitno je
da se ideje nadme}u na politi~koj sceni, a
ne interesne grupe. Kada smo okupqeni
oko takvih ideja, koalicije su nam stabil-
ne i nema prevremenih izbora. Tada je i
dr`ava politi~ki stabilna i svaki inve-
stitor u takvim uslovima mo`e slobodno
da do|e u Srbiju - rekao je Borov~anin,
posebno nagla{avaju}i da bi dolazak ve-
}eg broja investitora omogu}io i otvara-
we novih radnih mesta, tako da bi se uve-
}ala {ansa da se zaposle izme|u ostalih i
mladi, {kolovani qudi. On je naveo da u
Srbiji ima vi{e od 220 hiqada qudi bez
posla, mla|ih od 30 godina, i SPS }e se
zalagati da wihovo zaposlewe bude na li-
sti prioriteta, kako bi im se pru`ila
{ansa da normalno `ive, da se osamostale
i zasnuju svoje porodice.
- Na{ ciq nije da na{u zemqu odvede-
mo u Evropu, ve} da Evropu dovedemo u Sr-
biju, u svaki grad, selo, {kolu, ku}u, u sva-
ku glavu. @elimo da uredimo na{u dr`a-
vu, zato {to su u woj danas glavni krite-
rijumi za zapo{qavawe mladih poltron-
stvo, strana~ke kwi`ice, sve ono {to ne
bi trebalo da bude, umesto da to budu zna-
we i rezultati. @elimo da stvaramo jake
institucije, da one budu ja~e od pojedina-
ca, da pravosu|e obavqa svoj posao, a ne
tablodi, koji svakodnevno la`nim afera-
ma napadaju pripadnike SPS-a i poku{a-
vaju da ih diskredituju, a to rade jer u na-
ma svi vide politi~ku organizaciju koja
godinama postoji i koja je neuni{tiva -
istakao je Borov~anin, dodaju}i da se
SPS zala`e za uvo|ewe reda, rada i prava
u dr`avi.
Borov~anin je izrazio uverewe da }e
gra|ani na predstoje}im parlamentarnim
izborima prepoznati pravi interes i oda-
brati politiku stabilnosti i prosperi-
teta za koju se wihova koalicija zala`e.
Samo politi~ki stabilna Srbija mo`e da
bude i ekonomski jaka dr`ava. Socijalni
program SPS-a i wegovih koalicionih
partnera je jasan i obuhvata sve ugro`ene
kategorije stanovnika. Ideja levice nika-
da nije bila potrebnija Srbiji, nego {to
je to danas, u uslovima ogromnog klasnog
raslojavawa, rekao je Borov~anin, nagla-
{avaju}i da }e se wihova koalicija i u na-
rednom periodu zalagati da sve socijalne
kategorije u na{em dru{tvu budu zbrinu-
te na pravi na~in.
V. S.
Gradski odbor Srpske ra-
dikalne stranke prosla-
vio je u utorak krsnu sla-
vu Sveta tri jerarha. Rezawe
slavskog kola~a, u strana~kim
prostorijama, obavio je sve-
{tenik ~a~anske crkve Sa{a
Jolovi}.
U izjavi za medije predsed-
nik GO SRS Sa{a Trifunovi}
podsetio je da Radikalna stran-
ka ovih dana slavi 24 godine
postojawa, ali i da je pro{lo
11 godina od odlaska Vojislava
[e{eqa u Ha{ki tribunal.
- Tamo su mu prekr{ena sva
qudska prava, kada je re~ o su|ewu, ali i o
wemu kao pritvoreniku. Za ovih 11 godina
naru{eno mu je i zdravqe. Imao je proble-
ma sa jetrom, disajnim organima, srcem, a
krajem 2013. operisan je zbog kancera na de-
belom crevu. Lekari Ha{kog tribunala od-
lu~ili su da bude u izolaciji bez sve`eg va-
zduha, {etwe i dnevne svetlosti, {to je su-
protno medicinskim pravilima za takve
onkolo{ke bolesnike - podsetio je Trifu-
novi}. On je pozvao gra|ane da na predsto-
je}im izborima glasaju za Srpsku radikal-
nu stranku i omogu}e joj ulazak u Srpski
parlament, jer }e se tako lak{e boriti za
[e{eqevo osloba|awe iz Haga.
Iz Moravi~kog okruga Srpska radikal-
na stranka ima {est kandidata, Ivawi~a-
na Dana Ani~i}a, Radovana Filipovi}a iz
Draga~eva, Milanov~ane Milenu Avramo-
vi} i Nenada Pavlicu, a iz ^a~ka Sawu
Golubovi} i Sa{u Trifunovi}a. Z. J.
Unedequ, u 18,10 ~asova u Trnavi se dogodi-
la saobra}ajna nezgoda, u kojoj je jedno li-
ce izgubilo `ivot.
Do nezgode je do{lo kada je putni~ki voz,
koji je saobra}ao na relaciji ^a~ak- Kraqevo,
udario u putni~ko motorno vozilo, kojim je
upravqao N. I.(1984) iz Trnavske Baluge. Od
zadobijenih povreda N. I. je na licu mesta
preminuo.
Uvi|aj na mestu nesre}e obavili su zamenik
Osnovnog javnog tu`ioca u ^a~ku, u prisustvu
policijskih slu`benika PU ^a~ak.
SAOP[TEWE PU ^A^AK
NA PRUZI POGINUO MLADI]
ODR@ANA IZBORNA SKUP[TINA UDRU@EWA RATNIH VOJNIH
INVALIDA I PORODICA POGINULIH BORACA
NOVI - STARI PREDSEDNIK
NIKOLA DAVIDOVI]
SRPSKA RADIKALNA STRANKANENAD BOROV^ANIN, DR@AVNI SEKRETAR
MINISTARSTVA OMLADINE I SPORTA
ZAPO[QAVAWE MLADIH
ME\U PRIORITETIMA
UREDBA O RASPODELI PODSTICAJA U
POQOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU U 2014. GODINI
POVE]AWE PODSTICAJA U
STO^ARSKOJ PROIZVODWI
DVERI NISU RAZGOVARALE SA VRHOM STRANKE
Kako u pozivu dverjani ne navode da su razgovarali sa vrhom stranke, radikali ni-
su prihvatili da sa wima osnuju patriotski blok.
- U pismu medijima i na{em Gradskom odboru predsednik ~a~anskog povereni{tva
Dveri Bo{ko Obradovi} naveo je da je razgovarao sa liderom DSS-a Vojislavom Ko-
{tunicom i da je poku{ao da stupi u kontakt sa Vojislavom [e{eqom. Mi nismo od-
bili saradwu sa wima,a da smo za patriotski blok pokazali smo bratimqewem sa orga-
nizacijom “Srpski obraz” i udru`ewem “SNP na{i” - ka`e Sa{a Trifunovi}, pred-
sednik ~a~anskih radikala.
PROSLAVILA
SVETA TRI JERARHA
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 7DRU[TVO
Uholovima Doma kulture,
pro{log ~etvrtka, Turi-
sti~ka organizacija, u sa-
radwi sa Ministarstvom prosve-
te, nauke i tehnolo{kog razvoja -
[kolska uprava ^a~ak i Nacio-
nalnom slu`bom zapo{qavawa -
Filijala ^a~ak, organizovala je
prezentaciju univerziteta, fa-
kulteta, akademija i visokih
{kola Srbije, pod nazivom “In-
deks 2014”. Na sajmu je u~estvova-
lo oko 40 fakulteta i visokih
{kola sa dr`avnih i privatnih
univerziteta, a prezentacija je
bila namewena sredwo{kolcima
da bi {to boqe doneli odluku o
nastavku svog {kolovawa.
Turisti~ka organizacija ^a~-
ka ve} desetu godinu nastoji da
u~enicima koji zavr{avaju sred-
wu {kolu i `ele da nastave daqe
{kolovawe, omogu}i {to stru~-
niji, kvalitetniji i lak{i iz-
bor, odnosno opredeqewe za budu-
}e zanimawe. “Iz godine u godinu
se pove}ava broj izlaga~a i u~e-
nika koji prisustvuju ovoj mani-
festaciji, {to zna~i da smo na
dobrom putu, i da na{im u~eni-
cima koji zavr{avaju sredwu
{kolu dobro poma`emo u izboru
budu}eg zanimawa”, izjavio je di-
rektor Turisti~ke organizacije
^a~ka Dragomir Savi}, izra`a-
vaju}i nadu da }e idu}e godine na
sajmu biti vi{e i izlaga~a i u~e-
nika.
Zahvaliv{i organizatorima
10. tradicionalne prezentacije
“Indeks 2014”, koja je za sredwo-
{kolce od izuzetnog zna~aja za
izbor wihovog budu}eg zanima-
wa, kao i izlaga~ima {to budu-
}im studentima “iz prve ruke”
predstavqaju svoje fakultete i
visoko{kolske ustanove, grado-
na~elnik ^a~ka mr Vojislav
Ili} otvorio je manifestaciju.
“Znamo koliko je va`an izbor
pravog zanimawa za budu}nost, ne
samo na{ih budu}ih studenata,
ve} i za budu}nost Srbije”, ista-
kao je gradona~elnik.
Sredwo{kolci koji su poseti-
li sajam, smatraju da je ovakva ma-
nifestacija od velikog zna~aja,
kako za u~enike koji se dvoume
oko izbora fakulteta, tako i za
one koji jo{ nisu odlu~ili {ta
}e da upi{u, jer se vreme prijem-
nih ispita i upisa na fakultete
pribli`ava.
N. R.
Sve tri nagrade za najbo-
qi likovni rad, u kate-
goriji u~enika od prvog
do ~etvrtog razreda osnovne
{kole, odneli su u~enici prvog
razreda O[ “Kraq Aleksan-
dar” u Gorwem Milanovcu. Pr-
vo mesto je osvojila Duwa Ni-
koli}, drugo Duwa Mijatovi},
a tre}e Filip Bal{i}. Me|u
radovima u~esnika od petog do
osmog razreda, najboqim je pro-
gla{en rad Du{ice Mileki},
u~enice O[ “Marko Paji}” u
Vi~i, druga nagrada je pripala
Sandri Mandi} (O[ “Milan
Blagojevi}” u Lu~anima), a tre-
}a Petru Radojevi}u, iz ~a~an-
ske O[ “Tanasko Raji}”. Sva
tri dobitnika poha|aju peti
razred.
U kategoriji sredwo{kola-
ca, na likovnom konkursu je po-
bedio Mihailo Matovi}, pola-
znik prvog razreda Tehni~ke
{kole u ^a~ku.
Pobednik literarnog konku-
rsa, me|u sredwo{kolcima, je
Nenad Be{evi}, u~enik drugog
razreda Prehrambeno - ugosti-
teqske {kole u ^a~ku. Prva
tri mesta u mla|oj uzrasnoj ka-
tegoriji osnovaca zauzeli su ~e-
tvrtaci: Matija Gli{ovi}
(O[ “Vuk Karaxi}” ^a~ak),
Luka Gli{ovi}, iz iste {kole,
i An|elija Radosavqevi}, koja
poha|a O[ “Tatomir An|eli}”
u Mr~ajevcima. U uzrasnoj kate-
goriji od petog do osmog razre-
da prvo mesto su podelili u~e-
nici ~a~anske O[ “Sveti Sa-
va”: Zlatan Vasovi}, iz {estog
razreda, Sara Kova~evi}, u~e-
nica osmog razreda i sedmaki-
wa Andrijana Ivkovi}. Na dru-
gom mestu su u~enice {estog
razreda - Jelena ^egawac, iz
O[ “Tanasko Raji}”, i Milica
Jano{evi}, u~enica O[ “Ivo
Andri}” u Prawanima, dok se
na tre}e mesto plasirao Ilija
Jerini}, koji poha|a sedmi raz-
red O[ “Sveti Sava”.
Na konkursu za najboqu fo-
tografiju pobedili su Aleksan-
dar ]aji} (O[ “Mom~ilo Na-
stasijevi}) i Milica \okovi},
iz Medicinske {kole u ^a~ku.
U kategoriji odraslih (na temu
“Ku}a puna sre}e”) prvonagra-
|ena je Nata{a Koprivica, na-
stavnik O[ “Milan Blagoje-
vi}”.
Konkursi su raspisani po-
vodom Me|unarodnog Dana po-
rodice, 15. maja, a u okviru pro-
grama Novembarskih dana pro-
svetnih radnika.
- Namera nam je bila da uka-
`emo na zna~aj porodice u sva-
kom dru{tvu i potrebu {to ve-
}e povezanosti vaspitnoobra-
zovnih ustanova i porodice,
radi pravilnog obrazovawa i
vaspitawa mladih generacija -
kazala je na sve~anosti uru~ewa
nagrada, 31. januara, direktor-
ka RC Gorica Stanojevi}.
U~esnici konkursa mogli su
da biraju izme|u slede}ih tema:
“Ako odbacimo qubav, umre}e-
mo od gladi”, “Porodica je uto-
~i{te u bezdu{nom svetu”,
“Sre}a dolazi u ku}u gde se ~uje
smeh”, “Sre}an je `ivot koji de-
limo s qudima koje volimo” i
“Svi oni stanuju u mome srcu i
mojim mislima”.
E. V.
U REGIONALNOM CENTRU ZA PROFESIONALNI
RAZVOJ ZAPOSLENIH U OBRAZOVAWU
U DOMU KULTURE ORGANIZOVANA
PREZENTACIJA UNIVERZITETA, FAKULTETA,
AKADEMIJA I VISOKIH [KOLA SRBIJE
NAGRA\ENI AUTORI NAJBOQIH
LIKOVNIH LITERARNIH
I FOTOGRAFSKIH RADOVA
„INDEKS 2014“
Gradski odbori SPS, PUPS-
a i JS i zvani~no su ove sedmice
zapo~eli kampawu za predstoje}e
vanredne parlamentarne izbore,
~ija }e okosnica, kako su u sredu
na konferenciji za novinare na-
javili wegovi ~elnici Veqko
Negovanovi}, Miladin Ristano-
vi} i Bratislav ]ur~i}, biti
podse}awe na ispuwena obe}awa,
data pred pro{logodi{we izbo-
re i rezultate ostvarene za pro-
teklih godinu i po dana.
- Najboqa kampawa je podse}a-
ti gra|ane na sve ono {to smo
uradili u proteklom periodu i
{to je Republi~ka vlada, na ~elu
sa na{im predsednikom, posti-
gla za 18 meseci. Najte`i zada-
tak, pregovori sa Evropskom
unijom i sa Pri{tinom, pripao
je premijeru Ivici Da~i}u i to
je jedino konkretno {to je Vlada
Srbije uradila za godinu i po da-
na - rekao je predsednik GO SPS
Veqko Negovanovi}.
Socijalisti }e biti deo i no-
ve Vlade, ~iji }e osnovni zadatak
biti sanirawe te{kog stawa u
dr`avi, prvenstveno u oblasti
privrede, zdravstva, {kolstva,
uveren je Negovanovi}. On je iz-
razio zadovoqstvo {to je koali-
cija okupqena oko SPS jedin-
stvena, po ~emu je prepoznatqiva
i na lokalnoj i republi~koj po-
liti~koj sceni.
Savez koga ~ine SPS, PUPS
i JS se s pravom mo`e nazvati je-
dinstvena koalicija, smatra i
predsednik GO Partije ujediwe-
nih penzionera Miladin Rista-
novi}: “Koalicija je slo`na i je-
dinstvena od 2008. godine, kada
smo promovisali zajedni~ki pro-
gram. Jedinstveni smo i po tome
{to smo na svim izborima bili
zajedno, {to nismo imali prele-
ta~e, niti smo tu|e do~ekivali
ra{irenih ruku. Sva svoja pred-
izborna obe}awa smo ispunili,
zbog ~ega }emo u predstoje}oj
kampawi podse}ati bira~e na to
i sve ostalo {to smo dobro ura-
dili u prethodnom periodu.”
Stranke ove koalicije }e ubu-
du}e uvek nastupati zajedno, {to
nije bio slu~aj na prethodnim
lokalnim izborima, na koje je JS
samostalno iza{la pred bira~e,
podsetio je predsednik Gradskog
odbora Bratislav ]ur~i}:
- Gradski odbor je formiran
nekoliko meseci pre izbora, zbog
~ega je doneo odluku da se najpre
“izmerimo”, da bismo sa ~istim
ra~unima u{li u koaliciju. Na
svim budu}im izborima nastupa-
}emo zajedno, jer ova kaolicija je,
kao {to je rekao na{ predsednik
Dragan Markovi} Palma, jedna
velika ure|ena porodica. Ova
partija sa koalicionim partne-
rima ima re{ewa za goru}e pro-
bleme gra|ana i na lokalnom i
republi~kom nivou.
KOALICIJA OKUPQENA OKO SPS ZAPO^ELA PREDIZBORNU KAMPAWU
„INDEKS 2014“
PODSE]AWE NA REZULTATE - OKOSNICA KAMPAWE
8 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEPOLITIKA
Posle godinu i po dana, aktuelna
Republi~ka vlada je donela jedi-
nu ispravnu odluku - da se “samo-
raspusti”, jer je analiziraju}i
rezultate svog rada verovatno za-
kqu~ila da wen u~inak nije bio
ni nula, nego negativan. Nastala
je na neprincipijelnom dogovoru,
u kome su u~estvovali SPS, URS i
SNS i formirali koaliciju koja
je za godinu i po dana napravila
poptuni haos u na{em dru{tvu i
dr`avi, posebno kada je re~ o
ekonomiji. Ona je za ovo vreme
zadu`ila dr`avu za oko 5,7 mi-
lijardi evra i svakog dana je za-
du`uje za 11 miliona evra, dok u
Srbiji niko ne `ivi boqe, nego
{to je `iveo 2012. godine.
Da u dr`avi vlada potpuni kolaps,
potpredsednik Demokratske
stranke Dragan [utanovac argu-
mentovao je i drugim podacima, gostuju}i
u subotu u Gradskom odboru DS-a: ”U pri-
vredi je kolaps jer, i pored svakodnevnog
zadu`ivawa, nema novih radnih mesta,
osim oko 60.000 u javnim preduze}ima i
Vladi Srbije. Sve drugo je stalo, projekti
koje smo mi vodili su uga{eni, ili funk-
cioni{u u maloj meri. Zbog toga je dobro
{to su raspisani vanredni parlamentar-
ni izbori, da bi se gra|ani ponovo opre-
delili, jer ova Vlada nije funkcional-
na.”
Veliki wen “greh” je i odluka o pove}a-
wu poreza - PDV-a za 11, poreza na dobit
za 50 odsto i {to je najgore, dono{ewe od-
luke o oporezivawu visoko stru~nih ka-
drova (lekara, profesora, nau~nih radni-
ka), koji treba da plate solidaran porez,
ukoliko zara|uju vi{e od 60.000 dinara,
smatra [utanovac:
“To je neprimereno, ne samo na Balka-
nu, ve} i u svetu i pokazuje da Vlada ne zna
da vodi dr`avu. Sa druge strane, transfe-
ri predvi|eni buxetom za 2014. godinu za
poqoprivredu, su za tri milijarde mawi
nego u 2013, a lokalnim samoupravama za
dve milijarde dinara.”
[utanovac ka`e da ne vidi nijedan
opravdan razlog da aktuelna vlada nasta-
vi da vlada, posebno u situaciji “kada o
svemu odlu~uje jedan ~ovek”.
- Posle martovskih izbora DS }e biti,
ili prva u vlasti, ili prva u opoziciji. U
prvom slu~aju odmah }emo ukinuti porez
uveden na zarade visokobrazovanih kadro-
va, uve{}emo skalu i pove}ati plate rad-
nicima zaposlenim u preduze}ima koja
ostvaruju veliku dobit, ili obavezati po-
slodavce da dr`avi plate ve}i porez na
dobit. Nepriordno je da u pojedinim fir-
mama gazde ostvaruju veliku dobit, a wi-
hovi radnici primaju mimimalac. Ukoli-
ko ne budu ispla}ivali radnike “u punoj
ceni rada”, dr`ava }e im oporezivati do-
bit i iz te kase pla}ati doprinose za
zdravstvo i PIO osigurawe - naveo je
potpredsednik DS-a jedan od programa
ove partije i najavio formirawe fonda za
razvoj agrara, koji bi “obuhvatio” oko
800.000 obradivog dr`avnog zemqi{ta.
Uz pomo} relativno jeftinih kredita, dr-
`ava bi otplatom kamata mogla da subven-
cioni{e seqake, a oni povoqnim pozaj-
micama da pospe{e svoju proizvodwu. De-
mokrate predla`u da sredstvima iz ovog
fonda i Direkcije za robne rezerve bude
finansirana i izgradwa hladwa~a, {to
bi omogu}ilo da dr`ava i proizvo|a~i
uti~u na cenu ko{tawa vo}a i povr}a.
- Ho}emo da u budu}nosti uti~emo i na
promene u oblasti zdravstvene za{tite,
jer smatramo da je neophodno da svim gra-
|anima Srbije bude omogu}ena besplatna,
barem primarna zdravstvena za{tita.
Uslov za to je sprovo|ewe adekvatne re-
forme poreskog sistema - najavio je [u-
tanovac, uveren da su gra|ani svesni ~i-
wenice, da se protiv DS vodi velika me-
dijska hajka, samo zbog toga {to je ona je-
dina alternativa aktuelnoj vlasti: ”Da-
nas se Srbija podelila na SNS i ostale
stranke koje misle i `ele da imaju dogo-
vor sa SNS. Sve druge stranke, ukqu~uju-
}i i one koje su iza{le iz DS, misle da
imaju dogovor sa napredwacima da budu
podupira~ SNS nakon martovskih izbo-
ra. Demokratska stranka nije prihvatila
ni 1993. godine da bude podupira~ Milo-
{evi}u, kada je nu|eno Zoranu \in|i}u da
bude premijer. Ni danas ne `elimo da bu-
demo podupira~ ni jednoj lo{oj vlasti.
Naprotiv, `elimo, ili da vodimo zemqu,
ili da budemo prvi u opoziciji. Sigurni
smo da }e biti boqe kada budemo mogli da
vodimo zemqu, jer za proteklih godinu i
po dana na{a dr`ava i dru{tvo su si-
stemski uru{eni.” M. N.
Osnovni zadatak Partije ujediwe-
nih penzionera, osnovane 2005. go-
dine, koja je, u~estvuju}i u vlasti
od 2008. do 2012, na najboqi na~in promo-
visala svoju politiku i programske ciqe-
ve, je doprinos stvarawu socijalno pri-
vrednog i pravednog dru{tva, “sa vi{e so-
cijalne prvade, posebno za najugro`enije
kategorije gra|ana, me|u kojima je i najdo-
minantnija grupacija od 1,7 miliona pen-
zionera.” Za razliku od ostalih stranaka,
ova partija je u prethodnom periodu
ostvarila sve {to je u predizbornoj kam-
pawi obe}ala, smatra predsednik gradske
organizacije PUPS-a Miladin Ristano-
vi}:
- Obezbedili smo da penzije ne budu so-
cijalna, ve} ekonomska kategorija i da
prate rast plata. Izborili smo se da pen-
zioneri koji imaju primawa do 14.000 di-
nara, kvartalno dobijaju, tri puta godi-
{we, po 4.000 dinara, popularno nazvano
trinaestu penziju. Osim toga, predlo`ili
smo Zakon o socijalnom preduzetni{tvu
koji jo{ nije usvojen, koji bi trebalo da
za{titi upravo najugro`enije kategorije
gra|ana: invalidna, raseqena i prognana
lica, osobe koje su du`e vremena na evi-
denciji Tr`i{ta rada i najvi{e gra|ane
koji su ostali bez posla, a mladi su da bi
oti{li u penziju, i stari da bi ih neko
ponovo primio u radni odnos.
Zbog svega ovoga, penzionerska partija
je postala meta mnogih stranaka, jer im se
“nisu dopadali rezultati” koje je PUPS
postigao, istakao je u ponedeqak, na dru-
goj sednici Gradskog odbora stranke wen
predsednik Ristanovi}. Ti “udari” }e bi-
ti nastavqeni i u predstoje}oj kampawi,
uveren je on, zbog ~ega PUPS u nastupaju-
}oj izbornoj utakmici mora biti veoma
oprezan: “U vreme kampawe svi po~iwu da
pri~aju bajke, i verujemo da }e se i ovog
puta neki vukovi pretvoriti u Crvenkapu
i obmanuti starije gra|ane”. Moramo bi-
ti aktivni i narodu objasniti {ta radi-
mo, {ta smo do sada postigli i da im pre-
do~imo budu}e programske ciqeve:
- Rezultati koje smo postigli u perio-
du od devet godina, obavezuju nas da u na-
rednom mandatu, od 2014. do 2018. nasta-
vimo borbu za ekonomske reforme, ve}u
proizvodwu, investicije, otvarawe novih
radnih mesta i zapo{qavawe. Zalaga}emo
se i za o~uvawe i pomo} preduze}ima koja
zapo{qavaju invalidna lica, da bude do-
net Zakon o socijalnom preduzetni{tvu,
da penzije prate rast plata, da budu nasta-
vqeni isplata “trinaeste penzije”, refor-
me u oblasti PIO i socijalne politike.
Ristanovi} koji je i kandidat ~a~an-
skog PUPS-a za poslanika u Narodnoj
skup{tini (drugi kandidat iz Moravi~-
koh okruga je ^eda Proti} iz Lu~ana), je,
ka`e optimista i veruje u uspeh ove parti-
je, pod uslovom da se “sa~uva od bajki i
bajkovite kampawe drugih stranaka”. Pod-
setio je da je ona i na prethodnim izbori-
ma ostvarila trostruko boqi rezultat od
onog iz 2008. godine i da u 2014. ima {an-
se da dobije i ve}e poverewe gra|ana.
M. N.
GRADSKI ODBOR PUPS-A USVOJIO PLATFORMU ZA PREDSTOJE]E PARLAMENTARNE IZBORE
GRA\ANI SE MORAJU „SA^UVATI” OD BAJKI
DRAGAN [UTANOVAC, POTPREDSEDNIK DS-A: DEMOKRATSKA STRANKA NE]E BITI PODUPIRA^ SNS
- @ao mi je {to su neki qudi napu-
stili DS, posebno mesec i po dana
pred izbore. Ali, istovremeno ose-
}am energiju takozvanih “belih li-
sti}a” i intelektualnih krugova u
Beogradu i svih koji veruju u demo-
kratiju i pokazuju ve}u energiju pre-
ma DS, nego pre dve godine. Na~in na
koji su pojedinci napustili DS, za
mene je neprihvatqiv, a razlog wiho-
va stvar. Me|utim, optu`iti svoju
stranku da je bila kriminogena, u
vremenu kada je neko od wih predseda-
vao, ili vodio Ministarstvo pravde,
zaista nisam o~ekivao i mislim da je
to ispod svakog nivoa.
ENERGIJA „BELIH LISTI]A“
PRVA U VLASTI, ILI PRVA U OPOZICIJI
9MARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
10 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
SE]AWE POTOMAKA NA LIK I DELO DR DRAGI[E MI[OVI]A
DRU[TVO
Proteklo je 115 godina
od ro|ewa dr Dragi-
{e Mi{ovi}a, {to
ne mora da bude razlog, ali
mo`e da bude povod da se,
oslobo|eni dosada{wih ste-
reotipija, osvrnemo na wegov
ne tako dug `ivotni put. We-
gova politi~ka aktivnost,
okon~ana nasilnom smr}u,
zaklawala je u ranijim isto-
riografskim bele{kama we-
gov qudski lik, koji opstaje u
wegovom ^a~ku, i ne samo u
wemu.
Dragi{a Mi{ovi} je svoj
poziv do`ivqavao kao svoje-
vrsno socijalno poslanstvo,
a beda i obespravqenost po-
tla~enih slojeva su za wega
bile bolesti sa kojima se na-
rodni lekar neizbe`no susre-
}e i pred kojima ne mo`e da
ostane ravnodu{an. Pridru-
`io se plejadi svetskih i
srpskih lekara koji su shva-
tili da le~ewe qudi ne mo`e
da bude uspe{no ako je dru-
{tvo u kome `ive bolesno i
obrnuto. U tom vremenu mno-
gima su revolucionarne, le-
vi~arske ideje Francuske re-
volucije, obnovqene u Okto-
barskoj revoluciji, izgleda-
le kao najefikasnija terapija
za endemske bolesti dru{tva.
Doktor Mi{ovi} nije
imao biolo{kih potomaka,
ali brojni potomci familije
Mi{ovi} kroz tri - ~etiri
generacije ~uvaju, kao poro-
di~no predawe, ne samo uspo-
menu na uglednog pretka, nego
i se}awa savremenika i fak-
tografske podatke vezane za
wegov `ivotopis. Ova pri~a
otkriva sudbinu koja umnogo-
me odslikava stawe i mewawe
srpskog socijalnog, kultur-
nog i politi~kog bi}a tokom
wegovog, pone{to zakasne-
log, prelaska iz 19. u savre-
meni 20. vek.
MEDICINU IZU^IO
U PARIZU I PRAGU
Dragi{a Mi{ovi} je ro-
|en 1898. godine u ~a~anskom
predgra|u Kulinovci, koje je
u to vreme bilo selo na obodu
tipi~ne srbijanske varo{i.
Ro|en je u porodi~noj zadru-
zi, karakteristi~nom obliku
socijalno - ekonomskog orga-
nizovawa srpskog seqa{tva u
vremenu od pre Prvog srp-
skog ustanka pa do po~etka
20. veka. Mi{ovi}a zadruga
je do`ivela duboku starost -
trajala je sve do po~etka tri-
desetih godina pro{log veka.
Ovaj srpski socijalni nukle-
us u kome je Dragi{a proveo
detiwstvo i mladena~ke dane,
ma koliko tradicionali-
sti~ki, patrijarhalan i od-
bojan prema promenama, ne-
sumwivo je sna`no uticao na
wegovu kasniju usmerenost ka
slu`ewu op{tim ciqevima i
{iroj dru{tvenoj zajednici.
Blizina nekoliko gradova
i bavqewe povrtarstvom
omogu}ilo je Mi{ovi}ima
da budu za ono vreme „dobro
stoje}i“ i da svoju mu{ku de-
cu, ako su za to imala intere-
sovawa, {koluju. Dragi{a je,
posle zavr{etka osnovne
{kole u rodnom selu, nasta-
vio {kolovawe u Gimnaziji u
^a~ku, sve do vremena srpske
golgote - Prvog svetskog ra-
ta. Pred uraganom austrou-
garsko - nema~ke ofanzive, on
se 1915. prikqu~uje jednom
od dobrovoqa~kih odreda i
sa wim kre}e ka Kur{umli-
skoj bawi. Neiskusni i neo-
bu~eni dobrovoqci su u okr-
{ajima ubrzo bili razbijeni
i u rasulu krenuli ka jugu.
Igrom sretnog slu~aja Dra-
gi{a je u jedinici srpske voj-
ske, na koju je usput nai{ao,
prepoznao Milutina, svog
dosta starijeg brata od stri-
ca, i zajedno sa wim kre}e na
albanski mar{ `ivota i smr-
ti, put Skadarskog poqa i
Skadra, sve do luke San \o-
vani. Ovde se bra}a razdvaja-
ju, Milutin odlazi na Krf, a
Dragi{u Francuzi prebacu-
ju u Marsej.
Ionako nestabilnog zdra-
vqa, Dragi{a tokom prelaza
preko Albanije oboleva od
tuberkuloze, tipi~ne bolesti
slabo uhrawenih i iznemo-
glih tog doba. Nekoliko me-
seci provodi na uspe{nom
le~ewu u francuskim bolni-
cama i u leto 1916. nastavqa
{kolovawe u novoosnovanoj
srpskoj gimnaziji u Nici, gde
}e idu}e godine maturirati
kao drugi u rangu od 600 po-
laznika. Ovaj uspeh mu je omo-
gu}io da u Francuskoj nasta-
vi {kolovawe za zanimawe
lekara, koje mu se ~inilo naj-
potrebnijim wegovoj domovi-
ni. Sa jo{ 25 stipendista iz
Srbije upisuje se na fakultet
u Bezansonu i tu se ubrzo pri-
kqu~uje francuskim univer-
zitetskim levi~arima.
Levi~arske ideje su u tom
vremenu sna`no podsticane
op{tom posleratnom situa-
cijom u Evropi, koju je sam
Dragi{a ovako opisao u jed-
nom svom nastupu: „Narod je
za rat sve dao i u wemu sve iz-
gubio. Zemqu spaqenu i po-
ru{enu treba obnoviti, a ob-
nova pada na le|a siroma-
{nih seqaka i radnika. So-
cijalni problemi u opusto-
{enoj zemqi dobijaju sve
o{trije obrise. Dok se bur-
`oazija naglo bogati, seqaci
i radnici su sve bedniji. Za-
nos zbog oslobo|ewa zemqe
kratko je potrajao.“
Wegova opaska se odnosi-
la podjednako i na francuske
prilike i na prilike kod ku-
}e, o kojima je redovno obave-
{tavan. Kada je re~ o Kraqe-
vini Srba, Hrvata i Slove-
naca, Dragi{ina kritika je
bila posebno uperena ka re-
presivnosti re`ima, koji je
obilato koristio policiju
pri suzbijawu svih levo ori-
jentisanih politi~ko - soci-
jalnih akcija. Kao protivme-
ra wegovom levi~arskom po-
liti~kom anga`manu, ukinu-
ta mu je stipendija i on se u
leto 1920. vra}a u rodne Ku-
linovce. Ali, ve} idu}e,
{kolske 1921/22. godine, mla-
di} nastavqa studije medici-
ne na Karlovom univerzitetu
u Pragu. Wegov ponovni po-
ku{aj da dobije dr`avnu sti-
pendiju bio je odbijen, pa je
tro{kove {kolovawa, uz ve-
liku li~nu oskudicu i odri-
cawe, pokrivao uz pomo} po-
rodi~ne zadruge.
NA STAZAMA
IZVORNOG
SOCIJALIZMA
Studirawe u Pragu je u to
vreme, zbog liberalne poli-
ti~ke klime koja je vladala u
^ehoslova~koj, bilo ~est iz-
bor levi~arski nastrojenih
studenata iz Kraqevine, pa je
Dragi{a tamo imao prilike
da aktivno nastavi svoje po-
liti~ko delovawe, pre svega
kroz akademsko dru{tvo „Ju-
goslavija“, u kome su se
o{tro sukobqavali levi~ar-
ski i nacional - desni~arski
politi~ki koncepti, prisut-
ni {irom Evrope. Za razume-
vawe tog vremena bitno je na-
pomenuti da je Kraqevina Ju-
goslavija, zbog brutalne re-
presije nad levi~arskim par-
tijama i ograni~avawa
osnovnih politi~kih slobo-
da i prava, bila izlo`ena
kritici ne samo evropskih
politi~kih partija leve ori-
jentacije, ve} i onih liberal-
no - gra|anskih, iz centra po-
liti~kog spektra. U {kol-
skoj 1923/ 24. godini rukovod-
stvo je bilo u rukama stude-
nata - levi~ara, sa Dragi{om
na ~elu, i u tom periodu rad
dru{tva je bio usmeren ka so-
cijalnom statusu jugosloven-
skih studenata u Pragu i pru-
`awu uzajamne pomo}i i
olak{ica tokom {kolovawa.
U novembru 1925. Dragi{a
je u Pragu promovisan u dok-
tora medicine. Vra}a se u u
rodne Kulinovce, a zatim od-
lazi u Beograd, gde mu je janu-
ara 1926. nostrifikovana di-
ploma. Od tada on postaje i
ostaje poznat kao dr Mi{o-
vi}.
Nakon obaveznog lekar-
skog sta`a u Op{toj dr`av-
noj bolnici u Beogradu, fe-
bruara 1927. vra}a se u rodni
kraj, sa namerom da radi u
^a~anskoj bolnici. Me|u-
tim, ma koliko su Srbiji tog
vremena nedostajali lekara, a
uprava bolnice ih tra`ila,
ve} zaposlene kolege su dr
Mi{ovi}a smatrale poli-
ti~ki nepodobnim i usproti-
vili se wegovom zapo{qava-
wu. Umesto da dobije radno
mesto, poslat je u Makedoniju
na vi{emese~nu vojnu ve`bu.
Naviknut na sli~ne prepre-
ke, ni ova ga nije obeshabri-
la, te je po povratku iz vojske
otvorio privatnu ordinaci-
ju u rodnoj ku}i u Kulinovci-
ma. Za lekara spremnog da le-
~i i pomogne qudima u osku-
dici bilo je puno posla.
Glavnina wegovih pacijena-
ta bolovala je od tuberkulo-
ze, koja je tih godina harala
gradovima i selima Srbije.
Ova opaka bolest je samom dr
Mi{ovi}u bila dobro po-
znata, jer se od we nikada do
kraja nije izle~io.
Idu}e godine Dragi{a
prelazi u grad, u Cvetnu uli-
cu, ali niti on mewa svoje
opredeqewe da bude narodni
lekar, u pravom smislu te re-
~i, niti se mewa struktura
wegovih pacijenata, osim
{to se seoskoj prikqu~uje
gradska - radni~ka i zana-
tlijska sirotiwa. Godine
1932. on se `eni Divnom, }er-
kom dr Radisava Katani}a,
lekara iz Gorweg Milanov-
ca, {to mu omogu}uje da ima
ordinaciju u svojoj ku}i, u
Ulici cara Lazara, ba{ pre-
ko puta kultne ~a~anske ka-
fane istog imena. Stari ^a-
~ani su se se}ali redova pa-
cijenata u dvori{tu omiqe-
nog lekara. Kafana, spoqa
skoro nepromewenog izgleda
i nikad mewanog naziva, jo{
uvek je na istom mestu, ali
ulica sada nosi ime dr Mi-
{ovi}a.
Iste godine, u mesnom ko-
mitetu KPJ za grad ^a~ak, on
je zvani~no primqen u ~lan-
stvo ilegalne KPJ. Me|u we-
govim srodnicima i prijate-
qima ostala je velika nedou-
mica o razlogu za ovaj korak.
Tokom studija u Francuskoj
dr Mi{ovi} je pristupio
francuskoj KP, a ovako dug
period do u~lawewa i u j ugo-
slovensku KP sugeri{e da
nije smatrao da je ~lanstvo u
jednoj ilegalnoj partiji pra-
vi politi~ki okvir za wego-
^OVEK SVOG VREMENA
Dr Dragi{a Mi{ovi}
Dragi{a Mi{ovi} (desno), kao u~enik gimnazije, sa
Prvoslavom Petronijevi}em iz Atenice kod ^a~ka
Dragi{a Mi{ovi} sa sestrama Kosarom i Jelom
posle povratka iz Francuske 1920. godine
11DRU[TVOPETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
SE]AWE POTOMAKA NA LIK I DELO DR DRAGI[E MI[OVI]A
vo tribunsko delovawe u bor-
bi za socijalnu sigurnost i
pravdu. Ako dr Mi{ovi}u
Partija nije bila potrebna,
on je woj, sasvim je sigurno,
sa svojim ugledom u ^a~ku,
okolini i dobrom delu Za-
padne Srbije, itekako bio od
koristi. Postojala je, stoga,
pretpostavka da je od strane
rukovodstva KPJ bio pod
pritiskom, koji je mogao da
eskalira i u izuzetno agre-
sivnu kampawu, „da se izja-
sni“ , odnosno stavi pod punu
kontrolu politi~ke organi-
zacije koja je delovala u na-
metnutim ilegalnim uslovi-
ma, ali i sa samousvojenim
beskrupuloznim mehanizmom
unutra{we discipline. Sve
{to se odnosilo na polo`aj i
aktivnost dr Mi{ovi}a kao
~lana KPJ sadr`alo je mnogo
nepoznanica. Tada{wi par-
tijski funkcioneri, koji su o
tome svakako ne{to znali i
koji su pre`iveli Drugi
svetski rat, uporno su, kao i
o mnogim drugim stvarima,
}utali. Dobro poznata bila
je, me|utim, javna delatnost
dr Mi{ovi}a, a wegova popu-
larnost u predratnim godi-
nama nije toliko bila posle-
dica politi~kog anga`mana,
koliko wegove privatne le-
karske prakse.
LEKAR KOJI JE
SAOSE]AO SA
OBI^NIM SVETOM
Sam je `iveo veoma skrom-
no, ispod uobi~ajenog stan-
darda „gospode doktora“, a
vrata ordinacije dr`ao
otvorena za sve qude kojima
je le~ewe bilo neophodno.
Siroma{nima nije napla}i-
vao usluge, a najugro`enijima
je kupovao lekove. Ne samo za
gradsku sirotiwu i pauperi-
zovane seqaka iz okoline, ve}
i za ve}inu sugra|ana, Dragi-
{a je jednostavno bio „na{
doktor“.
Ubrzani tok doga|aja, koji
je vodio tragi~nom kraju dr
Mi{ovi}a, po~iwe uo~i iz-
bora za Narodnu skup{tinu
Kraqevine Jugoslavije, 1938.
godine. KPJ je u wima videla
{ansu da kroz novoosnovane
stranke, formalno socijal-
demokratske orijentacije,
u|e u parlament i tako se
prakti~no legalizuje. Zbog
velike popularnosti u naro-
du, Dragi{a je smatran izu-
zetno pogodnom li~no{}u, te
u ^a~ku odmah okupqa Rad-
ni~ko- socijalisti~ku grupa-
ciju. Krajem oktobra iste go-
dine zvani~no postaje wen
poslani~ki kandidat, dok mu
je za zamenika izabran Milu-
tin Boji}, poqoprivrednik
iz sela Bawice. Na istom
kandidacionom zboru, Mi-
{ovi} izla`e su{tinu svog
politi~kog programa: „De-
mokratija je vladavina prava
nad samim sobom, da slobo-
dan narod u slobodnoj dr`a-
vi, slobodnim zborom i dogo-
vorom ima pravo da donosi
onakve zakone i dovodi na
upravu zemqe onakvu vladu
koja }e raditi u interesu {i-
rokih radnih slojeva, a ne da
vlada donosi zakone koji
{tite interese jedne male
grupe qudi koji se zovu krup-
ni kapitalisti.“
Iz pragmati~nih i tak-
ti~kih razloga, gra|anske
partije naglo mewaju nameru
da podr`e polulegalizaciju
komunista i, udru`ene sa re-
`imskim organima, spre~a-
vaju da se kandidatura dr
Mi{ovi}a verifikuje kod
izborne komisije. U Beogradu
je ubrzo Stranka radnog na-
roda, u osnivawu, progla{e-
na antidr`avnom organiza-
cijom, a beogradski deo ini-
cijativnog odbora uhap{en.
Kako je i sam bio ~lan odbo-
ra, dr Mi{ovi} se, da bi iz-
begao hap{ewe, povla~i u
ilegalu, a policija za wim
izdaje poternicu. Sasvim je
sigurno da se i wegov odlazak
u ilegalu i kasniji izlazak
iz we de{avao po upustvima
ili odluci nadle`nog komi-
teta ili pojedinaca, kao opu-
nomo}enika KPJ, i to je ka-
snije bio povod mnogih spe-
kulacija, u ~ijem se svetlu dr
Mi{ovi} pojavquje kao na-
ivna `rtva nemilosrdnih po-
liti~kih borbi. Ali, kako
smo ve} rekli, oni koji su o
tome mogli ne{to da znaju
uporno su }utali.
Nakon dva meseca skriva-
wa kod prijateqa i ro|aka
Dragi{a se 16. januara 1939.
odaziva policijskoj poterni-
ci i pojavquje, zajedno sa svo-
jim advokatom dr Ivanom Ri-
barom, u Sudu za za{titu dr-
`ave u Beogradu. On je i ra-
nije, 1935. godine, bivao hap-
{en, zajedno sa jo{ nekoliko
~lanova ~a~anske organiza-
cije, ali je pu{ten iz zatvora
u nedostatku dokaza, pa je za-
to pretpostavqao da se wego-
va predizborna aktivnost ne
mo`e kvalifikovati kao an-
tidr`avna delatnost. Stvari
se, na`alost, razvijaju u sa-
svim drugom pravcu. Mada mu
je ve} bio odredio pritvor u
zatvoru na Adi Ciganliji,
istra`ni sudija o wegovom
dolasku obave{tava i Sveto-
zara Vujkovi}a, poznatog in-
spektora Antikomunisti~-
kog odeqewa Uprave grada
Beograda, koji dolazi u sud i
hapsi ga na licu mesta, ~ime
ga iz sudskog postupka preba-
cuje u svoju policijsko - is-
tra`nu nadle`nost. On je
o~igledno smatrao da dr Mi-
{ovi} poseduje dosta podata-
ka o ilegaln im ~lanovima
KPJ i mestima gde se kriju
weni rukovodioci.
POSLEDWE PUTOVAWE
NARODNOG LEKARA
Prema zvani~noj policij-
skoj verziji, dr Mi{ovi} je
preminuo od posledica sao-
bra}ajne nesre}e, odnosno su-
dara tramvaja i “crne mari-
ce”, policijskog vozila za
transport zatvorenika, koji
se zaista dogodio. Me|utim,
vremenska razlika izme|u su-
dara i prijema dr Mi{ovi}a
u bolnicu, kao i izjave svedo-
ka koji su se zatekli na mesta
nesre}e i u samoj „marici“,
govore da je on drugim poli-
cijskim vozilom bio preba-
~en u poznatu „Glavwa~u“,
gde ga je Vujkovi} podvrgao
svom metodu saslu{avawa,
koji je podrazumevao torturu
katoli~ke inkvizicije, izme-
|u ostalog i stezawe glave ~e-
li~nim obru~em. U Op{tu
dr`avnu bolnicu preba~en je
sa te{kom povredom glave i,
ne dolaze}i svesti, preminuo
kroz dva dana.
Po svemu sude}i, wegova
smrt je posledica nesvakida-
{weg psihopatskog inciden-
ta. Svi diktatorski re`imi
se u odr`awu svoje strahovla-
de slu`e uslugama qudi po-
put Vujkovi}a. Nasuprot le-
karu, koji je svoje poslawe na
zemqi video u spasavawu
qudskih `ivota, na{ao se
islednik ~ija je misija bila
uni{tavawe svega {to je
qudsko, a koji je od strane dr-
`ave unapred bio oslobo|en
svake odgovornosti.
Vest o smrti dr Mi{ovi-
}a je primqena sa nevericom
ne samo u wegovom ^a~ku, ve}
i {irom Srbije. Fizi~ke li-
kvidacije protivnika re`i-
ma nisu bile nikakva novost,
ali su ranije uglavnom stra-
dali profesionalni revolu-
cionari, qudi koji su radili
u ilegali i za ve}inu bili
anonimni. Dr Mi{ovi} je
bio javna li~nost, ~ije je hu-
mano delo natkrililo poli-
ti~ku aktivnost, i wegovom
likvidacijom demonstrirana
je sva bezobzirnost vladaju-
}eg re`ima. Pla{e}i se de-
monstracija i nereda u samom
^a~ku, policija je wegove po-
smrtne ostatke istovarila na
prigradskoj `elezni~koj sta-
nici, u Qubi}u. To, me|utim,
nije spre~ilo wegove mlade
privr`enike i po{tovaoce
iz grada da mu odaju du`nu
po{tu i da kov~eg sa Dragi-
{inim telom na rukama pre-
nesu do ku}e u kojoj je `iveo i
radio.
Nesumwivo je da je Parti-
ja iskoristila pogreb dr Mi-
{ovi}a, 20. januara 1939, za
politi~ki nastup u javnosti.
Od pokojnikove ku}e do otvo-
renog groba, iza 60 venaca
stajali su ~lanova KPJ i we-
nog omladinskog krila,
SKOJ-a. Odr`ano je 20 opro-
{tajnih govora. Sahrani dr
Mi{ovi}a, u gradu koji je
imao tek ne{to vi{e od
13.000 `iteqa, prisustvova-
lo je vi{e od 15.000 qudi iz
^a~ka, okoline, velikog dela
[umadije i drugih delova
Srbije. Me|u wima je bio ve-
liki broj seqaka i gra|ana
tradicionalisti~kih ube|e-
wa, koji za revolucionarne i
antimonarhisti~ke ideje ko-
munista nisu imali ni sim-
patija ni razumevawa, ali su
u Dragi{i Mi{ovi}u prepo-
znali ~estitog i plemenitog
~oveka, koji je izgarao u bri-
zi za obi~nog ~oveka, radni-
ka i te`aka. Bila je to mani-
festacija koja je iza{la iz
sfere politike, povra}aj na-
rodu wegovog doktora i tri-
buna.
Od dobrovoqnih priloga
gra|ana ^a~ka na grobu dr
Mi{ovi}a je podignuta spo-
men bista sa jednostavnim
natpisom na mermernom po-
stoqu: „Radni narod svom pr-
voborcu“. Otkrivena je na go-
di{wicu wegove smrti, a to-
kom nema~ke okupacije Mi-
{ovi}evi po{tovaoci su je,
iz straha da bude uni{tena,
skinuli sa postoqa i sakri-
li na sigurno. Bista je ve}
odavno ponovo na svom mestu.
Nakon svih promena, poli-
ti~kih restauracija i tran-
zicija, ime dr Mi{ovi}a i
daqe nose ulica, osnovna
{kola i zdravstveni centar u
^a~ku, kao i bolnica u Beo-
gradu. Uspomena na lik i de-
lo Dragi{e Mi{ovi}a, ~ove-
ka koji je pripadao svom na-
rodu i `iveo za wega, opstala
je i opstaje. Ima li, me|utim,
me|u na{im savremenicima
onih koji slede wegov pri-
mer, kao isceliteqa bolesti
i du{evnih rana siroma-
{nih, obespravqenih i poni-
`enih qudi, drugo je, a mo-
`da i su{tinsko pitawe.
Dr Milo{ M. Mi{ovi}, profe-
sor u penziji Poqoprivrednog fa-
kulteta u Beogradu, i Milomir
Mikan Marinovi}, esejista
Ku}a u kojoj je `iveo i radio dr Mi{ovi} nalazi se u ulici koja nosi wegovo ime
Dragi{a Mi{ovi} kao student u Francuskoj
Prof. dr Milo{
Mi{ovi}, sin Dragi{inog
brata od strica Milutina
I ZA SVA VREMENA
12 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEMARKETING
^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276
ZABORAVQENI QUDI I SPOMENICI
13DRU[TVO
marketing 032/342-276
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
Margita Rado-
vi}, ro|ena
1895. u selu
Vrani}ima, a umrla i sa-
hrawena 1959. godine u
^a~ku, vi{estruko je zadu-
`ila na{ grad i zaslu`ila
da je ne prepustimo zabora-
vu.
Kao profesor srpskog
jezika i kwi`evnosti ra-
dila je u @enskoj gimnazi-
ji u ^a~ku, a posle Drugog
svetskog rata, u izuzetno
te{kom i osetqivim peri-
odu, uspe{no obavqala du-
`nost direktora ove {ko-
le. Nije zasnivala porodi-
cu, niti je imala sopstvenu
decu, ali je pune tri dece-
nije, koliko je trajala we-
na prosvetarska misija, na
svoje u~enike prenosila
qubav prema kwi`evnosti
i vaspitavala ih u duhu mo-
rala i op{tequdskih vred-
nosti. Generacije mladih
^a~ana smatrale su je izu-
zetnim predava~em, a za sve
sugra|ane, koji su je zvali
“gospojca Margita”, bila
je li~nost dostojna povere-
wa i po{tovawa. Svestra-
na i radna, ona se nije za-
dovoqavala samo poslom u
{koli, ve} je bila anga`o-
vana u Kolu srpskih sesta-
ra i KUD- u “Abra{evi}”,
gde je vodila recitatorsku
sekciju. Inicirala je da se
u ^a~ku, 1948. godine, osnu-
je Istorijski arhiv i bila
prvi upravnik ove ustano-
ve sve do 1959.
Margita Radovi} poti-
~e iz veoma ugledne i za
istoriju ^a~ka zna~ajne
porodice. Wen otac, prota
Mihailo Radovi}, pore-
klom je iz u`i~kog kraja, a
kada je dobio miokova~ku
parohiju, on se sa suprugom
Savkom nastanio u Vrani-
}ima, u ku}i seoskog doma-
}ina ^oli}a. Me{tani su
ga veoma cenili, o ~emu
svedo~i podatak da je u dva
navrata izabran za narod-
nog poslanika. Predavaju-
}i, honorarno, veronauku u
Gimnaziji, dobijao je naj-
vi{e ocene prosvetnih in-
spektora, a filozof Brana
Petronijevi} je 1910. godi-
ne, prilikom posete {koli
u svojstvu ministarskog
izaslanika, zabele`io da
se od prote Radovi}a boqi
nastavnik ne mo`e zami-
sliti, jer “veronauku ne ve-
zuje za dogmatiku, ve} u
svoja predavawa unosi ra-
zum i moral”.
Kada su se preselili u
^a~ak, Radovi}i su `iveli
u ku}i blizu Crkve i Gim-
nazije, a sredi{we mesto u
wihovom domu zauzimala je
biblioteka, retko bogata
za tada{we vreme. Koliko
je prota Radovi} cenio
znawe i obrazovawe vidi
se po tome {to je ~etvoro
od svoje {estoro dece dao
na visoke {kole. Margita
je diplomu stekla na Filo-
zofskom fakultetu u Beo-
gradu, a wen brat Ogwen je
bio veliki poznavalac ne-
ma~kog jezika i kwi`evno-
sti. Najpre je radio kao
gimnazijski profesor, ne-
ko vreme i u ^a~ku, a potom
kao predava~ na katedri za
germanistiku u Beogradu.
Ogwen se bavio i prevodi-
la{tvom, a wegovi uxbeni-
ki nema~kog jezika studen-
tima su bili od velike ko-
risti. Mom~ilo Radovi} je
bio magistar farmacije i
upravnik apoteka u Kraqe-
vu, gde je `iveo i \ura| -
in`ewer agronomije i di-
rektor Sredwe poqopri-
vredne {kole. Margitina
sestra Grozda, koja je tako-
|e mnogo ~itala, zavr{ila
je radni~ku {kolu i posve-
tila se sestri i bra}i, po-
{to su im roditeqi umrli
pre nego {to su svi “stali
na sopstvene noge”, a brat
Ugqe{a je u Be~u izu~io za
bravara, ali je ~itavog `i-
vota radio kao ma{inovo-
|a. Ugqe{a je, mora se i to
znati, otac poznatog kwi-
`evnika Du{ka Radovi}a.
Grob Margite Radovi}
uspeli smo da prona|emo
tek posle dugog lutawa i
“lomatawa” po starom i za-
pu{tenom delu ^a~anskog
grobqa. Zarastao je u ko-
rov, a nebriga i vreme su
ostavili duboke tragove i
na okviru i spomeniku.
Neophodno je obnoviti i
spomenik prote Mihaila,
koji se nalazi odmah pored
Margitinog.
Na ^a~anskom grobqu
po~ivaju i druge li~nosti
koje bi se, s punim pravom,
mogle svrstati me|u zaslu-
`ne, ali zaboravqene gra-
|ane. I wihovi grobovi su
zarasli u travu, i wihovi
spomenici su obrasli ma-
hovinom i svakim danom
sve skloniji padu. Ovom te-
mom, ali kroz druge prime-
re, bavi}emo se i u nared-
nim brojevima “^a~anskog
glasa”, kako bismo podse-
tili sada{we `iteqe ^a~-
ka da istorija grada ne po-
~iwe od wih i da je u wega
utkan trud i entuzijazam
mnogih pojedinaca, kojima
se nismo odu`ili na ade-
kvatan na~in.
Emilija Vi{wi}
O VE^NOJ KU]I MARGITE RADOVI]
NEMA KO DA BRINE
Na osnovu ~lana 13. stav 2. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sred-
stava za finansirawe potreba u oblasti sporta ("Sl. list grada ^a~ka" broj 1/2013,
2/2013, 7/2013 i 1/2014),
Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA DODELU SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA
KOJIMA SE OSTVARUJE OP[TI INTERES U OBLASTI
SPORTA NA TERITORIJI GRADA
^A^KA U 2014. GODINI
1. Predmet ovog konkursa je dodela sredstava sportskim organizacijama za real-
izaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na teritori-
ji grada ^a~ka u 2014. godini.
2. Pravo na dodelu sredstava sportske organizacije mogu ostvariti za:
1) podsticawe i stvarawe uslova za unapre|ewe sporta za sve, odnosno bavqewa
gra|ana sportom, posebno dece, omladine, `ena i osoba sa invaliditetom;
2) organizaciju sportskih priredbi od posebnog zna~aja za grad ^a~ak;
3) sportski razvoj talentovanih sportista i unapre|ewe kvaliteta stru~nog rada
sa wima;
4) u~e{}e sportskih organizacija sa teritorije grada ^a~ka u klupskim
takmi~ewima;
5) pred{kolski i {kolski sport;
6) delatnost organizacija u oblasti sporta ~iji je osniva~ ili ~lan grad ^a~ak;
7) aktivnosti sportskih organizacija, sportskih dru{tava, udru`ewa, granskih
i teritorijalnih sportskih saveza na teritoriji grada ^a~ak od posebnog zna~aja
grad ^a~ak, u zavisnosti od toga da li je sportska grana od zna~aja za grad ^a~ak
koja je kategorija sportske grane, koliko sportista okupqa, u kojoj meri se
unapre|uje stru~ni rad, u kom rangu takmi~ewa sportska organizacija u~estvuje i u
kojoj meri se pove}ava obuhvat bavqewa gra|ana sportom;
8) unapre|ewe za{tite zdravqa sportista i obezbe|ivawe adekvatnog sportsko-
zdravstvenog obrazovawa sportista, posebno mladih, ukqu~uju}i i antidoping
obrazovawe;
9) stipendirawe za sportsko usavr{avawe kategorisanih sportista, posebno per-
spektivnih sportista;
10) spre~avawe negativnih pojava u sportu;
11) edukacija, informisawe i savetovawe gra|ana, sportista i ostalih u~esnika
u sistemu sporta o pitawima bitnim za odgovaraju}e bavqewe sportskim aktivnos-
tima i delatnostima;
12) periodi~na testirawa, sakupqawe, analiza i distribucija relevantnih
informacija za adekvatno zadovoqavawe potreba gra|ana u oblasti sporta na teri-
toriji grada ^a~ka, istra`iva~ko-razvojni projekti i izdavawe sportskih pub-
likacija;
13) unapre|ivawe stru~nog rada u~esnika u sistemu sporta sa teritorije grada
^a~ka i podsticawe zapo{qavawa visokokvalifikovanih sportskih stru~waka i
vrhunskih sportista;
14) racionalno i namensko kori{}ewe sportskih sala i sportskih objekata u
javnoj svojini, kroz odobravawe wihovog kori{}ewa za sportske aktivnosti i
dodelu termina za trenirawe u~esnicima u sistemu sporta;
3. Raspodela sredstava vr{i se na osnovu slede}ih kriterijuma:
- ranga takmi~ewa;
- postignutih rezultata;
- broja takmi~ara u redovnom sistemu takmi~ewa;
- tro{kova takmi~ewa.
4. Osnovni uslovi za dodelu sredstava su:
- da je sedi{te podnosioca Programa na teritoriji Grada,
- da je podnosilac Programa osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno
wegovo osnivawe;
- da se Program realizuje na teritoriji Grada.
5. Konkursnu dokumentaciju sportske organizacije mogu preuzeti na pisarnici
Gradske uprave grada ^a~ka, na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (prija-
va, smernice i Pravilnik).
6. Konkurs je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski
glas".
7. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e
grada ^a~ka - Komisija za sport, ul. @upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE
OTVARAJ - PRIJAVA NA KONKURS".
PREDSEDNIK
GRADSKOG VE]A
mr Vojislav Ili}
14 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Stiven Hoking je za-
senio ~itaoce {irom
sveta nizom bestselera
posve}enih istra`iva-
wima misterije vaseqe-
ne. Najbriqantniji ko-
smolog na{eg doba prvi
put upravqa pogled ka
sebi, da bi nam ponudio
sliku svog `ivota i in-
telektualne evolucije.
Kratka povest mog
`ivota govori o wego-
vom neverovatnom puto-
vawu od de~a{tva u po-
sleratnom Londonu do
me|unarodne slave i
ugleda. Jezgrovito, du-
hovito i iskreno svedo~anstvo, bogato ilustrovano ret-
kim fotografijama, prikazuje Hokinga koji se samo po-
katkad nazirao u prethodnim kwigama: radoznalog u~e-
nika kog su drugari iz razreda nazvali Ajn{tajn; {aqiv-
d`iju koji se s kolegom opkladio u postojawe crne rupe;
i mladog supruga i oca koji se bori za svoje mesto u nau~-
nom i akademskom svetu.
Hoking pi{e s osobenom skromno{}u i humorom.
Otvoreno predstavqa izazove s kojima se u dvadeset prvoj
godini suo~io nakon saznawa da boluje od neuromotori~-
ke bolesti. Omogu}uje nam da pratimo wegov intelektu-
alni razvoj i obja{wava kako ga je pomisao o ranoj smr-
ti nagnala da krene napred i ostvari brojne nau~ne pro-
boje. Predstavqa i nastanak svog remek-dela Kratka po-
vest vremena – jedne od ~uvenih kwiga XX veka.
Jasna, topla i mudra, Kratka povest mog `ivota otva-
ra nam prozor u Hokingov intimni kosmos.
Na uzburkanoj ta-
piseriji politi~-
kih igara porodice
Borxija, Nikolo
Makijaveli i Leo-
nardo da Vin~i uje-
dini}e se da razot-
kriju zagonetnog se-
rijskog ubicu, i ot-
kriti {okantne taj-
ne istorije skrivene
me|u redovima jed-
nog od najkontro-
verznijih dela svih
vremena, Vladaoca.
Kada papa Alek-
sandar po{aqe va-
tikansku kurtizanu
Damijatu u daleko
utvr|ewe u Imoli kako bi saznala istinu o ubistvu we-
govog voqenog nezakonitog sina, ona ne sme da pogre{i,
jer ovaj prepredeni Borxija kao taoca dr`i wenog sin~i-
}a. Tako postaje pion u politi~kim igrama papinog si-
na, harizmati~nog grofa Valentina, kojem o glavi rade
okrutni comdottierri, pla}enici iz redova gospodara
rata.
U Italiji rastrzanoj sukobima, zakora~ite u lavi-
rint drevnih sujeverja i opsesija, i otkrijte novo lice
zla - i istinu koja }e uzdrmati temeqe zapadne civiliza-
cije.
Majkl Enis
ZAVERA MAKIJAVELI
Stiven Hoking
KRATKA POVEST MOG @IVOTA
Narodni muzej u ^a~ku planira mnogo-
brojne aktivnosti najrazli~itijeg sadr-
`aja, koje }e obogatiti kulturnu ponudu
grada. Sredstva za realizovawe delatno-
sti obezbe|uju se iz buxeta Grada ^a~ka,
a za deo za{tite kategorisanih kultur-
nih dobara i programa od zna~aja za Re-
publiku, na osnovu posebnih projekata i
Ministarstvo za kulturu i informisawe.
Program realizuje 17 stalno zaposlenih,
od ~ega su sedam kustosi. Ukupna plani-
rana sredstva za 2014. godinu iz buxeta
Grada umawena su za 12,15 odsto u odnosu
na finansijski plan za 2013. i iznose
20.582.300,00 dinara, ka`e direktorka
Delfina Raji}.
Kada je re~ o za{titi pokretnih kulturnih dobara,
zaposleni }e raditi na pronala`ewu, evidentira-
wu i prou~avawu muzejske gra|e na terenu i istra-
`ivati u arhivima, muzejima i bibliotekama.
ARHEOLOZI
U DVORI[TU GIMNAZIJE
Paleontolo{ko odeqewe i za ovu godinu planira obi-
lazak lokaliteta u saradwi sa Prirodwa~kim muzejom iz
Beograda. Stalna arheolo{ka delatnost predstavqa}e,
otkrivati i potvr|ivati ve} konstatovane praistorijske
lokalitete i raditi na pronala`ewu novih. Nastavi}e se
rekognoscirawe terena koje je zapo~eto jo{ 2005. godine.
Lokalitet Dubac u Jan~i}ima na Kablaru, na imawu
Slavka Todorovi}a, poznat je po postojawu praistorij-
ske nekropole pod tumulima ~ija su istra`ivawa dala
dobar rezultat, a za ovu sezonu planirano je istra`ivawe
dva tumula. Arheolo{ko odeqewe }e obaviti i za{titna
iskopavawa u dvori{tu ~a~anske Gimnazije, po{to se ge-
ofizi~kim ispitivawima do{lo do rezultata koji ukazu-
ju na postojawe starijih arhitektonskih objekata, poput
rezultata ranijih istra`ivawa u dvori{tu Narodnog
muzeja, Crkve, Mutapovoj, Raji}evoj i Gradskog trga, koja
ukazuju na postojawe vi{eslojnih arheolo{kih tragova.
OBIMNA
ISTRA@IVAWA
ISTORIJE ^A^KA
Odeqewe za istoriju nastavi}e rad na ~etvorogodi-
{wem istra`iva~kom programu “^a~ak 1804-1918”, koji
je formulisan kao podloga budu}e stalne postavke posve-
}ene istoriji 19. veka. Istra`ivawa }e se vr{iti u Ar-
hivu Srbije i Istorijskoj zbirci SANU u Beogradu. Pu-
kovnik Mihailo Zisi} dugo godina je bio komandant 10.
pe{adijskog puka Takovskog u ^a~ku. U Prvom Balkan-
skom ratu komandovao je 18. pe{adijskim pukom princa
\or|a. U ratu 1912/13. vodio je dnevnik koji je ostao u ru-
kopisu, a ~uva se u zbirci Odeqewa za istoriju, planira-
na su i biografska, kao i obimna istra`ivawa vezana za
mesta, razvoj i `ivot grada ^a~ka od anti~kih vremena
do savremenog doba.
IZLO@BE, NAJBOQI KONTAKT
S PUBLIKOM
Etnlo{ko odeqewe }e nastaviti terenska istra`iva-
wa u seoskim sredinama i u gradu. U saradwi sa Mini-
starstvom kulture radi}e se na projektu “Za{tita nema-
terijalne kulturne ba{tine”. Kroz izlo`be se najboqe
ostvaruje kontakt izme|u Muzeja i publike. Nastavi}e se
rad na stalnoj postavci Muzeja detiwstva, a 31. put {kol-
sku publiku okupi}e De~ji majski salon, namewen najmla-
|im posetiocima. Muzejskoj publici namewena je i stu-
dijska izlo`ba ”Gradina na Jelici”, po{to se navr{ava
30 godina od po~etka istra`ivawa ovog zna~ajnog loka-
liteta. U Galeriji Muzeja bi}e postavqene i izlo`be “Iz
riznice Narodnog muzeja” u saradwi sa Ministarstvom
kulture, kao i izlo`ba o Milunki Savi} sa Istorijskim
muzejom Srbije. U pripremi je i izlo`ba “Stanko Hole-
~eh u muzici i muzeju”. Bio je prvi direktor Muzeja, a u
Srbiju je do{ao kao vojni muzi~ar. Pored pedago{kog ra-
da amaterski se bavio arheologijom i minerologijom. U
pripremi je i izlo`ba “Suvo poqe u Beqini”, a potreb-
no je izvr{iti konzervaciju i restauraciju predmeta sa
ovog arheolo{kog nalazi{ta. Program izdava~ke delat-
nosti, pored kataloga izlo`bi, obuhvata i pripremu 43.
broja Zbornika radova. Radi}e se i na autorskoj pripre-
mi teksta za monografiju “Kasnoanti~ka nekropola u
^a~ku”.
AKTIVNO NA
SVIM POQIMA
Rad u biblioteci Muzeja podrazumeva nastavak obrade
kwiga, razmene publikacija u zemqi i inostranstvu i rad
sa korisnicima. U laboratoriji za konzervaciju, pored
konzervacije teku}eg materijala za planirane izlo`be,
radi}e se na uspostavqawu, razvoju i sprovo|ewu mera
preventivne konzervacije. Rad sa publikom odvija}e se i
kroz stru~no vo|ewe u stalnoj postavci i kroz izlo`be,
saradwu sa {kolama, a posebna pa`wa }e biti posve}ena
radu sa stranim delegacijama i grupama. Zaposleni }e
u~estvovati na nau~nim skupovima, seminarima, specija-
listi~kim programima i sastancima stru~nih sekcija.
Predvi|ena su predstavqawa izdawa Narodnog muzeja i
drugih izdava~a iz zemqe i inostranstva, kao i predava-
wa. Vr{i}e se i redovno a`urirawe redizajniranog saj-
ta, a bi}e nastavqena sistematizacija i revizija muzej-
skih zbirki.
- Da bi se shvatile, prihvatile i usvojile op{te i uni-
verzalne vrednosti kulture, koje prevazilaze uske nacio-
nalne ili regionalne granice, neophodno je upoznati
svoje materijalno i duhovno nasle|e - isti~e direktorka
Delfina Raji}.
Z. L. S.
PROGRAM NARODNOG MUZEJA U 2014.
UPOZNATI SVOJE
MATERIJALNO
I DUHOVNO NASLE\E
Delfina Raji}
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 15KULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
„Pri~e s ovog i
onog sveta“ dobit-
nika Nobelove i
Kamoi{ove nagra-
de predstavqaju
mno{tvo ideja ko-
je }e pisca zaoku-
pqati ~itavog `i-
vota, kao i sve od-
like neponovqi-
vog kwi`evnog ru-
kopisa koji je dru-
ga~iji toliko da
ga je nemogu}e opo-
na{ati. Ovde se
nalazi i jedna od
najlep{ih pri~a
napisanih na por-
tugalskom jeziku,
Kentaur.
Saznajte {ta se doga|a kada se stvari koje qudi upo-
trebqavaju pobune protiv svojih korisnika? Kako je je-
dan car poku{ao da izoluje smrt? Kakva je sudbina voza-
~a, prakti~no zarobqenih u svojim kolima? Za{to stra-
da posledwi kentaur koji je vekovima lutao {umama, be-
`e}i od qudi?
„Urednik“ je urne-
besna kwiga inspiri-
sana istinitim doga-
|ajima, koja govori o
nevidqivoj strani
srpske tranzicije. U
novom romanu Marka
Vidojkovi}a glavni ju-
nak i pi{~ev imewak
ure|uje srpsko izdawe
~asopisa za mu{karce
„Big Boj“, u ~emu ga
ometaju lo{i odnosi s
kolegama, patwa zbog
raskida s Janom i neu-
spe{nih poku{aja da
se pomire, a naro~ito
slabost prema lakim
`enama i ne ba{ lakim
narkoticima. Sve svoje slabe ta~ke glavni junak }e pone-
ti na me|unarodnu konferenciju „Big Boja“ u Las Vegasu
2006. godine.
Osim prekookeanske avanture, uglavnom ispuwene pa-
dovima i tek ponekim uspehom glavnog junaka, ovaj roman
nudi i jedinstven, voajerski uvid u na~in na koji su se u
neglamuroznoj tranzicionoj Srbiji stvarali glamurozni
~asopisi.
Marko Vidojkovi}
„UREDNIK“
@oze Saramago
PRI^E S OVOG I ONOG
SVETA I
zlo`ba godi{we
zavi~ajne izdava~-
ke produkcije
“[tampana re~”, koju ve}
petnaest godina organizuje
Gradska biblioteka “Vla-
dislav Petkovi} Dis”,
otvorena je u utorak u Gale-
riji Narodnog muzeja i
predstavila 414 kwiga i 28
serijskih publikacija, koje
je objavilo 34 izdava~a, dok
su 13 publikacija autorska
izdawa. Autori ovogodi-
{we postavke, koju je pret-
hodnih godina prire|ivala
bibliotekar i istaknuti
bibliograf Marija Orbo-
vi}, su Olivera Nedeqko-
vi} i Tijana Mutavxi}, bi-
bliotekari Zavi~ajnog ode-
qewa. I ove godine dode-
qene su nagrade “Isailo A.
Petrovi}” za najuspe{nije
likovno grafi~ko obliko-
vawe publikacije koja je
pripala Zoranu Jure{u za
dizajn dve publikacije:
kwige “Sa zaklopqenim
o~ima” u izdawu Gradske
biblioteke i publikacije
“Muzej detiwstva” u izda-
wu Narodnog muzeja. Odlu-
ku `irija saop{tila je Bo-
jana Stamenkovi}. Nagradu
“Danica Markovi}” za
kwigu godine objavqenu u
na{oj sredini, dobila je
Izdava~ka ku}a “P~elica”,
a odluku `irija obrazlo-
`ila je Danijela Kova~e-
vi} Miki}, istakav{i da je
izdava~ka produkcija u na-
{oj sredini impresivna,
uprkos ekonomskim te{ko-
}ama. Ona je ukazala na ne-
ravnopravan polo`aj izda-
va~a i autora, budu}i da
ova nagrada postavqa viso-
ke standarde, i predlo`ila
uspostavqawe posebne na-
grade za grupaciju malih,
samostalnih autora.
- Ovo je nagrada koja se
dodequje ne samo za promo-
ciju zavi~aja, nego i nagra-
da koja ukazuje na one vred-
ne pojedince iz na{e sredi-
ne, koji svojim radom do-
prinose razvoju kulture ce-
le zemqe. Ovom nagradom
ispravqena je svojevrsna
nepravda prema IK “P~e-
lica”, koja je za deset godi-
na postojawa dobila vi{e
nagrada u celoj zemqi, ali
ne i u svom gradu. Ova ku}a
donosi ozbiqan obrazovni
program koji omogu}ava na-
{im nastavnicima da svoju
praksu preto~e u kvalitet-
na izdawa, a impresivna je
i ~iwenica da je ova ku}a
pro{le godine objavila
vi{e od 200 bibliote~kih
jedinica, pri ~emu ni~im
nije umawen kvalitet ni
sadr`aja, ni kvalitet ilu-
stracija. Posebne pohvale
ovom izdava~u pripadaju i
za negovawe srpskog jezika
i }irilice - rekla je po-
red ostalog Danijela Kova-
~evi} Miki}, pohvaliv{i
i monografiju “Katrga
kroz vekove” @ivorada
Minovi}a, “Spomenicu
1952-2012” Narodnog muzeja
i kwigu “Radmilo”, dr Sve-
tislava Markovi}a, koje su
bile u u`em izboru za ovu
nagradu.
O zna~aju pisane re~i i
kulturnih programa u “vre-
menu oskudacije” govorila
je direktorka Biblioteke
Danica Ota{evi}, a pro-
fesor Vladimir Dimitri-
jevi} je u svojoj besedi na-
glasio da “niko u istoriji
nije uspeo da pobedi kwige,
duga~ak je spisak onih koji
su poku{avali da ih zatru,
ali mi smo narod koji nije
spaqivao ni~ije kwige”.
Pored izlo`be, publika
je bila u prilici da pogle-
da video retrospektivu ove
manifestacije, koja je prvi
put organizovana 3. febru-
ara 2000. godine, pod ge-
slom “Samo napisana re~
ostaje”. Izlo`bu su muzi-
kom oplemenile flautist-
kiwe An|ela Todorovi} i
Mina Cvetkovi}.
Z. L. S.
Na sve~anosti odr`anoj
pro{log petka u Pred-
sedni{tvu Republike Sr-
bije u Beogradu, na dan kada je
obele`ena 150. godi{wica od
smrti Vuka Stefanovi}a Kara-
xi}a, dodeqene su pedesete, jubi-
larne Vukove nagrade Kulturno
prosvetne zajednice Srbije za
2013. godinu. Vukova nagrada se
tradicionalno dodequje za izuze-
tan doprinos razvoju kulture u
Republici Srbiji i svesrpskom
kulturnom prostoru. Me|u deset
laureata i tri izuzetna prizna-
wa dodeqena povodom jubileja,
na{la se i ~a~anska kwi`evnica
i prosvetni radnik mr Grozdana
Komadini}. Jedan od presudnih
argumenata na osnovu koga je Ko-
madini}ki pripalo presti`no
priznawe ove ustanove od nacio-
nalnog zna~aja, bili su wena ulo-
ga i rezultati postignuti u
Ogranku Vukove zadu`bine, koji
je osnovala i ~iji rad razvija i
afirmi{e na Vukovskom putu ve} 15 godina u na{em gra-
du. Iza Grozdane Komadini} je bogat stvarala~ki i saku-
pqa~ki opus koji obuhvata 20 kwiga sa ponovqenim izda-
wima iz oblasti narodne duhovne kulture i tradicije, sa-
radwa sa srpskom i ruskom akademijom nauka, aktivan
rad sa mladima, vi{e republi~kih nagrada postignutih
sa lingvistima, organizovawe stru~nih skupova na temu
o~uvawa jezika i pisma, afirmi-
sawe zadu`binarstva i stvarala-
{tva zadu`binara, brojne ini-
cijative i osnivawe i drugih
ogranaka, kao i spajawe i sarad-
wa sa sledbenicima Vukovog de-
la na svesrpskom kulturnom pro-
storu.
Nagrade su uru~ili @ivorad
Ajda~i}, generalni sekretar
KPZ Srbije i Qubivoje R{umo-
vi}, predsednik KPZ Srbije, ko-
ji je tom prilikom rekao da ova
institucija istrajava, jer je “u
pola veka postojawa i rada ugra-
|eno mnogo pameti, pregnu}a, ra-
da i du{e, zbog potrebe da svako
od nas bude dru{tveno bi}e od
koristi svojoj zajednici. Ne po-
stoji zlatno doba, postoje zlatna
srca, ruke, du{e... “. Re~ima za-
hvalnosti onima koji su prepo-
znali i vrednovali wihovo stva-
rala{tvo, u ime nagra|enih, za-
hvalio je Radomir Andri}, pred-
sednik Udru`ewa kwi`evnika
Srbije. Pokroviteq Vukove nagrade za 2013. bilo je Mi-
nistarstvo kulture i informisawa RS i Umetni~ka liv-
nica “Jeremi}”. Dodeli Vukove nagrade, pored brojnih
sugra|ana, prisustvovao je i pomo}nik gradona~elnika
Aleksandar Da~i} i prijateqi iz drugih ogranaka i ma-
ti~ne Vukove zadu`bine.
Z. L. S.
NA 15. IZLO@BI „[TAMPANA RE^” GRADSKE BIBLIOTEKE
DODEQENE NAGRADE ZA KWIGU GODINE I NAJBOQI DIZAJN PUBLIKACIJE
U PREDSEDNI[TVU SRBIJE URU^ENE JUBILARNE VUKOVE NAGRADE
PRIZNAWA „P^ELICI” I ZORANU JURE[U
LAUREAT I ^A^ANKA
GROZDANA KOMADINI]
16 PETAK 14. JANUAR 2014. GODINE
PETAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
12:00 DOBRO DO[LI -r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 IZBOR
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - repriza
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SERIJA - repriza
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:00 Dokumentarni program
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA
08:15 OGLASI
08:45 DE^IJI FILM
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 JAVNA RE ̂-r.
15:00 KULTURNI INTERVJU -r.
15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA-r.
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 VEZE
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 PORODI^NI MAGAZIN
21:00 FILM
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 JAVNA RE^
21:00 MILANOVA^KA SEDMICA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strast -
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk i papri~ica
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - Izlog strasti
16:45 Beli luk i papri~ica
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMICA
-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 RE ̂VI[E
13:30 OGLASI
14:10 VI[E OD SPORTA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA -Izlog strasti -
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 MO SPORT
20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA
21:00 KULTURNI INTERVJU
21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - Izlog strasti
16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA -r.
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 DOBRO DO[LI
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NA[E SELO-r.
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -TV PROGRAM
Kontakt telefon 063 635 033
STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE
- Kancelarijski
prostor razli~itih
povr{ina po povo-
qnim cenama (tel,
adsl)
- Poslovno izlo`beni magacinski
prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji
800m od centra grada (wc, tel, adsl)
- Magacinski prostor u
Obili}evoj ulici od 80
do 160 m2 (ima mernu
grupu - industrijska
struja) na samo 800m od
centra grada
DOM KULTURE
- PETAK, 14. februar u 20 ~asova -
koncert grupe “S VREMENA NA VRE-
ME” (velika sala)
- ^ETVRTAK, 20. februar u 20 ~asova
- pozori{na predstava “SRPSKA TRI-
LOGIJA”, produkcija Narodno pozori-
{te iz Beograda (velika sala)
GRADSKA BIBLIOTEKA
- Izlo`ba “[TAMPANA RE^ 2013”
, Galerija Narodnog muzeja i Stalna po-
stavka u konaku: radnim danima od 9 do
17, subotom i nedeqom od 9 do 13 ~asova;
ponedeqkom izlo`beni prostor nije
otvoren za posete;
ISTORIJSKI ARHIV
Izlo`ba “PORTRETI KRAQICE
MARIJE I KNEGIWE OLGE KARA-
\OR\EVI]”, od 7 do 15 ~asova radnim
danima
UMETNI^KA GALERIJA
“NADE@DA PETROVI]”,
Cara Du{ana 6
- ^ETVRTAK, 20. februar u 19 ~asova
- Izlo`ba LAZAR VOZAREVI], izbor
radova iz kolekcije Galerije “Lazar Vo-
zarevi}” Sremska Mitrovica. Nakon
otvarawa izlo`be projekcija filma “U
zavi~aju posle smrti `iveti”, autora i
re`isera Igora ^olaka; utorak - petak
od 10 do 20 ~asova, subotom i nedeqom
od 10 do 13 ~asova.
- GALERIJA “RISIM”,
Gospodar Jovanova 11, Stalna po-
stavka slika iz Spomen zbirke Bogi}a
Risimovi}a Risima; sredom, petkom i
subotom od 10 do 13, utorkom i ~etvrt-
kom od 15 do 20 ~asova.
STEVAN MILIJANOVI], VO\A BENDA „JAZZ PROJECT”
I PRVI SRBIN DOBITNIK STIPENDIJE ZA ^UVENI BERKLI
17MLADIPETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
Ministarstvo omla-
dine i sporta Re-
publike Srbije pokrenulo
je kampawu i iniciralo
formirawe Nacionalnog
komiteta za borbu protiv
govora mr`we na interne-
tu, koji je odlu~io da cen-
tralni doga|aj kampawe
povodom Me|unarodnog da-
na bezbednog interneta, 11.
februar, bude u ^a~ku.
Ciq kampawe je da se stane
na put negativnim pojava-
ma u virtuelnom svetu, od-
nosno stvori pristupa~ni-
ji i sigurniji sajber pro-
stor za sve mlade korisni-
ke interneta, uz podizawe
svesti o uticaju aktivno-
sti u virtuelnom svetu na
aktivnosti u stvarnom sve-
tu. Tim povodom, u utorak,
u Regionalnom centru za
zaposlene u obrazovawu,
organizovana je konferen-
cija pod nazivom “Tole-
rancijom i dijalogom pro-
tiv govora mr`we”, na ko-
joj je prisustvovao i Nenad
Borov~anin, dr`avni se-
kretar Ministarstva
omladine i sporta.
- Danas u realnom svetu,
naro~ito me|u omladinom,
sve je vi{e negativnih po-
java, jer oni na dru{tve-
nim mre`ama {ire govor
mr`we, a to se kasnije pre-
nese u realan `ivot. Qudi
se zbog razli~itosti mrze,
zbog razli~ite politi~ke,
verske, nacionalne, kao i
pripadnosti navija~kim
grupama, pa je neophodno
suzbijati mr`wu i zajedno
sa mladim qudima {iriti
toleranciju. Moramo po-
krenuti qude da se nadme}u
dijalogom, umesto sva|ama,
idejama, umesto prepucava-
wima. Danas je u Srbiji ta-
kva atmosfera da mladi
qudi sve mawe pametnih
stvari mogu da vide na in-
ternetu i televiziji, pa je
neophodno da se aktiviraju
i odupru tome - rekao je, iz-
me|u ostalog Nenad Borov-
~anin, otvaraju}i konfe-
renciju.
Internet danas postaje
mesto dobre zabave, po-
slovnih prilika, ali i po-
tencijalno mesto za raspi-
rivawe mr`we i {irewe
nasiqa i netolerancije.
Ova tema je vrlo prisutna
i izuzetno zna~ajna u vre-
menu velike ekonomske
krize i siroma{tva i, na-
`alost, ne samo u na{em
dru{tvu, nego i u {irem
regionu, Evropi i ~itavom
svetu javqa se netoleran-
cija, govor mr`we, agre-
sivnost, netrpeqivost, na-
siqe, sve ono {to je nepo-
`eqno, istakao je gradona-
~elnik mr Vojislav Ili}.
- Po{tovawe qudskih
prava, razli~itosti i uva-
`avawe su uslovi za mir,
naravno to se podrazumeva
i za stabilnost i napredak
jednog dru{tva. Smatram
da qudi koji nisu uspeli
da ostvare neke svoje pla-
nove, bes prenose na one ko-
ji su razli~iti od wih.
Ali, sve se mo`e prevazi}i
tolerancijom - rekao je
Ili}.
Predsednik Skup{tine
grada Veqko Negovanovi},
istakao je da je zahvaquju}i
mladima iz ^a~ka potekla
predivna inicijativa i iz-
razio nadu da }e ona biti
po~etak jednog kontinui-
ranog procesa: “Nadam se
da }e mladi istrajati da
tolerancijom iskorene ovu
veliku po{ast savremenog
dru{tva”.
^lan Gradskog ve}a za-
du`en za sport i omladinu
Nemawa Trnavac, ka`e da
podr`ava ideje mladih, ka-
ko bi se i wihov glas ~uo u
gradu. On je podsetio da je
u ^a~ku otvorena Kancela-
rija za mlade i donet Ak-
cioni plan, odnosno da su
postavqeni temeqi za vo-
|ewe kvalitetne politike
usmerene ka ovoj populaci-
ji.
Posredstvom Nacional-
nog komiteta za borbu pro-
tiv govora mr`we na in-
ternetu, jedno veliko crve-
no srce, simbol kampawe,
iz ^a~ka }e biti poslato u
Strazburg, sedi{te kampa-
we na evropskom nivou.
- Ponosna sam {to je moj
grad izabran za odr`avawe
centralnog doga|aja. Po-
sebno sam sre}na {to je ce-
lokupna lokalna zajednica
prepoznala zna~aj ove ak-
cije. Zahvalila bih poseb-
no volonterima i profeso-
ru Vladimiru @ivanovi}u
iz Gimnazije, na wihovoj
nesebi~noj podr{ci u or-
ganizaciji ovog doga|aja -
rekla je An|elka Matije-
vi}, aktivistkiwa kampa-
we i jedan od inicijatora
konferencije u ^a~ku.
Povodom Dana bezbed-
nog interneta, u~enici
Gimnazije snimili su vi-
deo spot, koji je osmislio
Predrag Avramovi}, uz po-
mo} \or|a ]iri}a i Mi-
lana Savi}a. Tako|e istim
povodom, u~enici Gimna-
zije i O[ “Milica Pavlo-
vi}”, koji poha|aju ~asove
gra|anskog vaspitawa, iz-
veli su u ponedeqak, na
Gradskom trgu, mini per-
formans sa `eqom da skre-
nu pa`wu sugra|ana na
problem mr`we na inter-
netu. N. R.
RECI „NE”
GOVORU MR@WE
OBELE@EN ME\UNARODNI DAN BEZBEDNOG INTERNETA
Sedamnaestogodi-
{wi ^a~anin
Stevan Milija-
novi} u~enik je ~etvrte go-
dine Sredwe muzi~ke {ko-
le “Dr Vojislav Vu~ko-
vi}”, na odseku za klavir.
Jedan je od mnogih tinejxe-
ra koji se posvetio xezu i
koji sa svojim bendom svi-
ra autorsku muziku, ali je
prvi iz Srbije koji je do-
bio stipendiju za ~uveni
Berkli i uspeo direktno da
se upi{e na zavr{nu godi-
nu bostonskog kolexa. Pro-
fesori ~uvenog ameri~kog
muzi~kog kolexa Berkli,
ve} nekoliko godina orga-
nizuju audiciju u Beogradu
za dobijawe stipendije, a
Stevan je svoj san ostvario
pro{le godine u novembru.
- Kada sam krenuo u
sredwu {kolu zaintereso-
vao sam se za xez muziku i
po~eo sam da idem na ~aso-
ve kod Vasila Haximanova.
Wemu sam najvi{e zahva-
lan, jer me je svemu nau~io.
On mi je dao ideju da pola-
`em ispit za stipendiju za
Berkli. To sam ve} dugo `e-
leo, po{to je Berkli najbo-
qa {kola za xez u svetu. U
novembru su u Beograd do-
{li profesori iz Irske,
Amerike. Prijavio sam se
da pola`em i zahvaquju}i
Vasilu, koji je zavr{io
Berkli, ostvario sam svoju
`equ, upisao sam se di-
rektno na ~etvrtu godinu
fakulteta, a odlazim u av-
gustu. Jo{ ne znam da li }u
i}i u Dablin, ili u Boston
- ka`e Stevan Milijano-
vi}.
Ovaj mladi} se ve} dva-
naest godina profesional-
no bavi muzikom. Sa ~eti-
ri godine je po~eo da svira
klavir, a sa pet, kao tale-
nat, upisao muzi~ku {kolu.
Kao petogodi{wak je pobe-
dio na Me|unarodnom tak-
mi~ewu u [apcu, a ve} sa
sedam godina je u Italiji
osvojio prvo mesto na svet-
skom takmi~ewu. Nizale su
se nagrade u klasi~noj mu-
zici, vi{e se i ne se}a ka-
da je prestao da ih broji.
Potom je nekoliko godina
sa ocem, bratom i jo{ jed-
nim basistom svirao u
“Aleksa bendu”, koji je ta-
ko|e bio uspe{an i izvan
^a~ka.
Sada{wi bend „Jazz pro-
ject” osnovao je pre ~etiri
godine, kada je po`eleo da
svira xez. Pored Stevana
(klavijature), u bendu su i
wegov brat Aleksa Milija-
novi} (bubaw), Du{an
@ivkovi} (bas gitara) i
Ilija Damjanovi} (gita-
ra). Povremeno sa bendom
nastupa i Milena Dimi-
trijevi} (vokal).
- Prvi na{ nastup je
bio na ~a~anskom festiva-
lu “Karusel”. Potom smo
nastupili na “Gitarija-
di”, na kojoj smo jedne go-
dine pobedili. Svirali
smo na mnogim festivali-
ma, u Subotici, Ni{u,
Ivawici, u okviru “Let-
wih dana kulture” u ~a~an-
skom Narodnom muzeju, po
raznim klubovima. Dok
sam ovde, do avgusta, i da-
qe }u svirati sa svojim
bendom na festivalima i
po klubovima, gde god nas
pozovu - ka`e Stevan, obja-
{wavaju}i da je inspira-
cija samo trenutak u kome
stvara kompoziciju, ni{ta
vi{e. “Mo`da i nazivi
kompozicija asociraju na
ne{to”, zami{qeno ka`e
vo|a benda i kompozitor.
- Kada Stevan ode, mora-
mo mnogo da ve`bamo, da
bismo koliko - toliko “is-
pratili” wegov napredak i
da bi bend zvu~ao {to kva-
litetnije. Kada je re~ o do-
ma}oj muzici na{ uzor je
prevashodno Vasil Haxi-
manov, a stranih uzora ima
vi{e. Ustvari, inspiraci-
ja je u samom do`ivqaju
harmonije i melodija - ka-
`e Du{an @ivkovi}.
„Jazz project” ne svira
stari xez, ve} je poznat po
modernijem, fju`n xezu i
fanku. Tako|e, i wihova
autorska muzika je podre-
|ena tim `anrovskim prav-
cima. Fanovi i qubiteqi
xeza mogu u`ivati u svirci
„Jazz project”-a 13. marta, u
“Velvetu”. Pored svojih au-
torskih kompozicija i na-
ravno wihove najpoznatije
i najboqe „Heavy Project”,
~lanovi benda }e izvesti i
obrade poznatih xez stan-
darda. N. R.
TALENAT, INSPIRACIJA, TRENUTAK...
Ilija Damjanovi}, Stevan Milijanovi}, Du{an @ivkovi} i Aleksa Milijanovi}
18 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEGORWI MILANOVAC
Najnovija sednica Op{tinskog ve-
}a Gorweg Milanovca zapo~eta je
razmatrawem godi{weg izve{ta-
ja rada Op{tinske uprave za proteklu go-
dinu. Detaqno o izve{taju govorila je
na~elnica Op{tinske uprave Gorica Pe-
trovi}. Ona je napomenula da je rad u
Op{tinskoj upravi u potpunosti dostu-
pan javnosti, podlo`an kritici i javnoj
kontroli gra|ana. Na~elnica je nabroji-
la realizovane aktivnosti na poqu inve-
sticija i tehni~kog odr`avawa u izve-
{tajnom periodu, me|u kojima je posebno
izdvojila zapo~etu adaptaciju upravne
zgrade u Ulici Tihomira Matijevi}a, iz-
gradwu nekoliko kotlarnica i ure|ewe
sportskih sala u osnovnim {kolama, iz-
radu projektne dokumentacije za rekon-
stukciju Doma kulture i komunalne in-
frastrukture za uvo|ewe videonadzora u
Gorwem Milanovcu, kao i tehni~ku i
stru~nu podr{ku„Koridorima Srbije“
pri eksproprijaciji nepokretnosti u iz-
gradwi auto-puta. Aktivnosti Op{tin-
ske uprave u pro{loj godini bile su usme-
rene i na realizaciju nekoliko me|una-
rodnih i nacionalnih projekata, kao no-
sioci ili kao partneri na projektu. Na
kraju izlagawa, na~elnica Uprave se za-
hvalila svojim saradnicima, jer su sve
predvi|ene aktivnosti u pro{loj godini
u potpunosti realizovane. Pohvale Op-
{tinskoj upravi uputili su i ~lanovi ve-
}a Milenko Maletkovi} i Desimir Jova-
novi}, nagla{avaju}i da je kroz slu`be
Op{tinske uprave pro{lo vi{e od 9.000
predmeta, a da se ne navode dodatni po-
slovi na realizaciji investicija, proje-
kata, obuka i drugih aktivnosti.
Slo`iv{i se sa ~lanovima ve}a i upu-
tiv{i pohvale Op{tinskoj upravi, pred-
sednik op{tine Milisav Mirkovi} je re-
kao da izve{taj odli~no ura|en i da pose-
duje pregled svih sprovedenih javnih na-
bavki u protekloj godini, {to je veoma
zna~ajno. On je, tako|e, istakao da se gor-
womilanova~ka Op{tinska uprava nala-
ze u samom vrhu u Srbiji po uspe{nosti u
radu.
U nastavku sednice ve}nici su usvoji-
li predlog odluke o pribavqawu zemqi-
{ta za potrebe gradwe osnovne {kole u
Semedra`u, za koju su obezbe|ena namen-
ska republi~ka sredstva, jer je {kolski
objekat poru{en za potrebe gradwe budu-
}eg auto-puta.
Ve}nici su razmatrali i usvojili za-
kqu~ak o pristupawu izradi lokalnog
akcionog plana zapo{qavawa za 2014. go-
dinu, kojim se utvr|uju ciqevi i priori-
teti politike zapo{qavawa, kao i pro-
grami i mere koje }e realizovati op{ti-
na Gorwi Milanovac u toj oblasti.
Nadzorni odbor gorwomilanova~kog
Javnog komunalnog preduze}a doneo je od-
luku o ceni vode sa kanalizacijom i si-
stemom pre~i{}avawa otpadnih voda i
ceni izno{ewa, transporta i deponova-
wa komunalnog ~vrstog otpada i uputio
Op{tinskom ve}u i Skup{tini op{tine
na usvajawe. Kada ova odluka pro|e skup-
{tinsku proceduru, voda za doma}insta-
va }e poskupeti 10, a za privrednike osam
odsto. I cena izno{ewa, transporta i de-
ponovawa komunalnog otpada bi}e uve}a-
na za 10 odsto.
Usvojen je i predlog odbora direktora
„Autoprevoza Gorwi Milanovac“ o po-
skupqewu prevoza u gradskom i prigrad-
skom saobra}aju za sedam odsto, zbog, kako
je navedeno, uve}awa direktnih tro{kova
koji ulaze u strukturu cene prevoza.
^lanovi ve}a su podr`ali inicijati-
vu Komisije za bezbednost saobra}aja za
preduzimawe mera za zabranu saobra}aja
za teretna vozila u Ulici Kneza Aleksan-
dra, od „Plavog mosta“ do zgrade op{ti-
ne, koju je obrazlo`io ~lan ve}a i pred-
sednik ove komisije Desimir Jovanovi}.
Ovaj predlog je upu}en na razmatrawe
nadle`nim organima.
^lanovi Ve}a su na sednici izrazili i
svoje nezadovoqstvo povodom saop{tewa
Op{tinskog odbora Demokratske stranke
Gorwi Milanovac, u kome je odluka Op-
{tinskog ve}a o donirawu sredstava
Osnovnom sudu i Osnovnom javnom tu`i-
la{tvu u Gorwem Milanovcu okarakte-
risana kao vid uticaja na rad ovih pravo-
sudnih organa, a time i na wihovu nezavi-
snost u radu. Kako je zakqu~ilo Op{tin-
sko ve}e, ne radi se ni o kakvom naru{a-
vawu nezavisnosti rada ovih organa, kako
je to preneto u pojedinim sredstvima in-
formisawa, ve} o odluci kojom se omogu-
}ava rad pravosudnih organa u op{tini
Gorwi Milanovac. ^lanovi ve}a su sa-
glasni da se ponovnim uspostavqawem
pravosudnih organa u Gorwem Mila-
novcu omogu}uje gra|anima gorwomila-
nova~ke op{tine da daleko lak{e ostva-
ruju svoja prava i da }e i ubudu}e jedno-
glasno donositi sve odluke koje su u inte-
resu gra|ana ove op{tine.
V. S.
Krsnu slavu Sveta tri Jerarha proslavili su u sredu,
12. februara, gorwomilanova~ki Klub privrede i Udru-
`ewe zanatlija iz Gorweg Milanovca, u prisustvu sve-
{tenika gradske crkve Sv.Trojice i mnogobrojnih gosti-
ju. Pored uglednih privrednih preduzetnika i zanatlija,
slavi su prisustvovali i predsednik op{tine Milisav
Mirkovi} i wegov zamenik Miroslav Milovanovi}.
Predstavnici lokalne samouprave su ovogodi{wem
doma}inu i predstavanicima Kluba privrede i Udru`e-
wa po`eleli sre}nu krsnu slavu, sa `eqom da i u nared-
nom periodu ni`u poslovne i druge uspehe kao i do sada.
Ovom prilikom, predsednik Mirkovi} je podr`ao ideju
gradwe zajedni~kog doma Udru`ewa zanatlija i Kluba
privrede. Obe}ao je pomo} lokalne samouprave u reali-
zaciji ove lepe ideje, koja }e omogu}iti da se na jednom
mestu kreiraju zajedni~ke aktivnosti u ciqu pospe{iva-
wa privrednog razvoja takovsko-rudni~kog kraja.
Ovogodi{wi doma}in slave bio je Petar Obradovi},
vlasnik uspe{ne grafi~ke firme „Papir print“ iz Gor-
weg Milanovca, dok }e ta ~ast dogodine pripasti bra}i
Ranku i Dejanu Savi}u, uglednim gorwomilovanova~kim
privrednicima.
Mi n i s t a r s t v o
zdravqa Repu-
blike Srbije do-
niralo je novo vozilo gor-
womilanova~kom Domu
zdravqa za potrebe palija-
tivne nege u slu`bi ku}nog
le~ewa. Prema re~ima di-
rektorke Doma zdravqa u
Gorwem Milanovcu dr
Dragice Topalovi}, pali-
jativno zbriwavawe je pri-
stup kojim se poboq{ava
kvalitet `ivota
pacijenata suo~enih sa
neizle~ivom bole{}u, kao
i wihovih porodica, kroz
prevenciju i olak{avawe
patwi putem ranog otkri-
vawa i nepogre{ive proce-
ne i le~ewa bola i drugih
problema – fizi~kih, psi-
hosocijalnih i duhovnih.
Novo vozilo }e poboq-
{ati kvalitet usluga u
oblasti palijativne nege, a
re~ je o novom vozilu mar-
ke “fiat punto”, koje }e
gorwomilanova~ki Dom
zdravqa dobiti zajedno sa
jo{ 69 zdravstvenih usta-
nova u Srbiji. Projekat
„Razvoj palijativnog zbri-
wavawa u Srbiji” je zajed-
ni~ki projekat Ministar-
stva zdravqa i Evropske
unije. Projekat }e obezbe-
diti tehni~ku podr{ku za
uspostavqawe sveobuhvat-
nog i modernog sistema pa-
lijativnog zbriwavawa u
Srbiji. U tom smislu, on
}e podr`ati napore Mini-
starstva zdravqa da usluge
palijativnog zbriwavawa
u~ini dostupnim svima
onima kojima su one neop-
hodne, ukqu~uju}i odrasle
i decu u odmaklim fazama
malignih i drugih te{kih
bolesti, kao i socijalno
ugro`ene grupe, u skladu sa
preporukama Saveta Evro-
pe.
SA SEDNICE OP[TINSKOG VE]A U GORWEM MILANOVCU
POHVAQEN RAD OP[TINSKE UPRAVE
ZAJEDNO
OBELE@ILI
KRSNU SLAVU
GORWOMILANOVA^KI DOM ZDRAVQA BOGATIJI ZA NOVO VOZILO
ZA MODERNIJI SISTEM
PALIJATIVNE NEGE
19MARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
20 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
DAN ZAQUBQENIH NAJVI[E VESELI
VODENE ZNAKOVE, DOK ]E ZEMQANE
OBRADOVATI POKLONI I VE^ERA
[TA IM POKLONITI
ZA DAN ZAQUBQENIH?
OVAN BI VAS
NAJRADIJE
ZAPROSIO
Temperamentni pripadnici
ovog znaka vole ekstrava-
gantne dokaze qubavi, pa im
je Dan zaqubqenih idealna
prilika za to. Budu}i da }e
se i sami potruditi, isto
o~ekuju i od partnera. Idi-
li~na qubavna atmosfera za
wih je svakako ve~era uz sve-
}e u mirnom restoranu, uz
bocu {ampawca. Ukoliko
planirate prosidbu, Dan za-
qubqenih je idealna prili-
ka za to. Od poklona Ovnu bi
se svidela - sportska opre-
ma, karta za utakmicu ili
poklon kojim mo`e unapre-
diti svoj biznis, dok }e se
`enske predstavnice najvi-
{e obradovati buketu crve-
nih ru`a.
BIKA BI OBRADOVALA
I UKUSNA TORTA
Kako Dan zaqubqenih za
mnoge podrazumeva ukusnu
ve~eru, pripadnici ovog
znaka upravo zbog toga u`i-
vaju u ovom danu. Ne pate od
velike demonstracije quba-
vi ili filmskih scenarija,
ve} vide priliku za hedoni-
sti~ko u`ivawe s partne-
rom. Uvek }e ih razveseliti
lepa ode}a i nov~anici, ali
ni ~okoladna ni torta u bli-
ku srca ne}e ih ostaviti
ravnodu{nima. Jako im je
va`an i izgled, pa ne zabora-
vite da lepo upakujete po-
klon.
BLIZANCE NE VESELI
TIPI^AN SCENARIO
Pripadnici ovog vazdu{nog
znaka nisu pobornici ro-
mantike, pa im ovaj dan ne
predsta-
vqa ne{to veliko. Druga~i-
ji izlazak kod wih je uvek do-
brodo{ao, ali se ne vesele
tipi~nom scenariju ru`a i
sve}a. Obo`avaju razli~i-
tost, pa je najboqe da im po-
klonite vi{e sitnih poklo-
na umesto jednog velikog.
Budu}i da im mozak ubrzano
radi i da im stalno neke
ideje padaju na pamet mo`ete
se odlu~iti i za najneobi~-
niji poklon.
RAK SE PREPU[TA
ROMANTICI
Pripadnici ovog znaka je-
dva ~ekaju ovaj dan ako su za-
qubqeni i imaju s kim da ga
slave. Od partnera najvi{e
o~ekuju da u`iva s wima i
prepusti se romantici. Wi-
hova idealna romanti~na ve-
~era zavr{ava se ne`nim re-
~ima, kao u filmu. Poklon
mora biti ukusan i elegan-
tan, ali i romanti~an. Iz-
gravirano “volim te” na ku-
tiji s egzoti~nim ~okoladi-
cama odu{evi}e ga.
LAV NE BI IMAO
NI[TA PROTIV
ZLATNOG NAKITA
Pripadnici ovog znaka nisu
imuni na romantiku, ali bi
radije da ona `ivi svaki
dan, a ne radi komercijali-
zacije. Budu}i da vole lepe
poklone, ne}e se buniti pro-
tiv wih, ali ne}e ih ni o~e-
kivati. Za wih je idealan
provod dobar film u zagr-
qaju svoje qubavi na kau~u.
Vole firmirane modne deta-
qe i nakit (posebno zlato).
Vikend odmor u nekoj moder-
noj destinaciji pravo je
u`ivawe za Lava.
DEVICE OD POKLONA
VI[E VOLE LEPA DELA
Pripadnici ovog prizemqe-
nog i analiti~kog znaka ni-
su preterano romanti~ni i
vi{e vole konkretna lepa
dela od poklona i re~i. Da
im ne ~estitate ili ne date
ni{ta ose}ali bi se povre-
|eno, jer je to “red”. [to je
poklon prakti~niji, to bo-
qe. Vole predmete koje odmah
mogu iskoristiti, poput ro-
kovnika za organizaciju vre-
mena ili vi{ejezi~nog re~-
nika u elektronskom obli-
ku. Obradovalo bi ih saksij-
sko cve}e, koje bi mogle da
neguju.
VAGA O^EKUJE
“CELOKUPAN”
DO@IVQAJ
Pripadnici ovog znaka vole
svaki povod u kome se mogu
lepo obu}i i u`ivati u od-
li~nom vinu. Oni ne o~ekuju
toliko romantiku, koliko
celokupni do`ivqaj u`iva-
wa. Vagama ne}e biti va`no
da li je poklon skup, ali po-
brinite se za to da odaberete
ne{to lepo i fino dizajni-
rano. Obradova}e se doga|a-
jima koje mogu podeliti s va-
ma i drugim prijateqima
poput karata za koncert.
ROMANTI^NA
[KORPIJA
Za pripadnike ovog znaka,
ma{toviti scenario i no}
posve}ena partneru za wih je
vrhunac romantike. Ne o~e-
kuju skupe poklone, jer se od
toga vi{e vesele predstoje-
}oj no}i. [korpioni iznad
svega obo`avaju tajanstve-
nost. Kwiga o izgubqenom
blagu, nere{enim misteriji-
ma ili zlo~inima za wih je
pravi poklon. @elite li da
budete romanti~ni, igrajte
na kartu zavodqivosti ili
im udovoqite masa`om i
o~aravaju}om kupkom.
AVANTURISTI^KI
STRELAC
Iako ne gledaju na Dan zaqu-
bqenih kao na simbol quba-
vi, pripadnici ovog znaka
rado }e se prepustiti roman-
tici. Iznena|ewa }e ih obo-
riti s nogu, naro~ito ako je
re~ o novim stvarima koje
nisu imale priliku da pro-
baju. Strelci vole avanture,
pa se na vreme prijavite za
paraglajding, neku sportsku
avanturu ili vikend putova-
we. Ono {to najvi{e cene je
sama pomisao da taj dan bude
poseban i da ih neko smatra
posebnim, pa se pobrinite
prvenstveno oko toga!
JARAC @ELI DODIRE
UMESTO LEPIH RE^I
Da ih partner zaboravi si-
gurno bi se naqutili. Ne `e-
le da dobiju, ali ni da po-
klone skupe poklone. Dodi-
ri im zna~e vi{e od kompli-
menata, a i wihov su na~in
iskazivawa emocija. Za Dan
zaqubqenih o~ekuju prija-
teqstvo, odanost i pa`wu.
Jedinstveni pokloni od srca
s posebnim zna~ewem za vezu
posebno im zna~e. [ta god
planiralii, neka to bude
jednostavno, ispuweno pri-
jatnim razgovorom, ali samo
izme|u vas dvoje. Obradova}e
ih ve~era na mestu na kojem
su imali prvi sastanak.
GLUPOST
ZA VODOLIJE
Pripadnici ovog znaka de-
finitivno su najve}i pro-
tivnici komercijalizacije
Dana zaqubqenih. Oni ne
vole da se od wih ne{to o~e-
kuje, bilo to cve}e, ru`e ili
romanti~ne poruke, a to
isto ni oni ne tra`e od
partnera. Ipak, ako su “sve-
`e” zaqubqene `ele ga sla-
viti, ali ni sami ne znaju
kako bi. Smislite ne{to po-
sebno i odaberite taj dan za
prosidbu, ako ste o tome raz-
mi{qali. Samo, pripremite
govor unapred, Vodolija `e-
li da ga oborite s nogu, ali
neka bude iskreno, iz srca.
RIBE @ELE FILMSKI
SCENARIO
Valentin je dan za ostvarewe
svih qubavnih snova roman-
ti~nih Riba. Kako povreme-
no ose}aju svu te`inu `ivot-
nih problema na svojim le-
|ima, ohrabruju}i posteri,
muzika i razglednice bi}e
odli~an izbor za poklon ko-
ji }e ih istovremeno dirnu-
ti i pomo}i im. Ne mo`ete
pogre{iti ni sa akvariju-
mom za ribice ili opremom
za vodene sportove. Ovaj sa-
wivi znak obo`ava da ma-
{ta. Osve`avaju}i izlet na
more, uz sve pogodnosti ma-
sa`e i saune, idealan je za
Ribe.
RU@A
- uop{teno zna~i qubav
ORHIDEJA
CVE]E JE PREDVQIVO ALI SE SA
WIM TE[KO MO@E POGRE[ITI
ZNA^EWE CVE]A
PO BOJAMA
Crvena boja - boja qubavi
(boja vatre i krvi, izraz
`ivota i `ivotne snage).
Bela boja - ozna~ava po-
{tovawe, a u nekim kultu-
rama, u na{oj na primer,
nevinost.
@uta boja - je boja qubo-
more (u nekim drugim
prilikama je ova boja iz-
raz prijateqstva).
Plava boja - je boja verno-
sti.
Ru`i~asta - ozna~ava ne-
`na ose}awa.
Sre}an vam Dan qubavi.
Volite sebe, a i druge. Vo-
lite `ivot, jer drugi nema-
te. Neka vam svaki dan, svih
365 dana u godini, bude dan po-
sve}en voqenoj osobi. Dok je
sveta i veka bi}e i qubavi,
jer ona, ne zaboravite,
pokre}e svet.
21INTERVJUPETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
- Meni je stvarno nejasno, za{to u
demokratiji ~ovek ne mo`e da bude
“najve}e bogatstvo” i da “narod bu-
de svetiwa”. - Mnogo talenata je
uni{teno nakaradnim pristupom
umetnosti. - Na Dan zaqubqenih,
~ovek mo`e da ponudi samo Sebe! -
rekli su pored ostalog bra}a Voji-
slav \uki} Koki i Miomir \uki}
Miki, odgovaraju}i na na{a pitawa
uo~i ve~era{weg koncerta u ^a~ku
Pojavili su se daleke 1972. godine singlom
“Sun~ana strana ulice”. Niko nije profesi-
onalni muzi~ar, a traju. Pesmu “Tra`i me-
ne” Xoni [tuli} stavio je na plo~u “Azre”.
Qubomir Ninkovi}, Asim Sarvan i bra}a
Vojislav Koki i Miomir Miki \uki}, na-
stupaju zajedno ve} pune 42 godine, s mawim
prekidima. Pamte ih po antologijskim bala-
dama. Novo okupqawe nikada ih nije dovodi-
lo u dilemu... Za intervju koji smo dobili za
“Glas” uo~i koncerta naslovqenog “Za one
koji vole”, zahvalni smo Dragi{i Radulovi-
}u.
Uprkos pauzama koje je grupa pravila, jedin-
stveni ste po tome {to ste u istom sastavu
opstali vi{e od 40 godina. Koja vrsta quba-
vi Vas je tako dugo vezala, pa ste istrajali
kao tim?
Vojislav \uki} Koki: - Za mene je grupa “S
vremena na vreme” jedan specifi~an instru-
ment u kome uba~eni muzi~ko-lirski sadr`aj
dobija karakteristi~no, prepoznatqivo
obele`je kojim dominiraju nepatvoreni ob-
lici ose}ajnosti, nevezani za trendove, za-
natsku ispraznu virtuoznost ili medijsku
opsenu o veli~ini izvo|a~a. To, mo`da i ne
razumevaju}i u potpunosti, vezuje ~lanove
grupe.
Miomir \uki} Miki: - Zanimqivo pitawe.
Kad god smo prestajali sa radom kao grupa,
svako bi oti{ao na svoju stranu i li~ni kon-
takti bi bili svedeni na minimum, ~ak {ta
vi{e, postajali bi sasvim slu~ajni. Svako
od nas ima svoj privatan, porodi~ni `ivot,
svoju profesiju, hobi i ni{ta od toga nije
vezano za grupu. Ali, na svaki poziv za daqi
zajedni~ki rad na muzici bi se svako od nas
bezrezervno odazivao i grupa bi nastavqala
sa radom, kao da pauze nije bilo. Verovatno
je taj neobavezuju}i, hedonisti~ki pristup,
ina~e, veoma ozbiqnom poslu, davao svakom
od nas dovoqan stepen slobode u odlu~ivawu
i bio presudan za daqi rad.
Kako ste Vi do`iveli svoj tre}i povratak na
scenu 2013. godine i kako su Vas do`iveli na
Kolarcu, u Podgorici, Novom Sadu? Kako
publika danas reaguje na pionirske poduhva-
te u akusti~arskoj muzici?
Vojislav \uki} Koki: - Nakon postojawa od
sedam godina (1972-79) i pauze od 14 godina,
ponovnog okupqawa (1993-2000), pa pauze od
13 godina, bilo je za o~ekivati da }emo se po
tre}i put okupiti. Tro~lani sastav je 2011,
bez Asima Sarvana, a sa gostuju}im bubwa-
rem i basistom, pod nazivom “Svremena{i”
nastupio na “Beer Festu” u Beogradu i u beo-
gradskom Domu omladine i pripremio teren
za ponovno okupqawe kompletne ~etvorke za
koncert na “Kolarcu” maja 2013. Emotivan
susret oko hiqadu qudi, koji se prepoznaju
po pripadnosti, ne samo gradu u kome `ive,
ve} i po shvatawu `ivota i nemu{tog jezika
prisne i iskrene komunikacije, obele`io je
taj koncert. Sli~no je bilo i u Podgorici i
Novom Sadu. Termin “akusti~arski” je pot-
puno izgubio smisao u vremenu kad je muzike
sve mawe, a surogata svih vrsta sve vi{e.
Miomir \uki} Miki: - To su bili, pre sve-
ga, koncerti pro`eti obostranom sna`nom
razmenom emocija – kao kada se posle dugo
godina sasvim slu~ajno sretnu dva, nekada,
veoma bliska prijateqa. [to se akustike ti-
~e, nekada smo bili pioniri, a sada smo se-
niori…
MALO LI JE SLOBODA DA PODR@A-
VA[ ONE KOJE CENI[?
Originalni ste i po tome {to su Va{i kon-
certi postali deo redovnog koncertnog re-
pertoara u Ustanovi kulture u Paliluli. Da
li je to model opstanka i trajawa kvalitetne
ponude i muzike na ovim prostorima?
Vojislav \uki} Koki: - Originalna re{ewa
su neophodna da bi se i{lo daqe. Tripli
Koncert je pokazao da u vremenu zasi}enosti
obiqem sadr`aja, ponavqawe okupqa sve ve-
}i broj pristalica. Svaki od ta tri koncer-
ta je bio druga~iji i sadr`ajno, i po publi-
ci i gostima.
Miomir \uki} Miki: - To je vi{e predlog
za na~in rada u autorskoj muzici. Svako no-
vo autorsko delo tra`i vreme i strpqewe
koje je potrebno da bi se doneo sud o wemu.
Prakti~no je nemogu}e, naro~ito danas, to
uraditi na par razli~itih mesta i istovre-
meno usaglasiti sve potrebne okolnosti od
kojih zavisi uspeh takvog poduhvata. Pred-
log je da se svaka grupa, autor, izvo|a~, re-
dovno pojavquju u mestu svog delovawa, bez
obzira na popularnost ili renome tog pro-
stora. Publiku treba odnegovati, dati joj
priliku i vreme da te razume… Naravno, da
je to u suprotnosti sa estradnim principom
velikih koncerata, po principu „take money
and run“, ali mi smo uvek radili na ovaj, spo-
ri, na~in.
Ponosite se ~iwenicom da ste kao bend osta-
li “vaninstitucionalna” tvorevina i da
Vam je takav status pru`io “satisfakciju
slobode”. Koje slobode ste osvojili svojom
muzikom?
Vojislav \uki} Koki: - Mnogo talenata je
uni{teno nakaradnim pristupom umetnosti.
Mnogo samozvanih autoriteta je spre~ilo
nadarene da ostvare i ostave dela. Grupa “S
vreme na vreme” je, prvenstveno sebi, a zatim
i drugima, snimaju}i im singlove prvence,
omogu}ila opstanak na muzi~koj sceni (Sr-
|an Marjanovi}, Vlada i Bajka, Tamara i Ne-
nad Pavlovi}, Jadranka Stojakovi} itd).
Malo li je ta sloboda, da podr`ava{ one ko-
je ceni{?
Miomir \uki} Miki: - Osnovna i najva`ni-
ja sloboda je ta, da mo`emo da se svuda poja-
vimo bez ikakve prethodne pripreme i obja-
{wewa za{to smo tu… To ispada sasvim
prirodno i normalno da se mi pojavqujemo
posle 13-14 godina pauze i nastavqamo gde
smo stali.
RITUAL U KOME PRIZIVAMO MUZIKU
Va`ite za sastav koji ne robuje ni trendovi-
ma, ni komercijali. Negujete akustiku i ro-
mantiku koja je prakti~no izumrla u ovom,
gotovo brutalno pragmati~nom i utilitar-
nom svetu. Ipak, na Va{im koncertima u pu-
blici su sve generacije, ~ime to obja{wava-
te?
Vojislav \uki} Koki: - Koncert je ritual u
kome zajedno sa publikom prizivamo muziku.
Ho}e li se pojaviti ili ne, zavisi podjedna-
ko od nas i od publike. Taj ose}aj nema veze
sa godinama, ili ga ima{, ili ga nikad ne-
}e{ imati. Ali, sve ~e{}e sam svedok da sta-
riji `ele svojim mla|ima da ka`u: “E vidi{,
ovo sam ja voleo”.
Miomir \uki} Miki: - Muzika je univerzal-
ni jezik. Podele na stilove i `anrove su na-
stale iz potrebe za klasifikacijom i lak-
{im opredeqivawem. U su{tini, dobra pe-
sma ili kompozicija je dobra bez obzira na
klasifikaciju, i uvek }e imati svoje po{to-
vaoce, bez obzira na generacijsku pripad-
nost. Ako napravimo dobru pesmu, ona }e
ostati i posle nas, samo to nije tako jedno-
stavno uraditi… Mo`da je razlog u tome,
{to smo pesme radili sa ciqem da prenesu
poruku, a ne da se dopadnu {to ve}em broju
slu{alaca.
Utrli ste put akusti~arskoj sceni eks Jugo-
slavije, dokazuju}i da stvarawe muzike nije
privilegija {kolovanih, ve} talentovanih
muzi~ara. Mislite li i danas to isto?
Vojislav \uki} Koki: - Apsolutno, defini-
tivno i neopozivo. ^ak i talentovan, kad za-
luta u ma{inu za dobijawe diploma, gubi od
svog talenta. A za muziku je jedino merilo
vreme.
Miomir \uki} Miki: - Talenat je neosporno
potreban, ali nije presudan. Bez mnogo rada
i usavr{avawa u tehnici svirawa i u pozna-
vawu muzike, on nije od velike pomo}i. Ter-
min „{kolovan“ u ovom smislu zna~i da nije
neophodno zavr{iti sve potrebne {kole da
bi se stekla pomenuta privilegija, ali je rad
na muzi~kom usavr{avawu neophodan. Naro-
~ito u tehnici svirawa na akusti~nim in-
strumentima.
POSLE SVIRAWA, NEMA KAJAWA...
Kako vidite savremenu muzi~ku scenu i aktu-
elne kreatore popularne muzike, koga izdva-
jate, {ta je lo{e? Va{ hit “Put putuje kara-
van” smatraju za~etkom turbo-folka na ovim
prostorima? Kajete li se ponekad zbog toga?
Vojislav \uki} Koki: - Posle svirawa nema
kajawa. Nismo imali nameru. Savremenu sce-
nu nemam gde da vidim, sem po klubovima, a
izdvajam Texas flood, Zorana Brankovi}a, Hot
Club of Belgrade, od izdawa - Nikola Pejako-
vi} i Mar~elo.
Miomir \uki} Miki: - Ne mogu da tvrdim
da je „Karavan“ za~eo turbo-folk. Bio je ve-
liki hit, ali mi ga nismo uradili ni sa na-
merom da bude hit, niti da pokrene neki no-
vi pravac u muzici. Jednostavno, bio je deo
na{ih eksperimenata sa elementima nacio-
nalnog melosa.
Va{ najve}i hit je pesma “Moj svet ~aroban i
lep, sigurnost mi daje... ja verujem u to..”. Ia-
ko ka`ete da pevate o unutra{wem bi}u, ko-
liko smo realno daleko od onog divnog ose}a-
wa sigurnosti i lepote u `ivotu?
Vojislav \uki} Koki: - Individualna si-
gurnost je stvar li~nosti i odgoja, kolektiv-
na sigurnost je stvar ideologije. Meni je
stvarno nejasno, za{to u demokratiji ~ovek
ne mo`e da bude “najve}e bogatstvo” i da “na-
rod bude svetiwa”. Kad toga nema – daleko
smo od kolektivne sigurnosti.
Miomir \uki} Miki: - Kada shvatimo da je
svet u kome `ivimo deo svakoga od nas i da ga
svako nosi u sebi, bio on lep ili ru`an, ve-
seo ili tu`an, i da ga samo mi ~inimo ona-
kvim kakav jeste, onda smo razumeli poruku
ove na{e pesme. Daleko smo od sigurnosti i
lepote, onoliko koliko smo se udaqili od
sebe.
[ta }ete ponuditi ~a~anskoj publici na Dan
zaqubqenih i gde }ete jo{ nastupati?
Vojislav \uki} Koki: - Sebe! Svaki koncert,
kao da je prvi i posledwi!
Miomir \uki} Miki: - Na Dan zaqubqenih
~ovek mo`e da ponudi samo sebe i to je po-
klon koji se ra~una. [to se daqih nastupa
ti~e, to je ptawe za na{ menaxment, do{lo je
vreme da se mi bavimo samo muzikom.
Zorica Le{ovi} Stanojevi}
GRUPA „S VREMENA NA VREME”, U QUBAVI 42 GODINE „ZA ONE KOJI VOLE”
E, VIDI[, OVO SAM JA VOLEO...
22 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
DE^IJA STRANA
Aleksa Plazini}:
- Sre}an sam kad se sa ne-
kim igram i kad dobijem od
mame igra~ku.
Teodora Mikovi}:
- Sre}na sam kad mi je ro|endan,
dobijam igra~ke.
Milo{ Bo{kovi}:
- Sre}an sam kada pada sneg.
Volim da se grudvam i da
pravim Sne{ka Beli}a.
Jana Ratkovi}:
- Sre}na sam kada mi je
ro|endan i kada mi Acka
crta kowe.
KADA SPOJI[ BROJEVE OD 1 DO 20 I NACRTA[ ME
TAKO - OBOJI]E[ ME LAKO
LAVI
RI
NT
- Najve}e jaje ima
noj, a najmawe
kolibri – nojevo je
jaje 2000 puta ve}e
od kolibrijevog
- Nojevo oko je ve}e
od wegovog mozga
- Delfini spavaju s
jednim otvorenim
okom
- Delfini koji
`ive u reci
Amazon, roze su
boje
Zvuk putuje tri
puta br`e kroz
vodu nego kroz vaz-
duh
DA L
I ZN
A[
Prona|i deset detaqa po kojima se razlikuju ove dve slike
[TA
DECA KA@U:
KADA SI
SRE]AN/NA?
Starija grupa, petogodi{wi mali{ani iz vrti}a „Majski cvet“
KAD SAM TU@AN
JA SAM @UT,
IZNENA\EN
JA POPLAVIM
OD STRAHA
POZELEMIM,
QUT
POCRVENIM,
A OD SRE]E U[ARENIM…
Oboji
medu
omiqenim
bojama!
Kwiga o Viniju Puu
zasnovana je na
pri~ama za laku
no} koje je Alan A. Miln
~itao svom sinu
Kristoferu Robinu.
Milnova inspiracija za
likove bile su igra~ke
wegovog sina. Tako je i
Vini Pu bio medvedi}
kojeg je Kristofer
Robin dobio za svoj
prvi ro|endan.
Ime Vini Pu je
dobio po pravom
medvedu iz londonskog
zoo-vrta, a prezime po
jednom labudu.
Prva kwiga o Viniju
Puu pojavila se 1926.
godine i medvjedi} je
postao heroj me|u
decom {irom sveta.
Kako je sin odrastao
i prestao da se igra sa
medvedi}em, tako da
je Milnova posqedwa
kwiga "Ku}a na
Puovom }o{ku"
izdata 1928.
godine.U woj se
Kristofer Robin
priprema za internat,
a na jednoj kasnijoj
ilustraciji prikazan je
kako izbacuje Pua iz
ku}e. Igra~ke se danas
~uvaju u "Public
Library" u Wujorku.
koji godi{we poseti
750.000 qudi.
Kwige o Viniju Puu
prevedene su na 46
jezika, ukqu~uju}i
esperanto i latinski.
U 29 zemaqa sveta deca
~itaju pri~e i gledaju
crtane fil-
move o Puu.
^asopis "Vini Pu"
izlazi u 34 zemqe.
Prvi animirani film u
kome se pojavio Pu je
"Vini Pu i drvo meda"
nastao je 4. februara
1966. godine. Animirao
ga je "Diznijev" crta~.
Vini Pu je toliko popu-
laran u Poqskoj da je
jedna ulica u Var{avi
nazvana wegovim
imenom.
MOJA
NEOSTVARENA
@EQA
Svako od nas ima neku `equ za koju se
nada da }e mu se ostvariti. Tako sam i
ja imao puno `eqa i sve su mi ispuwene
osim jedne, a to je `eqa da imam brata.
Mnogi moji drugari imaju brata ili
sestru i nikad nisu sami. Ja sam ~esto
sam u svojoj sobi. Imam puno igra~aka,
ali nemam sa kime da ih delim. Pone-
kad mi do|u ro|aci i drugovi i igram
se sa wima, ali kad odu svojoj ku}i, ja
ponovo ostajem sam. Da imam brata sve
bi bilo druga~ije. On bi mi bio najbo-
qi drug. Svaki dan sa wim bih igrao
fudbal i igrice. Ponekad bi se sigur-
no posva|ali, ali bi se brzo i pomiri-
li. Wemu bih rekao sve svoje tajne.
Sre}an sam {to imam puno prijateqa,
ali da imam brata bio bih jo{ sre}ni-
ji. Sa wim ne bi bio usamqen i uvek bi
imao dru{tvo za igru.
Dimitrije Ili} IV/1
O[ “Milica Pavlovi}”
ONO [TO NE ZNATE O
SVOJIM CRTA]IMA…
VINI PU
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 23LU^ANI
Zaposleni u Turisti~koj orga-
nizaciji op{tine Lu~ani se
ovih dana aktivno pripremaju
za u~e{}e na beogradskom Saj-
mu turizma, koji se odr`ava
od 27. februara do 2. marta,
gde }e biti predstavqena kom-
pletna turisti~ka ponuda dra-
ga~evskog kraja za 2014. godi-
nu. Najzna~ajniji segment pre-
zentacije bi}e posve}en pred-
stoje}em 54. Saboru truba~a u
Gu~i.
Kako najavquju u Turisti~koj or-
ganizaciji, ove godine }e tokom
54.Sabora truba~a u Gu~i po pr-
vi put biti organizovan i zvani~ni kamp
za turiste, sa svim prate}im sadr`ajima, u
ciqu unapre|ewa ponude sme{taja za kam-
pere. Kamp prostor i sve zna~ajne lokaci-
je sabori{ta }e tokom odr`avawa najve}e
truba~ke smotre na svetu biti adekvatno
obele`eni saborskom signalizacijom,
{to bi trebalo da doprinese lak{em sna-
la`ewu sabora{a i poboq{awu imixa
Gu~e u o~ima posetilaca. U tom kontekstu,
bi}e izra|ena i android aplikacija Sabo-
ra, sa svim programskim i servisnim in-
formacijama. Dobra saradwa je ve} uspo-
stavqena sa Turisti~kom organizacijom
Srbije i organizacijama u okru`ewu, ko-
jima }e na osnovu protokola o uzajamnoj
saradwi na Saboru truba~a biti ponu|en
prostor za promociju turisti~kih ponuda
wihovih podru~ja. I Turisti~ka organi-
zacija op{tine Lu~ani }e tokom godine
koristiti mogu}nost da na poznatim ma-
nifestacijama {irom Srbije promovi{e
svoju turisti~ku ponudu.
- Skriveni {arm Draga~eva se nalazi u
lepoti i ~istoti prirode, ali i qudima,
koji su maksimalno gostoqubivi. Tu su i
na{i kulturno-istorijski spomenici, ko-
jima se ponosimo. U uslovima ekonomske
krize, turizam se izdvaja kao posebna raz-
vojna {ansa na{eg kraja. Imamo ~uveni
Draga~evski sabor truba~a, koji je izra-
stao u svetski brend i po wemu smo prepo-
znatqivi na svim meridijanima. Na{ za-
datak je da na{e turisti~ke potencijale
svetu predstavimo na najboqi mogu}i na-
~in i da goste privu~emo da u Draga~evo
dolaze ne samo tokom avgusta, ve} i u dru-
gim periodima godine - ka`e Milan Rai-
~i}, direktor Turisti~ke organizacije.
Osim sajamskih nastupa i promocije
turisti~kih potencijala Draga~eva putem
sredstava javnog informisawa, Turisti~-
ka organizacija posebnu pa`wu posve}uje
mogu}nostima koje pru`a internet. Kom-
pletna turisti~ka ponuda Op{tine, sa ra-
znovrsnim servisnim i drugim za turizam
veoma bitnim informacijama, uskoro }e
biti predstavqena i na veb sajtu ove turi-
sti~ke organizacije.
Kako isti~e Rai~i}, op{tini Lu~ani
nedostaje Strategija odr`ivog razvoja tu-
rizma, kao temeqni dokument kojim }e bi-
ti jasno definisani ciqevi turisti~kog
razvoja ovog podru~ja, ukqu~uju}i i meha-
nizme wihovog ostvarivawa. Otuda }e
glavno te`i{te aktivnosti Turisti~ke
organizacije u ovoj godini upravo biti
usmereno na izradu ovog va`nog dokumen-
ta. Osim toga, kako navodi Rai~i}, posto-
je}a turisti~ka signalizacija na terito-
riji Op{tine je u lo{em stawu. U toku je
izrada projekta koji }e obuhvatiti obna-
vqawe stare i izradu nove turisti~ke sig-
nalizacije, koja }e u potpunosti odgovara-
ti turisti~kim potencijalima draga~ev-
skog kraja. Nova turisti~ka sezona bi}e
obele`ena postavqawem informacionih
tabli, pomo}u kojih }e turisti, pa i sami
`iteqi ovog podru~ja, dobiti odgovaraju-
}e smernice na koji na~in da do|u do
atraktivnih turisti~kih lokaliteta.
Obele`avawe planinarskih i bicikli-
sti~kih staza bi}e zavr{eno na prole}e.
Nakon zavr{etka ovog veoma zna~ajnog po-
sla, i podru~je op{tine Lu~ani posta}e
sastavni deo mape planinarskih i bici-
klisti~kih staza Srbije. V. S.
NOVOSTI IZ TURISTI^KE ORGANIZACIJE OP[TINE LU^ANI
TURISTI^KA PONUDA USKORO I NA VEB SAJTU!
Osam poqoprivrednih udru`ewa i ze-
mqoradni~kih zadruga su u petak, 7. fe-
bruara, u Ariqu osnovali Mre`u saradwe
poqoprivrednih regiona Srbije, kao in-
teresno organizovanu grupu organizacija,
zasnovanu na stvarawu boqih uslova za
opstanak i razvoj sela, poqoprivrednika,
poqoprivrednih gazdinstava, udru`ewa,
zadruga... Mre`a je nepoliti~ka organi-
zacija, otvorena za saradwu sa pojedinci-
ma i organizacijama dr`avnog, privred-
nog i civilnog sektora na bazi me|usob-
nog uva`avawa i po{tovawa samostalno-
sti u radu.
^lanice Mre`e dele zajedni~ko mi-
{qewe i inicijativu da samo or-
ganizovani i udru`eni poqopri-
vrednici mogu unapre|ivati proizvodwu
i opstati na tr`i{tu. Na Skup{tini je
izabran Izvr{ni odbor Mre`e, koji je
sastavqen od predstavnika udru`ewa iz
Ariqa, Gu~e i Grocke. U narednom peri-
odu, Mre`a }e izraditi strategije razvo-
ja regiona osniva~a i predstaviti ih jav-
nosti.
Pored Udru`ewa poqoprivrednika
Draga~eva iz Gu~e i Udru`ewa “Eko-vo-
}e” iz Ariqa, u osnivawu Mre`e su u~e-
stvovala udru`ewa i zadruge iz Vaqeva,
Ra{ke, Grocke, Ku~eva, Aleksandrovca...
Osniva~koj skup{tini su prisustvovali
gosti iz Kawi`e, Ivawice, Po`ege,
[apca, koji imaju nameru da se u nared-
nom periodu prikqu~e Mre`i. Za pred-
sednika Izvr{nog odbora izabran je Bo-
`o Jokovi} iz Ariqa, koji je izjavio da
}e nastojati da Mre`a u najkra}em vre-
menskom roku dobije strategiju razvoja i
otpo~ne saradwu sa resornim ministar-
stvom. Zakqu~io je da poqoprivrednici
mogu da postignu boqe rezultate u proiz-
vodwi iskqu~ivo udru`ivawem i zajed-
ni~kim nastupom na tr`i{tu.
Osniva~koj skup{tini Mre`e su pri-
sustvovali i podr`ali inicijativu po-
qoprivrednih udru`ewa i zadruga @eq-
ko Rado{evi}, dr`avni sekretar, Dragan
Mirkovi}, rukovodilac Sektora za ru-
ralni razvoj u Ministarstvu poqopri-
vrede, {umarstva i vodoprivrede Repu-
blike Srbije, Nikola Mihajlovi}, pred-
sednik Zadru`nog saveza Srbije, akade-
mik prof. dr Slobodan Ne{kovi} iz
Srpske kraqevske akademije nauka i Dra-
gan Longvinov, predsednik Dru{tva srp-
sko-rusko-beloruskog prijateqstva.
V. S.
OSNOVANA MRE@A SARADWE POQOPRIVREDNIH REGIONA SRBIJE
ZA JA^I AGRAR I BOQI
PLASMAN PROIZVODA!
24 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEOGLASI
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI
PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU
1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora
“TELEKOM SRBIJA” AD, za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu
sredinu projekta radio bazne stanice mobilne telefonije na lokaciji “CA TRNAVA
2” - CA77, CAU77, koji se realizuje na k.p. broj 1813/3 K.O. Trnava, teritorija grada
^a~ka.
2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke,
obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u gradskoj upravi za urbanizam
grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom
08,00 do 12,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu
adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa.
3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog
upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog
objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu.
NA^ELNIK UPRAVE,
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh
Na osnovu ~lana 14. stav. 1. Zakona o jedinstvenom bira~kom spisku
(''Slu`beni glasnik Republike Srbije'', br. 104/2009 i 99/2012) i ta~ke 10.stav 2.
Uputstva za sprovo|ewe Zakona o jedinstvenom bira~kom spisku (''Slu`beni glas-
nik Republike Srbije'', br.15/2012), Gradska uprava za op{te i zajedni~ke poslove
grada ^a~ka daje
O B A V E [ T E WE
O IZLAGAWU NA JAVNI UVID DELA BIRA^KOG SPISKA
ZA PODRU^JE GRADA ^A^KA
Gradska uprava za op{te i zajedni~ke poslove grada ^a~ka izla`e na javni
uvid deo bira~kog spiska za podru~je grada ^a~ka za izbore za narodne poslanike
Narodne skup{tine Republike Srbije, raspisanih za 16. mart 2014. godine.
Deo bira~kog spiska se izla`e na taj na~in {to se putem ra~unarske opreme
uno{ewem jedinstvenog mati~nog broja gra|anina omogu}ava provera da li je
upisan u bira~ki spisak i da li su upisani ta~ni podaci.
Od dana progla{ewa izborne liste pravo na uvid u bira~ki spisak po istom
postupku ima i podnosilac izborne liste ili lice koje on ovlasti.
Bira~ki spisak je izlo`en u ^a~ku, u ulici @upana Stracimira br.2. (zgrada
sedi{ta organa grada), kancelarija br.213., drugi sprat.
Svaki gra|anin, a od dana progla{ewa izborne liste i podnosilac izborne
liste, mo`e Gradskoj upravi za op{te i zajedni~ke poslove do 28. februara 2014.
godine u 24,00 ~asa, podneti zahtev za promenu u bira~kom spisku, ako on ili drugi
gra|anin nije upisan u bira~ki spisak ili je upisan, a nema bira~ko pravo ili
nema bira~ko pravo na podru~ju jedinice lokalne samouprave u kojoj je upisan u
bira~ki spisak. Uz zahtev se prila`u zakonom propisani dokazi za vr{ewe
promene, a ako zahtev ne podnosi podnosilac progla{ene izborne liste prila`e
se i dato punomo}je overeno u skladu sa zakonom.
Proveru li~nih podataka upisanih u bira~ki spisak imaju i privremeno odse-
qena lica iz stalnog mesta boravka (raseqena lica) koja su u bira~ki spisak
upisana po mestu boravi{ta, kao i lica koja postaju punoletna i sti~u bira~ko
pravo najkasnije na dan izbora 16. marta 2014. godine.
Gra|anin mo`e najkasnije do 22. februara 2014. godine u 24,00 ~asa podneti
op{tinskoj/gradskoj upravi prema mestu boravi{ta zahtev za upis u bira~ki
spisak podatak o tome da }e glasati prema mestu boravi{ta u zemqi (izabrano
mesto glasawa).
Bira~i koji imaju boravi{te u inostranstvu obave{tavaju se preko diplo-
matsko-konzularnog predstavni{tva Republike Srbije da do 22. februara 2014.
godine u 24,00 ~asa mogu op{tinskoj/gradskoj upravi po mestu prebivali{ta u
zemqi podneti zahtev da se u bira~ki spisak upi{e podatak da }e na predstoje}im
izborima glasati u inostranstvu.
Nakon zakqu~ewa bira~kog spiska 28. februara 2014. godine u 24,00 ~asa,
najkasnije do 12. marta 2014. godine u 24,00 ~asa zahtev za promenu u bira~kom
spisku podnosi se Gradskoj upravi za op{te i zajedni~ke poslove grada ^a~ka ili
neposredno Ministarstvu pravde i dr`avne uprave u Beogradu, koje odlu~uje po
zahtevu za gra|ane sa prebivali{tem, odnosno za interno raseqena lica sa
boravi{tem na teritoriji grada ^a~ka.
Uvid u bira~ki spisak i promene u bira~kom spisku gra|ani mogu vr{iti
svakog radnog dana i subotom u vremenu od 7 do 15 ~asova, neposredno ili tele-
fonom na br. 309-027.
Uvid u bira~ki spisak mo`e se izvr{iti i elektronskim putem na zvani~noj
internet stranici Ministarstva pravde i dr`avne uprave ili sajta Republi~ke
izborne komisije.
Grad ^a~ak
Gradska uprava za op{te i zajedni~ke poslove grada ^a~ka
Broj: 208-1/14-IV-7-07
Na osnovu ~lana 25. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl.glasnik RS"
br.119/2012, 119/13), ~lana 16. Statuta Turisti~ke organizacije op{tine
Lu~ani "Draga~evo" ("Sl.glasnik op{tine Lu~ani" br 9/13) i ~lana 2.
Poslovnika o radu upravnog odbora javne ustanove turisti~ke organizacije
op{tine Lu~ani "Draga~evo" broj:10-2/14 od 08. 04. 2013.godine, Upravni
odbor Turisti~ke organizacije "Draga~evo" ogla{ava
JAVNI KONKURS
ZA IMENOVAWE DIREKTORA
TURISTI^KE ORGANIZACIJE "DRAGA^EVO"
Podaci o javnoj ustanovi: Turisti~ka organizacije op{tine Lu~ani
"Draga~evo" Gu~a, Trg slobode bb, 32230 Gu~a, PIB:108127597, MB17834843.
Prete`na delatnost: 8413 - ure|ewe poslovawa i doprinos uspe{nijem
poslovawu ekonomije (turizam)
Radno mesto: direktor Turisti~ke organizacije op{tine Lu~ani
"Draga~evo" sa sedi{tem u Gu~i, direktor se imenuje na 4 godine
Mesto rada: Gu~a, Trg slobode bb
U skladu sa Zakonom i Odlukom o sprovo|ewu javnog konkursa za imeno-
vawe direktora Turisti~ke organizacije op{tine Lu~ani "Draga~evo" u
izbornom postupku ocewuju se:
1. Stru~na osposobqenost ste~ena obrazovawem
2. Stru~na osposobqenost ste~ena radnim iskustvom na rukovode}im mes-
tima u javnim ustanovama iz oblasti turizma
3. Znawa u oblasti:
- poznavawe propisa kojima se ure|uje funkcionisawe lokalne samouprave
- poznavawe delatnosti turisti~ke organizacije
- poznavawe propisa kojma se ure|uje pravni polo`aj ustanova
- poznavawe op{tih propisa o radu,
a na osnovu razgovora sa kandidatom.
4. Ve{tine kandidata i to:
- ve{tine analiti~kog rezonovawa i zakqu~ivawa,
- ve{tine rukovo|ewa, strate{kog planirawa i upravqawa,
- organizacione sposobnosti, ve{tine upravqawa resursima (materijal-
nim, finansijskim, kadrovskim i drugim resursima zna~ajnim za rad tur-
isti~ke organizacije)
vrednuju se ocenom Programa rada turisti~ke organizacije koji kandidati
dostavqaju uz prijavu za konkurs.
Uslovi za imenovawe direktora i podaci o dokazima koji se dostavqaju uz
prijavu:
1. Da je punoletan i dr`avqanin Republike Srbije
- Dokaz: izvod iz mati~ne kwige ro|enih i uverewe o dr`avqanstvu
2. Da je poslovno sposoban
*Dokaz: potvrda Centra za socijalni rad
3. Da nije osu|ivan za krivi~na dela protiv privrede, pravnog saobra}aja
i slu`bene du`nosti
- Dokaz: uverewe nadle`nog suda da lice nije osu|ivano za predmetna
krivi~na dela
4. Da ima najmawe VI stepen stru~ne spreme pravnog, ekonomskog ili tur-
isti~kog smera
- Dokaz: diploma o stru~noj spremi/uverewe o diplomirawu
5. Da ima radno iskustvo na rukovode}im poslovima u javnim ustanovama
iz oblasti turizma
- Dokaz: isprava/potvrda kojom se dokazuje radno iskustvo na rukovode}im
poslovima u javnim ustanovama iz oblasti turizma
6. Poznavawe rada na ra~unaru (MS office, internet)
- Dokaz: sertifikat/potvrda ovla{}ene {kole ra~unara
7. Poznavawe najmawe dva strana jezika
- Dokaz: sertifikat/potvrda ovla{}ene {kole stranih jezika.
Svi dokazi dostavqaju se uz prijavu u originalu ili u overenoj fotokopi-
ji.
Lice ovla{}eno za davawe obave{tewa o javnom konkursu:
Vuka{in Dramli}, dipl. turizmolog, telefon: 032 855 886 , 060 431 43 43.
Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa u listu
"^a~anski glas".
Adresa na koju se podnose prijave:
Prijave sa kompletnom dokumentacijom podnose se Skup{tini op{tine
Lu~ani - Komisiji za imenovawe direktora javnih preduze}a op{tine
Lu~ani, Ul. JA br. 5, 32240 Lu~ani, sa naznakom za "Javni konkurs - imeno-
vawe direktora Turisti~ke organizacije op{tine Lu~ani "Draga~evo"-NE
OTVARAJ.
Na pole|ini koverta navesti ime i prezime i adresu kandidata.
Neblagovremene, nerazumqive i prijave uz koje nisu prilo`eni svi
potrebni dokazi, Komisija odbacuje zakqu~kom protiv koga nije dopu{tena
posebna `alba.
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 25LU^ANI
Dvadesettrogodi{wi
Rajko Petri}evi} se ba-
vi poqoprivredom ve}
pet godina. Iako je tr-
govinski tehni~ar po
struci, kada je napunio
18 godina, odlu~io je
da se posveti proizvod-
wi mleka. Po~etni ka-
pital da zasnuje ozbi-
qan porodi~ni biznis
nije imao, pa se obra-
tio banci. Kako ka`e,
bankarski slu`benici
su ga gledali sa neveri-
com. Najverovatnije su
razmi{qali da on, ta-
ko mlad i neiskusan,
svakako i nije svestan u
{ta se upu{ta. Ipak,
brzo se ispostavilo da
ovaj mladi Draga~evac
vrlo dobro zna {ta ho-
}e i istrajno radi na
ostvarewu zami{qenih
ciqeva.
Dok je Rajko i{ao u sredwu
{kolu, wegovi roditeqi
su imali samo dve krave.
Sir i kajmak su prodavali na
mle~noj pijaci u ^a~ku. Ve} tada
je po~eo da razmi{qa o pro{ire-
wu proizvodwe. Od poqopri-
vrednih ma{ina su imali samo
motokultivator, pa su bili pri-
nu|eni da se oslawaju na svoju
fizi~ku snagu. Livade su kosili
i grabili ru~no, ali voqu za ra-
dom nikako nisu gubili...
Svoj na svome...
- Prvo smo kupili traktor.
Kako smo {irili posao i obrta-
li vi{e novca, kupovali smo po-
lako mehanizaciju. Koristili
smo kredite, jer drugog izbora
nismo imali. Prvu {talu smo iz-
gradili za {est muznih grla. Sa
pro{irivawem stada, morali
smo da obezbedimo ve}i i moder-
niji objekat. Ostavqali smo `en-
sku telad, tako da nismo morali
da kupujemo junice. Danas imamo
dvadeset kvalitetnih grla: odra-
slih krava, mladih junica i tela-
di, prete`no simentalske rase.
Proizvodwu smo {irili korak
po korak, a sada bi trebalo na
isti na~in da uve}avamo i posed.
Imamo samo ~etiri hektara ob-
radive zemqe, a obra|ujemo deset
puta vi{e. Do sada smo koristi-
li bankarske kredite, {to u da-
na{wim uslovima privre|ivawa
predstavqa veliki rizik. Iako
je u pojedinim periodima bilo
vrlo te{ko, redovno smo otpla-
}ivali svoje kreditne obaveze, a
to je zahtevalo ogroman trud i ve-
liku odgovornost - ka`e Rajko, ne
skrivaju}i zadovoqstvo {to }e u
maju otplatiti i posledwu ratu
kredita, tako da }e, nakon du`eg
vremenskog perioda, opet biti
“svoj na svome”. Iskreno veruje
da }e u narednom periodu biti
sposoban da polako, iz sopstve-
nih prihoda, finansira zavr{e-
tak mlekare, uve}awe stada, kao i
kupovinu zemqe.
Petri}evi}i dnevo prera|uju
stotinak litara mleka, jer tre-
nutno u staji imaju vi{e steonih
krava. Nedeqno proizvode oko
100 kilograma sira i ~etrdesetak
kilograma kajmaka. Svoj prvo-
klasni beli mrs prete`no proda-
ju u Ariqu. Imaju i stalne kupce
iz Beograda, tako da se mogu svr-
stati u grupu retkih proizvo|a~a
koji nemaju problema u plasmanu
svojih proizvoda. Kako ka`e Raj-
ko, ovaj vid proizvodwe je veoma
isplativ, pod uslovom da sto~ar
gaji vi{e krava. Cene su dobre:
stari sir prodaju za 350, a kajmak
za 700 dinara po kilogramu.
- Kao proizvo|a~ mleka, imam
pravo na subvencije koje dr`ava
daje po umati~enom grlu. Ove go-
dine one iznose 20 hiqada dina-
ra. Iako je bilo najava da }e sub-
vencije biti uve}ane, do{lo je do
wihovog umawewa. Ipak, zadovo-
qan sam {to dr`ava stimuli{e
na{u proizvodwu, bez obzira ko-
lika je visina podsticajnih
sredstava. U uslovima ekonomske
krize, svaki dinar koji sti`e sa
strane je dragocen. Kada je re~ o
regresirawu goriva, s obzirom
na to da obra|ujemo 40 hektara ze-
mqe, od kojih su samo ~etiri u
na{em vlasni{tvu, nismo u pri-
lici da iskoristimo subvencije
za zemqu uzetu u zakup, jer vla-
snici wiva naj~e{}e ne `ele da
potpisuju ugovore - ka`e mladi
draga~evski doma}in, koji je na-
vikao da se najvi{e uzda u svoj
sopstveni rad, a ako dr`ava i lo-
kalna samouprava koliko bilo
pomognu - dobro mu do|e, ba{ kao
i svakom drugom poqoprivred-
nom proizvo|a~u u Srbiji.
- Drago mi je {to su poqopri-
vrednici Draga~eva uvideli po-
trebu da se organizuju. Osnovali
smo sopstveno udru`ewe, koje }e
zastupati na{e interese i najve-
rovatnije prerasti u zemqorad-
ni~ku zadrugu. Mo`da bi bilo
najboqe da lokalna samouprava
podsticaje agraru usmerava pre-
ko poqoprivrednih udru`ewa
ili zadruga. Selima mnogo toga
nedostaje. Prioritet svakako je-
ste navodwavawe. U Turici ima-
mo dovoqno vode, ali nam nedo-
staje boqa mehanizacija. Kon-
kretno, u mom doma}instvu, tre-
balo bi da kupimo jo{ jedan ve-
liki traktor i utovariva~ za
stajsko |ubrivo. Trenutno nisam
u stawu da izdvojim tako velika
sredstva, pa bi nam svaki vid
podsticaja u ovoj oblasti dobro
do{ao. Kada otplatimo kredite,
mo`da bismo mogli da konkuri-
{emo za subvencije koje dr`ava
odobrava za obnavqawe mehani-
zacije - ka`e Rajko.
Jagma za
draga~evskim
belim mrsom
Rajko ka`e da u wihovom ma-
lom porodi~nom biznisu u~e-
stvuju ravnopravno svi uku}ani.
@ivi sa ocem, majkom, babom i
dedom. Svi imaju mnogo iskustva
u seoskim poslovima. Baka i maj-
ka prera|uju mleko na tradicio-
nalni na~in, onako kako su to ra-
dile oduvek vredne draga~evske
planinke, a o kvalitetu wihovog
sira i kajmaka najboqe govori
podatak da sa ariqske pijace ro-
bu ne vra}aju. Vlada prava jagma
za wihovim proizvodima. Sve
{to iznesu na tezgu - prodaju.
Mu{ki ~lanovi porodice su pr-
vi na wivi, ali i u svim drugim
te{kim poslovima na farmi. Ra-
me uz rame, tri generacije polako
podi`u malu porodi~nu fabri-
ku.
Veliku moralnu podr{ku Raj-
ku pru`a i wegova devojka Mari-
ja, ina~e Ivawi~anka, koja ~esto
gostuje u wegovom doma}instvu.
Iako se jo{ uvek {koluje, ve} je
sasvim sigurna da }e, nakon zavr-
{etka sredwe {kole, gradski `i-
vot zameniti seoskim. Kako ka-
`e, jo{ od malih nogu je volela
`ivotiwe i do sada nije imala
priliku da im se ozbiqnije po-
sveti. Svoje slobodno vreme rado
provodi na farmi i trudi se da
bude od koristi.
Petri}evi}i planiraju da po-
stepeno uve|avaju svoje mle~no
stado. Kupovina zemqi{ta, kako
isti~u, predstavqa polaznu
osnovu za realizaciju daqih pla-
nova, pa }e im biti prioritetna
u ovoj godini. Planiraju i podi-
zawe novog zasada maline, jer su
se oduvek sporadi~no bavili i
malinarstvom.
V. S.
U DOMA]INSTVU RAJKA PETRI]EVI]A, MLADOG POQOPRIVREDNIKA IZ TURICE
Pedesetak draga~evskih po-
qoprivrednika su u pro{loj
godini o tro{ku lokalne sa-
mouprave putovali u Sloveni-
ju, kako bi se upoznali sa do-
stignu}ima slovena~kog agra-
ra. Zbog porodi~nog posla,
Rajko nije mogao da se prikqu-
~i tom studijskom putovawu,
ali je bio u prilici da pogle-
da video-zapise iz Slovenije.
Najvi{e mu se dopalo {to su
slovena~ki poqoprivrednici
uspeli da naprave sjajan spoj
izme|u poqoprivrede i seo-
skog turizma. Uo~io je da we-
govo seosko gazdinstvo ima do-
bru osnovicu da krene u ta-
kvom smeru. Za sme{taj poten-
cijalnih gostiju trebalo bi da
podigne dve ili tri brvnare.
Ukoliko bi realizovao ovakvu
ideju, deo poqoprivrednih
proizvoda bi mogao da plasi-
ra direktno na imawu - kroz
seoski turizam. Petri}evi}i
trenutno nisu dovoqno mo}ni
da finansiraju jedan ovakav
projekat. Ipak, mo`da }e jed-
noga dana ovaj divan san biti
i ostvaren, jer wihov nasled-
nik Rajko, prepoznatqiv po
marqivosti i upornosti, rado
prihvata nove izazove.
RAD I UPORNOST - TEMEQ USPEHA!
26 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEOGLASI
Na osnovu ~lana 28. Odluke o postavqawu privremenih objekata na teritoriji grada
^a~ka ("Sl. list grada ^a~ka" 5/2011 ) i ~lana 5. Programa postavqawa bilborda na
teritoriji grada ^a~ka ( "Sl. list grada ^a~ka" br.1/2014),
Gradsko ve}e grada ^a~ka na sednici odr`anoj dana 12. 02. 2014. godine raspisuje:
J A V N I K O N K U R S
RADI PRIKUPQAWA PONUDA ZA DODELU LOKACIJA U ZAKUP
ZA POSTAVQAWE BILBORDA NA TERITORIJI
GRADA ^A^KA
Postavqawe bilborda vr{i}e se u skladu sa Programom postavqawa bilbor-
da na teritoriji grada ^a~ka ("Sl.list grada ^a~ka" br. 1/14) na slede}im lokacijama:
1. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica devet Jugovi}a, od raskrsnice sa @elezni~kom ulicom do kru`nog toka kod
kafane "Car Lazar";
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe ~etiri bilborda, jedan kod ulaza u park i tri na
sredi{wim razdelnim ostrvima;
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br.1017/1 KO ^a~ak - bilbord br.1,
- na delu k.p.br. 1018 KO ^a~ak - bilbordi br.2 i 3,
- na delu k.p.br.2193 KO ^a~ak - bilbord br. 4;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbord br. 1 kod ulaza u park, bilbordi 2,3 i 4 na
razdelnim ostrvima, pod uglom od 45o
u odnosu na ivice razdelnih ostrva, minimalno
rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m ).
2. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica kraqa Petra, od raskrsnice sa Ulicom Filipa Filipovi}a do raskrsnice
sa Ulicom Cara Du{ana;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe 2 bilborda, jedan kod ulaza u park i jedan kod Ulice cara
Du{ana;
- Katastarska parcela na kojoj se postavqaju bilbordi:
- na delovima k.p.br.2168 KO ^a~ak - bilbord br.1 i 2;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbord 1 kod ulaza u park, bilbord 2 uz trotoar, min-
imalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0,5m).
3. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Svetog Save kod benzinske pumpe;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe jednog bilborda pored benzinske pumpe;
- Katastarska parcela na kojoj se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br.2168 KO ^a~ak - bilbord br.1;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbord br.1 na trotoaru, minimalno rastojawe bil-
borda od ivice kolovoza 0.5m).
4. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Bulevar Vuka Karaxi}a, od hotela "Morava" do raskrsnice sa Ulicom Stevana
Prvoven~anog;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe pet bilborda na sredi{wim razdelnim ostrvima.
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br. 1470/4 KO ^a~ak - bilbord br.1,
- na delu k.p.br. 3929/2 KO ^a~ak - bilbord br.2,
- na delu k.p.br. 3949/3 KO ^a~ak - bilbord br.3,
- na delu k.p.br. 3815/2 KO ^a~ak - bilbord br.4,
- na delu k.p.br. 3812/1 KO ^a~ak - bilbord br.5;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (pod uglom od 45o
u odnosu na ivicu razdelnih ostrva,
minimalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m).
5. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Bulevar Vuka Karaxi}a, od raskrsnice sa Ulicom Stevana Prvoven~anog do
naseqa "Avenija 2";
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe sedam bilborda, pet na sredi{wim razdelnim ostrvima i
dva bilborda na kraju Bulevara Vuka Karaxi}a.
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br. 6088/7 KO ^a~ak - bilbord br.1 i 2,
- na delu k.p.br. 6134/4 KO ^a~ak - bilbord br.3, 4 i 5,
- na delu k.p.br. 6142/1 KO ^a~ak - bilbord br.6,
- na delu k.p.br. 6144/7 KO ^a~ak - bilbord br.7;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- bilbordi br.1, 2, 3, 4, 5 i 7 su dimenzija 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini
koji je op{iven plastificiranim pocinkovanim limom ili inoksom, bilbord br. 6 je
dimenzija 8.0m x 3.0m, sa jednim ili dva nosa~a, koji su op{iveni plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbordi br.1,2,3,4 i 5 su pod uglom od 45o
u odnosu na
ivi~wake razdelnih ostrva, minimalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m,
bilbord br. 6 je postavqen upravno na osu Bulevara Vuka Karaxi}a, minimalno rasto-
jawe od postoje}eg kolovoza 5.0m, bilbord 7 je postavqen upravno na osu Bulevara Vuka
Karaxi}a, minimalno rastojawe od postoje}eg kolovoza 1.0m).
6. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Bulevar oslobo|ewa, od raskrsnice sa Nemawinom ulicom do raskrsnice sa
Bulevarom oslobodilaca ^a~ka;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe ukupno osam bilborda, dva bilborda kod raskrsnice sa
Nemawinom ulicom i 6 bilborda na ivi~nim zelenim povr{inama.
- Katastarska parcela na kojoj se postavqaju bilbordi:
- na delovima k.p.br. 5177/1 KO ^a~ak - svi bilbordi;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbord br.1 preko puta benzinske pumpe, bilbord br.2
na zelenoj povr{ini pored trotoara, bilbordi br.3,4,5, 6, 7 i 8 upravno na osovinu
ulice, na zelenim povr{inama u popre~nom profilu ulice izme|u kolovozne i pe{a~ke
povr{ine, minimalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m).
7. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Dragi{e Mi{ovi}a, od ulice ^a~anski partizanski odred do nadvo`waka;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe 4 bilborda na ivi~nim zelenim povr{inama, sa desne
strane ulice u smeru od centra grada.
- Katastarska parcela na kojoj se postavqaju bilbordi:
- na delovima k.p.br. 5180/1 KO ^a~ak - svi bilbordi;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (upravno na osovinu ulice, na zelenim povr{inama u
popre~nom profilu ulice izme|u kolovozne i pe{a~ke povr{ine, minimalno rastojawe
bilborda od ivice kolovoza 0.5m).
8. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Dragi{e Mi{ovi}a, od raskrsnice sa Ulicom Milutina Mandi}a do
Gradske bolnice;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe 6 bilborda uz kolovoznu povr{inu, sa desne strane ulice
u smeru od centra grada.
- Katastarska parcela na kojoj se postavqaju bilbordi:
- na delovima k.p.br. 5180/2 KO ^a~ak - svi bilbordi;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (upravno na osovinu ulice, pored kolovozne povr{ine,
minimalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m).
9. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Dragi{e Mi{ovi}a u blizini raskrsnice sa Ulicom Svetozara Babovi}a;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe tri bilborda uz kolovoznu povr{inu.
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br.6854/30 KO ^a~ak - bilbord br.1,
- na delovima k.p.br.6901/1 KO ^a~ak - bilbord br.2 i 3;
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 27OGLASI
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (upravno na osovinu ulice, uz kolovoznu povr{inu, min-
imalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m).
10. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica br.10 kod kru`nog toka kod Medicine rada;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe dva bilborda.
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br. 206/8 KO ^a~ak - bilbord br.1,
- na delu k.p.br.202/5 KO ^a~ak - bilbord br. 2;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- bilbord br.1 je dimenzija 2,0m x 4,0m x 3,0m sa po jednim nosa~em za delove bilbor-
da koji su pod uglom od 45?, bilbord br.2 je dimenzija 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na
sredini koji je op{iven plastificiranim pocinkovanim limom ili inoksom, upravan
je na osovinu ulice, minimalno rastojawe bilborda od ivice kolovoza 0.5m;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbord br.1 je pod uglom od 45? u odnosu na Ulicu
br.10, minimalno rastojawe od ivice trotoara je 0.5m, bilbord br.2 je upravan na osov-
inu ulice, uz kolovoznu povr{inu, minimalno rastojawe bilborda od ivice trotoara
0.5m).
11. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Slavka Krupe`a, od raskrsnice sa Ulicom \or|a Toma{evi}a do raskrsnice
sa Ulicom Vidosava Kolakovi}a;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe ~etiri bilborda, i to tri uz kolovoznu povr{inu sa leve
strane ulice, u smeru od centra grada i jedan pored trafo stanice pored kru`nog toka;
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delovima k.p.br. 5186/10 KO ^a~ak - bilbordi br.1, 2 i 3,
- na delu k.p.br. 5186/3 KO ^a~ak - bilbord br.4;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbordi br.1, 2 i 3 upravno na osovinu Ulice Slavka
Krupe`a, uz kolovoznu povr{inu, minimalno rastojawe bilborda od ivice kolovozne
povr{ine 0.5m, nosa~ bilborda br.4 postaviti na udaqenosti od 3m od ivi~waka,
odnosno 1.5m od ivice postoje}e {ahte).
12. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Raskrsnica Ulice Danice Markovi}, Ulice Vidosava Kolakovi}a i Ulice Slavka
Krupe`a;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe tri bilborda, i to bilbord br.1 na trotoaru u Ulici
Danice Markovi}, bilbord br.2 pored kolovoza u Ulici Danice Markovi} i bilbord
br.3 u Ulici Slavka Krupe`a, uz kolovoznu povr{inu;
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br. 3053/1 KO ^a~ak - bilbord br.1,
- na delu k.p.br. 3015/3 KO ^a~ak - bilbord br.2,
- na delu k.p.br. 5186/14 KO ^a~ak - bilbord br. 3;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbord br.1 na trotoaru, upravno na osovinu
Ulice Danice Markovi}, bilbord br.2 uz kolovoz, upravno na osovinu Ulice Danice
Markovi}, bilbord br.3 upravno na osovinu Ulice Slavka Krupe`a, uz kolovoznu
povr{inu, svi bilbordi moraju biti minimalno 0.5m udaqeni od ivice kolovozne
povr{ine).
13.LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica \or|a Toma{evi}a i Bulevar oslobodilaca, kod kru`nog toka u
Kowevi}ima, pored dr`avnog puta 1. reda M-5;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe 5 bilborda, i to jedan pored kolovoza u Ulici \or|a
Toma{evi}a, a ~etiri pored kru`nog toka, uz Bulevar oslobodilaca.
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delu k.p.br. 1360/5 KO Kowevi}i - bilbord br.1 i 2,
- na delovima k.p.br. 178/1 KO Kowevi}i - bilbord br.3,
- na delovima k.p.br. 1360/1 KO Kowevi}i - bilbord br.4 i 5;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- bilbord br.1 je dimenzija 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em na sredini koji je op{iven
plastificiranim pocinkovanim limom ili inoksom, bilbordi br.2, 3, 4 i 5 su dimen-
zija 8.0m x 3.0m, sa jednim ili dva nosa~a koji su op{iveni plastificiranim pocinko-
vanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu (bilbordi br.1, 4 i 5 su postavqeni upravno u odno-
su na osovinu ulica pored kojih su postavqeni, a bilbordi br.2 i 3 su orjentisani ka
kru`nom toku, minimalno rastojawe bilborda br.1 od ivice kolovoza je 0.5m, a bil-
bordi br.2, 3, 4 i 5 je 1.0 m od ivice kolovoza).
14. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Bulevar oslobodilaca kod raskrsnice sa Ulicom ''5'', Beqina, ispred sport-
skih terena, pored dr`avnog puta 1. reda M-5;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe jednog bilborda uz trotoar;
- Katastarska parcela na kojoj se postavqa bilbord:
- na delu kp.br. 206/1 KO Beqina - bilbord br.1;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 8.0m x 3.0m, sa jednim ili vi{e nosa~a, koji su op{iveni plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu, upravno na osovinu ulice, minimalno rastojawe
bilborda od ivice trotoara 0.5m, uz napomenu da zakupac mo`e postaviti bilbord i
paralelno ili pod uglom od 45? na navedenu ulicu, pod uslovom da ispo{tuje rastojawe
od trotoara.
15. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Ulica Bulevar oslobodilaca kod naseqa "Avenija 2", pored dr`avnog puta 1. reda
M-5;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe jednog bilborda.
- Katastarska parcela na kojoj se postavqa bilbord:
- na delu kp.br. 6142/10 KO ^a~ak - bilbord br.1;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 8.0m x 3.0m, sa jednim ili vi{e nosa~a, koji su op{iveni plastificiranim,
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu, paralelno sa osovinom ulice, minimalno rastojawe
bilborda od ivice kolovoza 0.5m, uz napomenu da zakupac mo`e postaviti bilbord i
upravno ili pod uglom od 45? na navedenu ulicu, pod uslovom da ispo{tuje rastojawe
od kolovoza.
16. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Bulevar oslobodilaca pre mosta na Zapadnoj Moravi u smeru od grada ka kru`nom
toku u Kowevi}ima, pored dr`avnog puta 1. reda M-5;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe ~etiri bilborda.
- Katastarske parcele na kojima se postavqaju bilbordi:
- na delovima kp.br. 5484/6 KO ^a~ak - bilbord br.1 i 2,
- na delovima kp.br. 5484/4 KO ^a~ak - bilbord br.3 i 4;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 8.0m x 3.0m, sa jednim ili vi{e nosa~a, koji su op{iveni plastificiranim
pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu, paralelno sa osovinom ulice, minimalno rastojawe
bilborda od ivice kolovoza 1.0m, uz napomenu da zakupac mo`e postaviti bilbord i
upravno ili pod uglom od 45? na navedenu ulicu, pod uslovom da ispo{tuje rastojawe
od kolovoza.
17. LOKACIJA
- Naziv ulice:
- Bulevar oslobodilaca posle mosta na Zapadnoj Moravi, u smeru od grada ka
kru`nom toku u Kowevi}ima, pored dr`avnog puta 1. reda M-5;
- Broj planiranih bilborda:
- Planira se postavqawe jednog bilborda.
- Katastarska parcela na kojoj se postavqa bilbord:
- na delu kp.br. 2563/9 KO Qubi} - bilbord br.1;
- Dimenzije bilborda i polo`aj nose}ih elemenata:
- 4.0m x 3.0m, sa jednim nosa~em, koji je op{iven pocinkovanim limom ili inoksom;
- Polo`aj:
- Prema grafi~kom prilogu, upravno na osovinu ulice, minimalno rastojawe bil-
borda od ivice kolovoza 0.5 m, uz na2pomenu da zakupac mo`e postaviti bilbord i
paralelno ili pod uglom od 45? na navedenu ulicu, pod uslovom da ispo{tuje rasto-
jawe od trotoara.
USLOVI KONKURSA
Dodela lokacija za postavqawe bilborda izvr{i}e se prikupqawem ponuda javnim
konkursom a lokacije }e biti dodeqene ponu|a~ima koji ponude najvi{i iznos zakup-
nine.
Prijave na konkurs sa ponudom zakupnine podnose se u roku od 10 dana od dana
objavqivawa oglasa u listu “Politika}” i “^a~anski glas“ i na TV “Galaksija”.
Obrazac prijave mo`e se dobiti na pisarnici Gradske uprave grada ^a~ka, {alter br.
7 i 8.
Po~etni iznos zakupnine je 900,00 din. mese~no po kvadratnom metru bilborda , a
postignuta zakupnina se valorizuje u skladu sa indeksom potro{a~kih cena u vremenu
28 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEOGLASI
trajawa zakupa. Ukupna zakupnina za bilbord obra~unava se jednostrano za dimenzije
bilborda iz Programa postavqawa bilborda na teritoriji grada^a~ka.
Zakupnina u ponudi mora biti precizno odre|ena i ne mo`e biti ni`a od po~etnog
iznosa zakupnine u konkursu. Ponude koje sadr`e "nudim 10.00 dinara po m2 vi{e od
drugih ponu|a~a" i sli~ne izraze, smatra}e se nepotpunim i bi}e odba~ene.
Ponuda treba da sadr`i:
1. Izvod iz Registra privrednih subjekata, ne stariji od {est meseci,
2. Ponu|enu zakupninu po kvadratnom metru bilborda mese~no sa navedenim brojem
bilborda i nazivom lokacije iz grafi~kog priloga Programa,
3. Tehni~ke karakteristike i izgled bilborda koje bi postavili na lokaciji iz
Programa za koju daju ponudu.
Lokacija }e biti dodeqena u~esniku na konkursu koji ponudi najvi{i iznos
zakupnine a ispuwava ostale uslove propisane Programom.
Uz prijavu se podnosi i dokaz o uplati garantnog iznosa za u~e{}e na oglasu u
visini od 2.000,00 dinara po bilbordu za koji se konkuri{e. Garantni iznos se upla}uje
na ra~un Javnog preduze}a za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko
zemqi{te i puteve "Gradac" ^a~ak br. 840-123647-09, sa naznakom "garantni iznos za
oglas- bilbordi" . U~esniku koji dobije lokaciju za postavqawe bilborda garantni
iznos se zara~unava u otplatu zakupnine a u~esnicima koji nisu dobili lokaciju iznos
se vra}a po zavr{etku postupka.
U~esniku na konkursu koji je dobio lokaciju za postavqawe bilborda garantni iznos
se ne vra}a u slu~aju da odustane od postavqawa navedenih bilborda.
Lokaciju u zakup po ovom konkursu ne mo`e dobiti privredno dru{tvo ili pre-
duzetnik koji duguju JP "Gradac" zakupninu po prethodnim ugovorima ili ne ispuwava
ostale uslove propisane Programom.
U~esnik na konkursu kome bude dodeqena lokacija za postavqawe bilborda du`an je
da sa JP "Gradac" najkasnije u roku od 30 dana od dana pravosna`nosti re{ewa o dodeli
lokacije u zakup zakqu~i ugovor kojim se precizira obaveza pla}awa zakupa, naknada za
ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta kao i ostali uslovi zakupa.
U~esnik na konkursu kome bude dodeqena lokacija za postavqawe bilborda, du`an je
da o svom tro{ku za svaku lokaciju pribavi re{ewe o odobrewu za postavqawe bilbor-
da od Gradske uprave nadle`ne za poslove urbanizma u skladu sa odredbama Odluke o
postavqawu privremenih objekata na teritoriji grada ^a~ka.
U~esnik na konkursu koji je dobio lokaciju za postavqawe bilborda pored
zakupnine du`an je da za bilborde na dodeqenoj lokaciji plati i :
- Lokalnu komunalnu taksu
- Naknadu za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta obra~unatu po povr{ini bilborda
(jednostrano)
Vreme na koje se dodequje lokacija za postavqawe bilborda je 5 (pet) godina, odnos-
no do privo|ewa zemqi{ta nameni po urbanisti~kom planu.
U~esnici javnog konkursa mogu preuzeti elaborat sa prikazom svih lokacija i tek-
stom Programa postavqawa bilborda na teritoriji grada ^a~ka sa portala JP
"Gradac" ili od JP "Gradac" uz uplatu 2.000,00 dinara na ra~un Javnog preduze}a za
urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve "Gradac" ^a~ak
br. 840-30101845-41 sa naznakom "za elaborat - bilbordi".
Prijave na konkurs dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu:
Skup{tina grada ^a~ka - Komisija za gra|evinsko zemqi{te, sa naznakom "Ponuda
za oglas za postavqawe bilborda- ne otvarati", Ulica `upana Stracimira broj 2, 32
000 ^a~ak ili direktno na pisarnicu Gradske uprave grada ^a~ka.
Otvarawe ponuda izvr{i}e se 26.02.2014. godine u zgradi Grada ^a~ka na 1.
spratu u kancelariji broj 6, sa po~etkom u 9.00 ~asova, a svi u~esnici konkursa mogu
prisustvovati otvarawu ponuda.
Bli`a obave{tewa o javnom konkursu radi prikupqawa ponuda za dodelu lokacija za
postavqawe bilborda na teritoriji grada ^a~ka mogu se preuzeti sa portala JP
"Gradac" ili dobiti na telefon br. 303-216.
Predsednik Gradskog ve}a
grada ^a~ka
Mr Vojislav Ili}
OBAVE[TEWE
Gradona~elnik grada ^a~ka, obave{tava zainteresovane gra|ane da je na osnovu
Odluke o buxetu grada ^a~ka za 2014. godinu ("Sl.list grada ^a~ka" br.26/2013),
Gradsko ve}e grada ^a~ka donelo Pravilnik o kriterijumima za ostvarivawe prava na
finansijsku pomo} za vantelesnu oplodwu u 2014. godini.
Kriterijumi za ostvarivawe prava na finansijsku pomo} za vantelesnu oplodwu su:
- da par ima dr`avqanstvo Republike Srbije i prebivali{te na teritoriji grada
^a~ka najmawe godinu dana pre dana podno{ewa zahteva,
- da par ispuwava kriterijume koje je propisala Republi~ka stru~na komisija
Ministarstva zdravqa, za vantelesnu oplodwu i asistiranu reprodukciju,
- da je par, ukoliko je `ena mla|a od 40 godina, iskoristio pravo na dva poku{aja
koji finansira Republi~ki fond za zdravstveno osigurawe.
Sve bli`e informacije o ostvarivawu ovog prava mogu se dobiti u Gradskoj upravi
za stru~ne poslove Skup{tine, Gradona~elnika i Gradskog ve}a grada ^a~ka, ul.
@upana Stracimira br.2, kancelarija 203 i 208, i na telefon 309-006 i 309-015.
GRADONA^ELNIK
mr Vojislav Ili}
JEDNOSOBNI I JEDNOIPOSOBNI
CENTAR, 35 M2, JEDNOSOBAN 20.500 E
AVENIJA 1, TRE]I SPRAT, 38 M2, CG,
22. 000 E
AVENIJA 2, TRE]I SPRAT, 30 M2, CG,
22.500 E
NEMAWINA, ^ETVRTI SPRAT, LIFT,
19 M2, CG, 16.000 E
OBILI]EVA, NOV, PRVI SPRAT, 46
M2, 800E/ M2 + PDV
KNEZA VASE POPOVI]A , SEDMI
SPRAT, CG, 48 M2, 27.000 E
VINARA, [ESTI SPRAT, CG, 40 M2,
27.500 E
KEJ, 42 M2, [ESTI SPRAT, CG, 25. 000
E
[KOLA M. PAVLOVI], ^ETVRTI
SPRAT, CG, 41 M2, 31.000 E
SIN\ELI]EVA , TRE]I SPRAT, CG, 38
M2, 36.000 E
DVOSOBNI I DVOIPOSOBNI
KNEZA MILO[A, VP, CG, RENOVI-
RAN, 58 M2, 40. 000 E
RADI[E PO[TI]A, ^ETVRTI
SPRAT, CG, 56 M2, 35. 000 E
AVENIJA 2, DRUGI SPRAT, CG, 57 M2,
32. 000 E
AVENIJA 1, PETI SPRAT, LIFT, REN-
OVIRAN, 57 M2, 38. 000 E
CENTAR, 1. SPRAT, CG, 58 M2, 43. 000 E
KEJ, DRUGI SPRAT, CG, 31.000 E
AVLAXINICA, TRE]I SPRAT, CG,
RENOVIRAN, 53 M2, 32. 000 E
KEJ, DRUGI SPRAT, CG, 58 M2, 32. 000 E
CENTAR, PRVI SPRAT, U LO[EM
STAWU, 53 M2, 35. 000 E
NEMAWINA, PRVI SPRAT, CG, 49 M2,
30. 000 E
KEJ, ^ETVRTI SPRAT, RENOVIRAN,
CG, 38.500 E
AVLAXINICA, ^ETVRTI SPRAT, CG,
67 M2, 43. 000 E
TROSOBNI I TROIPOSOBNI
KNEZA VASE POPOVI]A, PRVI
SPRAT, CG, 81 M2, 45. 000 E
KEJ, FASADNA CIGLA, TRE]I
SPRAT, CG, 70 M2, 46. 000 E
SVETOZARA MARKOVI]A, DRUGI
SPRAT, CG, 81 M2, 62. 000 E
AVENIJA 2, PRVI SPRAT, CG, 75 M2,
48. 000 E
GRADSKO [ETALI[TE, DRUGI
SPRAT, CG, 68 M2, 61. 200 E
U^ITEQA MARINOVI]A, DRUGI
SPRAT, CG, 74 M2, 51. 800 E
OBILI]EVA, TRE]I SPRAT, CG, 69
M2, CENA 780 E / M2 + PDV
KALU\ERICE, SEDMI SPRAT, CG, 73
M2, 48. 000 E
DANICE MARKOVI], TRE]I SPRAT,
CG, 70 M2, 45. 000 E
LU^NA ZGRADA, ^ETVRTI SPRAT,
RENOVIRAN, CG, 126 M2, 80.000 E
SLOBODINO IGRALI[TE, DRUGI
SPRAT, CG, 78 M2, 54. 000 E
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
OBAVE[TEWE
Pozivamo sva lica mu{kog pola, ro|ena 1996. godine i starijih godi{ta (ro|eni
1984 – 1995. godine), koja iz bilo kojih razloga nisu uvedena u vojnu evidenciju u
kalendarskoj godini u kojoj su navr{ila osamnaest godina `ivota, da se jave u
CENTAR MINISTARSTVA ODBRANE ^A^AK
Ulica: Vladike Nikolaja Velimirovi}a broj 5, soba 11
radi uvo|ewa u vojnu evidenciju.
Uvo|ewe u vojnu evidenciju vr{i}e se svakog radnog dana, u periodu od 3. 2. - 28.
2. 2014. godine, od 09,00 do 14,00 ~asova.
Rerut koji se uvodi u vojnu evidenciju treba, na uvid, da ponese:
- Li~nu kartu
- Uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije ili izvod iz mati~ne kwige
ro|enih.
CENTAR MINISTARSTVA ODBRANE
^A^AK
MINISTARSTVO ODBRANE
REPUBLIKE SRBIJE
objavquje
J A V N I O G L A S
za prijavu kandidata za dobrovoqno slu`ewe vojnog roka sa oru`jem
i kurs za rezervne oficire vojske Srbije
Na dobrovoqno slu`ewe vojnog roka sa oru`jem u Vojsci Srbije mogu se prijavi-
ti kandidati mu{kog i `enskog pola koji u 2014. godini navr{avaju od 19 do 30 god-
ina `ivota.
Prijavu za dobrovoqno slu`ewe vojnog roka sa oru`jem u Vojsci Srbije podnosi
se centru Ministarstva odbrane za lokalnu samoupravu, prema mestu prebivali{ta.
Sve dodatne informacije u vezi sa dobrovoqnim slu`ewem vojnog roka sa
oru`jem mogu se dobiti u centru Ministarstva odbrane za lokalnu samoupravu
^a~ak ili na telefon 032/342-220, 372-666 lokal 478. i na internet prezentaciji
www.budiprofesionalac.rs
Javni oglas za prijavu kandidata za dobrovoqno slu`ewe vojnog roka sa oru`jem
u Vojsci Srbije u 2014. godini je stalno otvoren.
FK BORAC
29SPORTPETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
REZULTATI
I UTAKMICE
PRVA LIGA ZAPAD
MU[KARCI
13. KOLO
Radni~ki 2 - Mladost 32:27
14. KOLO
Mokra Gora - Mladost
PRVA LIGA GRUPA
ZAPAD @ENE
12. KOLO
Ko{utwak - Prijepoqe 18:19
Kwaz Milo{ 2 - ^a~ak 36:26
13. KOLO
Sloga - Ko{utwak
^a~ak - @upa
Na sednici Izvr{nog
odbora Gradskog fud-
balskog saveza odlu~eno je
da prole}ni deo prvenstva
Gradske lige po~ne 22. i
23. marta i traja}e do 14. i
15. juna. Revijalna utakmi-
ca izme|u prvaka i repre-
zentacije lige bi}e odi-
grana 22. juna.
Jednoglasno je usvojen i
predlog predsednika Fud-
balskog saveza ^a~ka Ne-
nada Stankovi}a da uo~i
drugog dela prvenstva za-
jedno budu organizovani
trodnevni kamp i seminar
slu`benih lica na Peru}-
cu u ciqu edukacije i usa-
vr{avawa sudija.
Na 9. sednici IO FSG^
odlu~eno je i o datumu odr-
`avawa redovne Skup{ti-
ne gradskog Saveza za man-
datni period 2012 - 2016.
Sednica je zakazana za 24.
februar u 19 sati u sali
Gradske skup{tine.
Iako je pre ne{to vi{e
od pet meseci po~eo
da radi klub realnog aiki-
doa An|eo, pro{le subote
su zvani~no postavqeni te-
meqi realnog aikidoa u
^a~ku i to je fantasti~no
u~iweno. Naime, komisiju
su ~inili ~elni qudi
Svetskog centra realnog
aikidoa, na ~elu sa Vladi-
mirom Voki}em (crni po-
jas peti dan), koji su od de-
set kandidata za `uti pojas
~ak ~etiri odmah unapre-
dili u naranxasti uz ko-
mentar da je u posledwih 20
godina ovo najboqe pola-
gawe koje je vi|eno. U pre-
punoj sali kluba, koja je
bila premala da primi sve
zainteresovane za ovaj do-
ga|aj, pohvaqen je i trener
Goran Jova{evi} uz napo-
menu da je realni aikido u
^a~ku dobio jedan ozbiqan
klub.
Za kadetsku reprezenta-
ciju Srbije na Me|u-
narodnom turniru za ko-
{arka{e do 16 godina, odr-
`anom u turskoj Sakariji od
2. do 9. februara, takmi~io
se i ^a~anin Uro{ Jovan~e-
vi} (15). Uro{ je pre po~et-
ka jeseweg dela sezone pre-
{ao iz Mladosti u kadetsku
ekipu Borac Mocart spor-
ta. U Turskoj je prvi put, na
poziv selektora Dejana Mi-
jatovi}a, nastupio u dresu
reprezentacije.
- Konkurencija je bila
vrlo jaka, u~estvovalo je 16
najboqih timova iz celog
sveta. Mi smo od {est utak-
mica dobili pet. Na kraju
smo bili deveti, a boqi
plasman nam je izmakao zbog
ubedqivog poraza od Argen-
tine. Borili smo se sa Ukra-
jincima za deveto mesto i
pobedili - ka`e Uro{.
Posle {anse koju je do-
bio na jednom od najja~ih
ko{arka{kih kadestkih
turnira, Uro{ se nada pozi-
vu selektora za Evropsko
prvestvo koje }e u avgustu
biti odr`ano u Letoniji.
- On je mlad, perspekti-
van igra~ koji je voqan da
u~i i usavr{ava se. O~eku-
jem da u dogledno vreme is-
ka`e sav svoj talenat. S ob-
zirom na to da je prvi put
igrao na nekom me|unarod-
nom turniru, odli~no se
sna{ao u Turskoj. [to je
najva`nije, ima energije i
`eli da radi - smatra tre-
ner kadetske ekipe Borac
Mocart sporta Dejan Toma-
{evi}.
Uro{ je u~enik prvog
razreda Ekonomske {kole, a
ko{arku trenira od sedme
godine.
Z. J.
Ve} sedam dana fudba-
leri Borca nalaze se
na pripremama u
Makedoniji. Za to vreme
odigrali su nekoliko kon-
trolnih utakmica i svako-
dnevno treniraju.
- Moram re}i da radimo
odli~no. Igra~i bez pogo-
vora i zvr{avaju svoje oba-
veze i kod svih je primetna
velika `eqa da se nametnu
i izbore za mesto u timu.
Sve {to smo do sada plani-
rali, odradili smo. Odi-
grali smo i nekoliko pri-
jateqskih utakmica i na-
dam se da }emo boravak u
Ohridu iskoristiti na
najboqi mogu}i na~in - re-
kao je za klupski sajt tre-
ner Borca Bogi} Bogi}e-
vi}. On navodi i da je at-
mosfera u ekipi odli~na:
- Za sada sve funkcioni{e
na najboqi mogu}i na~in i
nadamo se da }e tako potra-
jati. Svi smo maksimalno
posve}eni radu, jer dobro
znamo koji ciq imamo pred
sobom.
Danas fudbaleri Borca
igraju sa makedosnskim
drugoliga{kom ekipom
Mladost Resen. Sutra }e
im rival biti prvoliga{
Napredok, a u nedequ Po-
lioster iz Bitoqa.
PREKID SA RENOVOM
Druga kontrolna utakmica
fudbalera Borca protiv
Renove iz Tetova prekinu-
ta je u 25. minutu, kada je
igra~ Borca Dejan \eno-
vi} skrivio prekr{aj.
Igra~ Renove je najpre ver-
balno, a potom fizi~ki
hteo da se obra~una sa \e-
novi}em. To su prihvatili
i ostali igra~i makedon-
ske ekipe, ali je brzom re-
akcijom rukovodstva oba
tima, spre~en ve}i inci-
dent. Pre sudijskog preki-
da me~a, Borac je bio boqi
rival i vodio je golom
Stojanovi}a.
STIGLE SIJALICE
Pre petnaestak dana, pri-
likom boravka u ^a~ku, ge-
neralni sekretar Fudbal-
skog saveza Srbije Zoran
Lakovi} i direktor mla-
|ih selekcija Savo Milo-
{evi} obe}ali su da }e Sa-
vez donirati “Filipsove”
sijalice za reflektore na
stadionu FK Borac. Sija-
lice su stigle pre nekoli-
ko dana i nalaze se u maga-
cinskom prostoru preduze-
}a “Ratko Mitrovi} Con-
struction”, koje je izvo|a~
radova na Gradskom stadi-
onu.
RUKOMET GRADSKA FUDBALSKA LIGA REALNI AIKIDO
KO[ARKA[ URO[ JOVAN^EVI] ZAIGRAO U TURSKOJ
ZA KADETSKU REPREZENTACIJU
ISTORIJSKI TRENUTAK, PONOS ^A^ANASTARTUJE 22. I 23. MARTA
Srbija - Crna Gora 61:52
Srbija - Bugarska 81:56
Srbija - Argentina 54:87
Srbija - Turska “B” 81:59
Srbija - BiH 67:45
Srbija - Ukrajina 69:50
REZULTATI SRPSKE
REPREZENTACIJE
JO[ JEDAN REPREZENTATIVAC IZ ^A^KA
Uovogodi{wem buxetu
obezbe|eno je 48 mi-
liona dinara za realizaciju
programa kojima se ostvaru-
je op{ti interes u oblasti
sporta, od kojih dva za re-
konstrukciju sportskih te-
rena i za nagrade. Nemawa
Trnavac, ~lan Komisije za
sport i Gradskog ve}a, koje
je u sredu raspisalo javni
konkursa za dodelu ovih pa-
ra, podse}a da je pro{le go-
dine tako|e izdvojeno dva
miliona za nagrade najuspe-
{nijim sportistima koji su
postigli zapa`ene rezultate
na takmi~ewima.
- Ovo je samo jedna faza u ko-
joj Grad u~estvuje u finansi-
rawu sporta, jer lokalna sa-
mouprava obezbe|uje i sred-
stva za brojne akcije sport-
skih klubova, izgradwu i
odr`avawe svih sportskih
terena... Pro{le godine je
119 klubova ravnopravno
u~estvovalo na konkursu i
na osnovu pravilnika dobi-
lo odre|ena sredstava iz
gradskog buxeta. I ove godi-
ne novac }e biti raspodeqen
na osnovu utvr|enih krite-
rijuma: rang takmi~ewa,
brojnost, masovnost, postig-
nuti rezultati... Korisnici
mogu biti klubovi i udru-
`ewa koji imaju sedi{te na
teritoriji ^a~ka i pod
uslovom da svoj program rea-
lizuju na podru~ju Grada.
Sportskim organizacijama
}e sredstva biti dozna~ena
odmah po isteku konkursa,
koji }e biti objavqen u “^a-
~anskom glasu” i otvoren 15
dana, jer su im ona, ka`e Tr-
navac, neophpdna, s obzirom
na to da aktivno rade jo{ od
1. januara. I Komisija za
sport je radila ekspresno,
blagovremeno je usvojila iz-
ve{taje sportskih organiza-
cija i Gradsko ve}e raspisa-
lo konkurs, tako da }e, sma-
tra on, ve} do kraja meseca
svi imati novac na raspola-
gawu. M.N.
RASPISAN KONKURS ZA DODELU
SREDSTAVA SPORTSKIM ORGANIZACIJAMA
MAKSIMALNO KORISTE
BORAVAK U OHRIDU
KLUBOVIMA I
UDRU@EWIMA 48
MILIONA DINARA
Ko{arka{i Crvene
zvezde osvojili su
Kup Radivoja Ko-
ra}a pobediv{i
Borac Mocart sport u ~e-
tvrtfinalu, Radni~ki Kra-
gujevac u polufinalu i Mega
Vizuru u finalu. U prvoj
utakmici Borac Mocart
sport savladali su sa 81:62
(23/11, 18/11, 19/17, 23/21).
Najefikasniji u pobedni~-
kom timu bili su Xeninks sa
14 i Simonovi} sa 13 poena.
Kod ^a~ana Mandi} je po-
stigao 15, a Pe{akovi} 14
ko{eva.
- Zaslu`ena pobeda Zve-
zde. Oni su bili apsolutni
favoriti i na ovom me~u i
za osvajawe Kupa. Mislim da
smo se dobro predstavili
ko{arka{koj javnosti Srbi-
je. Dodu{e, slabije smo odi-
grali prvo poluvreme, ali
smo zato u nastavku popravi-
li igru i u pojedinim trenu-
cima parirali Zvezdi. Zado-
voqan sam svojom i igrom
svojih saigra~a - ka`e jedan
od najzapa`enijih igra~a
BMS na ovoj utakmici Ni-
kola Pe{akovi}.
Osim wega i Mandi}a, u
Borac Mocart sportu dvo-
cifren je bio Ilija Cvetko-
vi} sa 12 poena.
- Solidna igra Borca. U
jednom trenutku su ostvari-
li i seriju od 15:0 - konstan-
tovali su i komentatori
Arene sport Ivan i Edin.
Z. J.
30 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE
SPORT
Pre zvani~nog po~etka
drugog dela prvenstva,
OK ^a~ak odr`ao je redovnu
godi{wu Skup{tinu. Kao
uvod u Skup{tinu, odr`ani
su sastanci Nadzornog i
Upravnog odbora. Za novog
predsednika NO izabran je
mr Slobodan Karamarkovi}.
Upravni odbor je usvojio no-
ve pravilnike i poslovnike
o radu i planove [kole od-
bojke u narednom periodu.
Na Skup{tini su usvojeni
izve{taji i verifikovani
pravilnici, poslovnik i
planovi rada. Za koordina-
tora kluba izabran je Milo-
sav [ainovi}, profesor
fizi~ke kulture, a tom pri-
likom usvojena je i odluka da
bude nastavqena saradwa sa
ra~unovodstvenim firmama
sa kojima je klub do sada
uspe{no sara|ivao.
Godi{wa Skup{tina je bila
uvertira za takmi~ewe seni-
orki u Regionalnoj ligi
Zlatiborsko-Moravi~kog
okruga. Otvaraju je ^a~ak i
Lu~ani u subotu, u 18,30 ~a-
sova u sali O[ “Dr Dragi-
{a Mi{ovi}”. Za razliku od
jeseweg prvenstva, ^a~ak bi
u ovom delu takmi~ewa tre-
balo da nastupi u komplet-
nom sastavu.
Uderbiju druge futsal
lige Fontana je sa-
vladala favorizovani Eko-
nomac sa 4:2. Doma}in je po-
veo u sedmom minutu golom
Markovi}a i do kraja prvog
poluvremena rezultat je
ostao nepromewen. U nastav-
ku Milorad Jovanovi}, po-
gotkom koji se retko vi|a na
terenima, duplira prednost
Fontane. Nadu gostima vra-
}a Raki} u 25. minutu, a tri
minuta kasnije Jovanovi}
obezbe|uje ^a~anima dva go-
la prednosti. Za ~etvrti gol
pobrinuo se Rackovi}, da bi
u posledwim trenucima
utakmice Kosti} postavio
kona~nih 4:2 i ubla`io po-
raz svoje ekipe.
- Na{i momci su jo{ jed-
nom pokazali da su najboqi,
kada je najte`e. Nova tri bo-
da donela nam je ve}a `eqa
za pobedom. Ovo je trijumf
svih onih koji vole Fonatnu
i publike koja je do{la u ve-
likom broju da nas podr`i.
Pobedu posve}ujemo na{em
predsedniku Stevani}u - iz-
javio je kapiten Fonatane
Milo{ Ristanovi}.
U narednom kolu ^a~ani
gostuju istoimenoj ekipi u
Bajinoj Ba{ti.
Na Evropskom prvenstvu
u katama i borbama za
kadete, juniore i mla|e seni-
ore u reprezentaciji Srbije
nastupila su i dva takmi~ara
~a~anskog Borca, Uro{ Mi-
jalkovi} i Bogdan Mi{ovi}.
Prvenstvo je odr`ano u Li-
sabonu od 5. do 10. februara.
U konkurenciji mla|ih seni-
ora Uro{ Mijalkovi} je u
me~u za bronzanu medaqu iz-
gubio od francuskog repre-
zentativca. Na{ reprezenta-
tivac je dobro po~eo i imao
inicijativu, ali je polovi-
nom me~a Francuz izjedna-
~io. Tri sekunde pred kraj,
~udnom odlukom sudije, Uro-
{evom protivniku je dode-
qen poen. Na kraju je ^a~a-
nin zauzeo odli~no peto me-
sto.
Bogdan je u juniorskoj konku-
renciji u drugom kolu izgu-
bio od {kotskog reprezenta-
tivca sa 1:0.
Ipak, Srbija se nije vratila
iz Portugalije bez medaqa.
- Na{a reprezentacija je i
ovoga puta pokazala visok
kvalitet svojih takmi~ara na
me|unarodnoj sceni. U izu-
zetno jakoj konkurenciji, Sr-
bi su osvojili zlato i tri
bronze, {to je odli~an rezul-
tat Karate federacije Srbije
- ka`e wen predsednik Sla-
voqub Piper.
KARATE
MALI FUDBAL
ODBOJKA
TENIS
ZLATO I TRI BRONZE ZA SRBIJU
Bogdan Uro{
FONTANA SRU[ILA EKONOMAC
PRVA LIGA SRBIJE
15. KOLO
Libero ^A - Kraguj 1:3
16. KOLO
Takovo Zvezda Helios - Libero ^A
PO^IWE REGIONALNA LIGA
Uorganizaciji Teniskog
saveza [umadije i Za-
padne Srbije pro{log vi-
kenda su u ~a~anskom Tenis
pointu progla{eni najboqi
igra~i ovog regiona. Wima
su dodeqene sve~ane plaketa
za rezultate u 2013. sa fina-
la i polufinala dr`avnih
prvenstava i Kupa Srbije.
Nagra|eni su Jana Bojovi},
Natalija Popovi}, Sofija
\unisijevi}, Lazar Igwo-
vi}, Elena Milovanovi} i
Ksenija Krsti}, a priznawa
im je uru~io predsednik
TS[ZS i vlasnik tenis po-
inta Milenko ]ojba{i}. On
je tom prilikom istakao sve
najkvalitetnije igra~e koji
posti`u zapa`ene rezultate,
kako na doma}im, tako i na
me|unarodnim nadmetawi-
ma.
Teniski savez [umadije i
Zapadne Srbije okupqa klu-
bove iz petnaestak gradova i
ima vi{e od 300 tenisera.
Mladi ^a~ani spadaju u ka-
tegoriju najuspe{nijih i od
16 igra~a, nagra|eno je wih
{estoro. Osim sve~anih pla-
keta, najboqi su dobili i
vrednosne vau~ere u iznosu
od 10 do 14 hiqada dinara.
Osim svakodnevnih tre-
ninga, grupa mladih te-
nisera aktivno radi i na
fizi~koj spremi sa kondici-
onim trenerom Ivanom Kan-
di}em. On posebno napomi-
we koliko je va`no pravil-
no odabrati ve`be za decu u
razvoju.
- U kondicionom radu sa
mladim sportistima, neop-
hodno je obratiti pa`wu na
biolo{ke zakonitosti odra-
stawa. To nije bitno samo za
ostvarewe optimalnog na-
pretka sportiste, nego i za
spre~avawe {tetnih posle-
dica koje bi mogle da budu
izazvane nepravilnim izbo-
rom i koli~inom ve`bi.
Osnovno pravilo je ne ~ini-
ti gre{ke na treninzima sa
mladima, tako {to }emo
primewivati ve`be za odra-
sle. Takvim pristupom mogu-
}e je prouzrokovati ~este
povrede i {tetan uticaj na
lokomotorni aparat, a sebe
kao trenera dovesti u ne`e-
qenu situaciju, kada je re~ o
kredibilitetu. Zato je vrlo
va`no pravilno osmisliti
treninge za mlade tenisere,
koje ve`be }e izvoditi i ko-
liko ~esto - nagla{ava Kan-
di}.
I pored svakodnevnih {kol-
skih obaveza, mladi tenise-
ri redovno treniraju. @eqa
za uspehom, velika odricawa
i dobar kondicioni trener
ve} ih dovode do vrhunskih
rezultata. Spremno }e sa~e-
kati prole}nu sezone, kada
}emo zasigurno opet govori-
ti o wima.
NAGRA\ENI NAJBOQI
Jana Bojovi}, Lazar Igwovi}, Ivona Gli{i},
Sofija \unisijevi}, Awa Jakovqevi}, Elena
Milovanovi} i Lazar Dani} sa trenerom Iva-
nom Kandi}em
Sofija, Elena, Lazar i Ksenija
U JEKU PRIPREMA
DRUGA MU[KA
LIGA SRBIJE
15. KOLO
Mladost Zemun - Mladost ^a-
~ak 79:70
TABELA
14. Mladost 18
16. KOLO
14. februar, 19,30 ~asova,
hala “Mladost”
Mladost - Jagodina
PRVA REGIONALNA
LIGA ZAPAD
15. KOLO
@elezni~ar - Mile{evac
Prijepoqe 78:68
TABELA
5. @elezni~ar 24
16. KOLO
Svilajnac - @elezni~ar
DRUGA REGIONALNA
LIGA ZAPAD
12. KOLO
Mionica - ^a~ak basket tim
83:66
^a~ak 94 - Vladimirci 79:61
TABELA
4. ^a~ak basket tim 18
6. ^a~ak 94 17
13. KOLO
U`ice - ^a~ak 94
^a~ak basket tim - @elezni-
~ar Lajkovac
SOLIDNO PROTIV
ZVEZDE
Posle kratke pauze zbog Kupa Radivoja Kora}a, ovog
vikenda Borac Mocart sport sastaje se sa Crnokosom.
Obe ekipe su na deobi drugog mesta sa 30 bodova. U pr-
vom delu prvenstva BMS je kod ku}e savladao Crnoko-
su sa 76:73.
Utakmica 19. kola Ko{arka{ke lige Srbije Crno-
kosa - Borac Mocart sport bi}e odigrana sutra u 18 ~a-
sova u hali Sportskoj hali u Kosjeri}u.
SLEDI GOSTOVAWE U KOSJERI]U
31HOBIPETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
Nakon epidemije
velikih bogiwa
1971. godine, s
obzirom da su bolesnici bi-
li sme{teni u “Lova~kom
domu”, gde se nalazilo sedi-
{te kinolo{ke organizaci-
je, sva dokumentacija Udru-
`ewa biva spaqena i nastaje
novo zati{je u radu. Ali,
ve} 1973. grupa kinologa sa
najmla|im ~lanom Draga-
nom Radovi}em obnavqa ak-
tivnosti, okupqa sve ve}i
broj zaqubqenika u pse, or-
ganizuje savezne, kao i me|u-
narodne manifestacije i
pozicionira se me|u najak-
tivnija, najpoznatija i naj-
priznatija udru`ewa u tada-
{woj SFRJ. Prva savezna
utakmica pasa pti~ara tipa
“C” organizovana je 5. de-
cembra 1981. godine. Tri iz-
lo`be pasa svih rasa odr`a-
ne su u ^a~ku 1982, 1983. i
1984. godine, a 1985. u sarad-
wi sa Natalina~kim kino-
lo{kim dru{tvom i prva
me|unarodna izlo`ba. U tom
periodu organizovano je vi-
{e saveznih i me|unarodnih
utakmica pti~ara u radu.
Kako je u to vreme lov
bio izuzetno popularan, pre
svega zbog obiqa divqa~i,
logi~no je bilo {to su pri-
mat dr`ali psi pti~ari i
goni~i. Rezultatima u radu
i eksterijeru osamdesetih
godina pro{log veka pono-
sili su se Dragan i Brane
Radulovi} sa svojim “alpin-
cima”, Drago Vasovi}, Rado-
qub Miju{kovi}, Tomislav
Karaxi}, Miodrag Ja}imo-
vi}, Radivoje Toma{evi},
Radovin [ainovi} i Zoran
Kova~evi} sa “balkancima”,
Taso @ivkovi}, Stojan i
Mi{o Da~evi}, Branko Raj-
~evi} sa “posavcima”, Tomi-
slav Bo{kovi}, Sreten Mi-
linkovi}, Blagoje Ratkovi},
Mirko Dragi}evi} i Sreten
Kojovi} sa “trobojcima”.
Qubiteqima goni~a iz tog
vremena dobro su poznata
imena Dragoquba Pantovi-
}a, Slavka Panteli}a, \or-
|a Vasovi}a, Mi}a Ili}a,
Stracimira [ibali}a,
Stanka Star~evi}a, Milo-
vana Beli}a, Sredoja Stola-
ra, Dragi{e To{ovi}a, Mi-
livoja Karapavlovi}a, Mi-
roslava Raki}evi}a, Vlada-
na \or|evi}a, Tihomira Zo-
}evi}a i mnogih drugih koji
su ostavili traga u odgoju
ovih izuzetno vrednih lo-
va~kih pomo}nika.
Kada je re~ o odgajiva~i-
ma pti~ara, tu je razvojna
putawa posledwih decenija
20. veka imala uzlaznu puta-
wu. Naime, Dragan Radovi}
sa goni~a prelazi na dr`a-
we i obu~avawe pti~ara,
{to je za posledicu imalo
ekspanziju pojedinih rasa.
Mada je Radovi}evo intere-
sovawe uglavnom bilo usme-
reno na epawel bretone, ni
ostale pasmine, posebno
grupa britanskih pti~ara,
nisu bile zapostavqene. Za
to zasluge ima i blizina Ko-
mercijalnog lovi{ta u
Stan~i}ima i Mojsiwu, gde
su ~esto dolazili Italija-
ni, dovodili svoje kvalitet-
ne pse i ostavili zna~ajan
trag. Tako preko Italije u
na{ kraj dolaze izuzetni
primerci engleskih setera:
Diana di Camisano, Lago di
Cerea, Lir della Bassana i dru-
gi. Po izlo`bama i utakmi-
cama {irom Jugoslavije ha-
rali su Tihomir Munitlak,
Tomislav Ocokoqi}, Mi-
lo{ Mitrovi}, Milenko
Krupnikovi}, Dragan Mi-
livojevi}, Rajko Ristovi},
Vladimir ^vorovi} sa en-
gleskim pti~arima, kao i
Dragan Radovi}, Stevica
Smiqani}, Du{an Krsto-
vi}, \uro Jovanovi}, Bran-
ko Kne`evi}, Milo{ Blago-
jevi}, \oko ^akarevi} i Bo-
`idar Nikoli} sa bretoni-
ma.
Od ostalih ~a~anskih ki-
nologa iz tog perioda rezul-
tate vredne pa`we ostvari-
li su Qubi{a ]irovi} sa
svojim engleskim koker
{panijelima, Dragutin
[tulovi}, koji je imao izu-
zetno kvalitetnog {kotskog
ov~ara, kao i dvojica Mila-
nov~ana, ~lanova Udru`ewa
u ^a~ku Zoran Popovi} –
Oki sa {kotskim i {etland-
skim ov~arima i Slobodan
Radovanovi}, jedan od najpo-
znatijih odgajiva~a ruskih
hrtova – barzoja svih vreme-
na u Jugoslaviji.
U vreme kada se ~inilo
da je ~a~anska kinologija u
zenitu, na vrhuncu stvara-
la~ke mo}i i napona u sao-
bra}ajnoj nesre}i gine Dra-
gan Radovi}, a mesec dana
pre wega na identi~an na-
~in strada i Zoran Popovi}
iz Gorweg Milanovca. Par
meseci kasnije nesre}nim
slu~ajem strada i Tihomir
Munitlak. Od ovako te{kog
udarca ^a~ani se sporo opo-
ravqaju. Slede godine stag-
nacije i borbe za povratak
na stare staze slave i uspeha.
Ipak, kriza u ovako ja-
kom i razvijenom kinolo-
{kom kraju nije mogla dugo
da traje. ^a~ani na ~elu sa
Radojem – Rajom ]irovi}em
zbijaju redove i nova plejada
mladih qudi nastavqa ono
{to je zapo~eto. Po~etkom
1987. godine na Skup{tini
je doneta odluka da Udru`e-
we promeni ime u KD “Dra-
gan Radovi} – Xoni” i sa ra-
dom se krenulo punom pa-
rom. Taj novi talas ~a~an-
skih kinologa predvodili
su tada{wi sekretar Alek-
sandar Maksimovi}, Goran
\or|evi}, Branko Kne`e-
vi}, Radovan Jovanovi},
Dragi{a Petrovi}… Uz
razumevawe i podr{ku qudi
iz Beograda, pre svih tada-
{weg predsednika Kinolo-
{kog saveza Srbije Bo`ida-
ra Torwanskog, velikog ~o-
veka i prijateqa ^a~ana,
1988. biva organizovana ~e-
tvrta Savezna izlo`ba pasa
svih rasa u na{em gradu.
Dolaskom na ~elo KD
“Dragan Radovi} – Xoni”
po~etkom devedesetih godi-
na agilne predsednice Do-
brile Be}irovi} nastupa
novo razdobqe u razvoju ki-
nolo{ke organizacije u gra-
du na obalama Zapadne Mo-
rave, gde primat polako pre-
uzimaju nelovne rase pasa.
Od 1991. do 1996. organizo-
vano je {est saveznih izlo-
`bi, veliki broj utakmica u
radu pti~ara, goni~a i jama-
ra, a po prvi put i ispit za
slu`bene pse. Udru`ewe je u
svim segmentima napredova-
lo i razvijalo se.
Sa porastom kinolo{ke
kulture ozbiqno se radilo
na selekciji, poboq{awu
kvaliteta, {to je za posle-
dicu imalo zna~ajne uspehe
na doma}oj i me|unarodnoj
sceni. Trend kvalitetnih
goni~a u ovom kraju uspeli
su da sa~uvaju dugogodi{wi
provereni izlaga~i i vodi-
~i: Radivoje Toma{evi},
Miodrag Da~evi}, Dragi{a
To{ovi}, Aleksandar Vla-
stelica, Tomislav Bo{ko-
vi}, Milovan Beli}, Zoran
Kosti}, kao i odgajiva~i
dalmatinaca Aleksandar
Trifunovi}, Ivan Masla-
revi} i Miro Darijevi}.
Me|u odgajiva~ima ov~ar-
skih pasa naro~ito uspe{ni
bili su Radomir \uraki} sa
{arplanincima i Qubo No-
vakovi} sa svojim bobtejli-
ma.
Sa pti~arima zapa`ene
uspehe na manifestacijama
krajem pro{log veka imali
su Goran \or|evi} (engle-
ski seteri), Aleksandar
Maksimovi} (engleski, ir-
ski i gordon seteri), Slavo-
qub Kur}ubi} (engleski se-
teri), Milo{ Mitrovi}
(poenteri), Miodrag Radi-
vojevi} (engleski seteri),
Vladimir ^vorovi} (engle-
ski seteri), Milivoje Kalaj-
xi| (poenteri), Aleksandar
Nedeqkovi} (epawel breto-
ni), An|a Radovi} (epawel
bretoni), Radovan Jovano-
vi}, Dragi{a Petrovi} i
Milorad Sretenovi} sa ne-
ma~kim kratkodlakim pti-
~arima…
U to vreme prve zna~ajne
rezultate u sa engleskim ko-
ker {panijelima bele`i
Qubi{a ]irovi}, sa svojim
labrador retriverima po-
znat je Slavoqub Kur}ubi},
a Miodrag Matovi} je {am-
pionsko grlo engleskog ko-
ker {panijela dobio na po-
klon od KD “Dragan Rado-
vi} – Xoni”.
Erdel terijeri Blagoja
Stevanovi}a bili su na do-
brom glasu po~etkom devede-
setih godina, u to vreme od-
li~ne dobermane gajili su
Milovan Ostoji}, Darko
\uki}, Aleksandar Mili}e-
vi} i Goran Mali{i}, dok
je u odgoju i kvalitetu ne-
ma~kih boksera bila nepri-
kosnovena odgajiva~nica
porodice Be}irovi}. Izlo-
`bene primerke boksera
imali su u to vreme Dejan
Nikitovi} i Ilija Vuki}e-
vi}. Me|u odgajiva~ima ne-
ma~kih ov~ara rezultatima
na izlo`bama {irom zemqe
isticali su se Jawo Drami-
}anin, Radivoje Kova~evi}
i Stevica Smiqani}.
I u novom milenijumu
^a~ani nastavqaju da po-
sti`u dobre rezultate i
uspe{no prire|uju razli~i-
te kinolo{ke priredbe. Po-
red ve} standardnih izlo-
`bi i utakmica, Klub qubi-
teqa retrivera organizovao
je 2012. godine prvu no}nu
specijalizovanu izlo`bu.
Za ovu godinu Kinolo-
{ki savez Republike Srbije
odobrio je Kinolo{kom
udru`ewu “Dragan Radovi}
– Xoni” organizaciju ~ita-
vog niza manifestacija, od
uzgojnih smotri i ispita
uro|enih osobina lova~kih
pasa, spacijalizovanih iz-
lo`bi (goni~i, retriveri,
kane korso), do nacionalnih
utakmica goni~a i pti~ara
i 23. Nacionalne izlo`be
pasa svih rasa.
KINOLO[KO UDRU@EWE „DRAGAN RADOVI] – XONI”
USPE[NO EGZISTIRA GOTOVO POLA VEKA
DUGA ISTORIJA
I TRADICIJA OBAVEZUJU
(2)
Tokom godina ^a~ani su se pokazali kao dobri poz-
navaoci rasnih pasa, pa je jedan broj najupornijih i
najzainteresovanijih uspeo da stekne zvawe saveznog,
odnosno me|unarodnog kinolo{kog sudije. Treba re}i
da se na polagawu u prostorijama Kinolo{kog saveza
Republike Srbije pred meritornom komisijom kandi-
dati ispituju iz vi{e oblasti: poznavawe anatomije i
fiziologije pasa, bolesti i na~ina le~ewa, poznavawe
standard rase ili rasa koje ~ine odre|enu grupu po
klasifikaciji Me|unarodne kinolo{ke federacije,
kao i poznavawe Pravilnika o stru~nom radu KSRS.
Pored eksterijera, kinolo{ke sudije ocewuju i rad
pasa, za {ta je tako|e neophodno polo`iti odgovara-
ju}i ispit.
Prvi ^a~anin koji se na{ao u ringu kao arbitar
bio je Dragan Radovi}, da bi potom zvawe me|unaro-
dnog kinolo{kog sudije stekao Milo{ Blagojevi}. Na
listi me|unarodnih sudija KSRS su jo{: Radivoje
Toma{evi}, Aleksandar Maksimovi}, Goran \or|evi},
Dobrila i Radovan Be}irovi}.
Savezni arbitri su Milivoje Kalajxi} i Milo{
Burojevi}.
KINOLO[KE SUDIJE
Kao {to je ve} na-
pomenuto, ~a~anski
kinolozi su {irom
Srbije, ali i van gra-
nica zemqe poznati
kao vrsni odgajiva~i.
Mnogo pasa o{tewe-
nih na ovim prosto-
rima steklo je zvawa
nacionalnih ili in-
ternacionalnih {am-
piona, a pojedinci su
se okitili i titulom
prvaka sveta.
U evidenciji Ki-
nolo{kog saveza Re-
publike Srbije regi-
strovane su 43 ~a~an-
ske odgajiva~nice
razli~itih rasa ili
grupa pasa, s tim {to
neke od wih vi{e ni-
su aktivne.
ODGAJIVA^NICE
Zvawe svetski prvak na Svetskoj izlo`bi u Budimpe{ti (Ma|arska) 1996. godine poneli su posavski goni~ ARK Dragi{e
To{ovi}a i “balkanka” LIDA [UMSKI SLAVUJ Radivoja Toma{evi}a
32 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
marketing 032/342-276
HOBI
Pro{le subote na Zapadnoj Moravi, kod
brane Parmenac, ribolovac Vidomir Vasi-
li} ulovio je {arana od 11,5 kilograma.
Ovaj lov specifi~an je i po tome {to je ri-
ba uhva}ena na fin pribor i najlon 0,14 u
prisustvu velikog broja svedoka i ribolo-
va~ke slu`be. Zato je ovo pravi sportski
ulov.
VODI^ ZA RIBOLOVCE
SPORTSKI
ULOV
VIDOMIRA
VASILI]A
SPORTSKI
ULOV
VIDOMIRA
VASILI]A
11,5kilograma
Nadle`na Lu~ka kapetanije u subo-
tu, 1. marta, organizuje obuku za
upravqawe ~amcima i gliserima.
Po~etak je u 10 ~asova. Obuka i
testirawe kandidata bi}e obavqe-
no u prostorijama Ribolova~kog
udru`ewa Nemawina 9 (na spratu
restorana “Moravski alasi”). De-
taqnije informacije na telefon -
032/346-879.
OBUKA ZA VOZA^E
^AMACA I GLISERA
MESTA ZA RIBOLOV
@elezni~ki most
- babu{ka, klen, skobaq.
Parmenac i Talpe
- babu{ka i poneki {aran.
Most na kru`nom putu
- babau{ka, poneka nosara.
Ovih dana kod Cvetwaka pli-
va pet labudova, tri odrasla i
dva mladunca. Ribolovci mole
kolege i gra|ane da ih puste
da se slobodno kre}u.
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 33OGLASI
STANOVI
P-30 m2, 3. sprat, CG -
kalorimetri, Avenija 2. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 22.000
eura
P-34+26 m2, 5. sprat, CG,
kod O[ M. Pavlovi}, cena
30.000 eura
P-43 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 31.000
eura
P-52 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 37.000
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
D.Markovi}. Cena 35.000
eura
P-57 m2, 6. sprat, cg,
Avenija 2. Cena 31.000 eura
P- 68 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 38.000
eura
P-90 m2, 3. sprat, CG,
{etali{te. Cena 73.000
eura
P-53 m2,3. sprat, cg,
Draga~evska, 35.000 eura
P-58 m2, 1.sprat, CG, S.
Markovi}a, 32.000 eura
P-36 m2, 8. sprat, CG,
Obili}eva. Cena 21. 000
evra
P-43 m2, 3. sprat, TA,
Qubi} kej. Cena 22.500 evra
P-47 m2, 1. sprat, CG,
Obili}eva, nov. Cena
41.000 evra sa PDV-om
P-60 m2, 2. sprat, cg,
Alvaxinica. Cena 36.000
evra
P-62 m2, prizemqe, cg, cen-
tar, sre|en. Cena 46.000
evra
P-74 m2, 2. sprat, cg,
Obili}eva. Cena 49.000
evra
P- 52 m2, 2. sprat, TA, kod
Hotel Morave, 27. 000 evra
P- 78 m2, 2. sprat, CG, Kej,
46. 000 evra
K U ] E
P- 50 m2, 6.3 ara,
Kulinovci, 32.000 eura
P- 60 m2, 6 ari, Avenija.
Cena 35.000 eura
P-70 m2, 4 ara,
Kulinova~ko poqe. Cena
30.000 eura
P-90 m2, na 4 ara, Qubi}.
Cena 32.000 eura
P-120 m2, 9.5 ari, kod
Po{tinog magacina. Cena
40.000 eura
P-120 m2, 5 ari, Qubi}
P-220 m2, 7 ari, Qubi}.
Cena 58.000 eura
P-200 m2+PK, na 18 ari,
Qubi}. Cena 51.000 eura
P-50 m2, 60 ari, Kuki}i,
sre|ena
P-80+30 m2, 16 ari,
Trep~a, sre|ena, sa stvari-
ma,CG, izolacija
P-120 m2, 8 ari, kod
Po{tinog magacina, 40.000
eura
P- 50 m2, 13 a, Savkovi}a
kosa, 13. 000 evra
P- 110 m2, 34 ara,
Loznica, 20. 000 evra
IMAWA
2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15000
eura sa stvarima
2 ku}e, 1, 89 ha,
Pakovra}e, 43.000 eura
180 m2, 2 ha, Ka~ulice,
16.000 eura
90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice,
vi{e pom. objekata, 35.000
eura
50 m2, 90 ari, Gorwa
Gorevnica. Cena 26.000 eura
Ku}a+pom.objekti, 5 ha,
Lipnica
80 m2, 1.75 ha, Prijevor,
45.000 eura
LOKALI
37 m2, Obili}eva, 41.000
eura
60 m2, B. Jankovi}a, 52.000
eura
CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA
032/374-508
CENA FOTO OGLASA
- ^etvrtina strane 500 rsd
- Osmina strane 250 rsd
- [esnaestina strane 150 rsd
064/146-87-32
064/137-41-37
060/343-32-90
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
G A R S O W E R E
P=18 m2, 5. sp. Nemawina, 16. 000 eura
P=29 m2, 3.sp. Avenija 2, 22. 000 eura
P=30 m2, 1.sp. K.V.P, 21. 000 eura
P=26 m2, 3.sp. Kej, 17. 500 eura
P=17m2, priz. Balkanska, 9.500 eura
P=19 m2,13 sp. Kneza Milo{a, 17. 000 eura
P=27m2, 2 sp.Centar, 20. 000 eura
J E D N O S O B N I
P=40 m2, 8.sp. Vinara, 25.500 eura
P=35 m2, 4.sp. Kej, 18. 000 eura
P=38 m2, 3.sp. H.Morava, 24. 000 eura
P=34 m2, 1.sp Centar, 23.200 eura
P=42 m2, 4.sp. Med.{kola, 21. 000 eura
P=37 m2,1.sp. CENTAR, 33.300 eura
P=45 m2, 2.sp. Sv.Save, 25.500 eura
P=34 m2, 2.sp.Sv.Save, 22. 000 eura
D V O S O B N I
P=40 m2, vp.nov Centar, 34. 000 eura
P=54 m2, 3.sp. Avlaxinica, 31.000 eura
P=49 m2, 2.sp. Sv.Save, 28. 000 eura
P=45 m2, 2. sp.Nemawina, 25.000 eura
P= 57 m2, 5.sp. Nemawina, 29. 000 eura
P=57 m2, priz. sp. Avenija 2, 31.000 eura
P=47 m2, 3.sp. Merkator, 35. 000 eura
P=53 m2, 2.sp. Nemawina,32. 000 eura
P=42 m2, 5.sp.Avlaxinica, 27.000 eura
P=60 m2, 1.sp.H.Morava, 30.000 eura
P=63 m2, 3.sp.Avlaxinica, 38. 000 eura
P=60 m2, 4.sp.Avlaxinica, 37. 000 eura
P=60 m2, 1. sp. Obili}eva, 40. 000 eura
P=65 m2, 1.sp. H.Morava, 31. 000 eura
P=54 m2, 5.sp.Avenija 1, 35. 000 eura
P=48 m2, 1.sp.nov, Centar, 38. 000 eura
T R O S O B N I
P=66 m2, 7.sp. H.Morava, 34. 000 eura
P=68 m2, 3.sp.Nemawina, 41. 000 eura
P=65 m2, 2.sp. Centar, 38. 000 eura
P=70 m2, 2.sp. Kej, 43. 000 eura
P=71 m2, 3 sp. Obili}eva - Nov- 780 E + PDV
P=78 m2, 1.sp. H.Morava, 66. 000 eura
P=67 m2, 4.sp. Avlaxinica- Nov 44. 000 eura
P=65 m2, vp. Centar, 45. 000 eura
P=76 m2, 3.sp. Balkanska, 43. 000 eura
P=76m2, 5.sp. Autoprevoz, 37. 000 eura
P=81 m2 , 1.sp. K.V.P. 47. 000 eura
P=120 m2 , 6.sp. Sv. Markovi}a, 61. 000 eura
P=58 m2, 4.sp. Kej , 35. 000 eura
KU]E
P=138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70. 000 eura
P=340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60. 000
eura
P=230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78. 000
eura
P=125 m2, Centar, plac 4,5a, 120. 000 eura
P=100 m2, Kru`ni put, plac 10 ari, 39. 000
eura
P=105 m2, D.Trep~a, plac 6 a, 12. 000 eura
P=80+120 m2 , Balkanska, plac 5 ari, 40.+ 50.
000 eura
P=90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50. 000 eura
P=80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37. 000 eura
P=220 m2, Ko{utwak, plac 6 ari, 53. 000
eura
P=60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25. 000
eura
P=65 m2, D.Mi{ovi}, plac 5a, 36. 000 eura
P=81 m2, 7.jula, plac 5a, 41. 000 eura
P=80 m2, S. Breg, plac 3a, 36. 000 eura
P=104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82. 000 eura
P=100 m2, Bazeni, plac 2,2 a, 45. 000 eura
P=75 m2, Solunska, plac 6 ari, 60. 000 eura
P= 50 m2, D.Trep~a, plac 15 ari, 8. 500 eura
P=100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35. 000 eura
EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE
P- 26 m2, Qubi} kej,
prizemqe, TA, cena: 18 500
eura
P- 20 m2, novija gradwa,
5.sprat, sa stvarima
P- 20 m2, Nemawina, CG,
cena: 16 500 eura
P- 25 m2, Alvad`inica,
1.sprat, cena: 15 500 eura
P- 30 m2, Avenija 2,
3.sprat, CG, cena: 22 500
eura
P- 32 m2, Nemawina,
4.sprat, CG, cena: 21 000
eura
P- 34 m2, kod Hotel
Morave, TA, 2.sprat, cena:
22 500 eura
P- 34 m2, Nemawina, CG,
5.sprat, cena: 20 500 eura
P- 42 m2, kod Medicinske,
5.sprat, cena: 21 000 eura
P- 43 m2, Balkanska,
4.sprat, cena: 22 000 eura
P- 38 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, TA, cena: 25 000
eura
P- 37 m2, nov, centar, kod
parka, 6.sprat, lift, CG,
cena: 28 000 eura
P- 39 m2, nov, centar, kod
parka, 6.sprat, lift, CG,
cena: 28 000 eura
P- 43 m2, Hotel Morava,
4. prat, cena: 26 000 eura
P-43 m2, kod O[ Milice
Pavlovi}, 5.sprat, cena: 27
000 eura
P- 47 m2, Qubi} kej,
fasadna cigla, CG, cena: 29
500 eura
P- 47 m2, Svetozara
Markovi}, nov, CG, cena: 36
000 eura
P- 49 m2, centar, kod
parka, 5.sprat, lift, CG,
cena: 30 000 eura
P- 41 m2, Qubi} kej,
5.sprat, lift, CG, cena: 26
000 eura
P- 45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 28 000
eura
P- 43 m2, Qubi} kej, TA,
4.sprat, TA, cena: 28 000
eura
P- 46 m2, renoviran,
Nemawina, 2.sprat, CG
P- 48 m2, novija gradwa,
Alvad`inica, 4.sprat, CG,
cena: 30 500 eura
P- 47 m2, Hotel Morava,
1.sprat, TA, cena: 27 000
eura
P- 51 m2, Kalu|erice,
6.sprat, CG
P- 52 m2, Nemawina,
3.sprat, TA, cena: 28 000
eura
P- 54 m2, Centar, 1.sprat,
TA, cena: 22 000 eura
P- 51 m2, Qubi} kej, CG,
nov, cena: 27 500 eura
P- 55 m2, Qubi} kej, ren-
oviran, TA, cena: 26 000
eura
P- 56 m2, Avenija 2,
6.sprat, CG, lift, cena: 32
000 eura
P- 57
m2,Ciglarska,nov,4.sprat,
mo`e subvencionisani kred-
it, 35 000 eura
P- 62 m2, Hotel Morava,
8.sprat, CG, cena: 33 000
eura
P- 51 m2, Centar, 4.sprat,
TA, cena: 26 000 eura
P- 63 m2, Alvad`inica,
3.sprat, CG, cena: 33 000
eura
P- 52 m2, Avenija 1,
5.sprat, CG, cena: 36 000
eura
P- 68 m2, Centar, 1.sprat,
cena: 40 000 eura
P- 83 m2, strogi centrar,
2.sprat, cena: 46 000 eura
P- 68 m2, Centar, 2.
lifta, CG, cena: 37 000
eura
P- 64 m2, Hotel Morava,
CG, cena: 35 000 eura
P- 71,20 m2, Obili}eva,
nov, odmah useqiv, 2.sprat,
cena: 800 eura/m2
P- 68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 600
eura/m2
P- 90 m2, Gvo`|ar,
2.sprat, cena. 47 000 eura
PLAC 5 ari , u Qubi}u,
ulica 1300 kaplara. Na
placu ima temeq 10 x 11 m.
Cena 8.500 evra. Tel. 064/
673-2-969
032/222-552
064/158-93-63
064/673-2-969
^a~ak, Vojvode Stepe 46
34 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINEOGLASI
STANOVI
P-20m2 ul. Nemawina,
6.sprat, CG, renoviran. Cena:
17000 e
P-25m2, Alvaxinica, 1.sprat,
TA. Cena:16000 e
P-29m2, Hotel Morava, NOV,
3.sprat. Cena: 19000 e (sa
PDV)
P-28m2, Hotel Morava, 5.
sprat Cena: 20000 e
P-30m2, Nemawina, 1.sprat,
CG, terasa. Cena: 23000 e
P-31m2, nova, Obili}eva, 2.
sprat. Cena: 17000 e
P-30m2, centar, 1. sprat, CG,
terasa. Cena: 25000 e
P-32m2, centar, 2. sprat,
CG.Cena: 18000 e
P-34m2, centar, 1. sprat, CG.
Cena: 23000 e
P-36m2, Obili}eva, CG, lift.
Cena: 22000 e
P-36m2, Nemawina, 1 sprat,
renoviran, sa novim stvarima.
Cena:26000 e
P-38m2, Med. {kola, 3. sprat,
renoviran. Cena:24000 e
P-40m2, centar, 4.sprat, CG, sa
stvarima, renoviran. Cena:
31000 e
P-43m2, nov, centar, 3. sprat,
lift, CG. Cena: 36000 e (sa
PDV)
P-44m2, Hotel Morava,
4.sprat, CG, terasa. Cena:
25000 e
P-45m2, nov, Obili}eva,
prizemqe, za posl prostor.
Cena: 35000 e
P-46m2, Avenija1, vis.
prizemqe, CG, terasa. Cena:
27000 e
P-48m2, centar, 4.sprat, CG,
terasa. Cena: 33000 e
P-45m2+13m2, Nemawina,
dupleks, 5.sprat, lift, CG.
Cena: 30000 e
P-49m2, Qubi} Kej, CG,terasa.
Cena: 28000 e
P-52m2, Qubi} Kej, 3.sprat,
TA, terasa, 28000 e
P-55m2, Qubi} Kej, 2. sprat,
CG, terasa. Cena: 31000 e
P-54m2, centar, 1.sprat, CG,
terasa,za poslovan prostor.
Cena: 36000 e
P-58m2, Qubi} Kej, 2. sprat,
lift, CG, terasa, pogled na
Moravu. Cena:33000 e
P-55m2, Nemawina, prizemqe,
TA, terasa. Cena: 32000 e
P-62m2, noviji, Obili}eva,
CG, terasa. Cena: 40000 e
P-66m2, centar, 1.sprat, CG,
terasa, pogodan za poslovni
prostor. Cena: 50000 e
P-68m2, centar, 2. sprat, TA,
terasa. Cena: 40000 e
P-64m2, centar, 1.sprat, gas,za
poslovni prostor. Cena: 43000
e
P-70m2, Qubi} Kej, 3.sprat,
Cg, terasa. Cena: 42000 e
P-72m2, Avenija2, 2.sprat, CG,
terasa. Cena: 38000 e
P-76m2, Hotel Morava,
5.sprat, CG, terasa, odmah use-
qiv. Cena: 38000 e
P-76m2, Balkanska, 2. sprat,
CG, 2 terase. Cena: 43000 e
P-78m2, Vinara, 6.sprat, lift,
CG, 2 terase. Cena: 46000 e
P-90m2, Hotel Morava, CG,
lift, terasa, gara`a iza
zgrade. Cena:50000 e
P-92m2, nov, Qubi} Kej,
dupleks, CG, lift. Cena: 55000
e (sa PDV-om)
KU]E
P-60m2(P+1), plac 10a,
Pakovra}e. Cena: 18000 e
P-70m2, plac 4.13 a, kod
Proletera. Cena: 42000 e
P- 125m2, plac 5a, centar,
blizu KMN-a. Cena: dogovor
P-80m2, plac 3a, Trbu{ani.
Cena: 21000 e
P-92m2, plac 5a, {kola Ratko
Mitrovi}. Cena: 45000 e
P-98m2, plac 2a, kod Bor~eve
hale ili zamena za stan.
P-105m2( P+1 ), plac 2a,
Amixina. Cena: 50000 e
LOKALI
P-38m2,nov, Obili}eva.
Cena:41 000 e
P-18m2, Qubi} Kej. Cena:
18000 e
P-49m2, Alvaxinica. Cena:
38000 e
P-72m2, Sv. Markovi}.(mogu}a
podela na dva lokala od po
36m2 sa mokrim ~vorom)
HITNO! - PRODAJEM NOVIJI JEDNOSOBAN
STAN, KOD MEDICINSKE [KOLE, 4. SPRAT,
LIFT, CG, LUKSUZNO NAME[TEN, SA
GARA@OM U PRIZEMQU ZGRADE
www.stannekretnine.rs
STANOVI
P-28 m2, nova garsowera,
Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena
23.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en,
Kej. Cena 20.000 eura
P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji,
{iri centar. Cena 28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri
centar. Cena 28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG, novi-
ji, Qubi}ska. Cena dogovor.
P- 49 m2, jednoiposoban,
stari Autoprevoz. Cena 28.000
eura
P- 49 m2, Kej, jednoiposoban.
Cena 29.000 eura
P- 64 m2, dvoiposoban, strogi
centar, renoviran, CG. Cena
39.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel
Morava. Cena 33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska,
nov. Cena 37.500 eura
P- 51 m2, dvoiposoban, bez
ulagawa, CG, lif, Kej. Cena
27.000 eura
P-55 m2, 3. sprat, TA, Nema-
wina. Cena 28.000 eura
P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Ce-
na 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG, Sveto-
zara Markovi}a. Cena 43.000
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}-
ska , nov. Cena 50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG, lift,
gara`a, nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-55 m2, 4. sprat, CG, lift,
Kej. Cena 36.000 eura
P-67 m2, 1. sprat, CG, [eta-
li{te. Cena 70.000 eura
P-62 m2, 1. sprat, CG, centar,
nov. Cena 57.000 eura
P-89 m2, 1. sprat, CG, lift,
gara`a, nov, centar. Cena
80.000 eura sa PDV
P-103 m2, VP, CG, nov, luks,
centar. Cena dogovor.
P-130 m2, 2. sprat, CG, nov,
centar. Cena dogovor.
P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi}
kej. Cena 42.000 eura
P-27 m2, 3. sprat, noviji, gar-
sowera, CG, centar. Cena
22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat, lift,
noviji, CG, centar. Cena
24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift, CG,
Hotel Morava. Cena 42.000.
eura
P-47 m2, lift, CG, nova grad-
wa, podzemna gara`a. Lokacija
Beograd, TC Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG, kod
Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban. Cena
25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, centar.
P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-
ban.
P-33 m2, jednosoban, CG, 2.
sprat, kod Hotel Morave
P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod
Hotel Morave. Cena 36.500 eu-
ra
P-47 m2,3. sprat, nov. Cena
35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari placa,
novo, Qubi}. Cena 36.000 eu-
ra
P-120 m2, 3 ara placa, novi-
ja, Dom Zdravqa. Cena 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2 +
stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Ce-
na dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod
Gradske Bolnice. Cena 36.000
eura
140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod
O[ Milica Pavlovi}. Cena
70.000 eura.
KU]A kod Kamenog mosta, 60
m2, 10 ari placa, ukwi`ena.
Cena 28.000 eura
P-164 m2,+ 2 objekta od
126 m2 + 40 m2, Preqina,
centar, 17,25 ari placa, nova
ku}a, gas. Cena 85.000 eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /Deligrad-
ska/ P- 90 m2, 4. sprat, kom-
pletno renoviran. Cena dogo-
vor.
P-47 m2, kod Vukovog spomeni-
ka, nov, 76. 000 evra sa
stvarima
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
HITNO!!! NOVO!!!
- 54 m2, 720 evra sa PDV-om
- 58 m2, 720 evra sa PDV-om
- 110 m2, 670 evra sa PDV-om
- 120 m2, 670 evra sa PDV-om
podrumi, kvalitetna gradwa
MALI
OGLASI
NOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Uli-
ci cara Lazara 23, kod
“Xamije”. Povr{ina
lokala, sa ~ajnom kuhi-
wom i sanitarnim ~vo-
rom je 29 m2. Lokal
ima centralno grejawe.
Opremqen je kao fri-
zerski salon, a pogo-
dan i za druge delatno-
sti. Telefon za kon-
takt:
064/ 150-5-675
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
JESEWI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/ 861-7-988
SPECIJALISTI^KA
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN
BEHARA
spec. stomatolo{ke
protetike
^a~ak, Ko~e
An}elkovi}a 1
radnim danom
9-12 i 15-19 ~
subotom
9-12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom,
~ekovima, platnim kar-
ticama, gotovinski
KU]U U U@EM DELU GRADA
ILI STAN U NOVOGRADWI
MEWAM ZA STAN U
BEOGRADU. TEL. 223-116 OD
9-18
KUPUJEM ORDEWE,
MEDAQE, STARO ORU@JE
/ SABQE, JATAGANE,
KAME, KUBURE /, UNI-
FORME, OZNAKE, STARE
UMETNI^KE SLIKE,
SATOVE I OSTALE
ANTIKVITETE. TEL. 032/
372-155, 063/ 807-2-772
PRODAJEM dvosoban
stan, 49,8 metara
kvadratnih, kod
Slobodinog igrali{ta.
Telefoni: 065/346-
3000 i 061/188-41-74.
IZDAJEM nov, name{ten
jednosoban stan od 30 m2,
u strogom centru grada,
ulica Raji}eva, 2. sprat,
CG na kalorimetre.
Pogodan i za poslovni
prostor. Mogu}nost
kupovine novih stvari.
Cena 150 evra. Tel. 064/
189-2-420
IZDAJEM sobu sa tera-
som u centru `enskoj
osobi, cg, internet. Tel.
064/ 144-91-92
IZUZETNO POVOQNO
PRODAJEM TROSOBAN
STAN OD 82 M2, KOD
HOTELA MORAVA. CENA
49.500 EURA. TEL. 032/
333-872, 062/ 302-240
IZDAJEM dvoiposoban
name{ten stan u Ulici
vojvode Stepe, kod RK VERO
u Beogradu. 064/237-69-39
PRODAJEM ekskluzivan
poslovno-stambeni
objekat od 600 m2,
prizemqe 300 m2 u jed-
noj celini i sprat 300
m2- stambeni i poslovni
prostor. Objekat je
ukwi`en-jedan vlasnik.
Cena po dogovoru. Tel.
032/ 221-400, 064/ 12-
41-806
Izdajem lokal 20 kv,
Sin|eli}eva 25
063/8275217
PRODAJEM garsoweru od
21.2 m2, 4. sprat, bez lifta.
Cena 25.000 evra. Pogodno
za izdavawe. Tel. 064/ 190-7-
772, 032/ 343-220
PRODAJEM ku}u u
Dqinu kod Lu~ana, sa 5
ari placa.
Tel. 066/ 039-025
POVOQNO ^I[]EWE
STAMBENOG I
POSLOVNOG PROSTORA.
TEL. 065/ 44-222-15
HOSTELU "CENTRUM" POTREBAN RADNIK SA
ISKUSTVOM NA RECEPCIJI. USLOVI:
- VISOKA STRU^NA SPREMA / VII STEPEN /
- ODLI^NO POZNAVAWE ENGLESKOG JEZIKA
- RAD NA RA^UNARU
- KOMUNIKATIVNA, QUBAZNA I KOOPERATIVNA
OSOBA SA ODLI^NIM ORGANIZACIONIM
SPOSOBNOSTIMA
PREDNOST ]E IMATI KANDIDATI SA ISKUSTVOM
NA ISTIM ILI SLI^NIM POZICIJAMA.
SVOJE PRIJAVE I BIOGRAFIJE MO@ETE SLATI
ISKQU^IVO NA
E-MAIL: [email protected]
SAMO KANDIDATI KOJI U\U U U@I IZBOR ]E
BITI KONTAKTIRANI.
ROK ZA KONKURISAWE 25. 2. 2014. GODINE
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 54 m2, prvi sprat,
EG, kod Hotel Morave. Tel.
064/ 141-4-324
PRODAJEM dvosoban stan
od 52 m2, Hotel Morava , 2.
sprat, TA. Cena 26.000 evra,
zbog selidbe u Beograd. Tel.
064/ 190-7-772, 032/ 343-220
PRODAJEM Golf 1, 81.
godi{te, registrovan do jan-
uara 2015, 1300 cm3, plin.
Fiksna cena 400 eura. Tel.
062/ 360-880
PRODAJEM Jugo koral
1.1, 2003. godi{te u
odli~nom stawu.
064/2304202
GU^A- KOD BENZINSKE
PUMPE PREMA
LU^ANIMA PRODAJEM
PARCELU 20 ARI.
TEL. 064/ 233-0-593
PRODAJEM dvosoban
stan od 68 m2, u centru
^a~ka, kod Taksi stan-
ice. Ima dve terase,
podrum, stara gradwa,
odli~na izolacija. Cena
52.000 evra. Tel. 061/
163-0-023
PRODAJEM
DVOSOBAN STAN 57
M2, 6. SPRAT, IMA
LIFT,U AVENIJI 2.
IMA 2 TERASE I
PODRUM. CENA
33.600 EURA.
Tel. 065/ 326-0-745
IZDAJEM JEDNOSOBAN
STAN U DRAGA^EVSKOJ
ULICI, ZASEBAN ULAZ.
TEL: 032/332-761
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA
ZA OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG
I ENGLESKOG JEZI-
KA ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 35OGLASI
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM trosoban stan
od 82 m2, kod O[ “Milica
Pavlovi}”. Cena 42. 000
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 60 m2 na
Alvaxinici, CG, drugi
sprat. Tel. 065/ 346-541-1
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 53 m2 kod Hotel
Morave, prvi sprat. Cena
35. 000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2 kod Hotel Morave.
Cena 26. 000 evra. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 56 m2, kod O[ “Milica
Pavlovi}”. Cena 30. 000
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 53 m2, cg, ^. P. Odred,
tre}i sprat. Tel. 060/ 348-9-
270
PRODAJEM dvosoban stan
od 47 m2, {iri centar
grada. Cena 34. 000 evra.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 41 m2 na Keju. Cena 30.
000 evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban
stan od 34 m2 kod Tehni~kog
fakulteta. Cena 23. 000
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban
stan od 32 m2, kod H.
Morave. Cena 23. 000 evra.
Mogu}a korekcija. Tel. 060/
76-76-064
PRODAJEM garsoweru od
26 m2, na Qubi} keju. Tel.
063/ 349-333
PRODAJEM garsower od
25 m2, na Avlaxinici, VP.
Tel. 060/ 76-76-064
PRODAJEM garsoweru od
19 m2, ~etvrti sprat, u
Nemawinoj ulici. Tel. 060/
348-9-270
PRODAJEM stan od 60 m2,
ulica Svetog Save, prvi
sprat. Cena 30. 000 evra.
Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 59 m2 u
Aveniji 1, odli~an, kom-
pletno renoviran, CG. Tel.
060/ 348-9-270
PRODAJEM stan od 58 m2,
kod H. Morave, prvi sprat,
povoqno. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 58 m2 u
ulici R. Po{ti}, renovi-
ran. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM stan od 57 m2,
u Aveniji 2. Tel. 064/ 146-8-
732
PRODAJEM stan od 53 m2,
cena 31. 000 evra. Tel. 064/
146-87-32
PRODAJEM stan od 53 m2,
tre}i sprat, CG, kod H. Tel.
064/ 230-4-202
PRODAJEM stan od 50 m2 ,
ul. D. Markovi}, drugi
sprat, CG. Cena 31. 000
evra. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM stan od 49 m2 u
blizini {kole “Dr.
Mi{ovi}”, drugi sprat, cg.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 46 m2,
drugi sprat, Nemawina, cg.
Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 42 m2 u
Beogradu, ulica Darinke
Jevri}. Tel. 062/ 245-514
PRODAJEM stan od 41 m2,
Qubi} kej, cg, peti sprat.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 40 m2 ,
ulica Qubi}ska. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 40 m2,
nov, kod Gradskog parka.
Tel. 060/ 034-3-687
PRODAJEM stan od 40 m2 ,
nov, kod gradskog parka.
Tel. 060/ 558-9-248
PRODAJEM stan od 38 m2,
ulica Svetog Save. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM jednosoban
stan od 37 m2 na Keju. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM stan od 36 m2 u
centru. Tel. 065/ 346-541-1
PRODAJEM stan u Nikole
Pa{i}a broj 12. Tel. 069/
33-55-197
PRODAJEM ku}u od 240
m2, kod kafane Gurman,
P+PK, sa stvarima. Cena
100. 000 evra, mogu}a korek-
cija. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ku}u od 170 m2
u Trbu{anima, sa 13.5 ari
placa. Cena 21.000 evra.
Tel. 060/ 76-76-064
PRODAJEM ku}u od 150 m2
sa 5. ari placa, u Lugovima.
Tel. 063/ 273-292
PRODAJEM ku}u od 140
m2, sa pet ari placa u
blizini {kole “Milica
Pavlovi}”. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM ku}u od 133 m2
sa 3. 99 ari placa. Cena 55.
000 evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ku}u od 120 m2
u Mr~ajevcima i 10 ari
placa. Tel. 061/ 679-7-765
PRODAJEM ku}u od 92 m2,
plac 5 a, kompletno sre|ena,
kod {kole “R. Mitrovi}”.
Cena 45. 000 evra. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM staru legali-
zovanu ku}u od 70 m2, na
bedemu, sa 2.18 ari placa.
Ima struja, voda i kanal-
izacija. Cena 11.000 evra.
Tel. 064/ 189-24-20
PRODAJEM dve ku}e od 64
m2 i 60 m2 u Qubi}u. Cena
50. 000 evra.Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dve ku}e na 10
ari zemqi{ta, 50 ari
vo}wak {qiva, {tala,
su{ara, pored asfalta u
Zabla}u. HITNO! Cena 21.
000 evra. Tel. 065/ 469-0-946
PRODAJEM odli~nu
vikend ku}u, lokacija
budu}nosti. Tel. 060/ 55-89-
296
PRODAJEM vikendicu sa
10 ari placa na Jelici. Tel.
065/ 344-9-428
PRODAJEM vikend ku}u na
Karauli od 60 m2, sa 38 ari
placa. Cena 16. 000 evra.
Tel. 060/ 76-76-064
PRODAJEM brvnaru,
unutra{wost ekstra
ure|ena. Vredi pogledati.
Tel. 062/ 809-3-977
PRODAJEM seosko
doma}instvo u Lipnici sa
3.5 ha oku}nice. Tel. 063/
652 - 804
PRODAJEM imawe od 5 ha
u Je`evici. Tel. 064/ 262-9-
109
PRODAJEM lokal od 37
m2, nov, dvostrano orijenti-
san do ulice. Tel. 064/ 26-
29-109
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan kod bolnice,
cena 80 evra. Tel. 062/ 80-60-
422
IZDAJEM dvosoban stan ,
cena po dogovoru u centru,
parno grejawe. Tel. 069/ 662-
437
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan u Beogradu,
Zvezdara, do marketa
“Supervero”. Tel. 062/ 977-
0-228
IZDAJEM poluname{tenu
ku}u od 50 m2, sa dvori{tem
i pomo}nim prostorija-
makod O[ “F. Filipovi}”.
Tel. 065/ 332-9-294
IZDAJEM lokal u Vapi,
pogodan za vi{e delatnosti.
Tel. 061/ 133-9-245
IZDAJEM vrlo povoqno
vo}wak u Trbu{anima, u
zakup na jednu ili vi{e god-
ina. Vo}wak se sastoji od
450 {qiva u punom
rodu.Tel. 063/ 646-309, 032/
391-553
PLACEVI
PRODAJEM 70 ari placa
sa 380 stabala kru{ke
viqamovke u Mili}evcima.
Na placu objekat, trofazna
struja, bunar. Tel. 064/ 198-
7-445
PRODAJEM wivu
povr{ine 42 ara u
Preqini. Tel. 064/ 26-29-
121, 032/ 381-849
PRODAJEM plac od 13 ari
u Atenici, povoqno. Tel.
062/ 755-020
RAZNO
PRODAJEM novu bundu od
nutrije br. 48, povoqno.
Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM ukrasnu
drvenu vitrinu sa zas-
takqenim vratima. Tel. 063/
843-4-149
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/
755-020
PRODAJEM trimer
ameri~ki za ko{ewe. Tel.
061/ 641-7-105
PRODAJEM vrata bez
rama. Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM sadnice,
kupine, ~a~anska bestrana i
sadnice maline sorte
Tulamin. Tel. 032/ 351-970
PRODAJEM kvalitetno
livadsko seno u balama. Tel.
060/ 738-1-790
PRODAJEM suva vo}na
drva, vrlo povoqno. Tel.
032/ 5561-495
PRODAJEM stog sena. Tel.
064/ 417-5-628
PRODAJEM balirano seno.
Tel. 063/ 614-586
PRODAJEM baliranu
detelinu. Tel. 062/ 755-020
PRODAJEM mesing u
{ipkama fi 12, 6 kg/ 40
evra. Mo`e zamena za cerova
drva. Tel. 032/ 353-016, 063/
749-4-846
PRODAJEM metalni radni
sto sa velikim {astukom
ili mewam za razno. Tel.
064/ 219-2-414
PRODAJEM novu italijan-
sku prskalicu za vo}e ,
kapacitet 30 litara na
kolicima. Cena 250 evra.
Tel. 032/ 221-400
PRODAJEM nove drvene
ukrasne oklagija garni{ne.
Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM motokultiva-
tor IMT 509 sa prikoli-
com, frezom i kosom, kosu
me{aonu sto~ne hrane u
kombinaciji sa kruwa~ -
prekrupa~ “ Oxaci”. Tel.
381-459, 063/ 648-573
PRODAJEM postoqe za
suncobrane. Tel. 064/ 294-2-
141
PRODAJEM veliku
cerovku. Tel. 064/ 417-5-628
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM Golf 1, 81.
godi{te, registrovan do
januara 2015, 1300 cm3,
plin. Fiksna cena 400 eura.
Tel. 062/ 360-880
PRODAJEM Fiat Stilo
Karavan sa plinom i
klimom, 2003. godi{te.
Cena 2. 600 evra. Tel. 064/
240-2-699
PRODAJEM Fiat Punto u
ekstra stawu, prvi vlasnik,
kompletno opremqen,
zimske gume. Tel. 063/ 843-4-
149
PRODAJEM Fiat Tempo
benzin, sa plinom i klimom,
1997. godi{te. Cena 1. 200
evra. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM Opel Korsu
1.2. benzin, sa klimom, 5-ora
vrata, 2001. godi{te. Cena
2. 499. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM Renault Thalia
1. 6 benzin, sa klimom, 2004.
godi{te, pre{ao 112. 000
km, ura|en veliki servis.
Cena 2. 650 evra. Tel. 064/
240-2-699
PRODAJEM Citroen Xara
Pikaso, 1.2. hdi, 2005.
godi{te. Cena 3. 800 evra.
Tel. 064/ 240-2-699
KUPUJEM Citroen C3,
o~uvan i ispravan. Tel. 063/
843-4-149
USLUGE
USLUGE popravke elek-
tri~nih instalacija i svih
vrsta ku}nih aparata. Tel.
060/ 034-8-663
USLUGE nadogradwe kose,
100% prirodna, bez sin-
tetike, italijanska i
brazilska. Tel. 064/ 494-1-
758
USLUGE ~uvawa dece, star-
ijih osoba, pomo} u ku}i.
Tel. 065/ 55-011-97
USLUGE prevoza mini-
vanom do Aerodroma
Beograd. Cena 5.000 dinara.
Tel. 062/ 372-063
USLUGE prevoza i selidbe
sa monta`om i demonta`om.
Tel. 064/ 217-60-82, 032/ 55-
63-571
^ASOVI srpskog jezika,
priprema u~enika za
zavr{ni ispit. Tel. 060/
345-00-43
^ASOVI matematike za
osnovce. Tel. 064/ 27-20-585
ZAPOSLEWE
POTREBNA devojka ili
`ena za povremeno ~uvawe
deteta od godinu dana.
Po`eqno iskustvo. Tel. 064/
840-36-69
Policija ..........................................
Hitna pomo}.....................................
Bolnica ...........................................
Dom zdravqa....................................
Medicina rada ...............................
Vatrogasna slu`ba ..........................
Ta~no vreme .....................................
Obave{tewa ....................................
Prijava telefonskih smetwi ........
AMSS .................................................
Apoteke:
"Dr Mom~ilo Katani}" ...................
"Dr Dragi{a Mi{ovi}" .................
Grad ^a~ak .....................................
JP "Gradac" .......................................
JKP "Komunalac" .............................
JKP "Gradsko zelenilo"...................
JKP "Vodovod" .................................
JKP "^a~ak" ......................................
"Elektrodistribucija" ....................
"Autoprevoz" ....................................
@elezni~ka stanica ......................
Dom kulture ....................................
Biblioteka ......................................
Arhiv ...............................................
Narodni muzej .................................
Umetni~ka galerija ........................
Bioskop "Sutjeska" ...........................
Turisti~ka organizacija ...............
Crkva ...............................................
Veterinarska stanica ....................
Institut za vo}arstvo ....................
Poqoprivredna savetodavna
i stru~na slu`ba ^a~ak ..
VA@NI TELEFONI
192 i 363-000
194
307-000
225-717
224-278
193
195
11811
19771
032/381-087
340- 385
222-296
309-099
303-202
557-8-207
537-3-760
303-600
320-672
222-084 i 341-991
224-246
221-390
225-073
223-608 i 340-960
222-729
222-169
222-375
342-268
343-721
343-900
320-230
221-413
320-710
^ITUQE
Dana 17. 2. 2014. godine,
navr{ava se 17 godina
od smrti na{eg dragog
druga
@IVORADA
@IKA
VU^KOVI]A
NIKOLA i MIRKO
16891
SE]AWE
BOGI]
JOLOVI]
17. 2. 1994 - 17. 2. 2014.
Pro{lo je 20 GODINA
kako se tvoja plemenita
du{a preselila u ve~nost.
Nedostaje{ za sve {to
je pro{lo i sve {to
dolazi.
Sin MILAN, unuci
NENAD i PREDRAG,
snaje SVETLANA
i SLA\ANA i praunuk
STRAHIWA.
Svaka re~ je suvi{na, svaka suza nedovoqna,
a na{a tuga neizmerna za na{im Necom.
NENADOM IKONI]EM
1984 - 2014
Se}a}e ga se i voleti:
ujak VLAJKO, ujna MILICA, sestre NEVENA
i KOSANA, brat @EQKO i baba JELA.
16894
Radost, sre}a i nada nesta{e u trenu.
Osta{e qubav, tuga i rana neprebolna za na{im
NENADOM IKONI]EM
NECOM1984 - 2014
O@ALO[]ENI: majka OLIVERA,
otac MLA\O, brat DEJAN, snaha MILENA,
sinovac ANDREJ i baba IVANKA
16895
Dana 16. februara navr{i}e se DVE GODINE
od smrti na{eg oca
BLAGOJA SIMEUNOVI]A
(1957 - 2012)
Dana 23. 2. 2014. navr{ava se GODINA DANA
od smrti na{e drage
Pomen se odr`ava, 20. februara
u 12 ~asova na ^a~anskom
grobqu.
Godina je pro{la a uspomenu na dragi lik sa ponosom
i qubavqu ~uvaju weni najmiliji:
mu` MILOSAV, sin ALEKSANDAR,
sestre SMIQKA i RADMILA sa porodicama.
Dr. LIDIJE
NE[KOVI]
16. 2. 2014. navr{avaju se TRI
GODINE bez na{eg dragog
MOMIRA TOMOVI]A
16. 2. 2014. navr{avaju se TRI
GODINE od smrti na{eg dragog
MOMIRA TOMOVI]A
U subotu, 15. februara 2014. godine u 11
sati na ^a~anskom grobqu obavi}emo
[ESTOMESE^NI POMEN
na{em dragom
ZORANU
DRAMI]ANINU
13. 2. 1994 - 13. 2. 2014.
MILENA NEDEQKOVI]
DVADESET GODINA
je pro{lo od smrti na{e drage
Milene.
Sa ponosom i qubavqu uspomenu ~uvaju weni najmiliji:
sin DU[AN, suprug ALEKSANDAR i unuka MARIJA.
16889
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
36 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
Vreme ne umawuje na{ bol i tugu.
Neute{na sestra MOMIRKA sa porodicom.
16884
Ostaje{ u na{im srcima. Ponosni
{to smo te imali i tu`ni {to smo te
izgubili.
TVOJI: brat QUBI[A, snaha LOLA,
sinovac DU[KO i sinovica SLAVICA.
16885
[est meseci je pro{lo a uspomenu
na wega ~uvaju wegovi najmiliji: supruga DOBRILA,
}erka MILICA i sin MARKO.
16886
Bol i tuga se ne mere re~ima, ni vremenom koje pro-
lazi, ve} prazninom koja je u nama. Qubavqu i slogom
dr`imo te uz nas.
Nedostaje{... uvek i zauvek...
Tvoje zahvalne }erke NADA i SAWA
16893
16. 2. 2014. je TRI GODINE
od tragi~ne smrti na{eg dragog
MOMIRA
TOMOVI]A
Praznina je samo dubqa, jer tvo-
jim odlaskom je oti{ao i deo nas. Jo{ uvek ~ekamo da
nam se vrati{ iz {etwe. Mnogo nam nedostaje{.
Supruga MILAVA, sin RADI[A,
}erka RADA i zet MI]O.
16883
^ITUQE
SE]AWE
13. 2. 2010 - 13. 2. 2014.
VOJO
LAZOVI]
CRNOGORAC
Dana 17. 2. 2014. navr{ava se 17. GODINA od kada te
otrgo{e iz na{eg zagrqaja ro|eni.
@IVORAD
@IKO
VU^KOVI]
TU@NO SE]AWEVoqena mama i ujkoDraga moja deco
SE]AWE
Dana 18. 2. 2014. navr{ava se 30 GODINA kako nije
sa nama na{ voqeni
Sa ponosom ~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost i
dobrotu. @ive}e{ ve~no u na{im srcima.
Supruga MILUNKA, k}erka MIRJANA
i unuka SAWA
16863
PETAR
JELU[I]
iz Jezdine
Po dobroti }emo te pamtiti, u srcu ~uvati i uvek te
se rado se}ati.
S po{tovawem porodice DA^EVI] i LUKOVI]
16864
STOJAN DA^O
DA^EVI]
17. 2. 2013 - 17. 2. 2014.
Dana 18. februara 2014. navr{ava se TRIDESET
GODINA od smrti na{eg dragog
Plemenitost i dobrota koje su te krasile zaslu`uju
ve~no se}awe na tebe.
S po{tovawem unuka VERA sa porodicom.
16868
PETRA
JELU[I]A
iz Jezdine
Ostavila si trag koji se ne bri{e,
se}awe koje ne bledi, dobrotu koju
}emo da pamtimo.
Grupa dece iz vrti}a
„MAJSKI CVET”
16877
VESNA GWATOVI]
Dana 15. februara 2014. navr{ava
se DESET GODINA od smrti na{eg
dragog
SRE]KA KOVA^EVI]A
iz Pridvorice
Mnogo je lepih uspomena da te ve~no
pamtimo, da o tebi s ponosom,
pri~amo, da te nikad ne zaboravimo.
KOLEKTIV "MAJSKI CVET"
16878
VESNA GWATOVI]
Dana 16. februara 2014. navr{ava se
35 GODINA od smrti na{eg dragog
Voqeni se nikad ne zaboravqaju.
WEGOVI NAJMILIJI: supruga QUBICA,
sinovi ZORAN i VLADAN sa porodicama.
16870
DU[ANA ANXI]A
Pro{lo je 25 godina
od tvog preranog odlaska.
Neka te u ti{ini ve~nog mira prati qubav tvoje
majke BRANKE.
16874
SNE@ANA PERI^I]
14. 2. 1989 - 14. 2. 2014.
1999 - 2014
USPOMENU NA TEBE ^UVAJU SVAKI DAN
TVOJA KUMA I MANA.
16873
VERICA NIXOVI]
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 37
BULIJA
^uvamo ih kao najlep{u uspomenu.
Sin VOJO sa porodicom
16860
MILKA
30. 9. 1983 - 30. 9. 2014.
ILIJA
17. 2. 1990 - 17. 2. 2014. Samo ja koja sam vas imala i volela znam koliko je te{ko
`iveti bez vas. Vi i daqe `ivite u mojim mislima i srcu.
^ETRDESETODNEVNI POMEN odr`a}emo u petak 14.
februara u 12,30 sati na gradskom grobqu u ^a~ku.
Neute{na majka DRAGIWA BIJELI]
16862
DALIBOR BIJELI]
1976 - 2014
VESNA GWATOVI]
(ro|. Bijeli})
1966 - 2014 40 je dana kako niste me|u nama a mnogo je lepih uspomena
da vas ve~no pamtimo i da o vama pri~amo a da vas nikad
ne zaboravimo.
^ETRDESETODNEVNI POMEN odr`a}emo u petak 14.
februara na gradskom grobqu u ^a~ku.
Va{i PERICA i DU[KA
16861
DALIBOR BIJELI]
1976 - 2014
VESNA GWATOVI]
(ro|. Bijeli})
1966 - 2014
I vi{e ni{ta nije
kao pre...
Ni sunce nema isti
sjaj bez tebe ro|eni.
MAMA, TATA i seka NATA[A
16888
Plemenite du{e ve~no `ive. Nijedno vreme ne mo`e
da izbri{e bol i se}awe na mog oca.
K}erka DU[ICA sa IVANOM i MARIJOM.
16890
Uspomenu na wega ~uva sin MLA\O sa porodicom.
16882
Dana 18. 2. 2014. navr{ava se
GODINU DANA od upokojewa
Godi{wi parastos dava}emo u subotu
15. 2. 2014. godine u 11 sati na starom
^a~anskom grobqu.
Supruga MILICA sa porodicom.
16887
DU[ANA V.
]IRKOVI]A
Dana 19. 2. 2014. god. navr{avaju se DVE GODINE
od smrti na{e drage majke
QIQANE
ANI^I]
Uspomene ostaju zauvek i
podse}aju {ta smo sa tobom
izgubili. Po~ivaj u miru.
TVOJI NAJMILIJI:
}erka DRAGANA, sin DRAGAN,
unuci: ANASTASIJA, OGWEN i STA[A.
upl.
^ITUQE
7. 2. 2014.
upokojio se na{ dragi
DOBRIVOJE ZIMOWI]
1921 - 2014
iz Gora~i}a
Dr. MARIJA POPOVI]
1932 - 2014
Navr{ava se tu`nih GODINU DANA od smrti na{e
majke, bake, prabake, svekrve i ta{te
RADE SUBOTI]
Ostavila si tragove koji se ne bri{u i dobrotu koja
se ne zaboravqa.
Uspomene na tebe uvek }e ostati u na{im srcima.
TVOJI NAJMILIJI
16871
Dana 18. februara 2014. navr{ava se GODINA
DANA od smrti na{e drage supruge, majke i bake
Nedostaje nam tvoja dobrota i
tvoj nasmejani lik.
Uvek }emo se se}ati trenutaka
provednih sa tobom.
Uspomenu na dragu Veru sa ponosom i qubavqu ~uvaju
weni najmiliji:
suprug DRAGAN, }erke TAWA
i TAMARA sa porodicama.
16869
VERE \OKI]
Opet je februar, tre}i po redu bez na{eg, najdra`eg
Bio si jedinstven, jedan jedini i neponovqiv, voqen,
po{tovan i uva`avan, bio si jak ali ne ja~i od smrti.
Ve~no }e te `aliti sestra DU[ICA,
sestri} ALEKSANDAR i zet VITOMIR.
16867
MILIJANA
RADOJEVI]A
]ATA
19. 2. 2011 - 19. 2. 2014.
POSLEDWI POZDRAV
svom drugu i kom{iji
NEMAWA SIMONOVI] sa porodicom.
16865
RAPETU
21. 2. 2001 - 21. 2. 2014.
Drago, moje jedino dete, ve} 13 godina bola moga, muke
moje, dozivawa suza i nema te. Ja i daqe ne verujem {to
majka rodi to niko ne razdvoji, srce moje zauvek te voli.
Tvoja majka, tvoja mama GINA, dokle vi{e?
Veliku zahvalnost dugujem rodbini, kom{ijama
i svima onima koji su uz mene sve ove godine.
16875
DRAGO
GAVRILOVI]
ro|en 20. 2. 1970. godine
SE]AWE
MILAN
RU@I]
1999 - 2014
Pro{lo je 15 godina od tvog preranog odlaska.
Praznina, bol i tuga su re~i koje opisuju moj `ivot bez
tebe. Neka moja tuga uve}a mir tvoje du{e.
Tvoja sestra NADA
16872
VERICA
NIXOVI]
POSLEDWI POZDRAV
najboqem tati, suprugu, sinu i bratu
POSLEDWI POZDRAV
dragom
RAPETI
POSLEDWI POZDRAV
kumu
BOBANU
RADOVANOVI]U
RAPETI
38 PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE
U petak, 21. 02. 2014.
u 12 sati odr`a}emo
~etrdesetodnevni pomen.
Sa qubavqu, ponosom i
po{tovawem uspomenu na
wega ~uvaju:
MILENA, DEJAN, ANA, ANDREJ, IGOR,
STA[A, DUDA i SA[A.
16879
K}erka MILICA, supruga SLA\ANA,
otac MILO[ i brat NEBOJ[A
16877
BOBANU
RADOVANOVI]U
RAPETI
MIHA i BOJO sa porodicama
16878
od drugara: BAKI, ZOF, RADI^KO,
GA^O, MI[KO i MILADIN
16876
Mnogo }e{ nam nedostajati, zauvek i svuda.
Neka tvoja dobra i plemenita du{a po~iva u ve~nom
miru i spokoju jer si uvek bio i ostaje{ u na{im
mislima i srcima.
Zahvalni i ponosni na tebe i tvoja dela,
tvoji najmiliji.
16880
Preminula 6. februara 2014. u 82. godini `ivota.
Sahrana je obavqena 10. februara na Novom grobqu u
Beogradu.
S po{tovawem i qubavqu uspomenu na wu ~uvaju
porodice: POPOVI],
BO[WAKOVI] - TATAROVI] i TODOROVI].
16881
^ITUQE
SE]AWE
14. 2. 1994 - 14. 2. 2014
VESELIN BOROVI]
VESO
DANA 19. 02. 2014. U 12,30 ^ASOVA NA ^A^ANSKOM GROBQU
DAVA]EMO TROGODI[WI POMEN
SA[I JE^MENI]U
SA[A JE^MENI]
19. 02. 2011 - 19. 02. 2014.
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE 39
Voqeni nikad ne umiru dok `ive oni koji ih
vole, koji ih se se}aju.
S qubavqu tvoji: supruga CANA, sin RADO[
i k}erka VESNA sa porodicama.
U subotu 15. februara 2014. godine u 11 ~asova
na ^a~anskom grobqu obavi}emo
GODI[WI POMEN
na{em dragom suprugu, ocu i dedi.
QUBINKO
\UNOVI] \UNE
1932 - 2013
Godina je pro{la a uspomenu na wega
sa ponosom i qubavqu ~uvaju wegovi najmiliji:
supruga VERA i }erka ZORICA sa porodicom.
16876
KOLIKO GOD VREMENA DA PRO\E NAMA ]E I DAQE BITI
TE[KO I TU@NO BEZ TEBE SINE NA[.
ZAUVEK ]EMO TE VOLETI.
TVOJI:
MAJKA MILICA, OTAC VULE I TETKA NADA
[TA RADI MOJA TUGA DOK SPAVAM?
BDI I ^EKA.
KADA IZGUBI STRPQEWE BUDI ME.
ZNAMO DA SI UVEK UZ NAS.
@IVOT I SRE]A
PETAK 14. FEBRUAR 2014. GODINE