41
O čovjeku 

140344100-bubreg-covjeku

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bubrezi

Citation preview

Page 1: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 1/41

O čovjeku 

Page 2: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 2/41

Sustav organa za izlučivanje 

Glavni dio ovogsustava su bubrezi,parni organismješteni ispodošita,

između potrbušnice istraţnje stijenke

trbušne šupljine.  Osnovna funkcija:

stvaranje mokraće 

Page 3: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 3/41

Bubreg ima oblik zrna graha,u čijoj sredini ulaze/ izlazebubreţna arterija, vena,limfne ţile, ţivci, mokraćovod. 

Sastoji se od kore i srţi 

Srţ je građena u oblikunekoliko obrnutih piramida-koje se nastavljaju u bubreţnečašice-

koje se nastavljaju u bubreţnuzdjelicu-

koja se nastavlja u ureter,mokraćni mjehur, uretru

Page 4: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 4/41

Osnovnafunkcionalna jedinica bubrega jenefron

Nefron se sastoji odglomerula i tubula

Iz aorte krv dolazi u

bubreg bubreţnomarterijom, koja segrana do arteriola,a koje se proteţu doglomerula

Page 5: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 5/41

 

U nefronu, unjegovom glomerulu,filtrira se krv- dobiveni

filtrat je primarnamokraća 

Prolaskom primarnemokraće kroz tubule,

veći dio vode i otopljenihtvari se resorbira,

neresorbirani dioodlazi u završnekanaliće,

pa u sabirne kanale, pau bubreţne piramide idalje.

Page 6: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 6/41

Proces stvaranja primarnemokraće filtracijom iz krvi uglomerulu, naziva seglomerularna filtracija.

Kroz pore na membranikoju čine stjenka kapilare istjenka glomerula, prolazevoda i niskomolekularnetvari plazme,

ne prolaze krvna tjelešca iveće molekule kaobjelančevine. 

Page 7: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 7/41

U tubulima događa seproces resorpcije-vode, elektrolita, ionaNa i K

O procesu resorpcije

ovisi količina izlučenemokraće iz tijela(diureza)

Resorpcija ovisi odjelovanjuantidiuretskoghormonaneurohipofize

Resorbiraju se još i AK,glukoza

Sve se resorbiraukoliko tog sveganema previše 

Page 8: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 8/41

1. Najvaţniji štetni spoj koji se izlučuje jemokraćevina ili karbamid, kao konačni produktmetabolizma bjelančevina. 

2. Reapsorpcija iona Na vaţna je za odrţavanjevolumena plazme i krvnog tlaka.

3. Izlučivanje iona sudjeluje u odrţavanjuacidobazne ravnoteţe

Page 9: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 9/41

Endokrini sustav

Osim ţivčanog sustava, još 1 sustav sudjeluje uupravljanju radom organskih sustava i usklađivanjemtoga rada: endokrini sustav- koji luči hormone. 

Hormoni se stvaraju u epitelnim (ţljezdanim) stanicama

odakle izravno dospijevaju u krvni optok, dospiju dostanica i potiču ih na specifični rad 

Izlučivanje i otpuštanje ovisno je o potrebamaorganizma, kao odgovor na unutarnje ili vanjskepodraţaje 

Hormoni djeluju preko staničnih receptora, aktiviraju

mRNA i aktiviraju stanične gene 

Page 10: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 10/41

Glavna žlijezda- hipofiza

Štitnjača 

Nusštitne žlijezde 

Nadbubrežne žlijezde 

Gušterača Spolne žlijezde 

Page 11: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 11/41

Regulacija proizvodnjehormona:

Hipotalamus i njegovioslobađajući hormoni 

Hipofiza i njezinihormoni

Periferne ţlijezde sa

svojim hormonima isistemom povratnesprege

Page 12: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 12/41

Hipotalamičko-hipofizni sustav

Hipotalamus

nadzire vegetativni

ţivčani sustav,

i nadzire rad hipofize

Page 13: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 13/41

Hipofiza

Izlučuje hormone koji djelujudirektno na ostale organe:

hormon rasta, oksitocin, ADH

Izlučuje hormone koji potičudruge ţlijezde: 

ACTH- na nadbubreţnu 

TSH- na štitnjaču 

FSH, LH- na spolne ţlijezde 

Straţnji reţanj= neurohipofiza,

izlučuje ADH i oksitocin  Prednji reţanj= adenohipofiza,

izlučuje hormone kojima utiče naprodukciju hormona u drugimţlijezdama,

te hormon rasta i prolaktin

Page 14: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 14/41

Štitnjača

Ispod grkljana, oko dušnika 

Izlučuje T3 i T4- utječu nametabolizam hranjivih tvari u

stanicama, ubrzavajuoksidativne procese,

i tireokalcitonin- regulira

koncentraciju Ca u krvi Hormoni štitnjače građeni su

od AK tirozina i joda

Page 15: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 15/41

Nusštitne ţlijezde 

4 male ţlijezde nastraţnjoj straništitnjače 

Luče parathormonkoji regulira promet

Ca i fosfata u

crijevima, bubregu i

kostima

Page 16: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 16/41

Nadbubreţne ţlijezde 

2 male ţlijezde smještene na vrhububrega, dva dijela: kora i srţ 

Kora lučikortikosteroide kortizol- sudjeluju u

metabolizmu glukoze i utiče na upalnereakcije;

mineralokortikoide aldosteron- sudjeluje umetabolizmu vode i elektrolita;

i muške spolne hormone 

Srţ luči adrenalin i noradrenalin-ubrzavaju srčani rad i tlak, šire dišneputeve, utječu na metabolizam glukoze,utječu na probavu. 

Page 17: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 17/41

Gušterača

Kao endokrina ţlijezda lučiinzulin- pojačava ulazak glukoze u stanicu iomogućuje njegovmetabolizam, djeluje i nametabolizambjelančevina i masti 

Luči još i glukagon-

antagonist inzulinu-oslobađa glukozu izglikogena

Page 18: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 18/41

Ţlijezde koje luče

spolne hormone Testisi luče testosteron-

odgovoran za pojavusekundarnih spolnihoznaka, na stvaranjesperme, nametabolizambjelančevina i rastkostiju

Ovariji luče

estrogene- odgovorniza sekundarne spolneoznake, rast kostiju,dozrijevanje jajašca 

Page 19: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 19/41

Reproduktivni sustav

Sadrţi organe koji omogućuju,

provode reprodukciju

(razmnoţavanje) 

+ ţlijezde koje je potpomaţu 

Osnova za razvijanje ovih organa ista je sosnovom za organe sustava za izlučivanje, iista je kod oba spola

Muški i ţenski 

Unutarnji (gonade koje proizvode gamete) ivanjski

Page 20: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 20/41

Muški rs 

Unutarnji: gonade

sjemenici ili testisi,

pasjemenik 

epididimis,sjemenovod +

ţlijezde – prostata i

druge

Vanjski: ud ili penis,mošnja ili skrotum

Page 21: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 21/41

U testisima se proizvode spermiji i muški spolnihormon testosteron

Dozrijevanje spermija u sjemenim kanalićima traje

90 dana, završava u epididimisu, odakle odlaze usjemenovod

U mokraćnom mjehuru i mokraćovodu ovaj putsusreće se sa sjemenim mjehurićima i prostatom,gdje spermiji dobivaju još i sjemenu tekućinu 

Page 22: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 22/41

Ţenski rs 

Unutarnji: jajnici,

 jajovodi, maternica,

rodnica + ţlijezde

Vanjski: velike i maleusne, draţica,ţlijezde

Page 23: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 23/41

U jajnicima se nalaze folikuli koji sadrţe jajne stanice i proizvode estrogene,progesteron

Gamete nastaju u ovariju:umnoţavaju se već intrauterino, rastutijekom ranog djetinjstva, pa miruju dopuberteta, i tek tada dozirijevaju:dozrijevanje se odvija kroz

menstrualne cikluse Zrelo jajašce se iz folikula istisne

(ovulacija) u trbušnu šupljinu odakle seusisa u jajovod i odlazi u maternicu

Page 24: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 24/41

Osjetila

Sustav organa koji sluţeupoznavanju okolnogsvijeta

Sastoje se od receptora

za primanje podraţaja,ţivčanih vlakana (osjetna

ili senzorna) kojaprovode podraţaj do

mozga,te centara u kori velikog

mozga koji registrirajuosjete.

Page 25: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 25/41

 

Page 26: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 26/41

 

Koţa 

Receptori za dodir,

tlak, toplinu i

hladnoću, bol 

Page 27: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 27/41

Usta

Receptori za okus-

kiselo, slano, slatko,

gorko

Page 28: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 28/41

Sluznica gornjeg nosnog hodnika

Receptori za njuh 

Page 29: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 29/41

Puţnica unutarnjeg uha  Receptori za sluh

Zvučni valovi dolazekroz vanjsko uho izvukovod kroz srednjeuho do kosti gdje jesmještena puţnica- unjoj se valoviregistriraju- podraţujustanice s dlačicama, unjima se stvara akcijskipotencijal koji

pobuđuje ţivčanavlakna- signali seprovode do centra zasluh u mozgu

Page 30: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 30/41

Koštani labirintunutarnjeg uha

Osjetilo za

 ravnotežu i kretanje 

Page 31: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 31/41

Mreţnica oka 

Receptori za vid

Kroz očnu jabučicu slika dolazi do mreţnice u čijim sestanicama štapićima i čunjićima svjetlosni valovi pretvaraju uţivčane impulse koji se očnim ţivcem odvode u centar za vidu velikom mozgu

Page 32: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 32/41

Sustav organa za probavu

Funkcija: osigurati probavu- pretvorbu hrane uhranjive sastojke- koji će se apsorbirati iz sustava ukrv

Probava: mehaničko usitnjavanje hrane, gibanjehrane, miješanje, razgrađivanje do bjelančevina,UH, masti, vode, minerala, vitamina, te njihovaapsorpcija

Page 33: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 33/41

Probavni organi:

usna šuljina, ţdrijelo, jednjak, ţeludac,

crijeva- tanko,debelo, zadnje +

ţlijezde slinovnice, jetra, gušterača 

Centar za gutanje uproduţenoj moţdini 

Page 34: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 34/41

Usna šupljina 

Usne

Zubi (20:32)

Ţvačni mišići 

Jezik 

Nepčani lukovi s krajnicima 

Slinovnice (enzim ptijalin)

Žvakanje + okus + razgradnja UH 

Page 35: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 35/41

Ţdrijelo

Mišićna cijev od nepčanih lukova do jednjaka 

Ovdje se kriţaju putovi i hrane i zraka 

Gutanje  – voljno i nevoljno

Page 36: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 36/41

Jednjak 

Mišićna cijev od 25cm između ţdrijela iţeluca 

Ritmično stezanjemišića- peristaltika

Page 37: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 37/41

Ţeludac

Proizvodi ţelučani sok - 2-3 l dnevno- sadrţi enzime,solnu kiselinu i sluz

Solna kiselina omogućuje pH 1,5- aktivira

proenzime, uništava bakterije 

Enzim- pepsinogen koji se aktivira u pepsin

Razgradnja bjelančevina 

Page 38: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 38/41

Tanko crijevo

Dvanaesnik (duodenum)- 0,3m,

tašto (jejunum)- 1,2m,

vito (ileum)-1,3m

Peristaltika U duodenum se ulijevaju izvodni kanali

 jetre i gušterače 

Razgradnja

Na sluznici crijeva- resice prekrivenemikroresicama- što povećava ukupnupovršinu crijeva, enzimi 

 Apsorpcija

Page 39: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 39/41

Jetra

Organ u kojem se odvijametabolizam, “biokemijskatvornica” 

Vene iz utrobe dovode vensku krv

bogatu resorbiranim hranjivimtvarima

Izgradnja i razgradnja UH, masti,bjelančevina;

pohranjivanje UH, masti, bjelančevina;transformiranje jednih u druge;producira faktore zgrušavanja;

uništava štetne tvari;izlučivanje ţuči(- probava masti)

Page 40: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 40/41

Gušterača

Ţlijezda koja luči enzime (i hormone) 

Iza ţeluca prema kralješnici 

Enzimi razgrađuju aminokiseline, masti (lipaza), UH 

Razgradnja 

Page 41: 140344100-bubreg-covjeku

7/16/2019 140344100-bubreg-covjeku

http://slidepdf.com/reader/full/140344100-bubreg-covjeku 41/41

Debelo crijevo

Slijepo s crvuljkom, uzlazno, poprečno, silaznodebelo cijevo- 1,5m

U debelom crijevu se apsorbira voda i vitamini,

formira se stolica;sluznica nema resica, luči sluz 

Zadnje crijevo i čmar (unutarnji+ vanjski mišićniprsten)

 Apsorpcija, peristaltika