n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 15 14. travnja 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Izvanredna sjednica HDS-ove Skupštine 4. – 5. stranica

Foto: Ákos Kollár 12. stranica

HOŠIG-ovo natjecanje 10. stranicaBoje i godine 9. stranica

Deseto, jubilarno Dravsko proljećeDeseto, jubilarno Dravsko proljeće

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

„Jednostavnost, siromaštvo i ljubav“

S Božjom voljom, pomurski su se vjernici moralioprostiti od svojega dragog „pastira“, dekana, žup-nika, rektora, čovjeka mons. Blaža Horvata koji jeuz njih stajao gotovo dva desetljeća u hrvatskojmolitvi, pjesmi, koji ih je svojim uzorom učio naponiznost, na prihvaćanje vlastitih nedostataka ina ljubav prema bližnjemu, na nesebičnu pomoći spremnost na pomirbu. Iz njegovih propovijedinikada nisu nedostajale te vrijednosti, a sa svojimjednostavnim primjerima, sa svojom odanošćuBogu, utočio je Božju ljubav u vjernike na bogo-služjima, na hodočašćima, na probama ili u sva-kodnevnim razgovorima. Rado se družio spo murskim Hrvatima i nosio je na srcu da se hrvat -sko bogoslužje ponovno udomaći u ovdašnjoj re-giji. U današnje vrijeme rijetko kad naiđemo natakvog uzornog svećenika, čovjeka koji sa svojomskromnošću, jednostavnošću osvaja srca. Dirljivaje i njegova Oporuka, rekla bih i poruka pročitanana svetoj misi koja također svjedoči o njegovojodanosti Bogu, o tome da je svećeništvo smatraosvojim zvanjem: „U svim župama u kojima samdjelovao nastojao sam biti svećenik koji je «oda-bran od ljudi i poslan za ljude». U svome sam zva-nju bio uvijek radostan i nastojao sam da se pomojim skromnim sposobnostima prenese «Rados -na vijest» kamo sam bio poslan. Postavši svjestansvoga hoda prema vječnosti, molio sam za tristvari: da umrem bez grijeha – kako bi me nebeskiOtac primio u svoj zagrljaj i vječnu radost, daumrem bez duga i dugova – da nitko iza mene nemora nešto vraćati, da umrem bez novaca, siroma-šan, da nitko ne mora težiti za tim «blagom». Mojavrijednost nek bude jednostavnost i siromaštvo iljubav kojom nisam nikoga izostavljao na tom svi-jetu i u svojem životu.“ Koliko su lijepe te rečenicedanas kada svakog dana čujemo vijesti da su nekidužnosnici za nekoliko godina stekli više milijardiimovine, kada su vijesti pune pronevjere u cije-lome svijetu, kada neki bez nadzora nagomilaju simaterijalna dobra, kada se sve mjeri u materijal-nim dobrima, čak i prijateljstvo, laže se iz dana udan kako bi se steklo bogatstvo. Naravno, svijetnije crno-bijel, no da se jednom izgovori nešto, padrugi dan se kaže potpuno suprotno, to je strašnorazočarajuće. Gdje postoji danas jednostavnost,ona jednostavnost koja znači čistoću i izostanakdvoličnosti? Stalno se žalimo da nemamo do-voljno novaca i ne primjećujemo da drugi ni tolikonemaju. Tko će danas reći da je siromaštvo vrijed-nost, tko želi biti siromašan? Naravno, ne traži seod čovjeka da se u toj mjeri odrekne materijalnogdobra da gladuje, nego da se odrekne pohlepe, ivlastite sebičnosti, posebno je vrijedno ako se si-romaštvu priklone bogataši koji će onima koji suoskudni razdijeliti svoje bogatstvo. „Jednostav-nost, siromaštvo i ljubav“ to smo naslijedili od na-šega pastira i ako to dalje čuvamo i te vrijednostidalje predajemo za svoje potomke, sigurna samda smo mnogo učinili za bolji svijet.

Beta

Jedna od točaka dnevnogareda izvanredne sjedniceHDS-ove Skupštine, odr-žane 9. travnja u PetrovomSelu, bila je rasprava o mo-gućnostima utemeljenjahrvatskoga školskog sre-dišta u Sambotelu. S veli-kim očekivanjima i za -nosom krenulo se prijenešto više od godinu danau njegovu pripremu. Poplanovima od školske go-dine 2015./16., dječji vrtić, prvi razredosnovne škole, po potrebi nulti razred iliprvi razred srednje škole (gimnazije) tre-bao je čekati djecu iz cijeloga Gradišća isusjednih županija. Takvi su bili planovi inadanja.

Još početkom 2015. HDS je počeo razgo-vore s gradom Sambotelom o utemelje-nju Hrvatskoga školskog središta uzapadnoj Mađarskoj, to više što u Sam-botelu djeluje vrtić gdje se odvija odgojna hrvatskom jeziku, a izražena je i na-mjera o preuzimanju u održavanje pet -rovoselske škole čime bi se osigurao brojučenika u gimnazijskim razredima. I tadaje naglašavano da sve ovisi u prvom reduo hrvatskoj zajednici u zapadnoj Mađar-skoj i njezinu interesu kako bi se spome-nuti centar popunio učenicima. Po-četkom ožujka 2015. održan je i forum«Mogućnosti i prijedlozi narodnosnogodgoja i obrazovanja u Gradišću». Govo-rilo se tada o možebitnoj mogućnostidjelovanja petrovoselske škole, kao pod -ružnice ako se osnuje školski centar uSambotelu. U to je vrijeme László Appelna HDS-ov zahtjev analizirao opravda-nost i mogućnosti ostvarenja spomenu-toga centra s idejom za osnivanje centras vrtićem, osnovnom školom, srednjom

školom i učeničkim domomčija bi se zgrada obnovila spotporom mađarske vlade izfondova EU-a. Tada je HDS-ovpredsjednik kazao: „Ako ćetevi podržati ideju, HDS će kaokomunikator odraditi prego-vore s ministarstvima, a vićete morati odraditi svojposao u svojim mjesnim za-jednicama.” Dana 19. prosinca 2015. HDS-ova Skupština prihvatila je

nacrt osnivačkog dokumenta hrvat-skoga školskog centra u Sambotelu, teprijedlog o prihvaćanju privremene škol-ske zgrade. Potpisan je trostrani ugovorHDS-a, Skupštine grada Sambotela isambotelske Hrvatske samouprave o ko-

rištenju nekadašnjega Dječjegdoma, koji je tehnički preuzetradi pokretanja Hrvatskoga škol-skog centra u Sambotelu. Spo-menutom se zgradom, pougovoru, može koristiti do 31.kolovoza 2018. godine, a potombi, pisali smo svojevremeno, jošranijom odlukom Skupštinegrada Sambotela, za Hrvatskiškolski centar bilo predano zda-nje bivše Srednje škole „AlbertSzentgyörgyi”. Utemeljeno je Povjerenstvo zatekuće radnje oko budućeg cent -ra, čija je predsjednica 13. veljače2016. izvijestila Skupštinu o do-

tadašnjim radnjama. Ali, mjeseca ožujkatekuće godine, odgojiteljice hrvatskeskupine „Mesevár” odbile su prijeći unovi školski centar, odgojiteljice vrtićakoji se smatrao osnovom cijele sambo-telske priče nisu željele svoj rad nastavitiu HDS-ovu projektu. Skupina roditelja,obrativši se HDS-u, ostala je uz projektostvarenja centra. Unatoč svemu pa i ra-zočaranju nastalim stanjem, HDS-ovi suzastupnici na sjednici 9. travnja jedno-glasno donijeli odluku za pružanje jošjedne prilike na putu utemeljenja hrvat-skoga školskog centra u Sambotelu. Vri-jeme je upisa djece u vrtić i školu iodluke roditelja koje uveliko mogu zacr-tati put k tome. Pokretanje samostalneustanove u Sambotelu u ovom je tre -nutku nerealno, ali pokretanje temeljemupisa djece podružnice Hrvatske školeMiroslava Krleže, čiji je održavatelj HDS,stvarna je mogućnost koju zaista nitkone bi smio propustiti.

Branka Pavić Blažetin

Pokretanje samostalne ustanove u

Sambotelu u ovom je trenutku ne-

realno, ali pokretanje temeljem

upisa djece podružnice Hrvatske

škole Miroslava Krleže, čiji je odr-

žavatelj HDS, stvarna je moguć-

nost koju zaista nitko ne bi smio

propustiti.

Glasnikov tjedan

Radni je posjet počeo na Konzulatu prilikom kojeg je konzulicaVesna Haluga pozdra vila pristigle goste i ukratko predstavila dje-lovanje Konzulata, te njegove aktivnosti na polju povezivanja Hr-vata. Po uzoru međimurskog i pomurskog odbora, oko čijeg jedjelovanja nekoć radila i konzulica, utemeljen je i Mješoviti odborza suradnju Koprivničko-križevačke županije s podravskim Hrva-tima, a ubuduće je u planu njihovo ostvarenje duž hrvatsko-ma-đarske granice. Prema konzuličinu mišljenju i iskustvu takviodbori mnogo pridonese izgrad nji dobre suradnje, uvijek imakomu se obratiti na drugoj strani granice, međimursko-pomurskiodbor ostvario je mnoštvo zajedničkih europskih projekata.Predsjednik Odbora Marijan Varga zahvalio je na pozivu, a zamje-nik međimurskog župana Zoran Vidović prenio je pozdrave žu-pana Matije Posavca i Međimuraca. Istaknuo je da prekograničnasuradnja Međimurske županije vrlo je dobra i u zadnje vrijemese dalje proširuje. Zajednička povijest, spomen na obitelji Zrinskii danas povezuju gradove Čakovec i Siget, a prigodom 450. ob-ljetnice Sigetske bitke ove će godine biti niz zajedničkih manife-stacija. Mađarska je 2016. godinu prog lasila Spomen-godinomZrinskih, tako će učiniti i Hrvatski sabor i na taj način obilježava-nje dosegne državnu i međunarodnu razinu. Pozdravima dobro-došlice pridružili su se i Angela Šokac, dopredsjednica Hrvatskedržavne samouprave, i Mišo Šarošac, voditelj Hrvatskoga klubaAugusta Šenoe. Nakon razgovora na Konzulatu izaslanstvo ukonzuličinoj pratnji prošetalo se središtem grada, te zavirila udvorište Hrvatskoga kluba, gdje se upravo teku radovi obnove.U novoj podružnici Ureda Hrvatske državne samouprave gostesu dočekali Iva Gugan, predsjednik Hrvatske državne samoup -

rave, i Jozo Solga, voditelj Ureda. Predsjednik je ukratko govorioo krovnom tijelu Hrvata u Mađarskoj, o njezinim ustanovama i opomoći Republike Hrvatske, odnosno mađarske vlade glede oču-vanja narodnosti na području Mađarske. Na istome mjestu na-laze se i prostorije Znanstvenog zavo da Hrvata u Mađarskoj, onjegovu djelovanju govorio je njegov ravnatelj Stjepan Blažetin.Spomenuo je da jedan od Zavodovih najvećih projekta bit ćeLek sikon Hrvata u Mađarskoj, te da uskoro izlazi Hrvatsko-ma-đarski rječnik. Ove godine Kro atistički znanstveni skup u organi-zaciji Zavoda i Hrvatske katedre 21. – 22. listopada posvećen jetematici Sigetske bitke i Zrinskima, od povijesti, književnosti,umjetnosti do jezika. Po običaju, među izlagačima bit će i struč -njaci iz Hrvatske, također iz Međimurja. Predloženo je da nekaZavodova izdanja budu predstavljena i u Čakovcu. Objed zagoste upriličen je u Obrazovnom centru Miroslava Krleže, nakončega je Gabor Győrvári, ravnatelj ustanove, predstavio i ispričaoetape obnove i proširivanja ustanove, u čijem je ostvarenju bilopomoći i Republike Hrvatske, Europske unije, i naravno i mađar-ske vlade. Govorio je i o nastavnim programima odgojno-obra-zovne ustanove, a i o novim planovima. U povratku kući članoviOdbora odali su počast povijesnom velikanu Nikoli Zrinskom,kod spomenika u Sigetu. Vesna Haluga, Zoran Vidović, MarijanVarga i Stjepan Tišler, načelnik sela Serdahela, položili su vijenacuime Međimurske županije. Tijekom radnog izleta dogovorenisu planovi za budućnost, među inima i uspostava veze s novo -utemeljenim Mješovitim odborom.

beta

AKTUALNO n 3 n

Mješoviti odbor u posjetu PečuhuČlanovi Mješovitog odbora Međimurske županije za suradnju s pomurskim Hrvatima, na čelu s predsjednikom Ma-rijanom Vargom, na poziv Vesne Haluga, generalne konzulice Republike Hrvatske u Pečuhu, 7. travnja posjetili suKonzulat, a zatim se upoznali s djelovanjem Hrvatske državne samouprave, njezinih ustanova sa sjedištem u Pečuhu,odnosno s njihovim čelnicima. Cilj je radnog posjeta bio uspostava veza, razmjenjivanje iskustava i razmatranjemogućnosti za suradnju. U povratku kući položili su vijenac kod spomenika Nikole Zrinskog u Sigetu.

Pred Hrvatskim klubom Augusta Šenoe

n 4 n TEMA

U Petrovom Selu, u zgradi mjesne osnovne škole, 9. travnja odr-žana je izvanredna sjednica HDS-ove Skupštine. Sjednici je na-zočilo 14 od 23 zastupnika Skupštine uz tek jednoga vanjskogčlana skupštinskih odbora.

Uime domaćina naselja Petrovoga Sela nazočne je pozdravilanačelnica Agneza Jurašić Škrapić, a uime Hrvatske samoupravePetrovoga Sela predsjednica Hrvatske samouprave Petrovog SelaAna Škrapić Timar, obadvije izražavajući veselje što se skupštinaodržava upravo u njihovu naselju.

Nakon utvrđivanja kvoruma i biranja ovjerovatelja zapisnikau osobi zastupnika Arnolda Barića, prihvaćen je ovaj dnevni red:1) Rasprava o mogućnostima utemeljenja hrvatskoga školskogsredišta u Sambotelu; referent: Ivan Gugan, predsjednik; 2) Ras -prava o molbi keresturske Hrvatske samouprave o preuzimanjumjesne osnovne škole u održavanje tamošnje Hrvatske samoup -rave; referent: Ivan Gugan, predsjednik; 3) Rasprava o molbi kolj-nofske Hrvatske samouprave o preuzimanju mjesnog vrtića uodržavanje koljnofske Hrvatske samouprave; referent: IvanGugan, predsjednik; 4) Pripreme Državnog hodočašća; referent:Ivan Gugan, predsjednik; 5) Izmjene i dopune Osnivačkog doku-menta Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkogdoma Miroslava Krleže; referent: Ivan Gugan, predsjednik; 6) Ra-sprava o nadnevcima (datumima) upisa djece u HDS-ove od-gojno-obrazovne ustanove; referent: Joso Ostrogonac, pred -sjednik Odbora za odgoj i obrazovanje; 7) Razno. Nakon dijelasjednice otvorene za javnost slijedio je zatvoreni dio sjedniceHDS-ove Skupštine.

Na početku radnog dijela sjednice HDS-ov predsjednik IvanGugan posebno je pozdravio roditelje koji su zainteresirani zaupis djece u budući hrvatski školski centar u Sambotelu. Potomje izvijestio nazočne o važnim razgovorima koji su vođeni s nje-gove strane od prošle sjednice. Između ostaloga spomenuo jesjednicu Saveza državnih narodnosnih samouprava i susret sdržav nim tajnikom Attilom Fülöpom koji je primio njega i vodi-telja HDS-ova Ureda Jozu Solgu. Kako reče, ma sjednici Savezanarodnosnih državnih samouprava tema je bila i dodatna pot-pora i njezini ovogodišnji rezultati, razgovaralo se o nekim zah-tjevima sa strane državnih samouprava koji će se uputiti vlastimazbog izmjene nekih zakona, bilo je riječi i o albumu koji bi uko-ričio narodnosne umjetnike te o utemeljenju zajedničke internet -ske stranice trinaest narodnosti.

Susret s državnim tajnikom Attilom Fülöpom ocijenio je kaojedan ugodan razgovor na kojem je potvrđeno što je Skupštinaizglasovala za potporu sto milijuna forinti, a bilo je riječi da onapotpora što se dobila za djelatnosti u 2015., dobije i za 2016. go-dinu.

Skupštini se obratila i zamjenica predsjednika HDS-a AngelaŠokac Marković, te je ocijenila završene natječaje Ministarstvaljudskih resursa raspisane u tri kategorije za narodnosne zajed-nice. Upoznala je Skupštinu s poslovima oko otvaranja kulturnogsredišta u Baji u HDS-ovu održavanju te zamolila neka Skupštinapovjeri HDS-ova predsjednika za obavljanje potrebnih zakonompropisanih administrativnih poslova u nastupajućim tjednima.

Otvarajući raspravu oko mogućnosti utemeljenja hrvatskogaškolskog

centra u Sambotelu; referent, HDS-ov predsjednik IvanGugan reče: „S velikim optimizmom smo krenuli u priču o sam-

botelskom školskom centru. Ja sam i onda rekao i sada govorim:i ja osobno i HDS će sve učiniti da se taj školski centar utemelji, ahoće li se utemeljiti, to ovisi o vama u Gradišću, hoće li biti dostadjece.”

Saznali smo kako je u zadnjih mjesec dana dva puta zasjedaoHDS-ov Odbor za školstvo, upriličen je roditeljski sastanak s dje-com koja pohađaju hrvatsku skupinu u sambotelskom vrtiću, tekako se HDS na žalost sa žaljenjem i iznenađenjem suočila iupoznala s razlozima sambotelskih odgojiteljica zašto ne žele su-djelovati u utemeljenju školskoga centra. S obzirom na nastalostanju Odbor za školstvo predlažio je Skupštini na usvajanje Bverziju hrvatskoga školskog centra u Sambotelu, kao prvi koraku nastajanju buduće ustanove ako se ispune uvjeti od kojih jenajvažniji potreban broj upisane djece. Predsjednik Odbora zaškolstvo Joso Ostrogonac kazao je kako Odbor stručno podupireda se na neki način krene sa školskim centrom u skladu s nasta-lim okolnostima. Dodao je da je prijedlog donesen u dogovorus HDS-ovim Povjerenstvom te zamolio predsjednicu Povjeren-stva Editu Horvat Pauković da iznese prijedlog Odbora.

Po prijedlogu HDS-ova Odbora za školstvo, u okviru Hrvat-skog vrtića, osnovne škole i gimnazije i učeničkog doma Miros -lava Krleže kao podružnica (filijala) djelovala bi sambotelskasupina u vrtiću i, ako se pokaže dovoljan interes, bio pokrenut iprvi razred u Sambotelu. U zgradi dobivenoj na uporabu sastrane grada Sambotela koju održava HDS. Hrvatska škola Miros -lava Krleže, HDS-ova ustanova, bila bi gestor-ustanova sambo-telske podružnice. Bude li dovoljno djece, neće biti preprekeosamostaljivanju hrvatskog školskog centra u Sambotelu. Na tajnačin u skladu s objektivnim okolnostima pruža se mogućnostsa strane HDS-a postupnoga građenja budućega školskog centrau Sambotelu, jer je verziju A u ovom trenutku nemoguće ostvaritis obzirom na broj djece, petnaest zainteresiranih za vrtić i trojezainteresiranih za prvi razred.

Slijedila je umalo dvosatna rasprava u kojoj su sudjelovali zas -tupnici HDS-ove Skupštine, nazočni roditelji budućih polaznikai predsjednik sambotelske Hrvatske samouprave.

Nakon godinu dana rada oko pokretanja hrvatske ustanoveu Sambotelu kao odgojno-obrazovnog centra s vrtićem, školomi gimnazijom, HDS je naišao na teškoće koje su se javile u malombroju zainteresirane djece, te na činjenicu kako su odgojiteljice

Petrovo Selo

Izvanredna sjednica HDS-ove Skupštine

Članove HDS-ove Skupštine pozdravile su Agneza Jurašić Škrapić i Ana Škrapić Timar.

TEMA n 5 n

hrvatske skupine u sambotelskom vrtiću "Mesevár" odbile prijećiu budući hrvatski centar. Unatoč svemu jezgra aktivnih i zagri-ženih roditelja s osamnaest potpisa iskazali su svoju namjeruupisa djece u budući vrtić spomenutoga školskog centra.

Pošto je Skupština izglasovala, glasnogovornica roditeljaobratila se Skupštini na mađarskom jeziku te je kazala kako suroditelji uz budući školski centar, te dodala kako se ni zainteresi-rani roditelji ni HDS-ova Skupština ne nalaze su zavidnoj situacijiapelirajući na međusobno povjerenje oko zajedničkoga cilja.

HDS-ov predsjednik Ivan Gugan reče da treba raščistiti stvari.Osnivački dokument obrazovnog središta u Sambotelu priprem-ljen je i usklađen s nadležnima, on bi se sutra mogao predati nad -ležnima. HDS je to pripremio ali bilo bi neozbiljno na osnovuosamnaestero djece pokrenuti samostalno obrazovno središte.Varijanta B daje mogućnost da se nakon godinu-dvije može po-kazati kako će budući školski centar u Sambotelu zaživjeti. Kolikoje važno HDS-u da zaživi sambotelski centar, pokazuje i ovajkompromisni prijedlog. Neka se godinu dana radi u vrtićkoj sku-pini, HDS će osigurati sve uvjete za to preko svoje pečuške usta-nove (administrativno), a kada bude dovoljan broj djece zanesmetano i sigurno djelovanje, predat će osnivački dokumentnove ustanove. Ako ni za godinu-dvije ne budemo mogli pokre-nuti prvi razred, tada moramo priznati da nismo uspjeli, kazao jeGugan. Dodao je da HDS neće krahirati, ali i ova jedna godinaHDS će koštati tridesetak milijuna forinti minusa uz državnu gla-varinu. Uz to reče da je HDS do sada isplatio 500 tisuća forinti zazgradu dobivenu od grada Sambotela, koja sada stoji prazna.Naša je namjera dobra ali ako nema interesa, mi smo bespomoć -ni, ne sumnjam u dobru volju nazočnih roditelja i rad Povjeren-stva. Ako prihvatimo ponuđeni prijedlog, pružamo mogućnostroditeljima da vide kako se radi te ćemo vidjeti hoće li roditeljiuvidjeti da se isplati upisati djecu u ovu ustanovu. Upisni su ro-kovi pred nama, i u vrtić i u školu, osigurat će se vrijeme i osobljeza upis u sambotelski školski centar kao podružnici Hrvatskeškole Miroslava Krleže u predviđenim terminima, kazao je pred-sjednik HDS-a.

Ako ide i krene ova godina, nastavljamo dalje, zaključilo se uraspravi, nudi se mogućnost upisa, a ako se skupi optimalan brojučenika, vidjet će se bi li bilo optimalno nastaviti sambotelskiprojekt. Mogućnosti su nadalje otvorene. U nastaloj situacijiHDS-ov Odbor sa svojim prijedlogom pokušava spasiti stanjenas talo zadnjih mjeseci. Prijedlog je stavljen na glasovanje.

Zastupnici HDS-ove Skupštine jednoglasno su poduprli pri-

jedlog Odbora za školstvo oko nastaloga stanja glede sambotel-skoga školskog centra. Prihvaćenom odlukom Skupština Hrvat-ske državne samouprave sukladno sa strateškim ciljevimaodlučila se za pokretanje institucionaliziranog hrvatskog odgojai obrazovanja u zapadnom dijelu Mađarske sa središtem u graduSambotelu. Prema trenutačnim pokazateljima ustanova se pok -reće od 1. srpnja 2016.g., kao podružnica Hrvatskog vrtića,osnov ne škole, gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže, na-zivom Hrvatski vrtić Sambotel (Ul. Jászai Mari 4, Sambotel). Skup-ština omogućuje i pokretanje prvog razreda osnovne škole uistoj zgradi, pod uvjetom da nakon uspješnog upisa se odobravaotvaranje i odjeljenja osnovne škole. Upis se obavlja istim pos -tupkom kao u ostalim ustanovama HDS-a, prema obavijesti izodluke Skupštine.

Usvojenim omogućuje se upis djece u hrvatski vrtić i prvi raz-red buduće HDS-ove školske podružnice u Sambotelu. Bude lidovoljan broj djece, u nastupajućim godinama radit će se na osa-mostaljivanju i infrastrukturalnom razvoju hrvatskoga školskogcentra u Sambotelu. U najboljem slučaju nakon upisnih rokovana svibanjskom zasjedanju HDS-ove Skupštine kada se temeljemupisa u školske ustanove u HDS-ovu održavanju donosi odlukao podjeli skupina, u slučaju dovoljnoga broja upisane djece,Skupština može donijeti odluku o pokretanju prvog razreda.

U daljnjem Skupština je podržala molbu keresturske Hrvatskesamo uprave o preuzimanju mjesne osnov -ne škole u održavanje tamošnje Hrvatskesamouprave; Skupština je podržala molbukoljnofske Hrvatske samouprave o preuzi-manju mjesnog vrtića u održavanje koljnof-ske Hrvatske samouprave.

Predsjednik HDS-ove Skupštine IvanGugan izvijestio je zastupnike o pripre-mama Državnog hodočašća 22. svibnja uJudu. Zastupnici su jednoglasno prihvatiliIzmjene i dopune Osnivačkog dokumentaHrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazijei učeničkog doma Miroslava Krleže te da-tume upisa djece u HDS-ove odgojno-obra-zovne ustanove. Nakon dijela sjedniceotvorene za javnost slijedio je zatvoreni diosjednice HDS-ove Skupštine.

Branka Pavić BlažetinFoto: Timea Horvat

Edita Horvat Pauković, HDS-ova zastupnica, priopćila je stav Odbora za školstvo glede sambotelskoga hrvatskog školskog centra.

n 6 n BAČKA

Jubilej ukinute „bunjevačke” školeSvaka je godišnjica podobna da se osvrne na prijeđeni put. Nakon dva ljudska vijeka možemo progovoriti samo ukaziva-njem. Okrugle godišnjice nekadašnje „južnoslavenske”(bunjevačkohrvatske) škole obilježili smo u okviru priredbe Hrvatske narodnosne samouprave. Na dostojan je način or-

ganiziran susret bivših pedagoga i učenika. Lijep i dojmljiv bio je trenutak svečanosti kada je na nekadašnjoj zgradi AFS-a i„alma materi” –danas Seoski muzej – otkrivena dvojezična spomen-ploča, kojoj je nazočilo stanovništvo sela. Svi su mogliuzeti za ovu prigodu pripremljeno „spomen-izdanje iz povijesti škole” koje je sastavio autor ovih redaka.

Rat je u Čavolju završen 19. listopada 1944. godine dolaskom so-vjetskih jedinica, bez ispaljenog metka. Mjesna organizacija An-tifašističkog fronta Slavena (AFS) utemeljena je već potkraj togamjeseca. Pod utjecajem toga seosko se vodstvo povuklo. AFS jepod nazivom Narodni odbor osnovao privremeno seosko vod-stvo sastavljeno isključivo od Hrvata Bunjevaca. Vodstvo je bilona mjestu sve do ožujka 1945. kada je Seoski nacionalni odborimenovao novo vodstvo. Školska nastava ponovno je pokrenuta3. siječnja 1945. godine u rimokatoličkoj pučkoj osnovnoj školi.Stanovništvo sela sastojalo se od Mađara, Hrvata Bunjevaca i Ni-jemaca. Iz toga proizlazi da su mještani već imali saznanja, tradi-ciju narodnosne nastave na materinskom jeziku.

Zahvaljujući visokoj osviještenosti Hrvata Bunjevaca i okol-nostima prema uredbi VKM uslijed upisa obavljenog 28. stude-noga 1946. godine roditelji 31 učenika izrazili su potrebu zasamostalnom školom. Upis je obavljao sentivanski učitelj StipanRomac, uz nazočnost županijskog obrazovnog tajnika dr. PálaSzirányija.

Izvanredno seosko Zastupničko vijeće odlukom broj 49/kgyjednoglasno je utemeljilo „Državnu južnoslavensku” narodnuškolu, nepodijeljenu od 1. do 8. razreda. Mjestom škole određenaje učionica smještena u kantorskoj kući. Odmah je počela sradom, a za učiteljicu je postavljena Maja Bernhardt Flock kojaje došla iz južne Bačke, gdje je radila u mađarskoj školi, njemač -koga je podrijetla, ali je dobro govorila hrvatsko-srpski jezik. Rje-šenjem bunjevačkoga seoskog vodstva u kratkom vremenskomroku, završivši pečuški učiteljski tečaj, nju je 4. veljače 1947. za-mijenila Srpkinja Danica Dačin. Ona se brzo uklopila u novu sre-dinu. Organizirala je pionirsku organizaciju „Ivo Lolo Ribar broj1548”. Svoj je rad obavljala s velikom predanošću.

Zavoljeli su je u selu. Nakon dvije godine, 31. ožujka 1949.,

pod okriljem noći odveo ju je ÁVÓ, te na temelju laž-nih optužaba zatvorio. Nerado se prisjećamo godinakulta ličnosti. Nju je slijedio Garac Marko Zegnal kojije premješten iz Mohača, od 22. travnja do 22. rujna.U tom je razdoblju ostvarena potpora Zemljišnogureda Bačko-bodroške županije pod brojem 13.164.od 14. studenoga 1947. godine. Uz posredovanje An-drije Hodovana, glavnog tajnika Demokratskog sa-veza Južnih Slavena u Mađarskoj, Južnoslavenskojškoli predana je nekretnina u Eötvösevoj ulici pod bro-jem 1. Od školske godine 1949./1950. ovdje se provo-dila nastava u dobro opremljenoj školi. Na Zegnalovomjesto stupio je Mišo Mandić, koji je poradi VKMslužbe premješten iz mjes ne mađarske škole, 23. rujna1949. godine kao 21 godišnji mladić. U svome rod-nom selu s velikom slogom ostvarili smo lijepe stvari.Međuvremeno, kada je ukinuta Fancaška južnoslaven-ska škola, tamošnju učiteljicu Martu Jakšić András pre-mjestili su u Čavolj gdje je podučavala 1. – 4. razred.Ja sam od 1953. do 1955. podučavao šest učenika

viših razreda. Tada je istekao ugovor Marti Jakšić András. Menesu 5. lipnja 1955. vratili u školu s mađarskim nastavnim jezikomkao doravnatelja. Na moje mjesto došla je učiteljica Marija Pejić,koja je završila Hrvatsko-srpsku učiteljsku školu u Budimpešti,podučavajući od 1. do 8. razreda.

Nakon tri godine, krajem 1958. školske godine, broj učenikapostao je manji od dopuštenoga, nije bilo podmlatka, stoga jenadležno Ministarstvo učiteljicu s nekoliko učenika utopilo umjesnu mađarsku školu, a bunjevačku školu ukinulo, u zgradi jesmješten Dnevni boravak.

Davno sam osjećao takvu prostranost kao sada kada se pri-sjećam toga razdoblja svojega rodnoga sela, zapečaćenu sud-binu bunjevačkohrvatske etničke skupine u dijaspori kao jubilej.

ČAVOLJSKI BUNJEVCI U NOVOJ DOMOVINI JEDANPUT SUIMALI SAMOSTALNU ŠKOLU.

S bolom utvrđujem da je naših dana mjesni bunjevački dija-lekt u nestajanju, živi samo kod starijeg naraštaja. Ipak, nećemose predati, nadamo se da će naša Hrvatska samouprava i daljeučiniti sve poradi našega opstanka. Naravno, nije lako jer od1993. ni u vrtiću ni u školi, nažalost, nema nastave hrvatskoga je-zika. Jedina škola našega sela radi kao podružnica Fancaškeosnovne škole, s predmetnom nastavom njemačkoga jezika. Pi-šemo 2016. godinu!

Neka ovaj napis bude izraz poštovanja potomaka i sjećanjena one koji su u tome sudbonosnom razdoblju za Hrvate Bu-njevce bili pokretači, za demokratsku promjenu, i unutar toga uborbi za narodnosna prava. Prisjećamo se onih koji su bili izvrši-telji i pomoćnici svojom predanom i požrtvovnom kulturno-po-litičkom djelatnošću.

Dr. Mišo MandićSnimka: S. B.

Nekadašnja zgrada bunjevačke škole, danas Zavičajnog muzeja

BARANJA n 7 n

„Zaljubljenici u kazalište”U organizaciji Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe i Udruge Augusta Šenoe, 22. ožujka u Klubu upriličeno je predstavljanjemonografije Damira Bačića „Zaljubljenici u kazalište”. S autorom je razgovarao Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Ma-đarskom parlamentu.

Ova je monografija bitno teatrološko djelo koje ispunjava praz-ninu u nedovoljno istraženom području hrvatskog kazališta, amože poslužiti i kao pouzdan izvor podataka o ranim radovimabrojnih poznatih domaćih kazalištaraca. Ne manje važno, ovaknjiga može mnoge od nas i podsjetiti zašto smo se u početkuuopće i zaljubili u vlastitu Taliju, čitamo u spomenutoj mo -nografiji.

Spomenuta monografija Damira Bačića, pedeset godinahrvat skog kazališnog amaterizma, ugledala je svjetlo dana u iz-danju Kulturnog centra Pešćenica i Zagrebačke scene kazališnihamatera 2012. i, kako sam autor u zahvali kaže, zahvaljuje svimaktivnim sudionicima Festivala kazališnog amaterizma koji su vo-đeni ljubavi prema kazalištu, i prema amaterskom kazalištu po-mogli razvoju kazališnog amaterizma. Dodaje da je hrvatskikazališni amaterizma očaravajuća pojava, o kojoj se rijetko go-vori, i da su kazališni amateri ostali i u ovome materijaliziranomsvijetu (pa i kazališnom) bliski kazališnom iskonu: ljubavi premaumjetnosti u kojoj nema financijskog interesa ili žudnje za sla-vom. Monografija otkriva kolika je snaga često podcjenjivanogakazališnog amaterizma. A kada govorimo o smotri hrvatskogakazališnog amaterizma, ona je u nešto više od proteklog polastoljeća, točnije od 1961. godine, više puta mijenjala svoj naziv.Tako do 1980. nosi naziv Festival dramskih amatera Hrvatske, paidućih 12 godina, do 1993., Susret kazališnih amatera Hrvatske,a od 1993. Festival hrvatskih kazališnih amatera.

Monografija na svojih 340 stranica, s nizom fotografija dajenam uvid u sve pore hrvatskoga kazališnog amaterizma. U po-pisu svih sudionika Festivala tijekom protekla pola stoljeća nala-zimo i dva kazališna amaterska društva Hrvata iz Mađarske:petrovoselsko Igrokazačko društvo, koje je sudjelovalo na Sus -

retu hrvatskih kazališnih amatera 2001. go-dine, te serdahelsku dramsku grupu AFA«Mura», koja je sudjelovala na Festivaludramskih amatera Hrvatske 1986. godine.

Dramska grupa AFA «Mura» sudjelovalaje na 27. susretu kazališnih amatera Hrvat-ske u Filipjakovu od 21. do 24. svibnja 1987.godine, s predstavom Korenje, nastalom te-meljem dramskog teksta Stipana Blažetina.41. Na Festivalu hrvatskih kazališnih ama-tera na Visu, od 23. do 26. svibnja 2001. go-dine sudjelovalo je i jedno društvo Hrvataiz Mađarske. Riječ je o petrovoselskomeHrvat skom igrokazačkom društvu, s pred-stavom Črljena mošnjica Ferenca Csepre -ghyja.

Je li to mnogo ili malo, zaključite sami.Kako autor navodi, do 2011. godine 450 an-sambala sudjelovalo je na Festivalu, s 783nastupa. A kako je bit kazališnog iskaza pai amaterskoga jezik, 2001. godine MatkoRaguž, član tadašnjega stručnog povjeren-stva, između ostaloga rekao je: «Jezik jeglav na odrednica predstave i bitno je da se

glumci govoreći, dobro osjećaju. U profesionalnom teatru glumaje često muka zbog nametnutoga standarda, a u predstavamašto smo ih vidjeli, gluma je radost.»

Branka Pavić Blažetin

Mišo Šarošac, voditelj Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe, pozdravio je autora knjige Damira Bačića, s kojim je razgovarao Mišo Hepp.

OBAVIJESTHrvatska samouprava Baranjske županije i Hrvatska udruga

„August Šenoa” organizira hodočašće u Međugorje od 6. do 8. svibnja (maja) 2016.

Opširnije može se informirati kod Miše Šarošca na telefonskom broju: 06-72/211-736, ili 06-30/8646-395.

Najveći iznos putnih troškova snosit će organizatori, za to sepo osobi traži samo 6000 Ft.Smještaj će biti u Međugorju u privatnoj apartmanskoj kući sdoručkom i večerom. Jedno noćenjestoji 21 euro, dakle dva polupansiona je 42 eura, što svatkoplaća na licu mjesta.Put se planira tako da autobus kreće od pečuškog parkirališta„Domus” 6. svibnja u 01 sat. Usput sestane u Mostaru na kraće razgledavanje grada, večera nas čekau Međugorju, gdje boravimo i drugidan. Vraćamo se 8. svibnja nakon doručka, sa stankom u Sara-jevu.Naručen je autobus za 48 osoba, što znači da će putovati onikoji su se prvi prijavili i uplatilidoprinos za putni trošak.Hodočašće podupire i Hrvatski ordinarijat Pečuške biskupije.

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuTrenutak za pjesmu

Attila József Attila József

Čista srca Čista srca

Nemam oca, matere, domovine ni vjere, ni boga ni kolijevke, poljupca ni djevojke.

Treći dan već ne jedem ni mnogo ni zalogaj. Svojih dva’est ljeta sjaj,mladost, snagu – prodajem.

Ne kupi li ih nitko blag, uzet će ih onda vrag. Čista srca krasti ću, zatreba li, ubit ću.

Zgrabit će me, vješati, dragoj zemlji predati, smrtonosna trava će s divna srca nicati.

Preveo: Enver Čolaković

Program Hrvatskog kazališta za travanj 2016. g.10. travnja u 17 sati Antun Karagić: Svijest – pučka igra, Salanta;11. travnja u 18 sati Margit Kaffka: Boje i godine – drama, sudjeluju plesači Pečuškogbaleta, Pečuško narodno kazalište Dvorana „N. Szabó Sándor”;19. travnja u 11 sati Tatjana Bertok Zupković: Mala pčelica Maja – lutkarska igra,Mohač;20. travnja u 10 sati Tatjana Bertok Zupković: Mala pčelica Maja – lutkarska igra, Sa-lanta;28. travnja u 12 sati Tatjana Bertok Zupković: Mala pčelica Maja – lutkarska igra, Kolj-nof.

Blagoslavljanje križa

Posebno započeto shodišće Petrovišćanov

Hodočašća od već sto kilometarov imajučvrstu tradiciju med Gradišćanskimi Hrva -ti, a svako ljeto je sve već vjernikov ki nase zamu napore, poteškoće, žrtvu pišače-nja i dostanu veliku sriću u cilju, je kadsamo na jednodnevnom, je kad na već-dnevnom vjerskom putovanju. Petroviš -ćani u velikom broju se otpravu vik uštajersko Celje, u augustušu, na veliko hr-vatsko hodočašće, a kad je štatua Putu-juće Celjanske Marije u naši hrvatski seli itamo je pelja put, je kad u skupnom gra-dišćanskohrvatskom sho-diš ću, je kad i samostalno.Ljetos fara Petrovoga Sela je2. aprila, u subotu, pozvalak skupnomu shodišću Ce-ljanskoj Madoni u Čajtu, svevjernike hrvatskih sel u Pin-čenoj dolini, a najvećimi supravoda sudjelivali i ganulise pišice iz Petrovoga Sela.Za hodočasnike južnogra-dišćanskoga sela je pak ovoputovanje bilo posebno izbog toga jer prvi put sunosili vlašći križ, koji je predkratkim napravljen u djela -

onici petroviskoga tišleraPetra Temmela. Novi križ,koji će se nositi i na velikohrvatsko shodišće u Celje, jemjesni farnik Tamás Várhe-lyi blagoslovio pred mnošt -vom vjernikov. Tamaš Hak- lić, ki je pak inicirao da ko-načno i Petrovišćani dobijusvoj križ, je slijedeće rekaoza uzroke: – Ovo ljeto će bitiza me jedan mali jubilej, jerpeti put ću se ganuti uCelje, a jur lani smo se po-minali od toga da vik poddrugim križem idemo mi

Petrovišćani, i da bi bilo dobro imati svojkriž. Ovomu je sad bilo pol ljeta i križ jesad napravljen iz pet roviskoga driva s pet -roviskimi meštari, tako da moremo reći daje raspelo čisto simbolično, a i petrovisko– tako je rekao rutinirani hodočasnik ki jebio siguran u tom da će ga odsad rado no-siti svenek na put vlasniki, petroviski vjer-niki ne samo u Austriju, nek i na raznedruge svetke i shodišća.

Tiho

Na sliki Tamás Várhelyi, Tamaš Haklić i Petar Temmel

23. Međunarodni sajamknjige

Budimpeštanski Međunarodni sajam knji -ge priznata je smot ra međuna rodne knjiške scene, dojmljiv stručni i kulturniforum regije. Za vrijeme festivala, od 21.do 24. travnja, Milenijski park (II., UlicaRókus 16 – 20) pretvorit će se u najvećuknjižaru. Dan 23. travnja bit će u znaku Svjetskoga dana autora i autorskih prava,budući da je UNESCO-ovu pobudu višedržava prisvojilo. Na ovogodišnji se festi-val očekuju autori iz tridesetak država,počasna je gošća Slovačka, počasni pisacJostein Ga arder. U sklopu manifestacije, upetak, 22. travnja, u prostorijama EurópaPonta (Ulica Lövőház 35) od 15.30 do17.00 sati u raspravi na temu «Nomadi, hi-bridi, expati – mlade skitnice u mla doj eu-ropskoj književnosti» sudjeluje i spisa -teljica Nataša Skazlić, koja na First NovelFestivalu predstavlja Hrvatsku. U subotu,23. travnja, u Dvorani «András Hess», od13 do 14 sati predstavlja se Napkút Kiadói hrvatski prozaisti Mirko Ćurić «A gyer-mek és a sárkány» (Dijete i zmaj) i KristianNovak «Anyaföldnek nehéz sara» (Črnamati zemla).

Pečuško Hrvatsko kazalište već dvije godine nema matičnu ka-zališnu kuću – radovi oko izgradnje novih i prilagodbe starih pro-stora izgleda kako su se otegli unedogled, stoga je i svečanapredstava Boje i godine upriličena u pečuškome Narodnom ka-zalištu. Roman M. Kaffka prilagodio je osječki književnik JosipCvenić, a režirao Jasmin Novljaković, profesor na Umjetničkojakademiji u Osijeku, s kojom pečuško Hrvatsko kazalište većdvije godine ima potpisani ugovor o suradnji.

Bravurozna Vlasta Ramljak, čiji smo povratak na scenu pe -čuškoga Hrvatskog kazališta s radošću dočekali, uz izvrsnebalet ne uloške, filmske kadrove i probranu glazbenu pozadinu,prikovala nas je za sjedalo u nepunom satu kazališnog doživ-ljaja.

„Već me dugo vremena okružuje lijepa i velika tišina. Dalekood mene život ide dalje. Ljudi koji sad život žive žele znati što ćeim se dogoditi sutra, prekosutra..." Naša glavna junakinja ovakonas uvodi u svijet mađarskoga građanskog društva s početka 20.stoljeća. Kroz prizmu njezinih sjećanja odigrava se scenska igra."Čovjek bolje ili gore odigra sve svoje predstave do kraja, ali nekao na pozornici." Iako je na prvi pogled pozornica život, ne, onaje tek slaba kopija života naše junakinje. U tom istom životu onaja prije tišine u kojoj sada ima vremena dozivati u sjećanje pro-tekle godine i ponovno i ponovno ih proživljavati, tražiti sebe.Uvijek je vrijeme bježalo ispred odluka koje su s njezinom voljomili protiv njezine volje odredile sve scene njezina života. „Svatkoje glavni lik za sebe i nitko ne prihvaća sporedne uloge.” Ima kadane izaberemo pravu, udaljujemo se smatrajući da je nevažna. Jernegdje u podsvijesti znamo da je kraj jednak za sve.

Sjajan tekst kojim ostarjela glavna juna-kinja pripovijeda o svome životu smireno isabrano u očajnom pokušaju nanovogagrađenja svijeta svoga djetinjstva, mlade-naštva, hlepnja prvoga braka i razočaranjadrugog. U mađarskom gradiću, u razdobljuizmeđu šezdesetih godina 19. i prvog de -set ljeća 20. stoljeća jedna žena, puna željai snova, buni se protiv pravila društva kojise i tako urušava, pokorava se neumolji -vosti sudbinskih udaraca i naposljetku spo-kojno prihvaća dano i zadano joj. Ali ipak„bilo bi dobro sve ponovno istražiti, šarenetrenutke naše mladosti, melodiju naših ri-ječi... sve i neznane, zaboravljene uzrokesvega što nam se dogodilo, one koji se za-sigurno skrivaju u sivim dubinama izumrlihili začahurenih dana iza nekog tajanstve-nog zastora naše duše. Bilo bi dobro – jerod svih stvari na ovome velikom svijetu

ipak sam sama sebi najzanimljivija – ako jednom sve izgubi svojuboju, a krajolik oko nas posivi, izgubili smo doista samo danekojih se ne sjećamo.”

Stoga nam u starosti, tišini i usamljenosti, uz činjenicu kakosmo doživjeli i mnogo gorih trenutaka, preostaje razmišljanje onjima i mladosti, propuštenim i iskorištenim prilikama... jer sta-rost se osjeti tek u izvanjskim predmetima. Stoga glavna junaki-nja euforično kazuje sjećam se, sjećam se... i scena oživljava,mladošću, nadom, poletom, gorčinom, ljubavlju i razočarenjem...svijetom koji propada, ustupa svoje mjesto nadolazećem,novom, poletnijem, hrabrijem... Preko osob ne priče pripovijedase priča društva na prekretnici dvaju stoljeća... i položaja žene uistom džentri društvu iz pera Margit Kaffka.

Ova drama s baletnim ulošcima i filmskim kadrovima prizivakazalište koje se u svom izrazu koristi i novim medijima bliskegledateljstvu trećega tisućljeća, približavanje je to iskazu komp -leksnog kazališta. Baletni umjetnici u predstavi izvrsno su odglu-mili svoje uloge. Njihove geste i pokreti, plesni koraci, snažne suriječi koje potvrđuju glavnu junakinju. Prvi neljubljeni muž JenőVodicska, kojeg bira majka... umjesto prve ljubavi Endrea Tabó-dyja. Nakon smrti prvog muža nadu vidi u drugomu, DénesuHorváthu, ali slijedi još jedno razočaranje, još jedna uloga podre-đene, napuštene, same sebi ostavljene i nezadovoljene ženeMagde Pórtelky. Napušta je muž, kako kaže, hvala Bogu, djecasu daleko, preostaje tišina koja unatoč svemu u sebi krije smire-nje i ljepotu, koju nose sjećanja na davne događaje i ljude.

Branka Pavić Blažetin

KAZALIŠTE n 9 n

Bogatstvo...

U ulozi Magde briljirala je Vlasta Ramljak.

Boje i godineTemeljem romana Színek és évek jedne od najpoznatijih mađarskih spisateljica 20. stoljeća Margit Kaffka, što gaje s mađarskoga na hrvatski jezik prevela Jadranka Damjanov s naslovom Boje i godine, a objavila izdavačka kućaDisput 2006. godine, osječki književnik Josip Cvenić načinio je prilagodbu romana za pečuško Hrvatsko kazalište.Drama s baletnim ulošcima Boje i godine premijerno je izvedena 1. travnja na sceni pečuškoga Narodnog kazališta,u Dvorani „N. Szabó Sándor". Režiju je potpisao Jasmin Novljaković, profesor na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.Glavni lik igra glumica Vlasta Ramljak, uz plesače Pečuškog baleta: Írisz Nagy, Virág Zoé Hoffman, Lőrinc SomaKerekes, Zsolt Molnár, Szilárd Tuboly. Scena je rađena po zamisli umjetnika Zlatka Kauzlarića Atača. Izbor glazbepotpisuje Balázs Vincze, kostimografiju Zsuzsa Tresz, snimateljski rad Damir Chytil, koreografiju Balázs Vincze,asistent je redatelja Gyula Béri.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

HOŠIG-ovo natjecanje u kazivanju stihova na hrvatskome jeziku

Kada utihnu školska zvonaU knjižnici budimpeštanske Hrvatske škole 22. ožujka ustrojeno je natjecanje u kazivanju stihova na hrvatskomejeziku. Nadmetanju je sudjelovalo četrdeset i pet kazivača, od 1. razreda osnovne škole do 12. razreda gimnazije.Njihove je interpretacije vrednovao prosudbeni odbor, na čelu s predsjednicom, scenskom umjetnicom Petrom Griš-nik, te članicama: voditeljicom Hrvatskoga đačkog doma Esterom Daražac i bivšom odgajateljicom KornelijomGombaš.

Otkada se zemaljska kugla vrti oko osi, ljudski su osjećaji ispje-vani u tisuću boja i nijansa. Vješte su ih ruke zabilježile, a darovitipojedinci kazivali. Nadareni su se i toga dana okupili u školskojoazi pisane riječi kako bi, sada već na školskoj razini, pokazalisvoje umijeće. Pobjednici su oni jer su najbolji u svome naraštaju.Na natjecanje su ih pripremile učiteljice, nastavnice i profesoricehrvatskoga jezika i književnosti te odgajateljice. Za provedbu od-govorna je bila profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Ma-rijana Jakošević. Članice prosudbenoga odbora odista nisu imalelak zadatak, doduše, ove je godine i broj sudionika bio manji odlanjskoga zbog bolesti učenika, ali i zbog vrsnih kazivača. Za re-citatore nižih razreda, četiri učenika po razredu, odabrani su sti-hovi u skladu s dobi, Gustava Krkleca, Paje Kanižaija, LukePaljetka, Arsena Dedića, Dubravka Horvatića, Mladena Kušeca iliVesne Parun. Za kazivače viših razreda – po sedam učenika 5. i 6.razreda, dvoje iz 7. te troje iz 8. razreda – uz već narečene autore,ostvaraji Ivice Vanje Rorića, Božice Jelušić, Miodraga Stanisavlje-vića, Tina Kolumbića, Antuna Gustava Matoša, Saše Užarevića,Miroslava Krleže ili Dobriše Cesarića. Za gimnazijalce, međuinima, Franje A. Zlovića, Sergeja Jesenjina, Anđelka Vuletića,Slavka Mihalića, S. S. Kranjčevića ili Čede Price. I ovoga su putaprednjačili stihovi te kako bi se nadmetanje provelo bez ometa-nja, isključilo se školsko zvono, a kazivači nižih razreda nakonnas tupa napustili su prostoriju.

Natjecali su se recitatori koji su već, moglo bi se reći, stekli ru-tinu jer redovito nastupaju na školskim priredbama, ili su većpob rali pokoji bolji rezultat na lanjskom natjecanju kazivanja sti-hova na hrvatskome jeziku ili na nadmetanju u kazivanju pričena hrvatskome jeziku. Moglo se opaziti da natjecatelji razumijutekst, tko su oni koji su više prisvojili misli, a također hvalevrije-dan je i njihov naglasak ili ritam pri kazivanju. No bilo je i onihkoji su isprva bili pomalo nesigurni, ali to se za nekoliko sekundiveć i zaboravilo, ili nekima jako se žurilo i zamalo u jedan dahodrecitirali pjesmu. U kategoriji nižih razreda odista je samo ni-

jansa bila razlika između pojedinih kazivača. Posebno mi se doj-mila recitacija Vedrana Jenjika, koji je odlično komunicirao s pub -likom, također i ljupkost Danijela Lukača. Mira Döhrmann sjajnoje artikulirala, jasno se čuo svaki glas. Pri kazivanju pjesme Zecsa govornom manom (M. Stanisavljević) pomislila sam kako Nim -rod Kepeš odista ima govornu manu, imao je sjajan nastup. GrgaSabo i ove me je godine uvjerio da je dobar interpretator. Vrsnakazivačica Tena Šindik dokazala je da zna i može još i bolje, apravo mi je iznenađenje bila Deniza Dancs, koja je ovoga putapokazala i svoje interpretatorsko umijeće. Dorka Paradi i Ivan Mo-mirov odista zavređuju svaku pohvalu, oni su bili naj-najkazivači.Samo hrabro Danice Romac, Luca Molnar, Nina Šindik. Naravno,niz bi se mogao nastaviti... svi su bili odlični. Najboljim kaziva-čima Petra Grišnik uručila je spomenicu, vrsni naslov hrvatskeknjiževnosti i čokoladu.

Čestitam svim sudionicima natjecanja i njihovim nastavni-cama jer i ove je godine priredba vjerno slovila kao blagdanhrvat ske riječi.

Kristina Goher

Rezultati po razrednim kategorijama:

1. – 2. razredi:I. Vedran Jenjik, 2. r., D. Horvatić: Tisuću zašto;II. Deva Kordaš, 2. r., G. Krklec: Praznik ljeta;III. Viktorija Kočiš, 1. r., J. Č. Bandov: E, baš hoću;Posebna nagrada: Danijel Lukač, 1. r., Prvoškolski život.

3. – 4. razredi:I. Nina Šindik, 4. r. Z. K. Kišur: Pričaj mi, bako;II. Mira Döhrmann, 3. r., Z. Balog: Kupovanje vremena;III. Oliver Kapor, 4. r., L. Paljetak: Na divljem zapadu;Posebna nagrada: Keve Kordaš, 3. r., P.

Kanižaj: Ljudi i životinje.

5. – 6. razredi:I. Nirmod Kepeš, 5. r., M. Stanisavljević: Zec sa govornom

manom;II. Réka Faggyas, 5. r., I. V. Rorić: Sreća;III. Milena Marinković, 6. r., O. S. Ivančević: Zaljubljena u čitav

svijet;Posebna nagrada: Grga Sabo, 5. r., B. Jelušić: Kutija s bojama.

7. – 8. razredi:I. Tena Šindik, 8. r., S. Užarević: Pjesma o djetinjstvu;II. Danica Romac, 8. r., A. G. Matoš: Utjeha kose.

Gimnazija: I. Dorka Paradi, 10. b r., S. Mihalić: Put u nepostoja-nje; Ivan Momirov 10. a r., S. Jesenjin: Pismo majci;

II. Deniza Dancs, 9. r., D. Cesarić: Povratak;III. Majra Prekajski 10. a r., D. Cesarić: Skrivena bol; III. Kyra Ž. Sabo, 11. r., Č. Prica: Ljubav;Posebna nagrada: Sineta Schmidt: V. Parun: Ti koja imaš nevi-

nije ruke.

Najbolji kazivači ustanove školske godine 2015./16.

Hrvatsku delegaciju smo rano otpodneprimili u petroviskom kafiću «Nazdravlje».Zamjenik općinskoga načelnika DavorČiž mešinkin, predsjednica Društva «Našadjeca» Virje Martina Molnar, predsjednicaGlumišne družine Virje Nataša Sušanj, terpredsjednik HPD «Ferdo Rusan» DavorBušić su Gradišćanskim Hrvatom dospili sjednim ciljem da se uspostavu kontakti ida se na prijateljskoj osnovi izgradjuje isuradnja kulturnih društav, vjerskih zajed-nic, športskih ekipov, a da se na neki načini poslovno zbližavaju hrvatski političari. –Gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj smodošli zbog toga što smo mi uvijek posebnii htjeli bismo uspostaviti kontakte sa svimHrvatima i na malo neobičajnim mjes -tima. Htjeli bismo da se povežemo, dru-žimo i da se veselimo te njegujemokulturnu tradiciju i na kraju krajeva popi-jemo i čašu vina – je istaknuo prilikom na-šega razgovora donačelnik Virja, i ovput jeizrazio želju da bi rado vidili Petrovišćanena centralnom dogodjaju i na Danu op-ćine u Virju i proslavi dobročinstva Sv.Martina, kad se tajedan dan priredjujurazne priredbe, početo od zabavnih prikvjerskih i društvenih karaktera. U Petro-vom Selu su goste dočekali načelnica Pet -rovoga Sela Agica Jurašić-Škrapić, pred -sjednica Ana Škrapić-Timar i dopredsjed-nik mjesne Hrvatske samouprave Raj-mund Filipović, i veljek su se našle skupnetočke u diskusiji i predstavljanju svestra-noga vridnoga djelovanja na hrvatskompodručju. Sličnosti su vidljive pokidob i

Virje ima svirače, igrokazače, pjevače,športaše, a najbolje je to nazočnim pred-stavio Davor Bušić: – Pjesma i ples svugdjeotvaraju vrata i mi bismo voljeli proširitinašu suradnju s folklorašima, koji imajudeset koreografija, a i pedesetak novihčlanova od 7 do 12 godina. Imamo pje -vač ki zbor koji pjeva pjesme crkvenog isvjetovnog karaktera, kao i popularnemelodije, mužikaše koji sviraju na tradicij-skim instrumentima, likovnu sekciju sadvadesetak članova, koja jeoslikala i virovsku pisanicu.Naše župe je nebeski zaš titnikSv. Martin i mi smo jedno mjes -to od trih u Hrvatskoj koje imastopu ovog sveca. Tek smo seupoznavali, ali ja se nadam dabudemo još gostovali, mi kodvas, i vi kod nas, jer bitno je dasurađujemo da ne zaboravimo,tko smo i što smo. Zbog toga senadam da ćemo što prije, štobolje i kvalitetnije surađivati –su zvučale riči predsjednika vi-rovskih jačkarov. Nataša Sušanjje veljek našla svoju kolegicupredsjednicu Igrokazačkogadruštva i kako se je ispostavilo,već je dogovorena i razmjenatekstov. Glu mač ko društvo uVirju postoji kih devet ljet i juršest put je predstavilo županijuna državnoj smotri kazalištar-cev. Virjanke su na glasu i kotkošarkašice i igraju u kvalifika-

ciji za prvu ligu, a naselje se zove kot i naj-košarkaškije mjesto u Hrvatskoj. – Prvi doj-movi su izvrs ni, domaći ljudi, domaćasredina, mirno mjesto i iskrenost vladaovdje kod vas. Hvala na dobrodošlici, osje-ćamo se kao doma, voljeli bismo još doćik vama, a isto tako i vama poželjeti da do-đete u naše Virje da vam vratimo ovaj sus -ret današnji – je naglasila Nataša Sušanj.A vjerojatno je do takovoga srdačnogaspravišća došlo i na daljnjem putovanjupo Gradišću, jer za Petrovim Selom slijedioje posjet Hrvatskom Židanu, kade je gostedočekao Štefan Krizmanić, načelnik ipredsjednik mjesne Hrvatske samou-prave, ki je u mjes nom domu kulture ipredstavio kako se njeguje hrvatska rič ikultura. Zato su bili odlični primjeri i mjes -ni tamburaši ki su uprav onda imali probu.U kasni večerni ura je delegacija zašla uKoljnof, tamo su gostodavatelji bili do-maći poglavar Franjo Grubić i predsjednikDruštva Hrvati, dr. Franjo Pajrić, a bilo jevrimena i za posjet Etnomemorijalnogacentra Gradišćanskih Hrvatov kot i za raz-govor i ispitkovanje mogućnosti konk -retne suradnje.

Tiho

GRADIŠĆE n 11 n

Predstavniki Virja kod Gradišćanskih HrvatovSuradnje med našimi seli, školami i društvi u Gradišću i naselji u Hrvatskoj, nekako su se najprije narodile na privatnomplatnu pak se je nek kasnije proširilo i raslo peršonsko poznanstvo u društveno. Naravno da je bilo tako i u ovom slučaju,kad su predstavniki Virja zašli u Gradišće. Zahvaljujući Davoru Diviću, članu HPD-a «Ferdo Rusan», ki jur duga ljeta sevraća u Gradišće, negda sa službenim, negda s privatnim razlogom, 24. marcijuša, u četvrtak, dopeljani su k nam i pred-stavniki Virja, iz srca Podravine.

U kafiću „Nazdravlje" u Petrovom Selu

Već 10. godinu svakoga Mladog Uskrsa priređena je folklorna pri-redba Dravsko proljeće koja je susretište Hrvata s obje straneDrave. Cilj je susreta, između ostalog, i uspostava prijateljske vezes obje strane granice. Ova je kulturno-društvena manifestacijaokupila mnoštvo gostiju iz svih regija Hrvata u Mađarskoj, a gostisu u velikom broju stigli iz hrvatskih gradova, naselja. Na taj suse dan mnogi vratili u svoje rodno selo kako bi se susreli sa starimprijateljima i obiteljima. Već mnogi žive u gradovima, ali ovomprilikom i oni mogu zaboraviti na svakodnevni život i posjetomu Podravinu vraćaju se u prošlost jer ih uspomene ovamo vuku.Na ovoj jubilarnoj priredbi prvog dana odigran je malonogome-tni turnir s momčadima iz Sopja, Nove Šarovke, te Starina i Mar-tinaca. U natjecanju u kuhanju lovačka su društva izmeđuostalog kuhali kotlovino, perkelt od divlje svinje, riblju juhu, aneki su pekli kobasice i meso od divljači. U večernjim satima sti-gao je domaći tamburaški orkestar Biseri Drave te je uz njihovusvirku završilo prvi dan Dravskoga proljeća, dakako, uz dobrodruštvo i odličnu hranu.

Drugi je dan počeo godišnjim susretom Saveza Hrvata u Ma-đarskoj, u mjesnom domu kulture te je istodobno počela i kul-turno-gastronomska priredba pod nazivom „Kultura igastronomija Hrvata u Mađarskoj”. U popodnevnim satima većidio nazočnih ušao je u mjesnu crkvu gdje je svetu misu na hr-vatskom jeziku služio sopjanski župnik Augustin Tašić uz konce-lebraciju vlč. Joze Egrija. Zatim je od crkve krenula povorka krozaselo sastavljena od ovih družina: domaći Tamburaški orkestar Bis-eri Drave, martinački Ženski pjevački zbor Korjeni, lukoviški KUDDrava, barčanski KUD Podravina, pečuški KUD Tanac, sopjanskiKUD Podravac, čađavički KUD Podravina, voćinski KUD Voćin imuška klapa Eufemija s otoka Raba. Na više stajališta u selu mje-štani su ih ugostili pićem i raznovrsnim kolačima, a oni su oku-pljenima pokazivali svoja plesačka i pjevačka umijeća. Potom jepočeo folklorni program pod velikim šatorom u srcu sela. Doma-ćin priredbe, starinski načelnik Šandor Matoric pozdravio je na-zočne, posebice je spomenicom zahvalio uime organizatora

voditelju KUD-a Tanac Jozi Savaiju koji je prijedeset godina zajedno s njim potaknuo manife-staciju Dravskog proljeća. Spomenicu i novčanunagradu uručio je i starinskomu Tamburaškomorkestru Biseri Drave koji prenosi nadaleko dobriglas sela, ističući njihov nastup na natjecanjumladih talenata Poleti paune. Starinski je načel-nik također svim KUD-ovima sudionicima dese-tog, jubilarnog Dravskog proljeća uručio spo -menicu. Nazočne je pozdravio i sopjanski načel-nik Josip Granjaš te su zajedno sa starinskim na-čelnikom izmijenili zahvalnice i prigodne pok -lone. Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državnesamouprave u Mađarskoj, pozdravivši nazočne,predao je HDS-ovu zahvalnicu Tamburaškomorkestru Biseri Drave, u znak priznanja za promocijuhrvatske kulture u Mađarskoj naglašujući kako ihje HDS već prije nagradio skromnom novčanomnagradom. U nazočnosti brojnih uglednika jav-

nog i političkog života u Hrvata u Mađarskoj, te iz Virovitičko-pod ravske županije, generalne konzulice Vesne Haluge otpočeoje bogati kulturni program. Svi su sudionici dali sve od sebe i po-kazali da pjesma i ples nemaju granica, stvorili su odlično ozračje,a publici su time pružali nezaboravne trenutke. Nakon večere sli-jedio je koncert slavonskoga pjevača Šime Jovanovca, koji je za-bavljao nazočne svojim pratećim sastavom Prijatelji.

Tako je završilo ovogodišnje Dravsko proljeće, koje je ostva-reno s potporom Saveza Hrvata u Mađarskoj, Zajednice podrav-skih Hrvata, Hrvatskoga kulturnog i sportskog centra „Josip GujašDžuretin”, Ministarstva ljudskih resursa, Općine Sopja, starinskeSeoske i Hrvatske samouprave.

Luca Gažić

n 12 n PODRAVINA

Starinski načelnik Šandor Matoric sa suprugom i gostima, sopjanskim načelnikomJosipom Granjašem i čađavičkim načelnikom Mirkom Rončevićem

Starinski Tamburaški orkestar i zbor Biseri Drave

Deseto, jubilarno Dravsko proljeće u StarinuIz godine u godinu, jedne godine na mađarskoj, druge godine na hrvatskoj strani Drave, u Sopju i Starinu, u organizacijimjesnih samouprava prije spomenutih naselja priređuje se Dravsko proljeće. Ovogodišnje Dravsko proljeće bilo je jubi-larno, deseto u nizu, a održano je 1. – 2. travnja u Starinu.

MALA STRANICA n 13 n

Za pametnice i pametne

Proljetni kviz1. Kada započinje kalendarsko proljeće?

a) 21. ožujkab)22. ožujkac) 1. travnja.

2. Što je proljetna ravnodnevnica?a) Proljetna je ravnodnevnica pojava kad ti je sve ravno.b)Proljetna je ravnodnevnica pojava kad dan i noć podjednako

traju.c) Proljetna je ravnodnevnica pojava kad dani postaju duži.

3. U proljeće dani i noći vremenski traju:a) dani su duži, a noći kraćeb)noći su duže, a dani kraćic) dani i noći jednako traju.

4. Koje cvijeće nazivamo „vjesnicima proljeća”?a) krizantemeb)začinsko biljec) visibabe, jaglace i tulipane.

5. Kakvo je vrijeme u proljeće?a) svježe i maglovitob)toplije i promjenljivoc) suho i vjetrovito.

6. U proljeće se s juga vraćajua) lisiceb)životinje koje su spavale zimski sanc) ptice selice.

7. U proljeće su grane punea) pupovab)plodovac) suhog lišća.

8. Iz pupova se razvijaju a) plodovib)cvjetovi i listovic) grane.

9. Što se radi u proljeće u vrtu ivoćnjacima?

a) bere se plodb)sije sec) sakuplja se lišće.

10. Kojeg proljetnog datuma obil-ježavamo DanplanetaZemlje?a) 22. ožujkab)20. travnjac) 22. travnja.

Svjetski dan baštine

Dana 18. travnja obilježava se Svjetski dan baštine, pa je dobroprisjetiti se, sa zahvalnošću, svih onih dobrobiti koje su namostavili naši predci. Svjetskim danom baštine podiže se svijesto zaštiti i očuvanju svekolike kulturne baštine. Nju čini ukupnokulturno i civilizacijsko naslijeđe, stvarano neprekidno od pra-povijesnih i antičkih vremena do danas, koje odražava naša po-vijesna, nacionalna, kulturna, vjerska i civilizacijska samo -bitnost.

Što je baština?Baština (kadšto i djedovina ili očevina) odnosi se na imanje kojeje naslijeđeno iz prošlosti. Označava i ukupna iz prošlosti saču-vana i njegovana dobra. Pojam ima niz značenja: može značitiprirodnu baštinu – baština flore i faune, geologije, krajolika, kul-turnu baštinu – ostavštinu fizičkih tvorevina i nematerijalnihdobara, nacionalnu baštinu, svjetsku baštinu, povijesnu baš -tinu, nematerijalnu kulturnu baštinu itd.

Znate lizašto pčele „plešu“? Kada pčelapronađe izvor hrane, leti natrag upčelinjak da bi to javila drugimpčelama. Prema načinu na koji sevrti ostale pčele točno znaju kamotrebaju letjeti. Pčele na nožicamaimaju tzv. četkice, a na prednjima svoje vrsne češljeve kojimačiste ticala. Sakupljanje nektara težak je rad. Pčela mora izlet-jeti iz pčelinjaka deset milijuna puta da bi sakupila dovoljnonektara za jedan lončić meda.

Mali jezični savjetnik

Odmoriti ili odmoriti seGlagol ODMORITI prijelazni je i povratni glagol. Prijelaz ni

je kad uz njega stoji objekt, tj. dio tijela: ODMARAM

NOGE. Ako uz njega ne stoji objekt, taj je glagol povrat ni,

što znači da NE SMIJE biti bez zamjenice SE. Dakle, poslije

posla ne odmaram, nego SE ODMARAM.

Na svetoj misi za preminulog mons.Blaža Horvata pribivali su vjernici izsvih hrvatskih pomurskih naselja,članovi zborova, hrvatskih samo -uprava, te se od njega oprostili i po-ložili vijence na varaždinskomegroblju. Uime Varaždinske biskupijeod svog kolege, prijatelja oprostio seAntun Hoblaj, župnik crkve sv. Ja-koba u Prelogu, dekan Donjomeđi-murskog dekanata. Riječi opraštanjai posljednji pozdrav pročitala je Ma-rija Vargović, predsjednica Hrvatskesamouprave Zalske županije, uimepomurskih Hrvata:

„Teške su riječi kada je žalosnaduša jer smo izgubili našega dragogapastira koji nas je uvijek hrabrio u vjeri,koji nam je pomogao da nakon dugogniza godina ponovno udomaćimo hr-vatsku riječ u našim crkvama.

Gotovo dvadeset godina pratili stenašu hrvatsku vjersku zajednicu,ustrajno skrbili o njoj služeći mise na hrvatskome jeziku, vodeći križ -ne putove, hodočašća u našemu marijanskome svetištu u Homok-komáromu, pomagali ste nam pri učenju hrvatskih crkvenihpjesama, molitava i s odanošću govorili o Božjoj ljubavi. Svoje po-mursko „stado” niste napustili sve do zadnjega, sve dok ste imalisnage. Dragi oče Blažu, nećemo vas nikada zaboraviti jer vi ste sesa svojom poniznošću, skromnošću i ljubavlju upisali u naša srca.

Obećavamo da ćemo nastaviti pjevati lijepe hrvatske crkvene pjes -me, da ćemo se nadalje moliti na hrvatskome jeziku, kako ste nasVi učili.” Uime Sambotelske biskupije oprostio se István Marton, serda-helski župnik. Puhački orkestar letinjske Glazbene škole tihom jeglazbom otpratio svećenika Blaža na pos ljednji počinak.

beta

n 14 n POMURJE

Uime pomurskih Hrvata oprostila se Marija Vargović.

Svi pomurski zborovi otpratili su mons. Blaža Horvata na posljednji počinak.

Posljednji pozdrav na varaždinskome groblju

Pomurski su Hrvati 29. ožujka ispratili mons. Blaža Horvata, svećenika Varaždinske biskupije, kanonika i rektoravaraždinske katedrale, na posljednji počinak. Mons. Blaž Horvat gotovo dvadeset godina skrbio je o pomurskim Hr-vatima i pomogao da u njihovu vjerskom životu bude nazočan i hrvatski jezik, redovito je podučavao zborovima hr-vatske crkvene pjesme, molitve. Njegov je „odlazak” veliki gubitak za pomurske vjernike.

POMURJE – Stručno povjerenstvo Me -đimurske popevke odabralo je izvo -đače za 32. središnju smotru Hrvatskepučke popijevke iz Međimurja. Napopisu su solisti i zborovi i našehrvatske zajednice: Oršolja Kuzma izBudimpešte s pjesmom Vu Kaniži fajnidečki horvatski, Mješoviti pjevački zborKUD-a Sumarton s popijevkom „Čuješ,golub, čuješ”, serdahelski Mješovitipjevački zbor s popijevkom „Podoblokom”, kaniška Mješovita pjevačkaskupina s pjesmom „Žena moja, ružamoja”. Na prijedlog povjerenstva, na Dječjojsmotri Međimurske popevke u Sv. Mar-tinu na Muri nastupiti će Vivien Buda iVeronika Kos, učenice keresturske Os-novne škole „Nikola Zrinski”.

Poziv za dostavu prijedlogaSukladno Pravilniku za dodjelu odličja Hrvatske državnesamo uprave, pozivamo članove i odbore Skupštine, područnehrvatske samouprave, hrvatske manjinske samouprave,hrvatske udruge, hrvatske ustanove da dostave svoje prijed-loge za dodjelu odličja.

Prijedloge možete dostaviti u ovim kategorijama:

1. Za istaknutu djelatnost na području hrvatskog odgoja iobrazovanja u Mađarskoj;

2. Za istaknutu djelatnost na području hrvatske kulture uMađarskoj;

3. Za hrvatsku mladež u Mađarskoj;4. Za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga društveno-

-političkog života u Mađarskoj.

Odličje se dodjeljuje za priznanje djelatnosti osobama, kolek-tivu, udrugama i ustanovama koje su se svojim radom,djelatnošću posebno istaknule na polju jačanja hrvatske na-cionalne svijesti, pridonijele razvoju hrvatskoga jezika i kul-ture, za koje se vežu istaknute osobne i kolektivne zasluge.Jedan predlagač ima pravo predložiti samo jednoga kandi-data.Prijedlog za odličje predaje se na obrascu koji možete naći naweb-stranici www.glasnik.hu.Prijedlog za dodjelu Odličja treba stići na adresu UredaHrvatske državne samouprave (1089 Budimpešta, Bíró L. u. 24,e-mail: hrsamouprava@ chello.hu) najkasnije do 15. lipnja2016. godine.

SA SVIH STRANA n 15 n

SREDNJOEUROPSKI KNJIŽEVNI DIJALOZIMađarski konzulat u Hrvatskoj, Grad Dubrovnik u suradnji saSveučilištem u Dubrovniku i Zakladom Caboga Stiftung or-ganizira znanstveni kolokvij Srednjoeuropski književni di-jalozi (kulture, jezici i književnosti u kontaktu) u Dubrovnikuu prostoru Ljetnikovca Bunić Kaboga u razdoblju od 13. do16. travnja 2016. godine. Kroz komparatističke rasprave pro-pitivat će se položaj hrvatske književnosti u srednjoeurop-skom i mediteranskom kontekstu i u književnim dijalozimauspostavljati relacije hrvatske i drugih književnosti krozdruštvenopovijesni pregled. Jednako tako vrednovat će sehrvatska, posebice dubrovačka književnost, s motrišta razno-likih kulturnih, društvenih, povijesnih i političkih utjecaja ko-jima je tijekom povijesti bila izložena, raščlaniti povijesni iknjiževni tjekovi u višekulturalnim dodirima i prožimanjima.Sudionici i gosti istaknuti su sveučilišni nastavnici,povjesničari i teoretičari jezika i književnosti, novinari i ured-nici iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije i Češke. Međupredavačima na skupu će govoriti glavna i odgovorna ured-nica Medijskog centra Croatica Branka Pavić Blažetin, naslovje njezina izlaganja: Dvadeset i pet godina samostalnogatjednika Hrvata u Mađarskoj.

PETROVO SELO; DONJA ZELINA – Kako smo većputi naja -vili, petroviska škola već od 1985. odgaja prijateljsku vezu sosnovnom školom u Donjoj Zelini. Nedavno su promijenilistaru tradiciju, kako su se dotada našli svako ljeto jednoč nadva dane. Sad već drugo školsko ljeto teče po novo: u svakomškolskom ljetu se najdu dva puta, a to tako da u jesen dojduZelinčani u Petrovo Selo na tajedan dan, a na protuliće idupetroviski školari u matičnu zemlju. Kako je prošlo ljeto bila30. obljetnica postojanja prijateljske veze, u Petrovom Selusu slavili s velikom feštom. Isto tako ovput, 10. aprila, ganulase je delegacija u Donju Zelinu. U okviru lipoga i kvalitetnogaprograma ravnateljica zelinske škole Branka Dananić za -hvalila se je svim sudionikom da su s aktivnim sudjelovanjemsačuvali ovu vezu. Na priredbi su bili i nekadašnji inicijatoriove suradnje: Laslo Škrapić iz Petrovoga Sela i AnđelkoKostelić iz Hrvatske. Spomenili su se i pokojnoga Janoša Tem-mela ki je bio isto aktivan član tadašnje grupe.Učeniki od 4. do 8. razreda sve skupa jedinaestimi su ostalina tajedan dan u Zelini. U bogatom programu imaju i učenjei zabavu. Dopodne su na nastavi s domaćini, a otpodne ihčeka kupanje na bazenu, izlet u Zagreb, posjet brojnih muze-jov, pogledanje kazališnih predstavov, a zadnji dan cjelod-nevni izlet u Samobor.

Hrvatski ženski zbor „Ljubičica” iz Petrovoga Sela Vas srdačno poziva

NA SVOJ 30. JUBILEJ, koji će se održati 17. aprila,

u 15 uri u mjesnom domu kulture.Nastupaju: Zbor Desiderium

iz Zagreba i kulturne grupe Petrovoga Sela:

Hrvatski ženski zbor LjubičicaHKD Gradišće i svirači

Tamburaški sastav KopriveIgrokazačko društvo

Hrvatski ženski zbor „Ljubičica” iz Petrovoga Sela Vas srdačno poziva

NA SVOJ 30. JUBILEJ, koji će se održati 17. aprila,

u 15 uri u mjesnom domu kulture.Nastupaju: Zbor Desiderium

iz Zagreba i kulturne grupe Petrovoga Sela:

Hrvatski ženski zbor LjubičicaHKD Gradišće i svirači

Tamburaški sastav KopriveIgrokazačko društvo

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68. HU ISSN 1222-1270

BIZONJA – Kako nam je rekla Edita Horvat-Pauković, savjetnica za hrvatski jezik u Gradišću, škole u ovoj regiji kanu staru tradicijui dalje nastaviti s regionalnim jezičnim naticanjem, koje se ovo ljeto priredjuje 18. aprila, u pondiljak, u Dvojezičnoj školi Bizonje.Za jednoljetnom pauzom će se drugi tajedan okupiti najbolji gradišćanski školari u bizonjskoj školi da pred tročlanim žirijem po-ložu „ispit hrvatskoga znanja”. Bizonjci su ljetos domaćini ove priredbe, a program financijski podupira i Savez Hrvata u Mađar-skoj.

GORNJI ČETAR – Za prvim MiCROfonom u državnom pjevanju Hrvatov i Hrvatic u Petrovom Selu, u Gornjem Četaru 22. aprila, upetak, početo od 15 uri se priredjuje u mjesnom kulturnom domu jur 15. GRAJAM (Gradišćanska jačka mladih). Po riči glavne or-ganizatorice, učiteljice hrvatskoga jezika u mjesnoj školi, Anice Poljak-Šaller, ljetos će četarski kulturni dom napuniti s jačkom iveseljem već od dvadeset izvodjačev iz Petrovoga Sela, Koljnofa, Hrvatskoga Židana i Gornjega Četara, a većinom su ovput ta-lentirani jačkari iz nižih razredov osnovne škole. Pjevački spektakl otvaraju domaći školski tancoši.

Druženje uz molitvuHarkanjski Mješoviti hrvatski zbor već više godina družise s moslavačkim Crkvenim zborom. Druženje je godi-nama preraslo u čvrsto prijateljstvo. Redoviti su zajed-nički programi i susreti na koncertima, svetim misama islavljima, druženjima. Tako je u ovogodišnjoj korizmi, naCvjetnicu, Mješoviti hrvatski zbor bio u Moslavini. Moliose križni put, pjevale stare crkvene pjesme. Slijedila jemeditacija, molilo se i pjevalo o muci Isusovoj. Duševnose pripremalo za Veliki tjedan. Budući da je bila korizma,druženje je bilo skromnije. Pjesma i ples će se nadokna-diti tijekom sljedećeg susreta. Sa Zborom je putovao ižupnik harkanjske rimokatoličke crkve, velečasni Ladis-lav Ronta.

SALANTA – Dana 15. travnja organizira se Hrvatski dan škole.Uz brojne programe koji čekaju djecu i znatiželjnike, toga danasalantsku osnovnu školu posjetit će i izaslanstvo strizivojskeprijateljske škole, na čelu s ravnateljem tamošnje škole AndromMršićem i zborom ravnatelja iz Osječko-baranjske županije. S njima u društvu u Salanti boravit će i ravnatelj izdavačkogpoduzeća Školska knjiga. U sklopu programa bit će predstav -ljanje udžbenika i predavanje o digitalnim udžbenicima, izvi-jestila nas je nastavnica Eva Bedić Adam.

BUDIMPEŠTA – Završnica Državnoga natjecanja osnovnoško-laca iz hrvatskoga jezika, književnosti i narodopisa za učenikeškola s predmetnom nastavom hrvatskoga jezika bit će u četvr -tak, 21. travnja, s početkom u 10 sati u Croaticinim, prostori-jama. Nastupe natjecatelja vrednovat će tročlani prosudbeniodbor, na čelu s predsjednicom Timeom Bockovac te člano-vima Stipanom Karagićem i Tomislavom Krekićem. Nadmetanjeorganizira Zavod za istraživanje i razvoj prosvjete, koordinato-rica je nadmetanja suradnica Zavoda Magdalena Šibalin Kühn.

BUDIMPEŠTA – Udruga Zajednica hrvatskih umirovljenika uMađarskoj, održava svoju redovitu godišnju skupštinu u utorak,19. travnja, u 16 sati u Croaticinoj klupskoj prostoriji (VI. okrug,Ulica Nagymező 68). Za sjednicu se predlaže ovaj dnevni red:

1. Izvješće o radu za 2015. godinu; 2. Financijsko izvješće za2015. godinu; 3. Radni plan za 2016. godinu; 4. Ostala pitanja iprijedlozi. Ako skupština u 16 sati ne bude imala kvorum, onase saziva u 17.30 sati, istog dana s istim dnevnim redom.

BUDIMPEŠTA – Na poziv Odsjeka hrvatskoga jezika i knji -ževnosti Instituta za baltičku i slavensku filologiju pri Sve -učilištu Loránda Eötvösa, u četvrtak, 21. travnja, u 17 sati uknjižnici toga Instituta gostovat će hrvatska spisateljica NatašaSkazlić. S književnicom će razgovor voditi lektorica hrvatskogajezika Odsjeka Mariela Marković. Autorica će na ovogodiš -njemu Međunarodnom sajmu knjige u sklopu European FirstNovel Festivala predstaviti svoj roman Bidon.

BUDIMPEŠTA – Predsjednica Udruge Hrvata grada Budimpe-šte i njezine okolice Eva Išpanović sazvala je skupštinu Udrugeza utorak, 19. travnja za 17 sati u Croaticinu priredbenu dvo-ranu (VI. okrug, Ulica Nagymező 68, I. kat). Za sjednicu se pred-laže ovaj dnev ni red: 1. Izmjene Pravilnika Udruge, 2. Planoviza 2016. godinu, 3. Ostala pitanja i prijedlozi. Sukladno točki 2) pog lavlja br. III. skupština Osnivačkog do-kumenta Udruge ako sjednica u 17 sati ne bude imala kvo-rum, ona se saziva u 17.30 sati istoga dana s istim dnevnimredom.