16 EN - NAHL / P^ELE

16 En - Nahl / Pčele 731

16 EN - NAHL / PÊLE

OBJAVLJENA U MEKI* , IMA 128 AJETA**

U ime Alaha, Svemilosnog, Milostivog!

"Ono {to je Allah odredio - dogodit }e se; zato to ne poùrujte! Uzvi{en neka je On i neka jevrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju!" /1/

Uzvi{eni obavje{tava o pribliàvanju Sudnjeg dana,

kao i onog {to sa njim neminovno dolazi, i izraàva to u formi pro{losti, kao dokaz sigurnog ostvarenja i neminovnog doga|anja, te Uzvi{eni kaè: "Ljudima se bliì ~as polaganja ra~una njihova, a oni, bezbri`ni, ne mare za to", (21:1) te Uzvi{eni veli: "zato to ne poùrujte", tj. blizu je, nije daleko, pa to ne poùrujte. Mogu}e je da se spojena zamjenica (hu) odnosi na Allaha ili na kaznu, a oboje je me|usobno povezano, kao {to Uzvi{eni veli: "Oni traè od tebe da ih {to prije stigne kazna. A da nije odre|enog roka za to, kazna bi im do{la, a do}i }e im, sigurno, iznenada, oni ne}e predosjetiti." (39:53)

Ibn Ebi-Hatim prenosi od Ukbe bin Amira, pa kaè: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: (708) Na Sudnjem }e vam se danu pojaviti iznad vas crni oblak sa zapada, poput okrugle povr{ine koja }e se izdizati ka nebu - gore, a iz njega }e se ~uti zov: 'O ljudi', pa }e se ljudi me|usobno pogledati i upitati: 'Jeste li ~uli?' Neki }e re}i: 'Jesmo', a neki od njih }e sumnjati. Zatim }e se zov ponovo ~uti: 'O ljudi!' Zatim }e se ponovo ljudi me|usobno upitati: 'Jeste li ~uli?' Pa }e oni re}i: 'Jesmo!' Zatim }e se ~uti zov tre}i put: 'O ljudi!' 'Ono {to je Allah odredio - dogodit }e se, pa to ne poùrujte!' Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: Tako mi Onoga u îjoj je ruci moja du{a, zaista }e dvojica ljudi razastirati odje}u pa je nikada ne}e vi{e smotati, i ~ovjek }e pruìti svoje vedro, a ne}e se iz njega nikada napiti, i ~ovjek }e musti svoju devu a ne}e nikada popiti njeno mlijeko, pa re~e Poslanik: i ljudi }e raditi..." zatim da je On, Uzvi{eni Allah, d`.{., o~istio Sebe od toga {to su Mu oni pridruìvali druga i {to su oboàvali nekog sa Njim, li{en je Uzvi{eni Allah, d`.{., od svega toga i ~ist.

* Objavljena poslije sure El-Kehf / Pećina. ** Posljednja tri ajeta objavljena su u Medini.

A ovi - oni su ti koji negiraju Sudnji dan, pa kaè: "Uzvi{en neka je On i neka je vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju."

"On {alje meleke s Objavom po volji Svojoj, onim robovima Svojim kojima ho}e: Opo minjite da nema drugog boga osim Mene i bojte Me se!" /2/

-

Uzvi{eni kaè: "On {alje meleke sa Objavom",

tj. rije~ "rûh" ovdje zna~i objava, pa Uzvi{eni veli: "...onim robovima Svojim kojima ho}e", a to su poslanici, kao {to Uzvi{eni kaè: "A Allah dobro zna kome }e povjeriti poslanstvo Svoje." (6:124)

Pa Uzvi{eni veli: "Opominjite!", tj. neka opominju, "...da nema boga osim osim Mene i bojte Me se!", tj. bojte se Moje kazne - svako onaj ko se suprotstavi Mojoj naredbi i ko oboàva nekog drugog osim Mene.

"On je mudro nebesa i Zemlju stvorio, neka jeOn vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju." /3/ "On stvara ~ovjeka od kapi sjemena, a on odjednom - otvoreni protivnik!" /4/

Uzvi{eni obavje{tava o Svom stvaranju nebesa i

Zemlje i isti~e da je to stvoreno istinski i vrlo mudro, ne uzaludno, nego da bi nagradio Svoga roba za sve ono {to je uradio, zatim Sebe osloba|a od pridruìvanja Sebi druga. On je uistinu samostalan, Jedan, nema druga, zbog toga zahtijeva i ima pravo da se samo On oboàva i da nema nikakvog sadruga.

Zatim je upozorio na stvaranje ljudskog roda od proste, slabe, bezvrijedne i bezna~ajne kapi sjemena; nakon {to se osamostalio, razvio se i uznapredovao, ~ovjek se prepire sa svojim Gospodarom, negira Ga i bori se protiv Njegovih poslanika!!! A On ga je stvorio da bude rob, a ne protivnik, kao {to Uzvi{eni kaè: "...kako ~ovjek ne vidi da ga Mi od kapi sjemena stvaramo i opet je otvoreni protivnik." (36:77)

U hadisu koji prenosi imam Ahmed i Ibn-Madè od Bi{r ibn Dìha{a on kaè: (709) "Allahov Poslanik, s.a.v.s., pljunuo je me|u svoje dlanove i rekao: Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè: 'O ~ovje~e, kako da Me smatra{ nemo}nim, a stvorio sam te od sli~nog ovome, pa kada sam te oblikovao, pa te prilagodio i uravnoteìo da moè{ i}i kopnom po Zemlji


kora~aju}i, pa si skupljao (imetak) i nisi dijelio, sve dok du{a nije dospjela u grlo, pa si rekao: Dijelit }u!, a vrijeme je za dijeljenje (sadaku) pro{lo?'"

"I stoku On za vas stvara; njome se od hladno}e {titite, a i drugih koristi imate, njome se najvi{e i hranite"; /5/ "ona vam je ukras kad je sa ispa{e vra}ate i kad je na pa{u izgonite", /6/ "a nosi vam i terete u mjesta u koja bez velike muke ne biste stigli - Gospodar va{ je, uistinu, blag i milostiv." /7/

Uzvi{eni Allah, d`.{., stavio je Svojim robovima na

raspolaganje ìvotinje, kao {to su deve, krave i bravi, kao {to ih je razdijelio u poglavlju El-En'am (Stoka) na osam vrsta i u~inio ih ljudima korisnim i na dobrobit. Njihovom mehkom dlakom, vunom, krznom, odijevaju se i pokrivaju mlijeko piju, a njihovim se mesom hrane. Uz to, stoka je ukras i ljepota ljudima. Zbog toga Uzvi{eni kaè:

"...ona vam je ukras kada je sa ispa{e vra}ate", tj. predve~er, u vrijeme vra}anja sa pa{njaka, {irokih trbuha, nabreklih vimena i gojaznosti, "... i kad je na ispa{u {aljete", "... i nosi vam terete", koje vi ne moète nositi niti prenijeti,

"u mjesta u koja bez velike muke ne biste stigli", kao {to su had` i umra, borba i trgovina. Koristite ih za jahanje i preno{enje tereta, kao {to Uzvi{eni veli: "Allah je za vas stvorio ìvotinje, da na nekima ja{ete, a da neke jedete. Vi od njih koristi imate i vi na njima za sebe va`ne potrebe ostvarujete - i na njima i na la|ama vi se vozite." (40:79,80)

Zbog toga ovdje kaè nakon nabrajanja ovih raznih blagodati: "Gospodar je va{, uistinu, blag i milostiv", pa vam je dodijelio i poslao stoku i vama je pot~inio, kao {to Uzvi{eni veli, slava Njemu:

"...i daje vam la|e i kamile da putujete, da se le|ima njihovim sluìte i da se, kad na njima jahali budete, blagodati Gospodara svoga sjetite i da reknete: 'Hvaljen neka je Onaj Koji je dao da nam one sluè, mi to ne bismo mogli posti}i, i mi }emo se sigurno Gospodaru svome vratiti!'" (43:12-14)

Ibn-Abbas kaè: "...sa njima se grijete", tj. od njih pravite odje}u i "koristite", {to zna~i: ono {to koristite od njih jeste hrana i pi}e.

"I konje, i mazge i magarce - da ih ja{ete, i kao ukras - a stvorit }e i ono {to ne znate." /8/

,

Ovo je druga vrsta onoga {to Uzvi{eni Allah, d`.{.,

slava Njemu, stvara Svojim robovima, ono {to im daje kao poklon na kori{tenje, a to su konji, mazge i magarci koje je Allah, d`.{., stvorio za jahanje i kao ukras. To je njihova osnovna namjena.

Po{to je ovo svrstao u posebnu vrstu stoke i posebno je spomenuo, neki u~enjaci su iz ovoga izveli zaklju~ak koji vodi ka tome da je konjsko meso zabranjeno, kao {to to isti~e imam Ebu-Hanife, r.a., i njegovi istomi{ljenici i sljedbenici negove pravne {kole, temelje}i ga na ~injenici da ih je Uzvi{eni Allah, d`.{., uporedio sa mazgama i magarcima, te stoga smatra da je konjsko meso haram. U vezi sa tim, prenose se neka predanja od Halida ibn Velida, koja, ako su vjerodostojna (a nisu), kaù da je konjsko meso zabranjeno. Ova predanja nisu vjerodostojna jer se u lancu prenosilaca nalaze Bekijje bin el-Velid417 i Salih bin Jahja bin el-Mikdam ibn Ma´d Jekrib.418 To je mi{ljenje, iako potvr|eno, suprotno onome u dvije zbirke sahih hadisa (Buharijina i Muslimova) od Dàbira ibn Abdullaha, koji kaè: (710) "Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je meso pitomog doma}eg magarca, a dozvolio je meso konja." Ovaj hadis prenose imam Ahmed i Ebu-Davud sa dva neprekinuta lanca preno{enja i oba imaju uvjet Muslimove zbirke hadisa.

Dàbir kaè: (711) "Na dan Hajbera zaklali smo konje, mazge i magarce, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio nam je meso mazge i magarca, a nije nam zabranio meso konja."

U Musliovom Sahihu, Esma, k}erka Ebu-Bekra, Allah zadovoljan bio njima, kaè: (712) "U vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zaklali smo konja pa smo ga pojeli, a bili smo u Medini."

Ovi su hadisi ja~i, postojaniji i ja~eg argumenta.419 Ovaj stav zastupa ve}ina u~enjaka: Malik, [afija i Ahmed i njihovi sljedbenici, kao i ve}ina iz prvih generacija, a i kasnijih.

"...a stvorit }e i ono {to ne znate". 420

"Allahovo je da ukaè na pravi put, a ima ih i krivih; a da On ho}e, sve bi vas uputio." /9/

Nakon {to je Uzvi{eni Allah, d`.{., spomenuo

ìvotinje na kojima se putuje stvarnim, osjetilnim

417 Bekijje bin el-Velid je obmanjivač (mudellis). 418 Salih bin Jahja bin el-Mikdam bin Ma´d Jekrib prenosilac je za koga su izrečene neke kritike. 419 tj. hadisi koje smo maloprije pomenuli slabi su hadisi 420 tj. stvorit će u budućnosti neka prijevozna sredstva o kojima vi ništa ne znate, u što smo se uvjerili i u ovo naše doba, kao što su posebne vrste motora, automobila, aviona, a sutra možda specijalne vrste raketa - Allah najbolje zna.


pravcima, Allah, d`.{., upozorava i na vjerske, duhovne puteve. êsto se u Kur'anu prelazi sa tih konkretnih pitanja na vjerska, korisna, duhovna pitanja.

Uzvi{eni kaè: "... snabdijte se. A najbolja je opskrba bogo -bojaznost." (2:197)

To se u Kur'anu mnogo spominje te je na ovom osnovu Allah, d`.{., spomenuo i puteve koji ~ovjeka vode ka Njemu, Uzvi{en je On, pa poja{njava da su istiniti oni putevi koji vode k Njemu, kazav{i: "Allahovo je da ukaè na pravi put", a tako|er Uzvi{eni kaè:

"I doista, ovo je pravi put Moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta "Ovo je pravi put k Meni" - re~e On, (15:41) a Mudàhid o rije~ima Uzvi{enog Allaha, d`.{.: "Allahovo je da ukaè na Pravi put", kaè: "Na Allahu je da ukaè na put Istine", i ovo je najja~e mi{ljenje s obzirom na kontekst, jer je Uzvi{eni obavijestio da postoje putevi koji se slijede da bi se stiglo do Njega, ali da se do Njega dolazi samo putem istine. A to je put koji nam je On propisao, trasirao, i sa kojim je On zadovoljan. Svi su ostali putevi slijepi, a djela koja se na njima ~ine bivaju odbijena. Zbog toga Allah, d`.{., veli: "...a ima ih i krivih", tj. onih koji odvode i onih koji skre}u sa puta istine. Ibn-Abbas i neki drugi vele: "To su razli~iti putevi, razli~ita i razjedinjena mi{ljenja i te`nje, kao {to su judaizam, kr{}anstvo i farizejstvo." Zatim je Uzvi{eni obavijestio da je to sve stvoreno "...a da On ho}e, sve bi vas uputio", kao {to Uzvi{eni kaè:

"Da Gospodar tvoj ho}e, na Zemlji bi doista bili svi vjernici." (10:99)

"On spu{ta s neba vodu koju pijete i kojom se natapa rastinje kojima stoku napasate." /10/ "On ~ini da vam pomo}u nje raste ìto, i masline i palme i gro`|e, i svakovrsni plodovi - to je, zaista, dokaz za ljude koji razmi{ljaju..." /11/

, ,

,

-

Nakon {to je Uzvi{eni spomenuo ono ~ime je

obdario ljude, kao {to je stoka, odmah zatim spominje Svoje blagodati prema ljudima koje imaju u spu{tanju ki{e sa nebesa, koja je gore, a koja u sebi nosi i sadrì blagodati i uìvanje za njih i za njihovu stoku. Uzvi{eni kaè: "...vodu koju pijete", tj. u~inio ju je slatkom, da se lahko pije, a nije je u~inio gorkom i slanom, "i kojom se natapa rastinje kojim stoku napasate", tj. pomo}u nje, ki{e, izvodi vam drve}e, rastinje koje pase va{a stoka.

Uzvi{eni kaè:

"On ~ini da vam pomo}u nje raste ìto, i masline, i palme i gro`|e, i svakovrsni plodovi", tj. sve {to On izvodi iz zemlje, izvodi to pomo}u jedne te iste vode, ki{e, a izvodi i razli~ite vrste plodova, razli~itih okusa, boja, mirisa i oblika. Zbog toga Uzvi{eni veli: "...to je, zaista, dokaz za ljude koji razmi{ljaju", tj. dokaz, pokazatelj i potvrda da nema drugog boga osim Allaha, kao {to Uzvi{eni veli: "Onaj Koji je nebesa i Zemlju stvorio i Koji vam spu{ta s neba ki{u pomo}u koje mi dajemo da ozelene ba{~e prekrasne nemogu}e je da vi u~inite da izraste drve}e njihovo. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, ali su oni narod koji druge s Njim izjedna~uje." (17:60)

"On ~ini da se no}i i danom koristite, i Suncem i Mjesecom, a zvijezde su volji Njegovoj pot~injene - to su, uistinu, dokazi za ljude koji pameti imaju" /12/ - "i svim onim {to vam na Zemlji raznobojnog stvara - to je, doista, dokaz ljudima koji pouku primaju." /13/

Uzvi{eni upozorava Svoje robove i ukazuje na

Svoje velike znakove koje je pot~inio, kao {to su no} i dan, Sunce i Mjesec, i zvijezde, staja~ice i one koje se kre}u, da bi se pomo}u njih orijentisalo u tminama i no}ima. Sve to plovi u svojoj galaksiji, koju je Allah, d`.{., odredio u granicama koje je On odredio, bez dodavanja ili oduzimanja, a sve se nalazi pod Njegovom kontrolom i Njegovom mo}i, pa zato kaè: "...to su, uistinu, dokazi za ljude koji pameti imaju", tj. to su dokazi Njegove javne i vidljive mo}i i Njegove velike vlasti za ljude i narode koji pameti imaju i koji razmi{ljaju o Allahovim rije~ima i razumiju Njegove dokaze.

Uzvi{eni veli "...i svim onim {to vam na Zemlji raznobojno stvara". Nakon {to je Uzvi{eni upozorio na znakove na nebesima, upozorava na ono {to je stvorio i na Zemlji a {to predstavlja ~udnovate stvari, kao {to su ìvotinje, minerali, raznovrsno bilje, raznovrsne neorganske materije razli~itih boja i oblika, te mnoge druge korisne i naro~ite stvari.

"...to je, doista, dokaz ljudima koji pouku primaju", pa zar Allahu, d`.{., ne pripada svaka hvala na Njegovim blagodatima.


"On ~ini da se morem koristite, da iz njega svjeè meso jedete i da vadite nakit kojim se kitite - ti vidi{ la|e kako ga sijeku da biste ne{to iz obilja njegova stekli i da biste zahvalni bili." /14/ "On je po Zemlji nepomi~na brda pobacao da vas ona ne potrese, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate", /15/ "a i putokaze, a i po zvijezdama se oni upravljaju": /16/ "Pa da li jeonda Onaj Koji stvara kao onaj koji ne stvara?! Urazumite se!" /17/ "Ako vi budete brojili Allahove blagodati, ne}ete ih nabrojati; Allah, uistinu, pra{ta i milostiv je..." /18/

i

Uzvi{eni obavje{tava o tome da je pokorio veliko

more iz milosti i dobro~instva prema Svojim robovima i pot~inio ga njima tako da mogu ploviti po njemu i jesti ribe, manje i ve}e, i drugo {to se nalazi u njemu. Dozvolio je Svojim robovima meso iz mora, bilo ìvo ili mrtvo, bilo da je ~ovjek u ihramima (za vrijeme hadà ili umre) ili ne. U njemu je stvorio raznovrsne blagodati, dragulje, i olak{ao im njihovo va|enje. On je pot~inio more tako {to ono nosi la|e koje ga sijeku plove}i po njemu. On je Onaj Koji je uputio Svoje robove da grade la|e slijede}i u tome Nuha, a.s., koji je prvi plovio la|om i od koga su ljudi preuzeli vje{tinu gradnje la|a, generacija za generacijom. Pa oni plove njima iz jedne zemlje u drugu, nose}i u njih i odnose}i iz njih ono {to im je potrebno. Zbog toga Uzvi{eni, slava Njemu, kaè: "...da biste ne{to iz obilja Njegovog stekli i da biste zahvalni bili", na Njegovim blagodatima i dobro~instvu. Zatim Uzvi{eni spominje Zemlju, te visoka, ~vrsta brda na njoj kako se ne bi na njoj de{avali udari, da bi je prilagodio njihovim ìvotima na njoj, te Uzvi{eni veli: "...i planine nepomi~nim u~inio". (79:32).

Uzvi{eni veli: "...i rijeke i puteve", tj. u~inio je na njoj rijeke koje teku iz jednog mjesta u drugo, nose}i opskrbu robovima. Rijeka izvire na jednom mjestu, a nosi nafaku stanovnicima drugog mjesta, presijeca predjele, prodire kroz brda i breùljke, pa stiè do mjesta koje joj je Allah, d`.{., odredio, te~e i vijuga u jednom trenutku, presijeca se i ponire u drugom, na putu izme|u izvora i u{}a. Pa, slava Onome Koji je

odredio, podredio i olak{ao tako, nema drugog boga osim Njega, a niti Gospodara osim Njega.

Tako|er, u~inio je na njoj (Zemlji) pravce, tj. puteve koji vode iz jednog grada u drugi, koji vijugaju izme|u brda u bilo koji dio na Zemlji. Uzvi{eni kaè: "...i putokaze", tj. putokaze izme|u brda i breùljaka, kojima se rukovode putnici, bilo na kopnu ili na moru, kada zalutaju na putu. Uzvi{eni tada kaè: "A i po zvijezdama se oni upravljaju", u mrklim no}ima. Zatim je Uzvi{eni upozorio na Svoju veli~inu i da On nije potreban oboàvanju, nego da veli~ina i vlast nad svim ovim blagodatima ne pripada nikom drugom do Njemu, nikakvim kumirima, koji ne stvaraju ni{ta, nego su oni stvoreni. Zbog toga kaè: "Pa da li je onda Onaj Koji stvara kao onaj koji ne stvara? Urazumite se!" Zatim ih je upozorio na sveop}e i neizbrojive Njegove blagodati Svojim robovima i Njegovo dobro~instvo njima, pa zato Uzvi{eni veli: "Ako vi budete brojili Allahove blagodati, ne}ete ih nabrojati - Allah, u stinu, pra{ta i milostiv je." Ibn-Dèrir kaè: "Uzvi{eni Allah, d`.{., pra{ta kada neko od vas malo zahvaljuje, ako se pokaje i priklanja pokornosti Njemu, pokorava Mu se i slijedi ono ~ime je On zadovoljan. On je vama milostiv, ne}e vas kazniti nakon {to Mu se vratite i pokajete."

"Allah zna {ta tajite, a {ta javno iznosite." /19/ "A oni kojima se oni mjesto Allahu klanjaju - ni{ta ne stvaraju; oni su sami stvoreni"; /20/ "tvari su, nisu ìvi i ne znaju kada }e biti oìvljeni." /21/

Uzvi{eni obavje{tava da On zna sve tajne, kao {to

zna i sve {to javno iznosite, i sve }e biti nagra|eno ili ka`njeno prema radu, bilo dobro ili zlo. Zatim obavje{tava da kumiri, koje zazivaju, mimo Allaha, ne stvaraju ni{ta, ve} su oni stvoreni. Uzvi{eni kaè: tvari su, nisu ìvi", tj. oni nemaju du{u pa..." أمـو ne ~uju, ne vide i ne razumiju: "...i ne znaju kada }e biti proìvljeni", tj. ne shvataju kada }e biti njihovo proìvljenje, pa kako se od onoga sa ovakvim osobinama moè nadati koristi, nagradi ili kazni? Onaj od koga se to nada i o~ekuje jeste Onaj Koji zna sve stvari, Onaj Koji je sve stvari stvorio.421 421 Rekao sam: kumire koje obožavaju - nisu obožavali lično njih, nego su obožavali one koje oni predstavljaju. Obožavali su one u čijim su likovima isklesani ovi kipovi, pozivajući se na to da ih oni približavaju Allahu, iako su oni mrtvi, ne čuju, ne vide i ne razumiju, ne znaju kada će biti proživljeni. Ovakvi opisi nisu svojstveni neorganskom svijetu i kamenju, nego su to svojstva dobrih ljudi koji su umrli. Dokaz je za to to što ih Allah,


"Va{ Bog je - jedan Bog! Srca onih koji u onaj svijet ne vjeruju, pori~u, oni se oholo{}u razme}u", /22/ "nema sumnje da Allah zna i ono {to oni taje, a i ono {to javno iznose; On doista ne voli one koji se ohole." /23/

Uzvi{eni obavje{tava da je samo On Bog i da

nema drugog boga osim Njega, On je Jedan, individuum, i uto~i{te svakom. Tako|er obavje{tava da nevjerni~ka srca to pori~u, te govori o njihovom ~u|enju tome "Kada se Allah samo spomene, gr~e se srca onih koji u onaj svijet ne vjeruju, a kada se spomenu oni kojima se oni pored Njega klanjaju, odjednom ih radost obuzme" (39:45), te kaè: "...oni se oholo{}u razme}u", tj. od oboàvanja Allaha, a uz to njihova srca negiraju Allahovu Jedno}u (tevhid), kao {to Uzvi{eni veli: "Oni koji iz oholosti ne}e da Mi ibadet ~ine - u}i }e, sigurno, u Dèhennem ponièni." (40:60)

Zbog toga Uzvi{eni ovdje kaè: "...nema sumnje", tj. sigurno je istina, "...da Allah zna i ono {to oni taje a i ono {to javno iznose", tj. On }e ih kazniti za to sigurnom i potpunom kaznom, "On doista ne voli one koji se ohole."

"A kada ih neko upita: '[ta to Gospodar va{ objavljuje?' - oni odgovaraju: 'Naroda drevnih izmi{ljotine!'" /24/ "da bi na Sudnjem danu nosili ~itavo breme svoje i dio bremena onih

koje su, a da oni nisu bili svjesni, u zabludu doveli. A grozno je to {to }e oni nositi!" /25/

l

dž.š., opisuje sa svojstvima razumnih bića, muškaraca, tj. kada ih spominje u množini, spominje ih sa harfom vavom, i nunom na kraju. Da su bili neorganske tvari, za njihov opis bi se reklo: Ali, pošto je rečeno: postalo je jasno da se Allahova nakana odnosi na one dobre ljude na čije su likove isklesani kipovi. Mnogobošci u našem vremenu nisu ništa bolji od tih. Oni su samo zamijenili kipove grobovima. Možda je zavedenost grobovima veća opasnost od zavedenosti kipovima jer je tijelo tog dobrog čovjeka prisutno unutar groba i zavedenost tim čovjekom u kaburu, kome se moli mimo Allaha, veća je od zavedenosti kipom koji predstavlja samo njegov lik, a da njegovi obožavaoci i ne znaju gdje mu je grob i da tako budu blizu njegovog tijela. Bože naš, odstrani od nas opasna mjesta i pad u zabludu, ne dozvoli da se u našim srcima nađe mjesta za obožavanje bilo kog drugog osim Tebe, uljepšaj naš završetak potpunim imanom i upotpunjenom vjerom u Tebe.

Uzvi{eni kaè: kada neko te la{ce upita:

"...{ta to Gospodar va{ objavljuje - oni odgovaraju", odbijaju}i odgovor, "...naroda drevnih izmi{ljotine", tj. ne objavljuje ni{ta. On je onaj koji vam prenosi i ~ita drevne legende i izmi{ljotine, tj. preuzete iz knjiga prethodnih naroda, kao {to Uzvi{eni kaè: "...i govore: 'To su izmi{ljotine naroda drevnih; on traì da mu se pripisuju i ujutro i uve~er da mu ih ~itaju'" (25:5), tj. potvaraju poslanike i iznose la`ne, neispravne, razli~ite, suprotne stavove. I ovako, svaki onaj koji iza|e iz okvira istine, bez obzira {ta rekao, grije{i.

Uzvi{eni kaè: "...da bi na Sudnjem danu nosili ~itavo breme svoje i dio bremena onih koje su, a da oni nisu bili svjesni, u zab udu doveli", tj. neka sami snose grijeh svojih zabluda i grijeh zbog obmanjivanja drugih i slije|enja drugih, kao {to se navodi u hadisu: (713) "Ko poziva na uputu imat }e nagradu kao {to su nagrade svih onih koji ga slijede, a to ne}e nimalo okrnjiti njihove nagrade, a onaj ko poziva u zabludu, imat }e grijeha onoliko koliko svi oni koji ga slijede, a ti grijesi ne}e nimalo umanjiti njihove grijehe."

Mudàhid veli: "Oni }e nositi breme svojih grijeha i grijehe svih onih koji ih slijede, a ne}e im umanjiti niti olak{ati nimalo njihovu kaznu", "...a grozno je to {to }e oni nositi", tj. nositi kao tovar, breme, teret na svojim ple}ima.

"I oni prije njih spletke su pleli, pa je Allah iz temelja zgrade njihove poru{io, i krov se na njih sru{io - stigla ih je kazna odakle nisu o~ekivali." /26/ "A na Sudnjem danu On }e ih osramotiti i upitati: 'Gdje su oni koje ste Meni ravnim smatrali, oni zbog kojih ste se prepirali?' Oni koji su razumni re}i }e: 'Danas }e bruka i muka nevjernike sti}i.'" /27/

Uzvi{eni kaè: "I oni prije njih spletke su

pleli". Ibn-Abbas kaè: "To je Nimrod", a Zejd ibn Eslem kaè: "Prvi silnik koji je bio na Zemlji jeste Nimrod". Allah, d`.{., poslao mu je komarca, pa mu je u{ao u nozdrvu. U tom stanju ostao je 400 godina udaraju}i se u glavu ~eki}ima. êtiri stotine godina bio je nasilnik, pa ga je Allah, d`.{., ka`njavao onoliko


koliko je vladao. Zatim ga je usmrtio, i on je onaj koji je izgradio visoki zamak koji str{i ka nebu, a Uzvi{eni kaè: "...pa je Allah iz temelja zgrade njihove poru{io", tj. sru{io ih iz temelja i uni{tio njihov rad, kao {to Uzvi{eni kaè: "Kad god poku{aju potpaliti ratnu vatru, Allah je ugasi." (5:64)

A ovdje Allah, d`.{., kaè: "...pa je Allah iz temelja zgrade njihove poru{io i krov se na njih sru{io - stigla ih je kazna odakle nisu ni o~ekivali. - A na Sudnjem danu On }e ih osramotiti", tj. pokazat }e njihove spletke pa ne}e mo}i sakriti svoje skrivene misli, Allah }e ih, d`.{., objelodaniti, kao {to Uzvi{eni kaè:

"...onoga Dana kada tajne budu otkrivenei", (86:9) tj. objelodaniti i razglasiti ih, kao {to je to navedeno i u dva "Sahiha", a {to prenosi Ibn-Omer, pa kaè: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: (714) 'Na Sudnjem danu svaki }e nevjernik imati zastavu iza le|a (zadnjice), shodno veli~ini njegovog nevjerstva, pa }e se re}i: ovo je nevjerstvo i vjerolomstvo toga i toga.'"

Ovako }e se pokazati i objelodaniti ljudima oni koji su skrivali svoje spletke pa }e ih Allah, d`.{., osramotiti pred svim stvorenjima pa }e ih njihov Gospodar upitati - Njemu pripada svaka slava - prekoravaju}i ih i grde}i ih: "Gdje su oni koje ste Meni ravnim smatrali, oni zbog kojih ste se prepirali?", tj. borili se i suprotstavljali na njihovom putu, gdje su oni da vam pomognu i izbave vas iz ovog stanja? Kao {to Uzvi{eni veli:

"...mogu li vam oni pomo}i, a mogu li i sebi pomo}i?", pa Uzvi{eni dalje veli: "...kada ~ovjek ni snage ni branioca ne}e imati" (86:10), pa kada im se predstavi i podastre dokaz, pokaè im se argument i obistini se rije~, pa budu {utjeli ne traè}i ispriku u trenutku kada nema vi{e bjeànja i povratka: "Oni koji su razumni re}i }e", oni su prvaci na dunjaluku i na ahiretu, i koji obavje{tavaju o Istini na dunjaluku i na ahiretu, pa tada kaù: 'Danas }e bruka i muka nevjernike sti}i', tj. bruka, sramota i kazna danas }e ih zadesiti i obuhvatiti svakoga ko je nijekao Allaha, d`.{., i pridruìvao Mu druga, koji nije ni {tetio, a ni koristio.

"...kojima su meleki du{e uzel u ~asu kad su nevjernici bili. I oni }e se pokoriti i re}i: 'Mi nismo nikakvo zlo ~inili!' - 'Jeste, Allah, doista dobro zna ono {to ste radili'", /28/ "zato ulazite na kapije Dèhennema, u njemu }ete

vje~no ostati!" "O kako }e prebivali{te onih koji su se oholili - grozno biti!" /29/

i

l

l

Uzvi{eni obavje{tava o stanju mu{rika i zlu koje su sebi nanijeli, kada im do|u meleki da im uzmu njihove zle du{e "...i oni }e se pokoriti", tj. javno }e priznati da ~uju i pokoravaju se i da bi se spasili re}i }e: "Mi nismo nikakvo z o u~inili", kao {to kaù na Dan povratka: "...Gospodara nam na{eg, mi nismo nikoga Allahu ravnim smatrali" (6:23), pa }e Allah, d`.{., re}i negiraju}i ono {to oni o tome kaù: "Jeste, Allah, doista, dobro zna ono {to ste

radili, zato u azite kroz kapije Dèhennema, unjemu }ete vje~no ostati: o kako }e prebivali{te onih koji su se oholili - grozno biti", tj. ru`no li je boravi{te, ruàn li je poloàj i mjesto u ku}i poniènja i prezrenosti svakog onog koji se oholio, negirao ajete i dokaze Allaha, d`.{., i slije|enje Njegovih poslanika. Oni }e u}i u Dèhennem danom svoje smrti, sa svojim du{ama, a njihova }e tijela zadesiti i sna}i jo{ u njihovim grobovima dèhenemska vrelina i vatra.

A kada nastupi Sudnji dan, njihove }e se du{e vratiti u njihova tijela i vje~no }e ostati u dèhenemskoj vatri, kao {to Uzvi{eni veli:

"Oni }e se ujutro i uve~er u vatri prìti, a kada nastupi âs: 'Uvedite Faraonove ljude u patnju najteù!'" (40:46)

"A onima koji su se Allaha bojali re}i }e se: '[ta je objavljivao Gospodar va{?' 'Dobro!' - odgovorit }e. Oni koji ~ine dobra djela imat }e jo{ na ovom svijetu lijepu nagradu, a onaj svijet je, sigurno, jo{ bolji. O kako }e boravi{teonih koji su se Allaha bojali - divno biti": /30/ "edenski perivoji u koje }e u}i, kroz koje }e rijeke te}i, i u kojima }e sve {to zaèle imati. Tako }e Allah one koji Ga se budu bojali nagraditi", /31/ "one kojima }e meleki du{u uzeti - a oni ~isti, i kojima }e govoriti: 'Mir vama! U|ite u Dènnet zbog onoga {to ste ~inili!'" /32/

Ovo je izvje{}e o sretnima, za razliku od onoga {to

se konstatuje o nesretnicima, koji kaù da Allah, d`.{., nije objavio ni{ta, nego da su to legende i izmi{ljotine starih, ranijih naroda.


A {to se ti~e vjernika, sretnih, kada su upitani za ono {to je Allah, d`.{., objavio, kaù "dobro", tj. milost i blagodat za onoga ko to dobro slijedi i vjeruje u njega. Zatim je obavijestio, Slava Njemu, o onome {to im je obe}ao, pa Uzvi{eni veli: "Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili èna, a vjernik je, Mi }emo dati da proìvi lijep ` vot, i doista }emo ih nagraditi boljom nagradom nego {to su zasluìli", (16:97) tj. izvje{tava da je vje~na ku}a bolja od dunjalu~kog ìvota, a da je nagrada na ahiretu potpunija od nagrade na dunjaluku, kao {to Uzvi{eni veli Svome Poslaniku, s.a.v.s.: "Onaj je svijet, zaista, bolji za tebe od ovog svijeta", (93:4) zatim je opisao ku}u ahireta, pa Uzvi{eni veli: "O kako }e boravi{te onih koji su se Allaha bojali - divno biti."

i

i

Uzvi{eni kaè: "edenski perivoji", {to je zamjena (bedel) za konstrukciju: "u koje }e u}i", tj. u kojima }e boraviti, "i kroz koje }e rijeke te}i", tj. izme|u stabala drve}a i njihovih dvoraca, "u kojima }e sve{to zaèle imati", kao {to Uzvi{eni veli: "U njemu }e biti sve {to du{e zaèle i ~ime se o~i nasla|uju, u njemu }ete vje~no boraviti" (43:71), a Uzvi{eni veli: "Tako }e Allah one koji Ga se budu bojali nagraditi", tj. tako Allah, d`.{., nagra|uje svakoga ko vjeruje u Njega, boji Ga se i radi dobro. Zatim je Uzvi{eni obavijestio o stanju vjernika prilikom smrti, pa kaè da su oni dobri, tj. oslobo|eni i ~isti od {irka, prljav{tine i svakog zla, njih }e meleki pozdravljati i obradovat }e ih Dènnetom, kao {to Uzvi{eni kaè: "Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah', pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: 'Nebojte se i ne àlostite se, i radujte se Dènnetu koji vam je obe}an.' 'Mi smo za{titnici va{i u ìvotu na ovom svijetu, a i na onom: u njemu }ete imati sve ono {to du{e va{e zaèle, i {to god zatraìte - imat }ete', 'bit }ete po~a{}eni od Onoga Koji pra{ta i Koji je Milostiv.'" (41:30-32)

Ve} smo spomenuli hadise koji govore o uzimanju du{a vjernika i du{a nevjernika, kod tuma~enja rije~i Uzvi{enog: "Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu, a nevjernike }e u zabludi ostaviti; Allah radi {to ho}e." (14:27)

"Zar mnogobo{ci ~ekaju da im do|u meleki, ili da do|e kazna Gospodara tvoga? Tako su postupili i oni prije njih; Allah nije bio nepravedan prema njima, oni su sami prema

sebi bili nepravedni", /33/ "i stigla ih je kazna za ru`na dje a koja su ~inili, i sa svih strana ih je sna{lo ono ~emu su se rugali." /34/

l

Allah, d`.{., prijeti mu{ricima da oni ne mogu

o~ekivati ni{ta, nego da im meleki uzmu du{e ili da nastupi Sudnji dan sa Allahovom naredbom uz grozote koje on sobom nosi. "Tako su postupili i oni prije njih", tj. ovako su isto nevjernici bili i njihovi prethodnici dok nisu iskusili Allahovu kaznu i zadesilo ih je ono {to ih je zadesilo: patnja i kazna.

"Allah nije bio nepravedan prema njima", jer ih je obavijestio o tome i donio dokaz objavljivanjem Svojih knjiga, "oni su sami prema sebi bili nepravedni", tj. negiranjem poslanika, pa ih je zadesila nesre}a, Boìja kazna za to, "i sa svih strana ih je", tj. zahvatila ih je i obuhvatila bolna kazna za "...ono ~emu su se rugali" kada su ih poslanici upozoravali na kaznu; zbog toga }e im na Sudnjem danu biti re~eno: "Ovo je vatra koju ste poricali." (52:14)

"Oni koji Njemu druge smatraju ravnim govore: "Da je Allah htio ne bismo se ni mi ni preci na{i, pored Allaha, nikome klanjali i ne bismo, bez Njegove volje, ni{ta zabranjenim smatrali." Tako su isto i oni prije njih postupali. "A zar su poslanici bili du`ni {to drugo ve} da jasno obznane?" /35/ "Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu ibadet ~inite, a kumira se klonite!" "I bilo je me|u njima onih kojima je Allah na Pravi put ukazao, a i onih koji su zasluìli da ostanu u zabludi zato putujte po svijetu da vidite kako su zavr{ili oni koji su poslanike u la` utjerivali." /36/ "Ma koliko ti èlio da oni budu na pravom putu, Allah ne}e ukazati na Pravi put onome koga je u zabludu stavio i njima niko ne}e pomo}i." /37/

;

Uzvi{eni obavje{tava o samoobmani i zavedenosti

mu{rika mnogobo{tvom i o njihovim isprikama u vezi


s tim, a pravdali su se Allahovim odre|enjem, pa im kaè:

"Da je Allah htio, ne bismo se ni mi ni preci na{i, pored Allaha, nikome klanjali, i ne bismo bez Njegove volje ni{ta zabranjenim smatrali", tj. ni behiri, ni saibi, a ni vesili422 (1) i sli~no tome, {to su oni izmislili. Sadràj je njihovog govora slijede}i: "Da Allah mrzi ono {to radimo prekorio bi nas kaznom i ne bismo to radili", Njihove nejasno}e i podozrenja odbacuje, pa kaè: "A zar su poslanici bili du`ni {to drugo, ve} da jasno obznane", tj. nije kako vi smatrate. Allah, d`.{., to vam je najodlu~nije odbacio, i najè{}e ih prekorio, i zabranio vam to nesumnjivo, i slao je poslanike svakome narodu, a svi su oni pozivali u ibadet i vjerovanje u samo Jednog Boga, Allaha, d`.{.: "Allahu ibadet ~inite, a kumira se okanite", tako su govorili od vremena kad se dogodio {irk u ljudskom rodu kod Nuhovog naroda, koji im je poslan. On je bio prvi resul (poslanik)423 koga je Allah, d`.{., poslao stanovnicima Zemlje, a posljednji je poslanik Muhammed, s.a.v.s., koji je poslan i ljudima i dìnima, na istoku i na zapadu, tj. gdje god se nalazili, kao {to Uzvi{eni kaè: "Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: 'Nema Boga osim Mene, zato Meni ibadet ~inite.'" (21:25)

Uzvi{eni u ovome ajeti - kerimu kaè: "Mi smo svakom narodu poslanike poslali: 'Allahu ibadet ~inite, a kumira se klonite!'", pa kako onda bilo koji od mu{rika moè nakon ovoga re}i: "Da je Allah htio, ne bismo se ni mi ni preci na{i, pored Allaha, nikome klanjali." Ako oni smatraju da imaju u Allahovoj {erijatskoj volji ispriku za ono {to ~ine, to ne stoji, jer im je On to zabranio putem Svojih poslanika, a {to se ti~e Njegove univerzalne volje, tj. da im je to omogu}eno odre|enjem, oni u tome nemaju nikakvog argumenta.424

l

422 El-behire je životinja kojoj su rezali uši i niko je nije muzao, tako da je bila određena njihovim kumirima. Es-saibe je ona koju su prepuštali svojim kumirima i nisu na nju ništa tovarili. El-vesile je deva koja prvi put okoti muško, zatim okoti žensko, i to jedno iza drugog. U tom slučaju su je ostavljali za svoje kumire. (Prenose El-Buhari i Muslim.) 423 Ovo je s obzirom da postoji razlika između termina "resul" i "nebijj". 424 Rekao sam: Jer univerzalna volja nije ta koja ih je prisilila da izaberu nevjerovanje kao svoju ideologiju, jer akida (ideologija) spada u "teklif" - zaduženje, u čemu je Allah, dž.š., dao čovjeku apsolutnu volju izbora, kako bi zaslužio kaznu ili nagradu. Pošto je Allah, dž.š., i prije nego je stvorio čovjeka (mukellef) znao da će mu biti predočeno i vjerovanje i nevjerovanje i da će on izabrati nevjerovanje, npr., On mu ga je propisao i odredio i to je bila Njegova volja prema tom čovjeku. Upravo je ovo ta univerzalna (kozmička) volja. Zatim, nakon što ga je stvorio i pošto je dostigao godine kada je šerijatski obavezan, taj je čovjek odabrao nevjerovanje shodno univerzalnoj volji. Pa gdje on ima dokaz za ono što čini u univerzalnoj volji?! Što se tiče stvari i pitanja koja su neobavezujuća, univerzalna je volja za njega obavezna kao što ga je Allah, dž.š., npr. stvorio crna ili

slijepa i slično tome, dakle, ono što ne predstavlja njegov izbor, on je prisiljen na to i iz toga ne proistječe nikakva njegova odgovornost. On se, u tom slučaju, može pozivati na univerzalnu volju. Stoga, svaka univerzalna volja koja je vezana za šerijatsku ne može biti argument čovjeku za ono što čini. Allah, dž.š., najbolje zna i On je Taj Koji upućuje na ono što je ispravno.

Zatim ih je Uzvi{eni prekorio kaznom na ovome svijetu nakon upozorenja poslanika, pa zbog toga Uzvi{eni veli: "I bilo je me|u njima onih kojima je Allah na pravi put ukazao, a i onih koji su zasluìli da ostanu u zabludi; zato putujte po svijetu da vidite kako su zavr{ili oni koji su poslanike u la` utjerivali", tj. raspitujte se {ta je bilo sa onima koji su se suprotstavljali poslanicima i koji su nijekali Istinu, "njih je Allah istrijebio, a to ~eka i ostalenevjernike". (46:10)

Zato je Uzvi{eni upoznao Svog Poslanika, s.a.v.s., s tim da im ne}e koristiti njegovo nastojanje da ih uputi ako je Allah, d`.{., èlio njihovu zabludu, kao {to Uzvi{eni veli obavje{tavaju}i o Nuhu, a.s., kada je rekao svome narodu: "Ako Allah ho}e da vas ostavi u zabludi, ne}e vam savjet moj koristiti, ma koliko vas ja èlio savjetovati." (11:34)

"Ma koliko ti èlio da oni budu na Pravome putu, Allah ne}e ukazati na Pravi put onome koga je u zab udu stavio" 425, tj. koga je Allah, d`.{., u zabludu doveo, nema ni jednog stvorenja koje ga moè uputiti, osim Allaha, "i njima niko ne}e pomo}i", spasiti ih od Njegove kazne i Njegovih okova: "Samo On stvara i upravlja. Uzvi{en neka je Allah, Gospodar svjetova." (7:54)

"Oni se zaklinju Allahom, najteòm zakletvom: 'Allah ne}e oìvjeti onoga koji umre!' A ho}e, to je Njegovo obe}anje koje }e se doista ispuniti - samo to ve}ina ljudi ne zna." /38/ "...da bi im objasnio oko ~ega su se razilazili i da bi saznali oni koji nisu vjerovali da su la{ci bili". /39/ "Ako ne{to ho}emo, Mi samo za to reknemo: 'Budi!' - i ono bude." /40/

Uzvi{eni obavje{tava o nevjernicima da su oni vrlo

bezobzirno govorili o vjerovanju u Uzvi{enog Allaha,

425 Rekao sam: Allah, dž.š., nikoga ne dovodi u zabludu a da mu prethodno nije dostavio uputu i donio mu dokaz za to, i nakon apsolutnog i slobodnog izbora čovjeka - mukellefa. Ako izabere zabludu poslije toga i bude joj predan, onda će ga Allah, dž.š., odvesti u zabludu i kaznit će ga kako zaslužuje.


d`.{., a to je da On ne}e proìviti mrtve, pa su se zakleli da }e postupati suprotno onom {to su im dostavili poslanici, negiraju}i ono {to su im oni li~no dostavili, pa Uzvi{eni kaè, negiraju}i ih i demantiraju}i ih i odgovaraju}i im: "Da. Svakako", tj. sigurno }e proìvljenje biti, "to je Njegovo obe}anje koje }e se, doista, ispuniti", tj. ono je neminovno, ono se mora dogoditi, "samo {to ve}ina ljudi ne zna", tj. njihovo je neznanje uzrokom njihovog suprotstavljanja poslanicima i njihovog nevjerovanja. Zatim Uzvi{eni spominje Svoju mudrost u povratku i proìvljenju tijela, pa Uzvi{eni kaè: "Da bi im objasnio", tj. ljudimaono oko ~ega su se razilazili", tj. u svim stvarima, "i da bi saznali oni koji nisu vjerovali da su la{ci bili", tj. u njihovoj vjeri i u njihovim kletvama da Allah ne}e proìviti onoga koji je umro. Zbog toga }e biti pozvani na Sudnjem danu da ku{aju dèhenemsku vatru i Zebanije }e im re}i: "Ovo je vatra koju ste poricali", "pa, je li ovo ~arolija ili vi ne vidite?" "Prìte se u njoj, isto vam je trpjeti ili ne trpjeti - to vam je kazna zaono {to ste radili." (52:14-16)

Zatim ih je obavijestio o Njegovoj mo}i nad svim stvarima, nad svim {to On ho}e, Njega ni{ta ne umara ni na Zemlji niti na nebesima, nego - kada On ne{to naredi i ako ne{to ho}e - On samo rekne: "Budi!", i to bude , a takav je slu~aj i sa proìvljenjem. Ako èli ne{to stvoriti, On to naredi samo jednom, pa bude kako On ho}e, kao {to kaè Uzvi{eni: "I nare|enje Na{e samo je jedna rije~ - sve bude u tren oka", (55:50) tj. Mi mu naredimo samo jednom i to postane. On ne treba ni{ta da potvr|uje i dvaput ponavlja, Uzvi{en je On. Njemu se ni{ta ne opire niti Ga spre~ava. Njegova vlast i Njegova veli~ina i mo} nadvladava sve stvari. Nema drugog boga osim Njega, a niti Gospodara osim Njega.

Ibn Ebi-Hatim prenosi od Ebu-Hurejrea, koji kaè: (715) "Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè: 'ôvjek Me je psovao, a to mu nije trebalo, negirao Me je i nije Mi vjerovao i to mu nije trebalo.' [to se ti~e nevjerovanja u Mene, kaè: 'Oni se zaklinju Allahom, najteòm zakletvom: 'Allah ne}e oìviti onoga koji je umro.' A Ja kaèm: 'A ho}e, to je Njegovo obe}anje koje }e se, doista, ispuniti - samo {to ve}ina ljudi ne zna', a {to se ti~e ~ovjekovog psovanja Mene, on kaè: 'Allah je jedan od trojice!', a Ja kaèm: 'Reci: On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije i niko Mu ravan nije.'" (112:1-4) Ovako je ovaj hadis naveden kao onaj koji seè do Ebu-Hurejrea (mevkuf), a u dva "Sahiha" prenosi se kao merfu´, hadis koji seè sve do Muhammeda, a.s., sa druga~ijim tekstom.

"One koji se isele Allaha radi, nakon {to su bili progonjeni, Mi }emo jo{ na ovom svijetu na lijepo mjesto smjestiti; a nagrada na onom svijetu bit }e jo{ ve}a - kad bi oni samo znali", /41/"...onima koji budu trpjeli i u Gospodara svoga se uzdali." /42/

Ovaj kur'anski ajet objavljen je, a Allah najbolje

zna, u vrijeme iseljenja muslimana u Abesiniju, koji su bili izloèni èstokom maltretiranju od svojih sunarodnjaka u Meki, tako da su morali oti}i iz onoga ~emu su bili izloèni, oti}i u drugu dràvu, Abesiniju, kako bi mogli ibadet ~initi svome Gospodaru, a me|u njima su bili Osman ibn Affan, sa kojim je bila njegova èna Rukija, k}erka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zatim Dàfer bin Ebi-Talib, sin amidè Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zatim Ebu-Seleme bin Abdullah, crnac u grupi od osamdeset ljudi i jedna èna, Allah bio zadovoljan njima a i oni Njime. To je On i u~inio (da budu Njime zadovoljni), pa im je Uzvi{eni obe}ao nagradu na oba svijeta, pa kaè: "Mi }emo ih jo{ na ovom svijetu na lijepo mjesto smjestiti."

Allah, d`.{., ve} im je nadoknadio to iseljenje lijepim smje{tajem u Medini i obilnom nafakom u njoj, boljom nego {to su ranije imali. Jer, ako neko ne{to ostavi u ime Allaha, d`.{., On }e mu to nadoknaditi ne~im boljim za njega. Tako se i desilo, pa im je Allah, d`.{., u toj zemlji omogu}io pa su postali vo|e i vladari, a svi su se oni iskreno bojali Allaha.

Zatim Uzvi{eni obavje{tava da njima pripada nagrada na budu}em svijetu ve}a nego na dunjaluku, pa Uzvi{eni kaè: "A nagrada na onom svijetu bit }e ve}a", tj. ve}a od onoga {to smo im dali na dunjaluku, "kad bi oni samo znali", tj. da su znali oni koji su izostali od Hid`re {ta im je Allah, d`.{., pripremio kao nagradu za njihovu pokornost i pokornost Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., zatim ih Uzvi{eni opisuje, pa kaè: "Onima koji budu trpjeli i u Gospodara se svoga uzdali", tj. trpjeli maltretiranja svojih sunarodnjaka oslanjaju}i se na Allaha, d`.{., Koji im je uljep{avao njihov svr{etak i kraj i na dunjaluku i na ahiretu.

"Mi smo i prije tebe samo ljude kao poslanike slali i objavljivali im - pitajte sljedbenike


Knjige ako ne znate" - /43/ "jasne dokaze i knjige. A tebi objavljujemo Kur'an, da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje, i da bi oni razmislili." /44/

Ed-Dahhak prenosi od Ibn-Abbasa: "Nakon {to je

Muhammed, a.s., poslan od Allaha, d`.{., jedna je grupa Arapa to negirala, pa su rekli: 'Allah je ve}i od toga da Mu poslanik bude ~ovjek', pa je Uzvi{eni Allah objavio:

'Zar je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih': 'Opominji ljude!...'" (10:2) "Mi smo i prije tebe samo ljude kao poslanike slali i objavljivali im - pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate", zna~i, pitajte sljedbenike ranije objavljenih knjiga da li su im poslanici bili ljudi ili meleki? Pa, ako su bili meleki - onda ih nemojte prihvatiti, a ako su bili ljudi - ne nije~ite to da je Muhammed, s.a.v.s., ~ovjek - poslanik.

Mudàhid prenosi od Ibn-Abbasa, koji kaè da ono {to se èli re}i pod pojmom (sljedbenici opomene), misli na sljedbenike Knjige. Cilj ovoga jeste da obavijesti da su raniji poslanici prije Muhammeda, a.s., bili, isto tako, ljudi, kao {to je i on ~ovjek.

Uzvi{eni kaè: "Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi, samo - meni se objavljuje'", (41:6) zatim Uzvi{eni spominje da ih je poslao, "...sa jasnim dokazima i knjigama", sa dokazima, potvrdama i da im je Ez-Zubur, kako se kaè u ajetu, a to su knjige, kao {to kaù Ibn-Abbas i neki drugi: "Ez-Zubur" jeste mnoìna od "Zebur". Arapi kaù obi~no: "napisao sam knjigu".

Uzvi{eni kaè: "I sve {to su uradili u listovima je." (55:52) Zatim Uzvi{eni kaè: "a tebi objavljujemo Kur'an". Rije~ "opomena" zna~i, tj. Kur'an,

"da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje", tj. od njihovog Gospodara, zbog tvog znanja, brige i slije|enja onoga {to ti je Allah, d`.{., objavio, i zbog Na{eg znanja da si ti najbolje stvorenje i prvak svih ljudi, pa da im pojasni{ ono {to je nejasno i da konkretizuje{ ono {to je uop}eno "...da bi oni razmislili", tj. da bi vidjeli sebe i da bi se uputili i tako pobijedili i postigli najve}i uspjeh na oba svijeta.

A zar su sigurni oni koji ru`ne podmuklosti snu u - da ih Allah ne}e u zemlju utjerati ili da im ne}e, odakle ne mogu ni pomisliti, kazna do}i", /45/ "ili da ih ne}e na putovanjima njihovim kazniti, oni ne}e uma}i", /46/ "ili da

ih ne}e malo - pomalo ka`njavati? Ali Gospodar va{ je, doista, blag i milostiv." /47/

Uzvi{eni obavje{tava o Svojoj blagosti i davanju

vremena grje{nicima koji rade lo{a djela i pozivaju u njih, prave spletke me|u ljudima svojim pozivanjima k tim djelima i navo|enjima ljudi na ta djela, uprkos tome {to ih je Uzvi{eni mo}an u zemlju utjerati ili ih kazniti èstokom kaznom, odakle se ne mogu ni nadati, kao {to Uzvi{eni kaè: "Jeste li sigurni da vas Onaj Koji je na nebesima ne}e u zemlju utjerati, kad se ona po~ne iznenada tresti? Ili, jeste li sigurni da Onaj Koji je na nebesima na vas ne}e vjetar s kamenjem poslati? Tada biste saznali kakva je prijetnja Moja." (67:16,17)

j

Uzvi{eni kaè: "I da li ih ne}e na putovanjima njihovim kazniti", tj. u njihovim traganjima za ìvotnim potrebama i zaokupljeno{}u njima na njihovim putovanjima, pa Uzvi{eni veli: "Oni ne}e uma}i", tj. u bilo kakvom stanju bili, ne}e uma}i Allahovoj kazni.

Uzvi{eni kaè: "Ili da ih ne}e malo - pomalo ka`njavati?", ili u stanju straha i njihove zapla{enosti koja ih obuzima, Allah }e ih, d`.{., time ka`njavati, i On }e ih potpuno dosti}i. Ono {to se postiè i o~ekuje ovim strahom jeste Njegova mo} i snaga, a zatim Uzvi{eni kaè: "Ali, Gospodar va{ je, doista, blag i milostiv", tj. On vam ne poùruje kaznu. U dvjema zbirkama sahih hadisa kaè se: (716) "Zaista Allah nasilniku dadne vremena (pusti ga), ali kada ga uzme - ne pu{ta ga." Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prou~io: "Eto, tako Gospodar tvoj ka`njava kad ka`njava sela i gradove koji su nasilje ~inili. Ka`njavanje od Njeg zaista je bolno i stra{no." (11:102)

"Zar oni ne vide da sve ono {to je Allah stvorio sad desno, sad lijevo, pruà sjene svoje Allahu poslu{no ( ~ine}i sed`du ) i da je i ono pokorno." /48/"Allahu sed`du ~ini sve ìvo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu meleki, a i oni se ne ohole", /49/ "boje se Gospodara svoga, Koji je iznad njih, i ~ine ono {to im se naredi." /50/

Uzvi{eni obavje{tava o Njegovoj veli~ini, mo}i i

uzvi{enosti kojoj su se sva stvorenja pokorila, sve


neorganske tvari, ìvotinje, biljke, ljudi, dìni i meleki, te On obavje{tava da sve {to ima sjenu rasprostire svoje sjene desno i lijevo, i jutrom i ve~erom i pri zalasku sunca... Sve svojom sjenom ~ini sed`du Allahu, te Uzvi{eni kaè: "oni Mu se pokoravaju", tj. ponizno Mu se pot~injavaju. Sed`da svake stvari njena je sjena. Uzvi{eni kaè: "...u prvom redu meleki, a i oni se ne ohole", tj. u svom ibadetu Njemu.

"...boje se Gospodara svoga, Koji je iznad njih ", tj. ~ine Mu sed`du i padaju ni~ice iz straha i veli~aju Uzvi{enog Gospodara, "i ~ine ono {to im se naredi", tj. ustrajni su u svojoj pokornosti Uzvi{enom Allahu i u izvr{avanju Njegovih naredbi, a i ostavljanju Njegovih zabrana.

k

Allah kaè: "Dvojici bogova ne klanjajte se!", samo je jedan Bog, "i samo se Mene bojte!" /51/"Sve {to je na nebesima i na Zemlji Njegovo je i Njemu treba uvijek poslu{an biti. Zar nekoga drugog osim Allaha da se bojite?" /52/ "Od Allaha je svaka blagodat koju uìvate, a ~im vas nevolja kakva zadesi, opet od Njega glasno pomo} traìte." /53/ "I kad vam On poslije nevolju otkloni, neki od vas isti ~as Gospodara svoga s drugim izjedna~i", /54/ "da bi nezahvalnost pokazali prema onome {to smo im Mi dali. Pa uìvajte, ali zbilja, znat }ete!" /55/

Uzvi{eni obavje{tava da nema drugog boga osim

Njega i da ne treba oboàvati, robovati i pokoran biti nikom drugom osim Njemu, Jedinom, Koji nema druga, On je vladar, Stvoritelj i Gospodar svih stvari: "I Njemu treba uvijek poslu{an biti", tj. uvijek iskreno i ~isto vjerovati u Njega, Njemu Jedinom ibadet ~initi. Bojte se da mu pridruùjete bilo {ta, iskreno Mu se pokoravajte, kao {to je to On naredio kada kaè: "Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu!!!" (39:3) Zatim obavje{tava da je On posjednik i koristi i {tete. Svako dobro i vrijednosti samo su od Njega: "opet od Njega glasno pomo} traìte", tj. ustrajavate u te`nji Njemu traè}i pomo} od Njega,

zbog va{eg znanja da vam niko osim Njega ne moè otkloniti {tetu; "i kada vam On poslije nevolju otkloni, neki

od vas isti ~as Gospodara svog s drugim izjedna~e, da bi nezahvalnost pokazali prema onome {to smo im Mi dali", to zna~i: Mi smo im to u~inili da budu nevjernici, tj. da zastiru Istinu i zanije~u Allahove blagodati prema njima, ka`njavaju}i ih za njihov vlastiti izbor prezrenog zavr{etka.

"Pa uìvajte, ali, zbilja, znat }ete!", tj. radite {to god ho}ete, ali }ete sigurno vidjeti svoju ru`nu kaznu za ono {to ste radili.

"Mnogobo{ci onima koji ni{ta ne znaju ostavljaju dio hrane koju im Mi dajemo. Allaha mi, bit }ete sigurno pitani zato {to stalno la` izmi{ljate." /56/ "Oni Allahu k}eri pripisu u - uzvi{en i ~ist je On! - a sebi ono {to prièljkuju." /57/ "I kad se nekom od njih javi da mu se rodila k}i, lice mu potamni i postaje poti{ten", /58/ "krije se od ljudi zbog nesre}e koja mu je dojavljena: da li ovako prezren da je zadr` ili u zemlju da je zarovi? Kako ru`no oni prosu|uju!" /59/"Oni koj u onaj svi et ne vjeruju hr|avih su osobina, a Allah ima svojstva najuzvi{enija: On je silan i mudar." /60/

ij

i i j

Uzvi{eni obavje{tava o ru`nim djelima mu{rika koji

su ibadet ~inili i robovali nekom drugom osim Allahu, kipovima, idolima, kumirima, i drugim, iz neznanja, i svojim kumirima su pripisivali ono ~ime ih je Allah, d`.{., opskrbio pa su govorili: "Ovo je za Allaha", tvrde oni, "a ovo za boànstva na{a!" Me|utim, ono {to je namijenjeno boànstvima njihovim ne stiè Allahu, dok ono {to je odre|eno za Allaha stiè boànstvima njihovim. Kako ru`no oni sude." (6:136)

Uzvi{eni Allah, d`.{., kune se Svojim plemenitim bi}em da }e oni biti pitani za to. Onaj koji je nanosio nepravdu i klevetao bit }e ka`njen i On je pripremio kaznu "Allaha mi, bit }ete sigurno pitani zato {to stalno laì izmi{ljate", zatim Uzvi{eni obavje{tava o njima da su oni meleke, koji su robovi Milostivog, smatrali ènskim bi}ima i smatrali da su oni Allahove k}eri, pa su ih oboàvali zajedno sa Njim;


îst je On od toga! Time su na~inili veliku gre{ku s obzirom na sva tri ova stava426 , kao {to je Uzvi{eni rekao: "Zar su za vas sinovi, a za Njega k}eri?" "To bi tada bila podjela nepravedna", (52:21,22) te Uzvi{eni ovdje veli: "Oni Allahu k}eri pripisuju, Uzvi{en i îst je On", tj. On je ~ist od njihovih pripisivanja i njihovih laì, "a sebi ono {to prièljkuju", tj. mu{ku djecu, a prezirali su i odbijali ènsku, koju su pripisivali Allahu, Uzvi{en je Allah, d`.{., i visoko iznad onoga {to oni govore: "I kad se nekom od njih javi da mu se rodila k}i, lice mu potamni", tj. o~ajava zbog brige, "i postaje poti{ten", za{uti od silne tuge, "krije se od ljudi", tj. ne voli da ga ljudi vide "zbog nesre}e koja mu je dojavljena: da li ovako prezren da je zadrì ili da je u zemlju zarovi?", tj. ako je zadrì, ostavi u ìvotu, ostavit }e je prezrenu, koja nema prava nasljedstva, a niti joj se pridaje bilo kakav zna~aj. Zbog toga vi{e voli i prièljkuje mu{ku djecu od ènske "...ili da je u zemlju zarovi?", tj, ìvu je u zemlju zakopa, kao {to su ~inili u vrijeme dàhilijetskog perioda, tj. prije pojave islama. Pa zar ono {to ovoliko mrze i osje}aju odvratnost i odbacuju od sebe, pripisuju Allahu?! "Kako ru`no oni prosu|uju!", tj. ru`no li je ono {to govore, ru`no li je to kako dodjeljuju i ru`no li je ono {to Njemu pripisuju. Uzvi{eni veli: "I kad se nekom od njih javi da mu se rodila k}i, {to Svemilosnom pripisu e, lice mu potamni i postaje poti{ten." Ovdje Uzvi{eni kaè:

j

"Oni koji u onaj svijet ne vjeruju, hr|avih su osobina", tj. oni su sa nedostacima, i zaista, ovo je prikladno da im se pripisuje, "a Allah ima svojstva najuzvi{enija", tj. apsolutna, savr{ena sa svih mogu}ih stajali{ta i to je ono {to se Njemu moè pripisati, "On je silan i mudar."

"Kad bi Allah ljude zbog grijeha njihovog ka`njavao, ni{ta ` vo ne Zemlji ne bi ostavio, ali, On ih do roka odre|enog ostavlja, i kad rok njihov pro|e, ni za tren ga jedan ne mogu ni odgoditi ni ubrzati." /61/ "Oni Allahu pripisuju ono prema ~emu sami odvratnost osje}aju i njihovi jezici govore la` da njih ~eka

najljep{a nagrada; a njih, nema sumnje, vatra ~eka: oni }e se u nju prvi potjerati." /62/

i

j

i

426 Rekao sam: tj. daju svojim kumirima dio onoga čime ih je Allah, dž.š., opskrbio, Allahu pripisuju dijete, a On nema djeteta, zatim Mu daruju i pripisuju kćeri, a oni sami nisu zadovoljni njima.

Uzvi{eni obavje{tava o Svojoj blagosti prema

Svojim stvorenjima i pored njihovog nasilja, a da ih Allah, d`.{., ka`njava za sve ono {to su zaradili, na licu Zemlje ne bi ostalo ni{ta ìvo {to se kre}e kao posljedica uni{tenja ~ovjeka, ali Uzvi{eni je blag, prikriva njihova nedjela i odga|a kaznu do odre|enog roka, tj. ne ka`njava ih odmah. Ebu el-Ahves kaè: "Skoro da je kotrljan ka`njen zbog grijeha ljudi, ali Allah, d`.{., ni{ta ne odga|a kad mu do|e rok."

Ibn Ebi-Hatim prenosi od Ebu-Derda'a, koji kaè: "Pri~ali smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je on rekao: (717) 'Allah, d`.{., ne}e odgoditi ni{ta kada mu do|e propisani rok, nego se produènje ìvota postiè dobrim potomstvom, koje Allah, d`.{., dadne Svome robu. Oni mole Allaha, d`.{., za njega nakon njegove smrti i ta dova dospije do njega u kaburu. Eto, to je produènje ìvota.'"

Uzvi{eni kaè: "Oni Allahu pripisu u ono prema ~emu sami odvratnost osje}aju", tj. prema k}erima, i partnerima jer oni ne vole da imaju sau~esnika u svojim imecima.

Uzvi{eni veli: "I njihovi jez ci govore la` da njih ~eka najljep{a nagrada." Ovo je negiranje njihove tvrdnje da ih ~eka najljep{a nagrada na dunjaluku, a ako bude povratka, u njemu ih, tako|er, ~eka najljep{a nagrada, kao {to Uzvi{eni veli: "Ako ~ovjeku milost Na{u pruìmo, pa mu je poslije uskratimo, on pada u o~ajanje i postajenezahvalnik. A ako blagodatima obaspemo, poslije nevolje koja ga je zadesila, on }e sigurno re}i: 'Nevolje su me napustile.' On je, doista, umi{ljen i razmetljiv." (11:9,10)

Uzvi{eni, tako|er, veli: "Kad ga obaspemo milo{}u Na{om, poslije nesre}e koja ga zadesi, on govori: 'Ovo sam i zasluìo i ja ne mislim da }e ~as oìvljenja do}i. A ako budem Gospodaru svome vra}en, kod Njega me ~eka Dènnet.' A Mi }emo one koji nisu vjerovali sigurno o onom {to su radili obavijestiti i da iskuse patnju te{ku, doista, dat }emo im." (41:50)

Takvi su objedinili i sakupili lo{a djela, i la`ne nade da }e biti nagra|eni dobrim, a {to je nemogu}e, kao {to spominje Ibn-Ishak da je na|en kamen u temeljima Kabe kada su je htjeli sru{iti, kako bi je obnovili, a na kamenu je bila napisana neka mudrost i savjet. Jedan od tih savjeta je: "Radite lo{a djela, bit }ete nagra|eni dobrim." Da, kao {to se sa trna (vrbe) moè ubrati gro`|e!

U ovom pogledu Uzvi{eni kaè, odgovaraju}i im na njihove namjere: "...nema sumnje", tj. sigurno je istina i ona se mora dogoditi, "njih ~eka vatra", tj. na Sudnjem danu "oni }e se u nju potjerati", zna~i odmah }e u}i u vatru. Ova rije~ izvedena je od (fert), {to zna~i onaj


koji prvi do|e na pojilo. Kaè se da ovo zna~i da }e biti zaboravljeni i izgubljeni, a nema opre~nosti izme|u ovoga dvoga jer }e brzo biti povedeni na Sudnjem danu u Vatru i u njoj }e biti zaboravljeni, tj. vje~no }e ostati u njoj.

"Allaha Nam, Mi smo i prije tebe narodima poslanike slali, ali im je {ejtan lijepim predstavljao postupke njihove, i on je sada drug njihov, njih ~eka patnja nesnosna." /63/ "Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio ono oko ~ega se razilaze i da bude vjernicima uputa i milost."/64/ "Allah vodu s neba spu{ta i njome ìvot mrtvoj zemlji vra}a! To je, zaista, dokaz za ljude koji ~uju." /65/

,

i

Uzvi{eni spominje da je On pro{lim narodima slao

poslanike, pa su ih oni nijekali. Ti, Muhammede, u bra}i poslanicima ima{ primjer, pa nemoj da te uznemirava to {to te tvoj narod ne prihvata. [to se ti~e mu{rika koji su nijekali poslanike i ono {to oni nose sa sobom, {ejtan je njima predstavio lijepim, te su tako ~inili. "...on je i sada njihov drug", tj. oni su pod kaznom i patnjom.

[ejtan je njihov drug i nema mo}i da ih izbavi iz tog stanja, niti im ima kakvog spasa i njima pripada bolna kazna. Zatim je Uzvi{eni rekao Svome Poslaniku, s.a.v.s., da mu je objavio Kitab, kako bi objasnio ljudima ono oko ~ega se razilaze. Kur'an je sudija ljudima u svemu oko ~ega se oni prepiru i razilaze. "Uputa", tj. za srca "i milost", tj. za onoga koji ga ~vrsto prihvata, "za narod koj vjeruje", kao {to ga je Uzvi{eni u~inio, Kur'an, ìvotom za mrtva srca onih koji ne vjeruju.

Tako|er, oìvljava zemlju nakon {to ona zamre, s ki{om {to je {alje s nebesa, "to je, zaista, dokaz za ljude koji ~uju", tj. razumiju govor i njegova zna~enja.

"Vi imate pouku i u stoci: 'Mi vam dajemo da iz utrobe njene mlijeko ~isto pijete, koje

nastaje od grizina u buragu i od krvi - ukusno onima koji ga piju.'" /66/ "A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. To je, doista, dokaz onima koji pameti imaju " /67/

.

j

Uzvi{eni kaè: "Vi imate", o ljudi, "u stoci", tj. u

devama, kravama i sitnoj stoci, "pouku", tj. imate dokaz u tome o mudrosti va{eg Stvoritelja, Njegovoj milosti i blagosti.

"Mi vam dajemo da iz utrobe njene mlijeko ~isto pijete." Ovdje je re~eno u jednini, tj. spojena zamjenica u rije~i mu{kog je roda i odnosi se na: {to je jednina od, ili zamjenica se odnosi na "ìvotinju" jer stoka spada u ìvotinje. Tako bi zna~enje bilo: Dajemo vam da pijete mlijeko iz utrobe ove ìvotinje. U drugom ajetu stoji: a dozvoljeno je i jedno i drugo , kao {to Uzvi{eni kaè: "Uistinu!, Kur'an e pouka", "i ko ho}e na umu }e ga imati". (74:54,55)

Uzvi{eni veli: "...koje nastaje od grizina u buragu i od krvi", tj. filtrira se mlijeko; njegova bjelina, okus i slast od grizina u buragu i od krvi u stomaku ìvotinje. Svaka od stvari ide ka svome odredi{tu kada hrana bude svarena u èlucu. Krv prelazi u vene, mlijeko u vime, a mokra}a u mokra}ni mjehur, a balega izlazi vani. I ni{ta se to me|usobno ne mije{a nakon {to se na opisani na~in razdvoji, a niti se mijenja.

Uzvi{eni kaè: "mlijeko, ~isto, ukusno, onima koji ga piju", tj. koje ne zagu{uje nikoga kada ga pije. A kada je Uzvi{eni spomenuo mlijeko, da ga je u~inio ukusnim pi}em ljudima, iza toga spominje i ono {to su ljudi uzimali kao pi}e od plodova palmi i gro`|a i onoga {to se pravi od njega kao omamljuju}e vino - prije njegove zabrane. Zbog toga je to spomenuo kao dobro~instvo prema njima, pa Uzvi{eni kaè: "...a od plodova palmi i loze pripremate pi}e", ukazuju}i na zakonsku dozvoljenost njegove upotrebe prije njegove zabrane, te ukazuje na izjedna~avanje izme|u pi}a dobijenog iz palmi i gro`|a, kao {to to oba{njava pravna {kola Malikova, [afijina, Ahmedova i ostalih pravnih u~enjaka. Ovako se tretiraju i ostala pi}a od p{enice, je~ma, kukuruza, meda i sli~no tome. Uzvi{eni veli: "...pi}e i hranu prijatnu". Ibn-Abbas kaè: Pi}e je ono {to je zabranio od njihovih plodova, a prijatna hrana jeste ono {to je dozvolio od tih plodova. "To je, doista, dokaz onima koji pameti imaju." Analogno prethodnom ovdje spominje razum, jer je razum ne{to najuzvi{enije kod ~ovjeka, te je zbog toga Allah, d`.{., zabranio Svom ummetu opojna pi}a, kako bi time za{titio i sa~uvao njihove umove.


"Gospodar je tvoj p~elu nadahnuo: 'Pravi sebi ku}e u brdima i u onome {to naprave ljudi', /68/ 'zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslu{no!' Iz utroba njihovih izlazi pi}e razli~itih boja, koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmi{ljaju." (69)

Ono {to se èljelo pojmom vahj- doslovno: objava,

ovdje jeste - nadahnu}e, uputa i putokaz p~eli da pravi sebi u brdima ku}e, u kojima se ona sklanja i nastanjuje, u dubovima drve}a, a i u onome {to ljudi grade. P~elinje su ku}e vrlo precizno i temeljito ura|ene u pogledu slaganja, raspore|ivanja i nizanja, tako da izme|u njih nema nikakve gre{ke i praznine.

Zatim joj je Uzvi{eni Allah, d`.{., dozvolio - sudbinski je pot~iniv{i, da jede sve vrste plodova i da slijedi puteve koje joj je Allah, d`.{., odredio i olak{ao da ide gdje god èli, u zrak, pusto{i, doline i brda, a zatim se vra}a u svoju ku}u u koju nikada ne zaluta, bilo desno ili lijevo da se nalazila, te pravi vosak iz svojih krila a med iz svojih usta, zatim leè larve sa svoje zadnje strane, pa opet tako rano ujutro odlazi na svoje pa{njake.

Uzvi{eni kaè: "Iz utroba njihovih izlaz pi}e razli~itih boja, kao lijek ljudima", ne{to izme|u bijele, ùte i crvene boje i sli~no tome, u zavisnosti od raznolikosti mjesta sa kojih se ona hrani, pa Uzvi{eni veli:

i

"...koje je lijek ljudima", tj. u medu se nalazi lijek za ljude, dakle koristi svakome ko ima neku "hladnu bolest", tj. bez temperature, jer je on sam po sebi vru}, a ne{to (neka bolest) lije~i se ne~im suprotnim. Dokaz da se u rije~ima: "...u njemu je lijek za ljude", misli na med, jeste hadis koji prenosi Katade u dva "Sahiha", od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., koji kaè: (718) "Do{ao neki ~ovjek Poslaniku, s.a.v.s., pa mu re~e: 'Allahov Poslani~e, moj brat ima nesnosne bolove u stomaku i ima proljev.' A Poslanik re~e: 'Daj mu neka se napije meda.' Ovaj je oti{ao, dao bratu meda, a zatim ponovo do|e Poslaniku i re~e: 'Allahov Poslani~e, dao sam mu meda, ali se proljev pove}ao.' A Poslanik opet re~e: 'Idi i daj mu da se napije opet meda.' Ovaj je oti{ao i dao bratu ponovo meda, a zatim se vratio i opet re~e: 'Allahov Poslani~e, on i dalje ima proljev.' A Poslanik mu re~e: 'Vjeruj Allahu, d`.{., a ne vjeruj stomaku svoga brata, idi i daj mu ponovo da se napije meda.' Oti{ao je i tako u~inio i brat mu je ubrzo ozdravio."

Neki stru~njaci medicine kaù da je ovaj ~ovjek imao u stomaku zarazne, pokvarene otpatke; kada se napio meda, koji je bio topao, isti su se rastvorili pa su lak{e izlazili vani, {to je uticalo na pove}anje proljeva. Beduin je mislio da mu ovo {teti; me|utim, to mu je koristilo, pa mu je ponovo dao meda, {to je poja~alo razlaganje i rastvaranje i potaklo da se lak{e oslobodi tegobe, te se ponovno napio meda, {to mu je i pomoglo; a nakon {to su se pokvareni i zarazni dijelovi odstranili iz organizma, njegov se stomak smirio, te se pobolj{alo stanje varenja i njegovo stanje uop}e. Time su, ustvari, vrlo brzo nestali bolovi i slabost uz blagoslov ovoga na {to mu je Poslanik ukazao. Neka je njemu od njegovog Gospodara najbolji salavat i selam!

A Uzvi{eni kaè: "To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmi{ljaju", tj. u tome {to je Allah, d`.{., nadahnuo ovo slaba{no stvorenje - p~elicu, da slijedi ovaj zadatak i sakuplja sa svih vrsta plodova. Zatim je p~elica sakupila to u vosak i med, a on je jedna od najljep{ih stvari, da bi to bio znak i dokaz ljudima koji razmi{ljaju i o veli~ini njenog Stvoritelja, Onog Koji ju je pot~inio. Iz toga se izvodi zaklju~ak da je On Djelotvorni, Mo}ni, Mudri, Koji sve obuhvata Svojim znanjem, Plemeniti i Milostivi.

"Allah vas stvara i poslije vam du{e uzima; ima vas koji duboku starost doìvite, pa brzo zaboravite ono {to saznate. Allah je, zaista, Sveznaju}i i Svemo}ni." /70/

Uzvi{eni obavje{tava o Svojim postupcima prema

Svojim robovima. On je Onaj Koji ih je (ljude) izveo iz ni{ta, zatim }e ih usmrtiti. Neke od njih je ostavio da doìve duboku starost i oronulost, a - tjelesno - to je slabost stvorenja, kao {to Uzvi{eni kaè: "Allah je Taj Koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje", (30:54), znak da u godinama, starosti, nastaje slabost, maloumnost, slabo pam}enje, najmanje znanje; zbog "...pa brzo zaboravite ono {to saznate", tj. nakon {to je znao, postao je takav da ne zna ni{ta (delirij).

U ovom smislu El-Buhari, prilikom tuma~enja ovog ajeta, prenosi od Enesa ibn Malika da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio Allaha: (719) "Utje~em Ti se od {krtosti, lijenosti i oronulosti, duboke starosti, kaburske kazne, smutnje Dedàla, i isku{enja ìvota i smrti!"


"Allah opskrbljuju}i vas, daje jednima vi{e nego drugima. Ali, oni kojima je dato vi{e nedaju onima koji su u njihovoj vlasti, a potrebesu im jednake. Za{to nisu na Allahovim blagodatima zahvalni!" /71/

Uzvi{eni obja{njava njihovo neznanje i nevjerstvo

u onome {to su oni pozivali i pridruìvali Allahu druga. Oni priznaju da su oni Njegovi robovi, kao {to su govorili u svojim odazivanjima (telbijji), prilikom obavljanja hadà: "Odzivam ti se, Ti nema{ druga osim druga kojeg Ti posjeduje{ i ono {to on (njihovo boànstvo) posjeduje." Uzvi{eni kaè, negiraju}i ih i ono {to govore: Vi niste zadovoljni da izjedna~ujete svoje robove sa vama u onome ~im smo vas Mi opskrbili, pa kako Uzvi{eni Allah moè biti zadovoljan sa izjedna~avanjem va{eg boànstva s Njime u oboàvanju i veli~ini. Tako Uzvi{eni u drugom ajetu kaè: "On vam kao primjer navodi vas same: da li su oni koji su u posjedu va{em izjedna~eni s vama u onome {to vam Mi dajemo, pa ste u tome isti, i da li ih se bojite kao {to se vi jedni drugih bojite?" (30:28) Mudàhid kaè u vezi sa ovim ajetom: "Ovo je primjer la`nih bogova", a Katade kaè: "Ovo je primjer koji je naveo Allah, d`.{., pa da li iko od vas ima da sa svojim robom dijeli svoju ènu i postelju, pa tako izjedna~avate sa Allahom Njegove robove i stvorenja? Pa ako nisi sa ovim zadovoljan za sebe, Allah je, d`.{., pre~i od tebe da bude ~ist od toga."

Uzvi{eni kaè: "Za{to nisu na Allahovim blagodatima zahvalni!", tj. oni su ostavili za Allaha, d`.{., dio od usjeva i stoke koje je On stvorio i tako su zanijekali Njegove blagodati i pripisali Mu sudruga.

"Allah za vas stvara ène od va{e vrste, a od èna va{ih daje vam sinove i unuke; i ukusna jela vam daje. Pa za{to u la` oni vjeruju, a Allahove blagodati pori~u." /72/

Uzvi{eni spominje Svoje blagodati prema Svojim

robovima i kaè da im je od njih izveo ène od njihove vrste i ljudskog oblika... Da je izveo ène iz druge vrste, ne bi se me|usobno slagali, ne bi se dogodila ljubav i samilost. Me|utim, iz Svoje milosti prema ljudima, od prvog ~ovjeka, Adema, stvorio je mu{karce i ène koji se me|usobno ène, dobijaju sinove i unuke a to su djeca ne~ijih sinova. Od Ibn-Abbasa prenosi se da je rekao: "Pod (hafede) misli se

na tvoje sinove koji te pomaù, posluùju, paze te i sluè." Mudàhid kaè: "Pod (benine ve hafede) misli se na sina i slugu", a u drugom predanju kaè: "El-hafede jesu pomaga~i, pomo}nici i sluge." Postoji mi{ljenje da se pod ovim misli na {urjake i zetove. Svi ovi pojmovi kre}u se unutar zna~enja pojma (hafede), a to je hizmet, sluènje i sl. To se zna~enje navodi i u Kunut-dovi, u rije~ima: (ve ilejke nes´â ve nahfidu). Po{to hizmet - sluènje bude od djece, sluga i zetova, to sveukupno predstavlja blagodat; "...i ukusna jela vam daje", tj. hranu i pi}e, a zatim Uzvi{eni kaè, negiraju}i one koji Mu pridruùju druga oboàvanjem nekog drugog gospodara umjesto Njega: "Pa za{to oni u la` vjeruju", a to su partneri i kumiri, "...a Allahove blagodati pori~u", tj. prikrivaju blagodati koje im je Allah u~inio i pripisuju ih drugom mimo Njega.

U sahih hadisu kaè se: (720) "Allah, d`.{., re}i }e Svome robu na Sudnjem danu, spominju}i Svoje blagodati: 'Nisam li te oènio, nisam li te po~astio, nisam li ti pot~inio konje i deve, i ostavio te da njima upravlja{ i uzgaja{ ih?!'"

"i klanjaju se, pored Allaha, onima koji im nisu u stanju bilo kakvu opskrbu dati, ni iz nebesa ni iz zemlje, i koji ni{ta ne mogu!"/73/ "Zato ne navodite Allahu sli~ne! Allah doista zna, a vi ne znate." /74/

Uzvi{eni kaè, obavje{tavaju}i o mu{ricima, koji su

oboàvali jo{ nekog drugog osim Allaha, iako je On najvredniji Blagodavac, Stvaralac i Opskrbljiva~, Jedan Koji nema druga.

I uprkos tome... oboàvaju kipove i suparnike, i kumire koji ne posjeduju nikakvu opskrbu, a niti bilo {ta ni na nebu ni na Zemlji, tj. nisu mo}ni da spuste ki{u, niti da bilje proklija, a niti drve}e, niti to sami posjeduju, tj. to nemaju, a niti to mogu imati i kada bi èljeli. Zbog toga Allah, d`.{., kaè: "...zato ne navodite Allahu sli~ne", tj. ne pridruùjte Mu suparnika, niti bilo {ta i bilo koga sli~nog Njemu. "Allah doista zna, a vi ne znate", tj. On zaista zna i svjedo~i da nema drugog boga osim Njega, a vi iz svog neznanja pridruùjete Mu drugog.

"Allah navodi primjer roba u tu|em vlasni{tvu, koji ni{ta nema, i onoga koga smo


Mi bogato obdarili i koji udjeljuje iz toga, i tajno i javno - zar su oni jednaki? Neka je hvaljen Allah! Ali, ve}ina njih ne zna." /75/

Ovo je primjer koji Allah, d`.{., navodi nevjerniku i

vjerniku, a koji iznosi Ibn-Abbas. Rob, koji je vlasni{tvo drugog i ne moè ni{ta u~initi, jeste kao nevjernik, a onaj ko je opskrbljen lijepom opskrbom i koji dijeli i tajno i javno - kao vjernik je.

Mudàhid kaè: "Ovo je primjer la`nog kumira i Uzvi{ene Istine. Moè li se ovo dvoje izjedna~iti?" A po{to je razlika o~ita i jasna i moè je zanemariti samo lu|ak, Uzvi{eni veli: "Neka je hvaljen Allah, ali ve}ina ljudi ne zna."

"Allah vam navodi kao primjer dvojicu ljudi, od kojih je jedan gluhonijem, koji ni{ta nema, i koji je na teretu gospodaru svome - kud god ga po{aljete, nikakva dobra ne donese. Da li je on ravan onome koji traì da se pravedno postupa, a i sam je na pravom putu?" /76/

Mudàhid kaè: "Ovo se tako|er odnosi na

primjer kumira i Uzvi{ene Istine (Allaha). Zna~i da je kumir gluhonijem, ne govori, ne pri~a i nema u njemu nikakvog dobra, ni{ta nije u stanju u~initi: sveukupno, nema ni rije~i ni djela, a uz sve to on je na teretu gospodaru svome, "...kud god ga po{aljete", tj. gdje god da ga uputite, "...nikakva dobra ne donese", a niti moè uspjeti u svome nastojanju; "...da li je on ravan", sa ovakvim svojim svojstvima, "...onome koji traì da se pravedno postupa", pa sve {to je rekao istina je, a i ono {to je uradio ispravno je: "...a i sam je na pravom putu". Ima mi{ljenja da je ovaj gluhonijemi ~ovjek, ustvari, Osmanov rob, "...a i sam je na pravom putu", a to je Osman bin Affan, koji ga je izdràvao, opskrbljivao i zadovoljavao njegove potrebe. Tako|er je imao i drugog {ti}enika (roba), koji je mrzio islam i odbijao ga, pa mu je zabranjivao milostinju i dobro~instvo. Ovo prenosi Ibn-Abbas, a tako|er je to izdvojio i Ibn-Dèrir.

"Allah zna sve tajne nebesa i Zemlje! A smak svijeta u tren }e oka do}i, ili jo{ brè, jer je Allah, uistinu, Svemo}ni!" /77/ "Allah vas iz trbuha majki va{ih izvodi, vi ni{ta ne znate, i daje vam sluh i vid i razum - da biste bili zahvalni." /78/ "Zar oni ne vide kako ptice u prostranstvu nebeskom bez muke lete, njih samo Allah drì. To su, zaista, dokazi ljudima koj vjeruju." /79/ i

i

Uzvi{eni obavje{tava o savr{enstvu Svoje mo}i.

Njegovo znanje obuhvata tajne nebesa i Zemlje i jedino Njemu pripada vlast nad njima. Niko ne moè u}i u tajne osim u one u koje ga Allah, d`.{., èli uvesti. Njegovoj mo}i nema proturje~enja, niti opiranja. Kad On ne{to ho}e, On samo kaè: "Budi!", i to bude, tako kaè:

"...i nare|enje je Na{e samo jedna rije~ - sve bude u tren oka" (54:50), tj. kao treptaj oka, pa dalje Allah, d`.{., kaè:

"A smak svijeta u tren }e oka do}i, ili jo{ brè, jer je Allah, u stinu, Svemo}ni!" Uzvi{eni, tako|er, veli: "Stvoriti vas i sve vas oìviti isto je kao i stvoriti i oìviti jednog ~ovjeka..." (31:28); zatim Uzvi{eni spominje dobro~instvo prema Svojim robovima tako {to ih je izveo iz utroba njihovih majki, kada nisu znali ni{ta, zatim ih je opskrbio sluhom, vidom i razumom, ~iji je centar - prema ispravnijem mi{ljenju - samo srce. Ove snage i ova osjetila ~ovjek postiè postepeno; kako raste, tako se pove}avaju njegov sluh, vid i razum, i razvija se i raste, tako sve dok ne dostigne svoj vrhunac, kako bi mogao biti u ibadetu svome Uzvi{enom Gospodaru, i kako bi mu ona bila ispomo} u pokornosti svome Vladaru. Zbog toga Uzvi{eni kaè:

"...i daje vam sluh i vid i razum, da biste bili zahvalni", tj. na Njegovim blagodatima, koje ne moète nikada izbrojati.

Zatim je Uzvi{eni upozorio Svoje robove da pogledaju u ptice, koje bez ikakve te{ko}e lete u prostoru izme|u nebesa i Zemlje, kako ih je Allah, d`.{., u~inio da lete pomo}u krila. U zraku ih ni{ta ne odràva, samo Allah, d`.{., Svojom mo}i. On je pot~inio zrak koji nosi ptice i olak{ava im let, kao {to, tako|er, Uzvi{eni kaè, u poglavlju El-Mulk - Vlast:

"Zar oni ne vide ptice iznad sebe kako ra{irenih krila lete, a i skupljaju ih? Samo ih


Svemilosni; On, zaista, sve dobro vidi", pa ovdje kaè:

"To su, zaista, dokazi ljudima koji vjeruju."

"Allah vam daje da u ku}ama svojim stanujete, i daje vam od koè stoke {atore, koje lahko nosite kad na put idete i kad kona~ite a od vune njihove, i dlake njihove i kostrijeti njihove prostirku i korisne stvari, sve do odre|enog roka." /80/ "Od onoga {to je stvorio - Allah vam hlad daje, i skloni{ta u brdima vam daje, i odje}u koja vas ~uva od vru}ine daje vam i oklope koji vas u borbi {tite: i tako vam upotpunjava blagodat Svoju, da biste bili poslu{ni." /81/"A ako oni okrenuglave - pa ti si duàn samo da jasno objavljuje{." /82/ "Oni priznaju da je blagodat od Allaha, pa je poslije pori~u - ve}ina njih nevjernici su." /83/

, ,

;

, "

Uzvi{eni, neka je blagoslovljen, pominje upot -

punjenje Svojih blagodati prema Svojim robovima, u~iniv{i da stanuju u ku}ama, u kojima se smiruju, nalaze uto~i{te, u kojima se zaklanjaju i {tite, i u kojima imaju i druge koristi.

Tako|er, On im je u~inio da - kada putuju i miruju - koriste koè od stoke za {atore koje lahko nose. Zbog toga Uzvi{eni kaè: "...koje lahko nosite kad na put idete i kad kona~ite a i od vune njihove , tj. vune od ovaca, وأ "...i dlake njihove", tj. od deva, "...i kostrijeti njihove", tj. od koza. Spojena zamjenica svuda se odnosi na stoku, "prostirku", tj. imate od njih prostirku, dakle imovinu, "...i korisne stvari", i odje}u, pa imate prostirku, tj. sagove i odjevne predmete, te i u tome stje~ete odre|enu imovinu trgovinom. Uzvi{eni veli: "...sve do odre|enog roka", tj. do ta~no odre|enog roka, te Uzvi{eni veli: "Od onoga {to je stvorio - Allah vam hlad daje", tj. drve}e i stabla, "...i skloni{ta u brdima vam daje", tj. utvrde i bunkere, kao i: "...i daje vam odje}u koja vas ~uva od vru}ine", a to je odje}a od pamuka, lana i vune, "...daje vam i oklope koji vas u borbi {tite", kao {to su oklopi od èljeza, panciri i sli~no, "...i tako

vam upotpunjava blagodat Svoju", tj. ovako vam daje ono {to traìte od Njega i ono {to trebate kako bi vam to bila pomo} za pokornost Njemu i iskazivanje ibadeta Njemu, "...da biste bili poslu{ni". Rije~ ~ita se sa kesrom na lâmu, a izvedena je od (el-islam).

Uzvi{eni kaè: "A ako oni okrenu glave", tj. nakon svih ovih obja{njenja i nabrajanja dobro~instava, onda ti sa njima nema{ ni{ta, "...ti si duàn samo da jasno objavljuje{", a ti si to ve} izvr{io prema njima.

"Oni priznaju da je blagodat od Allaha, pa je poslije pori~u", tj. znaju da je On, Uzvi{eni, Taj Koji ukazuje na blagodati i poklanja ih njima, pa uprkos tome, oni ih pori~u i oboàvaju jo{ nekog drugog sa Njim, oslanjaju}i se u pogledu pomo}i i opskrbe na drugog; "...ve}ina njih nevjernici su ."

"A na Dan kada od svakog naroda dovedemo po jednog svjedoka, nevjernicima ne}e biti dopu{teno, niti }e se od njih traìti da se Allahu umiljavaju." /84/ "Kad oni koji su zulum ~inili do` ve patnju, ona im se ne}e ni ublaìti ni odloìti." /85/ "A kad oni koji su Njemu druge ravnim smatrali - boànstva svoja ugledaju i reknu 'Gospodaru na{, ovo su boànstva na{a; njima smo se klanjali, a ne Tebi' - boànstva }e im dobaciti: 'Vi ste, uistinu, la`ljivi!'" /86/ "I oni }e se toga dana Allahu pokoriti, i propast }e ono {to su potvarali." /87/ "One koji nisu vjerovali i koji su od Allahova puta odvra}ali, Mi }emo dvostrukom kaznom kazniti zato {to su pravili smutnju." /88/

i

:

Uzvi{eni obavje{tava o stanju mu{rika na dan

njihovog povratka u vje~nu ku}u, ahiret. Iz svakog naroda On }e proìviti i dovesti svjedoka, tj. njihovog poslanika, koji }e svjedo~iti protiv njih za ono {to su mu odgovarali kada im je dostavio objavu od

Uzvi{enog Allaha, d`.{.: "...nevjernicima ne}e bitiثdopu{teno" izvinjenje i umiljavanje, jer su oni znali zabludu i la` kufra,


"...niti }e se od njih traìti da se Allahu umiljavaju. Kad oni koji su zulum ~inili doìve", tj. koji su {irk ~inili, "...patnju, ona im se ne}e ublaìti", tj. ne}e im se smanjiti ni jednog trenutka, "a niti odloìti", tj. odgoditi, nego }e brzo i odmah biti odvedeni sa svojih mjesta bez obra~una. A kad bude doveden u Dèhennem, sa sedamdeset hiljada povodaca, a sa svakim povocem bit }e sedamdeset hiljada meleka, i jedan pramen Dèhennema se nadnese nad stvorenjima i tako hukne da niko ne}e biti a da ne klekne na koljena, Dèhennem }e re}i: "Ja sam zaduèn za svakog silnika, buntovnika koji je pripisivao Allahu sudruga, i zaduèn sam za toga i toga...", i spomenut }e vrste ljudi, kao {to je to spomenuto i u hadisu, zatim }e se nadviti nad njima i zgrabiti ih, kao {to ptica zgrabi zrno. Uzvi{eni veli: "...kad od njih bude udaljena toliko da je mogu vidjeti, ~ut }e kako gnjevna klju~a i od bijesa hu~i, a kad budu ba~eni u nju, u tjesnac, vezanih ruku, propast }e tamo prizivati. 'Ne prizivajte danas jednu propast, nego prizivajte mnoge propasti.'" (25:12-14)

Zatim je Uzvi{eni obavijestio o odricanju njihovih boànstava od njih, u momentu kada im je najpotrebnije (pomo}i), pa Uzvi{eni kaè: "A kada oni koji su Njemu druge ravnim smatrali boànstva svoja ugledaju", tj. one koji su oboàvali na dunjaluku, "i reknu: 'Gospodaru na{, ovo su boànstva na{a: njima smo se klanjali, a ne Tebi' - boànstva }e im dobaciti: 'Vi ste, uistinu, la`ljivci!'", tj. re}i }e im njihova boànstva: vi ste lagali, mi vam nismo nare|ivali da nas oboàvate, kao {to Uzvi{eni veli:

"Ko je u ve}oj zabludi od onih koji se, umjesto Allahu, klanjaju onima koji im se do Sudnjeg dana ne}e odazvati, a koji su prema njihovim molbama ravnodu{ni. Kada ljudi budu sabrani, oni }e im biti neprijatelji i pore}i }e da su im se klanjali", (46:5,6) i kao {to tako|er Uzvi{eni kaè: "I oni }e se toga dana Allahu pokoriti", tj. pokorite se i predajte se danas svi Allahu, d`.{., pa niko ne}e biti da nije ~uo i da se nije pokorio, kao {to Uzvi{eni veli: "A da ti je vidjeti grje{nike kako }e, oborenih glava, pred Gospodarom svojim re}i: 'Gospo -daru na{, vidjeli smo i ~uli smo'" (32:12), te Uzvi{eni veli: "I oni }e se toga dana Allahu pokoriti, i propast }e ono {to su potvarali", tj. nestalo je i istopilo se ono {to su oni oboàvali potvaraju}i Allaha, pa oni ne}e imati pomaga~a, onoga ko }e ih pogledati, niti za{titnika; zatim }e Uzvi{eni re}i: "One koji nisu vjerovali i koji su od Allahova puta odvra}ali Mi }emo dvostrukom kaznom kazniti", tj. kaznom za njihovo nevjerovanje i kaznom za njihovo odvra}anje ljudi od slije|enja

Istine, kao {to Uzvi{eni veli: "Oni zabranjuju da se u Kur'an vjeruje, i sami se od Njega udaljavaju", (6:26) tj. zabranjivali su ljudima da Njega slijede i sami su se udaljavali od Njega, a tako|er Uzvi{eni veli: "Za sve }e biti kazna dvostruka!" - re}i }e On - "ali vi ne znate" (7:38).

Ovo je dokaz za razlikovanje nevjernika u ka`njavanju njih, kao {to }e se razlikovati i vjernici po svojim stani{tima u Dènnetu i svojim stepenima u njemu. Uzvi{eni veli: "...dvostrukom kaznom kazniti zato {to su pravili smutnju", tj. zbog toga {to su odvra}ali ljude od Istine, a nema ve}e smutnje od odvra}anja od dobra, istine i upute.

"A {ta }e biti onog Dana kada protiv svakog naroda dovedemo po jednog svjedoka, od njega samog, i tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih! Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za muslimane." /89/

Obra}aju}i se Svom robu i Poslaniku, s.a.v.s.,

Uzvi{eni kaè: "A {to }e biti onoga Dana kad protiv svakog naroda dovedemo po jednog svjedoka od njega samog i tebe dovedemo kao svjedoka protiv njih", zna~i tvog naroda (ummeta), tj. spomeni taj Dan i njegove strahote i ono {to ti je Allah, d`.{., dodijelio u njemu, veliku ~ast i visoki poloàj. Ovaj ajet sli~an je ajetu do kojeg je do{ao Abdullah bin Mesud kada je u~io Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., prvi dio poglavlja En-Nisa' - @ene, pa kada je stigao do rije~i Uzvi{enog Allaha, d`.{.: "A {ta }e, tek, biti kada dovedemo svjedoka iz svakog naroda, a tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih?" (4:41), Poslanik, s.a.v.s., re~e mu: "Dosta!", a Ibn- Mesud, r.a., re~e: "Okrenuo sam se, a kad ono - njegove o~i bijahu pune suza."

Uzvi{eni kaè: "Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve." Ibn-Mesud veli: "U ovom Kur'anu objasnio je sve nauke i sve stvari". Kur'an je zaista obuhvatio sve korisne nauke, sve korisno znanje, sve ono {to je bilo, kao i sva znanja koja }e do}i, sve {to je dozvoljeno, kao i sve {to je zabranjeno, "...i kao uputu", tj. za srca, "...i milost i radosnu vijest za muslimane". Ono {to se èli re}i - a Allah najbolje zna - jeste da Onaj Koji ti je naredio da dostavi{ Kitab, Koji ti ga je objavio, pitat }e te o tome na Sudnjem danu. Kao {to Uzvi{eni veli:


"I sigurno }emo pitati one kojima smo poslanike slali, i pitat }emo, doista, i poslanike." (7:6)

"Allah zahtijeva da se sva~ije pravo po{tuje, dobro ~ini, i da se bli`njima udjeljuje, a razvrat i sve {to je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite On vas savjetuje." /90/

,

Uzvi{eni obavje{tava da je naredio Svome robu

pravdu, pravilno postupanje i pravi~nost, i upu}uje na dobro~instvo, pa Uzvi{eni veli: "Nepravda se moè uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi", (42:40) i sli~no tome, ajeti koji su dokaz i potvrda zakonitosti pravde i pozivanja na dobro. O ajetu "Allah zahtijeva da se sva~ije pravo po{tuje" Ibn-Abbas kaè: "Svjedo~e}i im da nema drugog boga osim Allaha." A Sufjan bin Ujejne kaè: "Pravda je ovdje izjedna~avanje onoga {to je skrivano i onoga {to javno ispovijedamo u svim postupcima prema Allahu, d`.{., a dobro~instvo je da ono {to tajno radite bude bolje od onoga {to javno ispovijedate, a razvrat i sve {to je odvratno, da bude kao ono {to javno pokazujete, bolje od onoga {to se taji." Uzvi{eni kaè: "...i da se bli`njim udjeljuje", tj. nare|uje vam se da prema rodbini budete milostivi, kao {to Uzvi{eni veli: "Daj bli`njem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku - namjerniku, ali ne rasipaj mnogo." (17:26) Uzvi{eni veli: "...a razvrat i sve {to je odvratno zabranjuje", a razvratnosti zabranjene su stvari, a odvratnosti jesu one razvratnosti koje onaj ko ih ~ini javno pokazuje. Zbog toga je na drugom mjestu re~eno: "Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni'" (7:33); a {to se ti~e nasilja, to je napad i neprijateljstvo prema ljudima. U hadisu se kaè: (721) "Nema grijeha za koji je pre~e da se po~inilac kazni na ovom svijetu - uz ono {to mu je pripremljeno na ahiretu - od nasilja i prekidanja rodbinskih veza."

Uzvi{eni kaè: "On vas savjetuje", tj. nare|uje vam da ~inite dobro, a zabranjuje vam zlo, "...da pouku primite".

E{-[a´bî prenosi od Ibn-Be{ira bin Nuhejka, koji kaè: ûo sam Ibn-Mesuda da kaè: "Najsadràjniji ajet u Kur'anu je u poglavlju 'P~ele': '...Allah zahtijeva da sva~ije pravo po{tujete i da dobro ~inite.'" Ovo prenosi Ibn-Dèrir, a Katade kaè za ajet:

"Allah zahtijeva da sva~ije pravo po{tujete i da dobro ~inite" - da nema lijepog ahlaka koji su ljudi u dàhilijetu praktikovali i smatrali lijepim a da ga islam nije naredio, i nema lo{eg }udore|a koji su me|usobno osu|ivali a da ga islam nije zabranio i u tome prednja~io. Islam je zabranio besmislice i lo{e i prezreno }udore|e. Ja kaèm: u ovom smislu govori i hadis: (722) "Uzvi{eni Allah voli visoko, a mrzi nisko, prezreno }udore|e". Hafiz Ebu-Ja´la prenosi od Abdul - Melika bin Umejra, koji kaè: (723) "Eksem Sajfijj ~uo je o dolasku Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u Medinu i htio je da ode kod njega, ali mu njegov narod nije dozvolio, pa mu reko{e: 'Ti si na{ odabranik, ne bi trebalo da tr~i{ njemu.' On re~e: 'Neka mu ode neko ko }e ga obavijestiti o meni i donijeti odgovor od njega meni.' Za to su odabrana dva ~ovjeka koja su do{la kod Poslanika, s.a.v.s., i rekli mu: 'Mi smo izaslanici Eksema ibn Sajfije i on pita ko si ti i {ta si ti?' Pa Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: '[to se ti~e toga ko sam ja, ja sam Muhammed, sin Abdullaha; a {to se ti~e toga {ta sam ja, ja sam Allahov rob i Njegov poslanik.' A zatim im je prou~io ovaj ajet: 'Allah zahtijeva da sva~ije pravo po{tujete i da dobro ~inite.' Oni reko{e: 'Ponovi nam ove rije~i', pa ih je on ponavljao sve dok ih nisu zapamtili. Zatim su oti{li kod Eksema, pa mu reko{e: 'Odbio je da uzdiè svoje porijeklo, a pitali smo ga o njegovom porijeklu i ustanovili smo da je on ~istog porijekla, po{tovanog i cijenjenog, te nam je rekao nekoliko re~enica koje smo ~uli', a kad ih je ~uo Eksem, re~e: 'Vidim da on nare|uje najvi{e stepene morala, a zabranjuje ono {to je nevaljalo, pa budite predvodnici u pogledu ovoga, a ne budite u tome posljednji.'"

k

"I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali i ne kr{ite zakletve kad ste ih tvrdo dali, a Allaha kao jamca sebi uzeli, jer Allah zna ono {to radite." /91/ "I ne budite kao ona koja bi svoju pre|u rasprela u raspredene komade, kad bi je ve} bila ~vrsto oprela, sluè}i se zakletvama svojim za me|usobnu prevaru, samo zato {to je jedno pleme mnogobrojnije od drugog. Allah vas time samo isku{ava, a na Sudnjem danu }e vam, doista, objasniti ono oko ~ega ste se razilazili." /92/


Ovo je ono {to nam Allah, d`.{., nare|uje, a to je

da ispunjavamo data obe}anja, preuzete obaveze i ugovore, i ~uvamo date zakletve, te zbog toga Allah, d`.{., kaè: "...i ne kr{ite zakletve kad ste ih ~vrsto dali". Nema proturje~nosti izme|u ovoga i onoga {to Uzvi{eni kaè: "I nek vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom ìvotu, da se Allaha bojite..." (2:224), jer Uzvi{eni kaè: "...i ne kr{ite zakletve kad ste ih ~vrsto dali", misle}i time na zakletve prilikom stupanja u me|usobne obaveze i ugovore, a ne na zakletve koje su podsticale ili spre~avale i koje su podlo`ne za iskupljenje, te je zbog toga Mudàhid povodom Allahovih rije~i: "...i ne kr{ite zakletve kad ste ih tvrdo dali" rekao da su to paktovi u dàhilijetu. To potvr|uje i ono {to prenosi imam Ahmed od Dùbejra bin Metáma, koji kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (724) "Nema paktova u islamu, a svaki pakt koji je sklopljen u dàhilijetu islam ~ini samo ~vr{}im." Hadis tako|er prenosi Muslim od Ibn Ebi-[ejbe, a zna~i: u islamu nema potrebe za zaklinjanjem i paktom, kako su to ~inili sljedbenici dàhilijeta, jer pridràvanje propisa islama dovoljno je jemstvo za ono na ~emu su bili.

A {to se ti~e hadisa koji se biljeì u dva "Sahiha" od Enesa, r.a., da je: (725) "Allahov Poslanik, s.a.v.s., sklopio savez (pakt) izme|u muhadìra i ensarija u na{im ku}ama", on zna~i da ih je zbratimio tako da su se na osnovu toga naslje|ivali, dok Allah, d`.{., nije to dokinuo, a Allah najbolje zna.

Imam Ahmed prenosi od Nafiá, koji kaè: (726) "Nakon {to su ljudi razrije{ili Jezida bin Muaviju, Ibn-Omer sakupio je svoje sinove i porodicu, donio {ehadet, a zatim rekao: Mi smo dali prisegu ovom ~ovjeku na osnovu prisege Allahu i Njegovom Poslaniku, a ja sam ~uo Allahovog Poslanika kako kaè: 'Zaista }e se izdajniku postaviti zastava na Sudnjem danu, pa }e se re}i: Ovo je taj izdajnik, a najve}a izdaja, osim pridruìvanja druga Allahu, jeste da ~ovjek da prisegu ~ovjeku na osnovu prisege Allahu i Njegovu Poslaniku, a zatim prekr{i prisegu. Pa neka niko od vas ne prekine prisegu i neka niko ne pretjeruje u ovoj stvari; pa da izme|u mene i njega bude pregrada.'"

Ovaj hadis prenesen je kao merfu´ predanje obje "Sahih" zbirke. Rije~i Uzvi{enog Allaha, d`.{., Koji kaè: "...jer Allah zna ono {to radite", prijetnja su i ukor svakome onom koji kr{i zakletvu nakon {to ju je ~vrsto dao, kao {to Uzvi{eni kaè: "...i ne budite kao ona koja bi svoju pre|u rasprela u raspredene komade kad bi je ve} bila ~vrsto oprela".

Mudàhid, Katade i Ibn-Zejd kaù da je ovo primjer onih koji kr{e ugovor nakon {to su ga potvrdili, a Uzvi{eni kaè: "...raspredene komade", tj. pokvarene (poru{ene), odnosno, nemojte biti oni

koji kr{e ugovore, te zbog toga Uzvi{eni nakon ovoga kaè: "...i ne sluìte se zakletvama svojim za me|usobnu prevaru", tj. prevaru i spletkarenje, "...samo zato {to je jedno pleme mnogobojnije od drugog", tj. zaklinjete se ljudima ako su mnogobrojniji od vas i oni se u vezi s vama smire, a ako ih budete u stanju izdati, vi ih izdate - a Uzvi{eni Allah, d`.{., to vam je zabranio, da bi upozorio ne~im manjim na ne{to {to je ve}e.

Ako je zabranio izdaju u ovakvom stanju, zabranio ju je kada se je u poziciji mo}i i snage, i to kao prioritet. Uzvi{eni veli: "Allah vas time samo isku{ava", tj. Svojom naredbom vama da se pridràvate preuzete obaveze, "...a na Sudnjem danu }e vam, doista, objasniti ono oko ~ega ste se razilazili", i svakoga }e nagraditi za ono {to je radio, bilo dobro ili zlo.

k

k

"Da Allah ho}e, u~inio bi vas sljedbenicima jedne vjere ali On u zabludu stavlja onoga koga ho}e, a na pravi put ukazuje onome kome On ho}e; i vi }ete doista odgovarati za ono {to ste radili." /93/ "I ne sluìte se zakletvama svojim zato da biste jedni druge varali, da se ne bi pokliznula noga koja ~vrsto stoji, i da ne biste nesre}u iskusili zato {to ste od Allahova puta odvra}ali; a patnja velika vas jo{ ~eka." /94/ "I ne zamjenjujte obavezu datuAllahu za ne{to {to malo vrijedi - ono {to je u Allaha za vas je bolje, ako znate " /95/ "Ono {to je u vas - prolazno je, a ono {to je u Allaha - vje~no je. One koji su trpjeli Mi }emo sigurno

,

!


nagraditi mnogostrukom nagradom za ono {to su ~inili." /96/

Uzvi{eni kaè: "...da Allah ho}e, u~inio bi vas",

o ljudi, "sljedbenicima jedne vjere", kao {to kaè: "Da Gospodar tvoj ho}e, na Zemlji bi, doista, svi bili vjernici" (10:99), tj. u~inio bi vas ujedinjenim i ne bi u~inio me|u vama razilaènja, mr`nje i neprijateljstva, "...ali On u zabludu stavlja koga ho}e, a na pravi puta ukazuje onome kome On ho}e." 427 Zatim }e vas pitati na Sudnjem danu za sva va{a djela, za koja }e vas nagraditi odgovaraju}om kaznom ili nagradom, do najmanje sitnice. Zatim Uzvi{eni upozorava Svoje robove o kori{tenju i upotrebi zakletvi za me|usobnu prevaru i spletkarenje, kako se ne bi pokliznula noga nakon {to je ~vrsto stajala, kao kod onog koji je bio na Pravom putu, pa skrenuo sa njega, skrenuo sa puta upute uslijed krive zakletve koja odvra}a od Pravog puta, jer nevjernik - kada vidi da ga je vjernik koji mu se obavezao a zatim ga prevario - ne}e imati povjerenja u njegovu vjeru, pa se uslijed toga odvratio od ulaska u islam, pa zbog toga Uzvi{eni kaè: "...i da ne biste nesre}u iskusili zato {to ste od Allahova puta odvra}ali, a patnja velika vas jo{ ~eka".

Zatim Uzvi{eni kaè: "...i ne zamjenjujte obavezu datu Allahu za ne{to {to malo vrijedi", tj. ne uzimajte u zamjenu za zakletve Allahom ovosvjetska prolazna dobra i njegove ljepote, ono {to je kod Allaha, d`.{., bolje je za vas od dunjaluka i svega onoga {to ima na njemu. Zbog toga Uzvi{eni veli: "... ako znate!" Uzvi{eni, tako|er, kaè: "...ono {to je kod vas - prolazno je", tj. prolazi i prestaje, ima svoj ta~no odre|eni rok, "...a ono {to je u Allaha - vje~no je", tj. Njegova nagrada za vas u Dènnetu vje~na je, nepekidna i neiscrpna, nepresu{na.

"One koji su trpjeli Mi }emo sigurno nagraditi mnogostrukom nagradom za ono {to su u~inili." Ovo je zakletva od Uzvi{enog Gospodara, potvr|ena lamom u rije~i da }e On nagraditi strpljive boljom nagradom nego {to su zasluìli i zaradili, tj. oprostit }e im njihova lo{a djela.

427 Ja kažem: On ne želi odvesti u zabludu nikog od vjernika koji su potpuno iskreni i koji samo Allahu ibadet čine, pokoravaju se Njegovim naredbama i klone se Njegovih zabrana, u skladu sa onim kako su to dostavili Njegovi poslanici. Što se tiče onih koji su izabrali zabludu kao svoj put, nisu ga napustili, i koji su ga uporno slijedili, Uzvišeni Allah, dž.š., Njemu slava, vodi ih u zabludu, tj. povećava njihovu zabludu kažnjavajući ih zato što su zapostavili dužnosti prema svome Gospodaru, a tvoj Gospodar ne čini nikome nikakvu nepravdu.

"Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili èna, a vjernik je, Mi }emo dati da proìvi lijep ` vot i doista }emo ih nagraditi boljom nagradom nego {to su zasluìli." /97/

i

Ovo je obe}anje Uzvi{enog Allaha svakome ko

radi dobro, a taj rad bude suglasan Kitabu Uzvi{enog Allaha i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s., bio mu{ko ili ènsko, a ~ije srce bude spokojno vjerom u Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Takav }e proìvjeti lijep ìvot na dunjaluku i nagradit }e Ga najljep{om nagradom na ahiretu za ono {to je radio.

Lijep i ugodan ìvot obuhvata sve vrste blagodati kojima se razveseljuju i napajaju na{a srca na dunjaluku i na ahiretu. To je navedeno u hadisu koji prenosi imam Ahmed od Abdullaha bin Umera, koji kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (727) "Uspio je i pobijedio onaj koji se pokorio, dovoljno se opskrbio i zadovoljan je onim {to mu je Allah, d`.{., dao." Hadis biljeì i Muslim, kako ga prenosi Abdullah bin Jezid el-Mukri. Imam Ahmed prenio je od Enesa bin Malika, koji kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (728) "Zaista Allah, d`.{., ne}e u~initi nikakvu nepravdu iskrenom vjerniku za dobro djelo: daju}i mu dobro na dunjaluku i nagra|uju}i ga za dobro na ahiretu. A {to se ti~e nevjernika, on }e biti za svoja dobra djela nahranjen na dunjaluku, ali kad do|e na ahiret, ne}e imati ni jedno dobro djelo za koje bi mu se dalo neko dobro." Ovaj hadis biljeì samo Muslim (a ne i El-Buhari).

"Kada ho}e{ u~iti Kur'an, zatraì u Allaha za{titu od {ejtana prokletog", /98/ "on doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju", /99/ "njegova je vlast jedino nad onima koji njega za za{titnika uzimaju i koji druge Allahu ravnim smatraju." /100/

Ovo je naredba Uzvi{enog Allaha Svojim

robovima, koja im je prenesena jezikom Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada ho}e u~iti Kur'an, treba da zatraè za{titu u Allaha, d`.{., od prokletog {ejtana. Ovo je imperativna forma, ali se njome ne èli obaveznost (vudùb) traènja za{tite, ve} poèljnost (mendub). To su prenijeli Ibn-Dèrir i neki drugi imami.


Ve} smo ranije, na po~etku ovog tefsira, navodili hadise koji govore o traènju za{tite u Allaha, d`.{., od {ejtana - neka je hvala Allahu, d`.{. Smisao i zna~enje iskaza utjecanja Allahu od prokletog {ejtana pri zapo~injanju u~enja Kur'ana taj je da se u~a~u ne pomije{a ono {to u~i, da se ne pobrka i time ga onemogu}i da razmi{lja o onome {to u~i.

Uzvi{eni veli: "...on doista nema nikakvih vlasti nad

onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju", tj. on nema vlasti nad onim ko je vjernik, koji se oslanja i pouzdaje na snagu Gospodara istinskim pouzdanjem, i on nema argumenata nad iskrenim vjernicima, koji se oslanjaju na Allaha,

"...njegova je vlast jedino nad onima koji njega za za{titnika uzimaju", tj. koji se {ejtanu pokoravaju i uzimaju ga za prijatelja i za{titnika mimo Allaha, d`.{., "i koji druge Allahu ravnim smatraju", tj. pridruùju Allahu, d`.{., {ejtana kao sudruga u svome ibadetu zbog svoje pokornosti njemu.

"Kada Mi ajet dokinemo drugim - a Allah najbolje zna {to objavljuje - oni govore: 'Ti samo izmi{lja{!' A nije tako, nego ve}ina njih ne zna." /101/ "Reci: 'Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Dìbril s istinom, da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima.'" /102/

Uzvi{eni obavje{tava o maloumnosti mu{rika,

nepostojanosti i slabom uvjerenju, jer oni kada vide promjenu propisa, odnosno, derogaciju nekih propisa, govore Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.: "Ti samo izmi{lja{", tj. ti si laàc, ali Uzvi{eni Gospodar njegov ~ini ono {to ho}e i propisuje ono {to ho}e, kao {to Uzvi{eni veli: "Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo" (2:106), pa Uzvi{eni veli, odgovaraju}i im: "...reci: 'Objavljuje ga Ruhul-Kudus'", tj. Dèbrail, "...od Gospodara tvoga s istinom", tj. s istinom i pravdom, "...da bi jo{ vi{e u~vrstio vjernike u vjerovanju", pa bez pogovora povjeruju i potvrde istinitost onog {to je objavljeno i u tom su pogledu smirena njihova srca. "...i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima", tj. u~inio ga je uputom i radosnom vije{}u muslimanima, koji vjeruju u Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s.

"Mi dobro znamo da oni govore: 'Pou~ava ga jedan ~ovjek!' Jezik onoga zbog koga oni krivo govore jezik je tu|ina, a ovaj Kur'an na jasnom je arapskom jeziku." /103/

Uzvi{eni obavje{tava o mu{ricima i onome {to su

oni izmi{ljali laì i neistine da je Muhammed, s.a.v.s., nau~io Kur'an od ~ovjeka, i ukazivali su na ~ovjeka tu|inca, nearapa, koji je bio me|u njima i nije znao arapski jezik, osim onoliko koliko je bilo nu`no da odgovori govorniku. A Uzvi{eni Allah, d`.{., njima odgovara i kaè:

"...jezik onoga zbog koga oni krivo govore jest jezik tu|ina, a ovaj je Kur'an na jasnom arapskom jeziku", pa kako moè nau~iti onaj ko je sastavio ovaj Kur'an sa njegovom rje~ito{}u, stilistikom i potpunim zna~enjima od ~ovjeka tu|inca koji jedva da zna ne{to malo arapskog jezika? Ovo moè re}i samo onaj ~iji se um nalazi na najnièm stepenu.

i l"Onima koj ne}e da vjeruju u Al ahove dokaze

Allah sigurno ne}e ukazati na Pravi put, i njih ~eka patnja nesnosna." /104/"Usu|uju se laì izmi{ljati samo oni koji u Allahove rije~i ne vjeruju i oni su pravi la`ljivci." /105/

Uzvi{eni obavje{tava da On ne}e uputiti onoga ko

se suprotstavlja Njegovoj opomeni i zanemaruje ono {to je On objavio Svome Poslaniku, s.a.v.s. Ovo je vrsta ljudi kojima pripada bolna i nesnosna kazna na ahiretu. Zatim, Uzvi{eni obavje{tava da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne izmi{lja i ne laè, jer oni koji izmi{ljaju laì na Allaha i na Njegovog Poslanika, s.a.v.s., najlo{ija su stvorenja, "...koji u Allahove rije~i ne vjeruju", kao {to su kafiri, i izvr}u govor, i koji su kod ljudi poznati po svojoj laì. A Poslanik, Muhamed, s.a.v.s., bio je najiskreniji ~ovjek, koji je najvi{e ~inio dobro~instvo, koji je bio najsavr{eniji po svome znanju, prakti~nom radu, vjerovanju, uvjerenju, bio oslonac i temelj iskrenosti u svome narodu, u {to niko od njih ne sumnja, i koji su ga prozvali "El-Emin - Pouzdani".

Zbog toga, kada je rimski car Heraklije upitao Ebu-Sufjana o tim pitanjima koja se odnose na svojstva Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izme|u ostalog je upitao: "Jeste li ga optuìvali za la` prije nego {to je rekao ovo


{to je rekao?", pa reko{e: "Ne", a Heraklije re~e: "Nije mogao da ne laè na ljude, a da laè na Allaha, d`.{.!"

k

"Onoga koji zanije~e Allaha nakon {to je u Njega vjerovao - osim ako na to bude primoran, a srce mu ostane ~vrsto u vjeri - ~eka Allahova kazna. One kojima se nevjerstvo mililo sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika", /106/ "zato {to vi{e vole ìvot na ovom nego na onom svijetu, a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju." /107/ "To su oni ~ija je srca i sluh i vid Allah zape~atio, i oni su zaista nemarni"; /108/ "oni }e, nema sumnje, na onom svijetu biti izgubljeni". /109/

Uzvi{eni obavje{tava o onome koji Ga je zanijekao

nakon {to je vjerovao i nakon {to je otvorio svoja svoja prsa za nevjerstvo, u kome se smirio, da se On rasrdio na njega zato {to je upoznao iman - vjerovanje, a zatim skrenuo od njega i napustio ga.

Ljudima ove vrte pripada velika bolna kazna na ahiretu jer su se odvaìli da se suprotstave i budu odmetnici zbog dunjaluka, pa je Allah, d`.{., zape~atio njihova srca, njima pripada kazna zbog toga {to su napustili i napadali Istinu, i oni ni{ta ne razumijevaju {to im koristi. Allah je zape~atio njihov sluh i vid, te oni od njega nemaju nikakve koristi niti im to pomaè, oni su nemarni u odnosu na ono {to se od njih èli, "...nema sumnje", tj. sigurno je i ne treba se ~uditi da onaj koji ima ova svojstva, "...oni }e na ovom svijetu biti izgubljeni", tj. oni koji su izgubili sami sebe i svoje sljedbenike na Sudnjem danu.

A {to se ti~e rije~i Uzvi{enog Allaha, d`.{.: "...osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane ~vrsto u vjeri", to je izuze}e onoga ko samo jezikom zanije~e i slaè se sa mu{ricima samo jezikom, nije~u}i to pod utjecajem zadobijenih udaraca i zlostavljanja, a njegovo srce odbije ono {to govori, jer je njegovo srce ~vrsto i smireno u vjeri u Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s.

Ibn-Dèrir prenosi od Ebi-Úbejde Muhammeda bin Ammara bin Jasira, koji kaè: (729) "Mu{rici su uhvatili Ammara bin Jasira pa su ga zlostavljali sve

dotle dok im se nije pribliìo u onome {to su oni èljeli, pa se potuìo na to Poslaniku, s.a.v.s., a Poslanik, s.a.v.s., upita ga: 'Kako nalazi{ da osje}a tvoje srce?', a on odgovori: 'Smireno i ~vrsto u vjeri', a Poslanik, s.a.v.s., tada re~e: 'Ako se vrate i to ponove, i ti ponovi!'"

Zbog toga se ulema u pogledu ovoga slaè: ukoliko neko bude primoravan na nevjerstvo, dozvoljeno mu je da to izrekne, ostaju}i pri onom {to je u njegovom srcu i dozvoljeno mu je da to odbije, kao {to se desilo sa Bilalom, r.a, koji je odbio njihovo nevjerstvo, kada su ga èstoko zlostavljali, tako da su mu stavili ogromnu stijenu na prsa na velikoj vru}ini i nare|ivali mu nijekanje Allaha, d`.{., a on je to odbio govore}i: 'Jedan, Jedan', pa im dalje re~e: 'Tako mi Allaha, da znam drugu rije~ koja vam je mrà od ove, ja bih je izgovorio', Allah bio njime, a i on Allahom, zadovoljan. Tako|er, Hubejb bin Zejd el-Ensari, kada ga je la`ni poslanik Musejlema upitao: "Svjedo~i{ li da je Muhammed Allahov poslanik?", odgovorio je: "Da." Ovaj ga opet upita: "Svjedo~i{ li da sam ja Allahov poslanik?", a on odgovori: "Ne ~ujem." A neprestano ga je udarao i ka`njavao, sijeku}i ga na komade, a on je ostao, uprkos tome, ~vrst i nepokolebljiv, Allah zadovoljan bio njime. I nema sumnje da je mnogo bolje i da ima ve}u prednost to da musliman ostane nepokolebljiv u svojoj vjeri, taman kada bi ga to odvelo u smrt, kao {to spominje Ibn- Asakir u biografiji Abdullaha bin Huzafe es-Sehmija, jednog od ashaba, koga su zarobili Rimljani, pa kada mu je njihov car rekao: "Pokrsti se, podijelit }u s tobom svoje prijestolje i oènit }u te svojom k}erkom", a on mu odgovori: "Kada bi mi dao sve {to posjeduje{ ti i sve {to posjeduju Arapi - da se odreknem vjere Muhammedove, pa makar koliko za samo jedan treptaj oka - ne bih to u~inio. "A car mu re~e: "Dakle, ubit }u te." A on odgovori: "îni {to ho}e{."

Zatim je zlo~ina~ki zlostavljao pred njim nekoliko zarobljenika muslimana tako èstoko da se od strahote toga jeì koà.

On nije ostavio i napustio svoju vjeru dok nisu izgubili nadu da }e napustiti vjeru i odustali od daljeg mu~enja, pa car re~e: "Poljubi moju glavu pa }u te osloboditi", a on ga upita: "Ho}e{ li osloboditi sa mnom sve zarobljenike muslimane?" Pa on re~e: "Ho}u." Pa je on poljubio njegovu glavu i car ga je oslobodio kao i sve zarobljene muslimane koji su bili sa njim.

Nakon {to se vratio, Omer Ibn Hattab, r.a., rekao je: "Svaki musliman ima pravo i treba da poljubi glavu Abdullaha bin Huzafe, i ja, evo, po~injem prvi", pa je ustao i poljubio njegovu glavu, Allah bio zadovoljan njima.


"Gospodar }e tvoj onima koji se isele, nakon {to su z ostavljani bili, pa se onda budu borili i sve strpljivo podnosili - Gospodar tvoj }e im, poslije toga, doista, milostiv biti" /110/ "na Dan u kome }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti, i u kome }e se svakom ~ovjeku za dje a njegova puna nagrada ili kazna dati, nepravda im se ne}e u~initi!" /111/

l

l

Ovo je druga grupa ljudi koja je bila slaba i

potla~ena u Meki, ponièna i potcijenjena u svome narodu, koju su oni izloìli ku{nji i mu~enju. Zatim su uzmogli da se spase hid`rom - iseljenjem, te su svoje porodice i svoje imetke ostavili teè}i Allahovom, d`.{., zadovoljstvu i Njegovom oprostu, pa su stupili u redove muslimana i zajedno se s njima borili protiv nevjernika i u tome su bili strpljivi.

Uzvi{eni obavje{tava nakon toga, tj. nakon toga ~ina koji je odgovor na ku{nju, da }e im oprostiti i biti im milostiv na Dan njihovog povratka,

"...na Dan u kom }e se svaki ~ovjek smo o sebi brinuti", niko drugi se ne}e brinuti o njemu, ni otac, ni sin, ni brat, ni èna.

"...i u kome }e se svakom ~ovjeku za djela njegova puna nagrada ili kazna dati", bilo dobro ili zlo, "...nepravda im se ne}e u~initi", tj. ne}e im se umanjiti nagrada za dobro, a niti }e se pove}ati kazna za zlo, i nikome ne}e biti u~injena ni najmanja nepravda.

"Allah navodi kao primjer grad, siguran i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga {to je radio dao da iskusi i glad i strah." /112/ "I njima je do{ao poslanik, jedan od njih, ali su ga oni la`ljivcem nazvali, i njih je stigla kazna zato {to su nepravedni bili."/113/

Ovo je primjer kojim se èle ista}i stanovnici Meke;

ona je bila siguran, stabilan i smiren grad, kome su

dolazili okolni narodi, a ko u|e u nju bio je siguran i bez straha, kao {to Uzvi{eni veli:

"Oni govore: 'Ako s tobom budemo Pravi put slijedili, bit }emo brzo iz rodnog kraja protjerani.'" Zar im Mi ne pruàmo priliku da borave u svetom i sigurnom mjestu, gdje se, kao Na{ dar, slivaju plodovi svakovrsni." (28:57) Tako ovdje Uzvi{eni kaè: "...kome je u izobilju dolazila hrana", tj. prijatna, "...sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio", tj. koji nije~e i pori~e Allahove blagodati, a najve}a od njih je poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s., njima.

Zbog toga je Allah, d`.{., zamijenio njihovo prvobitno stanje suprotnim, pa kaè: "...pa mu je Allah dao da iskusi glad i strah", tj. dao mu da iskusi glad nakon {to su im dolazili svakovrsni plodovi; kome je dolazila hrana u izobilju sa svih strana - zato jer su se oni suprotstavljali Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i negirali ga, {tavi{e, suprotstavljali mu se, pa ih je prokleo sa sedam gladnih godina, kao sedam Jusufovih godina, i samo u prvoj godini kazne koja ih je stigla nestalo je sve {to su imali, te su bili primorani jesti hranu koju su spravljali od dlake deve, koju su mije{ali sa njenom krvlju kada bi je zaklali.

Uzvi{eni kaè: "...i strah", zato {to im je sigurnost zamijenjena strahom od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegovih ashaba, kada su se iselili u Medinu, i strahom od njegove mo}i, vojske i izvidnica.

Sve {to su imali Allah je uni{tio i ponizio ih i u~inio da Allahov Poslanik, s.a.v.s., osvoji Meku, i to uslijed njihovih spletki, ru`nih djela i negiranja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojeg im je Allah, d`.{., poslao izme|u njih i kojeg je u~inio kao milost njima. Kao {to Uzvi{eni kaè: "Allah je vjernike milo{}u Svojom obasuo kad im je jednog izme|u njih kao poslanika poslao." (3:164)

Kao {to se preokrenulo stanje nevjernika, koje je obuzeo strah nakon {to su bili sigurni, glad nakon obilnog blagostanja, i Allah, d`.{., vjernicima je njihov strah zamijenio sigurno{}u i opskrbio ih nakon neima{tine, u~inio ih vo|ama ljudi i vladaocima nad njima, gospodarima i vo|ama.

Ovo {to smo rekli - da se ovaj primjer navodi za stanovnike Meke - rekao je El-Avfi, prenose}i od Ibn-Abbasa. Taj je stav zastupala i grupa tabiina, suprotno onima koji kaù da se ovaj primjer odnosi na Medinu.


"Hranite se dopu{tenim i lijepim jelima koja vam Allah daruje i budite zahvalni Allahu na blagodatima Njegovim, ako samo Njemu ibadet ~inite." /114/ "On vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso, i onu koja je zaklana u ne~ije drugo, a ne u Allahovo ime A onome ko bude primoran, ali ne iz èlje, samo toliko da utoli glad - pa, Gospodar tvoj }e, zaista, oprostiti i milostiv biti." /115/ "I ne govorite neistine jezicima svojim: 'Ovo je dopu{teno, a ovo zabranjeno', da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu govore neistine - ne}e uspjeti", /116/ "kratko }e uìvati, i njih }e stra{na patnja ~ekati."/117/

.

Uzvi{eni Allah, d`.{., nare|uje Svojim robovima da

jedu Njegovu lijepu halal - dozvoljenu opskrbu, nafaku, i da Mu budu zahvalni na tome. S obzirom da je jedini On dao blagodati, jedino On i treba biti oboàvan. Zatim, Uzvi{eni napominje ono {to im je On zabranio, a to je ono {to je {tetno za njih u njihovom vjerovanju i njihovom dunjaluku, kao {to su le{ine - mrtvo meso, krv i svinjsko meso, kao i sve ono {to nije zaklano u ime Allaha. Me|utim,

"...a onome ko bude primoran, ali ne iz èlje", tj. ko bude u potrebi za tim, bez èlje, bez pretjerivanja i samo toliko da utoli glad,

"...Gospodar tvoj }e, zaista, oprostiti i samilostan biti." Ve} je ranije govoreno o sli~nim ajetima, kao {to je u poglavlju "El-Bekare - Krava", zbog ~ega nema potrebe da se to ponavlja; a Allahu pripada svaka hvala.428

Zatim je Uzvi{eni zabranio slije|enje puta mu{rika, koji su dozvoljavali i zabranjivali samo na osnovu onoga {to su oni prema svojim mi{ljenjima imenovali i nazivali, kao {to su: El-behire, Es-saibe, El--vesile i El-ham i sli~no, tome {to su oni ustvari izmislili u svom dàhilijetu. Pa Uzvi{eni, slava Njemu, kaè: "...i ne govorite neistine jezicima svojim: 'Ovo je dopu{teno, a ovo zabranjeno', da biste tako o Allahu neistine iznosili." U ovo ulazi sve ono {to su izmi{ljali, dozvoljavali i zabranjivali. Zatim

Allah, d`.{., zbog toga prijeti, pa Uzvi{eni veli: "...oni koji o Allahu govore neistine ne}e uspjeti", tj. ni na dunjaluku a ni na ahiretu, kao {to Uzvi{eni kaè:

,

428 Tj. kod ajeta broj 173.

"Mi im dajemo da kratko uìvaju a onda }emo ih natjerati u patnju neizdr`ljivu." (31:24)

"Jevrejima smo zabranili ono o ~emu smo ti prije kaz vali; Mi njima nismo nepravedni bili, oni su sami sebi nepravdu nanijeli." /118/ "Onima koji urade zlo iz neznanja, pa se kasnije pokaju i poprave, Gospodar tvoj }e poslije toga sigurno oprostiti i milostiv biti." /119/

i

i

Nakon {to je Uzvi{eni spomenuo zabranu strvine,

krvi i svinjskog mesa, i ostalog {to nije zaklano u Njegovo ime - a {to je dozvolio u krajnjoj nu`di - Uzvi{eni, slava Njemu, spomenuo je i ono {to je bilo zabranjeno jevrejima u njihovom {erijatu prije nego {to ga je On dokinuo, a zbog ~ega su osje}ali nelagodnost i tjeskobu, pa Uzvi{eni veli: "Jevrejima smo zabranili ono o ~emu smo ti prije kaz vali." 429

Zbog toga ovdje kaè: "Mi njima nismo nepravedni bili", tj. u tome u ~emu smo ih ograni~avali: "...oni su sami sebi nepravdu nanijeli", tj. zasluìli su da ih to tako stigne. Uzvi{eni veli: "...onima koji urade zlo iz neznanja", jedan prethodnik je rekao: "Svaki onaj koji je obijestan i nije~e Allaha - neznalica je"; "...pa se kasnije pokaju i poprave", tj. odustanu od obijesti i prihvate se pokornosti Allahu, "Gospodar tvoj }e poslije toga, sigurno", tj. poslije toga ~ina i otklona, "...oprostiti i milostiv biti".

"Ibrahim je doista bio predvodnik, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim." /120/ "I bio je zahvalan na

429 Tj. u suri "El-Enam - Stoka", ajet broj 146.


blagodatima Njegovim; On je njega izabrao i na Pravi put uputio." /121/ "I dali smo mu dobro na ovom svijetu, a na onom svijetu doista }e biti me|u onima dobrim." /122/ "Poslije smo tebi objavili: 'Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu on nije Allahu drugesmatrao ravnim!'" /123/

,

"

Uzvi{eni hvali Svoga roba i Svoga poslanika

Ibrahima, a.s., vo|u ~istih i oca poslanika, i progla{ava ga ~istim od mu{rika, jevreja i kr{}ana, pa Uzvi{eni kaè: "Ibrahim je doista bio predvodnik, pokoran Allahu, pravi vjernik", a {to se ti~e rije~i (el-umme), ona zna~i vo|u koji se slijedi, a el-kanit zna~i: ponizan, skru{en i poslu{an, a el-hanif onaj koji svjesno i namjerno skre}e od {irka ka tevhidu, te zbog toga Uzvi{eni kaè: "nije druge smatrao Allahu ravnim". Mudàhid kaè: "Rije~ 'umme' zna~i - da je on sam bio zajednica (Ummet)430, a el-kanit: poslu{an, pokoran". Uzvi{eni kaè: "i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim", tj. uvijek je zahvaljivao na blagodatima Allahovim, d`.{., prema njemu, kao {to kaè Allah Uzvi{eni: "I Ibrahimovim: - koji je obaveze potpuno ispunjavao" (54:37), tj. izvr{avao je sve ono {to mu je Allah Uzvi{eni naredio. "On je njega izabrao", tj. odabrao ga je, kao {to su rije~i Allaha Uzvi{enog: Mi smo jo{ prije Ibrahimu razboritost dali i

dobro smo ga poznavali" (21:51), a zatim Allah Uzvi{eni kaè: "...i na pravi put uputio", a to je ibadet samo Allahu, d`.{., koji nema sudruga, u [erijatu kojim je On zadovoljan. "...dali smo mu dobro na ovom svijetu", tj. sastavili smo mu dobro ovoga svijeta u svemu onome u ~emu je potreba jenog vjernika u upotpunjenju njegovog lijepog ìvota.

"...a na onom }e svijetu doista biti me|u onima dobrima"

"Poslije smo tebi objavili: 'Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu'", tj. Muhammede, slijedi vjeru Ibrahimovu, jer je Ibrahim bio savr{en na svom putu i u monoteizmu, pa smo zbog toga, tebi objavili da slijedi{ ono na ~emu je on ustrajavao: "...on nije Allahu druge smatrao ravnim", kao {to kaè u poglavlju El-Enám: "Reci: 'Mene je Gospodar moj na pravi put uputio, u pravu vjeru, vjeru Ibrahima

pravovjernika, a on nije bio idolopoklonik'" (6:161), a zatim Allah Uzvi{eni, kritikuju}i ìdove, kaè:

430 Rekao sam: Ako je značenje riječi "ummet" - i vođa koji se oponaša ili kao što kaže Mudžahid, da je on sam predstavljao narod - pa oba svojstva nalaze se kod poslanika. Nema sumnje da je on vođa koji poučava ljude dobru, te da je on sam narod, tj. vrijedi sam koliko mnogi u narodu, pa makar on bio sam jer je istina sa njim. Svako onaj sa kim je Istina znači više od onih sa kojima je neistina pa makar bili mnogobrojni, jer brojnost nema sama za sebe konačnu vrijednost, osim ako ta brojnost bude vezana za istinu. Ako onaj koji bude posjedovao Istinu bude sam na jednoj strani, a svi drugi ljudi koji joj se suprotstavljaju na drugoj strani, stvarno je mnoštvo taj pojedinac koji posjeduje Istinu, a ostali ljudi, bez obzira koliko ih bilo, ne predstavljaju apsolutno ništa jer Istina i nosioci Istine, oni su pobjednici u svakom trenutku.

"Svetkovanje subote propisano je onima koji su imali razli~ita mi{ljenja o njoj, i Gospodar }e tvoj na Sudnjem danu njima presuditi u onome oko ~ega su se razi{li" /124/

Allah Uzvi{eni je propisao svakom narodu dan u

kojem }e se ljudi okupljati radi ibadeta. Muslimanima je propisao petak. Kaè se da je taj dan, tako|er, bio propisan Izrael}anima, ali su oni odustali od njega a prihvatili subotu. Allah Uzvi{eni nju im je u~inio obavezuju}om u Tevratu, staviv{i im u zadatak da je ~uvaju uz zapovijed da slijede Muhammeda s.a.v.s. kada ga po{alje, i dobio za to njihova obe}anja I jamstva. Zbog toga, Allah Uzvi{eni kaè: "Svetkovanje subote propisano je onima koji su imali razli~ita mi{ljenja o njoj..."

Mudàhid veli: "Slijedili su je, a ostavili petak, sve dok Allah nije poslao Isaa sina Merjemina koji je ~uvao subotu dok nije bio uzdignut, da bi kr{}ani, nakon njega, za vrijeme Konstantina prihvatili nedjelju, razlikuju}i se od ìdova, kao {to su promijenili okretanje u namazu isto~no od Jerusalema, a Allah najbolje zna!"

Imam Muslim biljeì od Ebu-Hurejrea i Huzejfe ibn ebi el-Jemana, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

(730) "Allah je onima prije nas onemogu}io petak, pa je ìdovima bila subota a kr{}anima nedjelja. Allah je nas stvorio i uputio nas na petak i stavaio ga ispred subote i nedjelje, kao {to }e i oni, tako|er, biti oni koji }e nas slijediti na Sudnjem danu, s obzirom da smo mi posljednji stanovnici dunjaluka a prvi na ahiretu, i oni koji }e prije drugih stvorenja polagati ra~un."

"Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom poz vaj, i s njima na najljep{i na~in raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravom putu." /125/ "Ako ho}ete na

i


nepravdu uzvratiti, onda u~inite to samo u onolikoj mjeri koliko vam je u~injeno; a ako otrpite - to je, doista, bolje za strpljive." /126/ "Strpljiv budi! ali, strpljiv }e{ biti samo uz Allahovu pomo}. I ne tuguj za njima, i neka ti nije te{ko zbog spletkarenja njihova." /127/ "Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra dje a ~ine." /128/

l

, .

l

Allah Uzvi{eni nare|uje Svome Poslaniku, s.a.v.s.,

da pozove stvorenja njihovom Gospodaru mudro{}u, tj. sa onim {to je u Knjizi i sunnetu, a vezano je za nerdebe I zabrane, podsje}aju}i ih na mo} Allaha Uzvi{enog.

"I s njima na najljep{i na~in raspravljaj", tj. razgovaraj s njima ljubazno, blago, lijepim govorom, kao {to je bilo nare|eno Musau, a.s., i Harunu, a.s., kada su poslani Faraonu, rije~ima Allaha Uzvi{enoga:

"pa mu blagim rije~ima govorite, ne bi li razmislio ili se pobojao". (20:44)

"Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova", naime, zna ko je od njih nesretan a ko je sretan i to je o njima kod Njega zapisano i rije{eno, pa pozovi ih Allahu Uzvi{enom i neka ti, zbog njih, u du{i te{ko ne bude, jer ti nisi taj koji upu}uje. Ti si samo onaj koji opominje! Tvoje je dostavljanje, a na Nama je obra~un.

"Ako ho}ete na nepravdu uzvratiti, onda u~inite to samo u onolikoj mjeri koliko vam jeu~injeno", tj. Allah Uzvi{eni nare|uje pravdu u odmazdi i sli~nost u sprovo|enju prava, tj. ako vam je neko od ljudi ne{to u~inio - u~inite i vi isto tako! To zastupa Ibn-Sirin i drugi. Ibn-Zejd kaè: "Bilo im je nare|eno da oproste mu{ricima." Kada su na islam pre{li pripadnici jakog plemena, obratili su se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.: "Allahov Poslani~e, kada bi nam Allah dopustio, osvetili bi se ovim psima!", pa je objavljen ovaj ajet a zatim je to derogirano dìhadom. Abdullah, sin imama Ahmeda biljeì u Musnedu svoga oca od Ubejj ibn Ka' ba, r.a.: (731): "U Bici na Uhudu ubijeno je 60 ensarija i 6 muhadìra, pa su ashabi rekli: 'Kada bi imali jedan ovakav dan kao {to su ga imali idolopoklonici, primjerno bi ih kaznili!', pa kada je bilo osvajanje Meke, jedan ~ovjek je rekao: 'Poslije ovog dana ne}e{ prepoznati Kurej{ije!' Tada je jedan glasnik povikao: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., stavlja sve pod za{titu osim toga i toga' - spomenuo je te ljude - pa je Allah Uzvi{eni objavio: 'Ako ho}ete na nepravdu uzvratiti, onda u~inite to samo u onolikoj mjeri koliko vam jeu~injeno', do zavr{etka poglavlja En-Nahl, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Strpimo se i ne uzvra}ajmo na nepravdu!'" Kao {to je u rije~ima Allaha Uzvi{enog: "...a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah }e nagraditi" (42:40), a zatim kaè: "...a ako otrpite to je, doista, bolje za strpljive "

"Strpljiv budi! Ali, strpljiv }e{ biti samo uz Allahovu pomo}." To je potvrda naredbe za strpljivos i saznanje da se to ne moè posti}i bez Allahove volje, pomo}i, mo}i i snage. Zatim, Allah Uzvi{eni kaè: "I ne tuguj za njima", za onima koji te ne slijede, jer je Allah tako odredio.

"I neka ti nije te{ko", neka te ne mu~i: "...zbog spletkarenja njihova", tj. u njihovom istrajavanju u zlu i neprijateljstvu koje pripremaju protiv tebe. Allah Uzvi{eni je tebi dovoljan, On te pomaè i ~ini te pobjednikom u odnosu na njih!

"Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra dje a ~ine", sa njima je tako {to ih pomaè i daje im potporu, i ovo je posebna prisutnost, kao {to su rije~i Allaha Uzvi{enoga:

"Kada je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama, pa u~vrstite one koji vjeruju!'" (8:12), a {to se ti~e op}e, pratnje ona je sluhu, vidu i znanju, kao u govoru Allaha Uzvi{enog: "On je s vama gdje god bili, i sve {to rade Allah vidi" (57:4), kao i rije~i Allaha Uzvi{enog : "Zar ne zna{ da Allah zna sve {to je na nebesima i {to je na Zemlji? Nema tajnih razgovora me|u trojicom a da On nije ~etvrti, ni me|u petoricom, a da On nije {esti, ni kada ih je manje ni kada ih je vi{e, a da On nije s njima gdje god oni bili" (58:7), tj. sa Svojim znanjem, sluhom i vidom.431 "...oni koji se Allaha boje i grijeha klone", oni koji su ostavili harame/zabrane: "i koji dobra djela ~ine", tj. koji su se pokorili. Allah Uzvi{eni njih ~uva i {titi i pomaè ih protiv njihovih neprijatelja.

Zavr{etak komentara sure En-Nahl.

Svaka hvala i zahvala pripadaju Uzvi{enom Allahu,

i od Njega je dobro~instvo.

Neka je obilan salavat i selam na Muhammeda, s.a.v.s.,

njegovu porodicu i njegove ashabe!

431 Što se tiče Njegovog Uzvišenog Bića ono je iznad Arša, bez pitanja KAKO? I sa Svojim je robovima sa Njegovim uzvišenim svojstvima: zna ono što oči skrivaju i što grudi taje. Ovo je vjerovanje selefa/prve generacije muslimana, ono na čemu su bili Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegovi časni ashabi. Naš Gospodaru, učini da živimo i umremo sa ovim vjerovanjem i proživi nas s tim, zadovoljne Tvojom dobrotom, dobročinstvom i počastima.


Β

Documents

16 EN - NAHL / P^ELE