Прота Матија Мијатовић (Кнежевић). Поповао је за време Кочине Крајине у оба устанка за ослобођење од Турака и учествовао у свим овим догађајима. Учествовао је у протеривању Турака из Јадра и Рађевине за време Кочине крајине. А онда када је Аустрија уступала Турској ове крајеве са другим свештеницима и калуђерима овога краја моли карловачког митрополита Мојсија Путника да се заузме код аустријске владе да се Србија не враћа Турцима.[54] Са истима је слао молбу и Темишварском сабору 1790. Године да се и његови учесници заузму за Србе.[55] У другом српском устанку 1815. године био је заробљен од Турака и одведен у Травник, али су га откупили његови парохијани.[56] Заједно са попом Филипом се борио да се Јадар и Рађевина одвоје од Зворничког санџака и припоје ослобођеној Србији.[57] Умро је 1826. године.[58]
zpanic
Sticky Note
из толисавца наследни кнез целе рађевине
zpanic
Sticky Note
јадарски кнез sabac str 379 МС Дамјановић, Милија, оборкнез (? — ?), Зворнички округ, 1790.
Степан Симеуновић из Толисавца, који је био кнез Рађевски to je oko 1817-20 on je sin simeona
zpanic
Sticky Note
pop aleksa 379 str s u prosloti
zpanic
Sticky Note
живко запрућанин ober kney jadra iy koje godine ne znam GNcupica tom 41 25.04.1799 zaprudje je kod runjana i loznice
zpanic
Sticky Note
lazar marinkovic oborknez macvanski????
zpanic
Sticky Note
Kako je rat protiv Pazvanoglua uzimao sve veće razmere, Hadži Mustafa-paša je morao da potraži čvršći oslonac u Srbima. Samim tim je porastao i značaj knezova. Sredinom aprila 1796, u Beogradu je održana skupština knezova, na kojoj je za vrhovnog kneza izabran ćuprijski knez Petar. Zauzvrat, knezovi su preuzeli staranje o razrezivanju i ubiranju poreza, o kuluku i odbrani zemlje. Na skupštini održanoj početkom aprila 1797., kenzovi su se ujamčili da će braniti svoje nahije od sultanovih neprijatelja. Užičku nahiju predstavljao je na toj skupštini knez Toma, sokolsku knez Novak, požešku knez Hristivoje. Za odbranu zemlje popisana je narodna vojska od 16 000 ljudi. Dok je Haci Mustafa-paša dve godine ratovao u carskoj vojsci oko Vidina, Srbi su držali položaje na Moravi ginući više od Turaka na svojoj nego na protivničkoj strani. Zbog opšte nesigurnosti, u zemlji su se ponovo namnožili hajduci. Podozrevajući da se priprema nov austrijski napad, kajmakam Osman-paša je dozvao u Beograd nahijske knezove i zatvorio ih kao taoce; mučko ubistvo Stanka Arambašića, zapovednika srpske vojske, takođe je bilo njegovo delo. Po povratku s neuspelog pohoda protiv Pazvanoglua, u jesen 1798. godine, hadži Mustafa-paša je razrezao na nahije 300 000 groša: na užičke knezove palo je 20 000, na užičkog vladiku 5 000, a na “jedan manastir u Bosni” 15 000 groša. Reč je o manastiru Rači u sokolskoj nahiji Beogradskog pašaluka
zpanic
Sticky Note
Zajedno s narodnim predstavnicima iz okolnih predela, na ovim molbama su u dva maha potpisani užički prota Arsenije Sredojević i obor-knezzovi Toma Peharac i Mitar Žigalac. Poznato je jedino da je tronoški arhimandrit Stevan Jovnaović umro