GF OSIJEK - TEMELJENJE PREDAVANJE

MEHANIKA STIJENA

� OSNOVNI PROBLEMI

� RAZLIKA MEHANIKE TLA I MEHANIKE STIJENA

� PRINCIPI MEHANIKE STIJENA

� DEFORMABILNOST , ČVRSTOĆA, SLOM

� KARAKTERIZACIJA STIJENSKE MASE

� MJERENJE SVOJSTAVA STIJENA

� STABILNOST POKOSA

� ISKOPI

MEHANIKA STIJENA – MEHANIKA TLA

diskontinuum – kontinuum

važna čvrstoća diskontinuiteta – čvrstoća medija je čvrstoća uzorka

veličina uzorka presudna – veličina uzorka je važna

velike čvrstoće – male čvrstoće

mala deformabilnost – velika deformabilnost

zakon čvrstoće Brown&Hoek – zakon čvrstoće Mohr-Coulomb

iskustvo vrlo važno – iskustvo važno

JEDNOOSNE ČVRSTOĆE

TLO

VRLO MEKO 25 kPa MEKO 25-50 TVRDO 50-100 ČVRSTO 100-250 KRUTO 250-500 (>>>>500)

STIJENE

IZUZETNO MEKA STIJENA 0.25 – 1 MPa VRLO MEKA STIJENA 1-5 MEKA STIJENA 5-25 SREDNJE ČVRSTA 25-50 ČVRSTA 50-100 VRLO ČVRSTA 100-250 IZUZETNO ČVRSTA >>>>250 MEIGH & WALSKI (1979) :

TLO : qu <<<<3.6 MPa , gubitak čvrstoće omekšavanjem >>>>60%

STIJENA : qu >>>>3.6 MPa , gubitak čvrstoće omekšavanjem <<<<40%

ZAKON ČVRSTOĆE HOEK & BROWN (1980,1988)

σσσσ1=σσσσ3 + (mσσσσcσσσσ3 + sσσσσc2)1/2

m =mi e (RMR – 100)/14

s= e (RMR – 100)/6 mi = određuje se ispitivanjem u triaksijalnom aparatu i iz jednoaksijalne čvrstoće σc, m, s = definirani za osnovni materijal kao funkcije od σσσσ1 i (σσσσ1-σσσσ3)2

RMR – ROCK MASS RAITING - parametar od 0-100 koji se utvrđuje na temelju pet ocjena stijenske mase (čvrstoća stijene, RQD, razmak diskontinuiteta, vrsta diskontinuiteta, prisutnost vode i tlaka vode)

RQD = ROCK QUALITY DESIGNATION - UKUPNA DULJINA SVIH DIJELOVA JEZGRE U PUNOM BUŠENOM PROFILU KOJI SU DULJI OD 10 CM U ODNOSU NA 1m' ILI NA DULJINU POTEZA BUŠENJA (MANEVRU) (100%), IZRAŽENA U POSTOTKU

OSNOVNI PROBLEMI 1. TEMELJI

stijene su vrlo pogodne za temeljenje, ali pri površini mogu biti jako razlomljene: uvijek je nužno ustanoviti nosivost stijene i deformacije koje u njima mogu nastati pod predviđenim opterećenjem

2. KOSINE četiri su tipa klizanja važna za stijene: ravninski, klin, direktno prevrtanje, prevrtanje od savijanja; svi ovi mehanizmi jednostavno se opisuju i provjeravaju prema principima mehanike stijena

3. OKNA I TUNELI stabilnost okna i tunela ovisi o strukturi stijene, naprezanjima u stijeni, toku podzemne vode i postupku izgradnje (kopanja); svi problemi se daju riješiti primjenom principa mehanike tla

4. KAVERNE / GALERIJE –KORIŠTENJE PODZEMNOG PROSTORA pukotine u stijeni imaju najveći utjecaj na projektiranje i izvedbu velikih kaverni (galerija); postupci ojačanja i pridržanja stijenske mase temelje se na principima pokretanja tla pod utjecajem iskopa

5. RUDARENJE oblici rudarskih iskopa su vrlo različiti, ali je osnovni cilj iskopati rudu sa što manje umjetnog podupiranja

6. TOPLINSKA ENERGIJA ZEMLJE pri korištenje topline iz zemlje upumpava se hladna voda u pukotinske sustave visoke temperature, a zatim se kroz pukotine topla voda izvlači van bušotinama; optimalna konfiguracija ovog sustava ovisi o interakciji pukotina s vodom, pod temperaturom i pri važećim naponskim stanjima

7. ODLAGALIŠTA RADIOAKTIVNOG OTPADA ideja spremanja nuklearnog otpada u dubinu stijene, daleko ispod površine tla, zahtijeva poznavanje svih faktora prethodno navedenih za toplinsku energiju te dodatno upijanje radioaktivnog zračenja u stijene

NEKI ODNOSI KOD TEMELJA NA STIJENI