17.06.2013._OSNOVI_KRIMINALISTIKE

8/11/2019 17.06.2013._OSNOVI_KRIMINALISTIKE

1/115

SADRAJ PREAVANJA

INDICIJE( POJAM, PODJELA , DOKAZNA VRIJEDNOST ,NAJVANIJE INICIJE, INICIJALNE METOE )

KRIMINALISTIKE VERZIJE I RA SA NJIMA

PLANIRANJE KRIMINALISTIKE JELATNOSTI

KRIMINALISTIKE INFOFRMACIJE

KRIMINALISTIKA KONTROLA I KRIMINALISTIKAOBRADA

DOKAZI I DOKAZIVANJE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RANJE

LIENJE SLOBOE


2/115

INDICIJE


3/115

1.INDICIJE (POJAM)

Indicije, osnovi sumnje, osnovi podozrenja,injenice su koje ukazuju na postojanje krivinogdjela, na bliu ili dalju vezu izmeu tog djela inekog lica, na osnovu kojih se moesa manjom ili

vedom vjerovatnodom zakljuiti da li je krivinodjelo izvreno ili nije, kakva je veza izmeuoreenog(oreenih)lica i krivinogdjela, kao ina druge okolnosti znaajne za razjanjavanje

krivinestvari. Kriminalistika djelatnost nezamisliva je baz rada

sa indiciijama.


4/115

1.2.INDICIJE (POJAM)

Najteakrivinadjela po pravilu vrese potajno ibez svjedoka, s obzirom na to da uiniocinastojeda nakon njegovog izvrenja ostvare ,,skok utamu.

Indicije se prikupljaju svim operativno-taktikimradnjama (razgovor sa graanima, specijalnomopservacijom, koridenjem psa tragaa, racijomitd.) i radnjama dokazivanja, tj. istranim

radnjama (ispitivanjam osumnjienog,sasluanjem svjedoka, uviajem, vjetaenjem,pretresom itd.).


5/115

2.INDICIJE(PODJELA)

1. Prema okolnostima na koje usmjeravaju

kriminalistikudjelatnost.

2. Prema svojoj prirodi.

3. Po vremenu nastanka.

4. Po vrijednosti koju imaju u kriminalistikoj

djelatnosti.


6/115

2.1.INDICIJE(PODJELA)

1. Prema okolnostima na koje usmjeravajukriminalistikudjelatnost mogu se podjeliti na:

a)Indicije koje ukazuju na postojanje krivinogdjela (vrstudjela, nain izvrenja, uzroke koji su pogodovalinjegovom izvrenju, na vrijeme izvrenja djela,upotrebljeno sredstvo izvrenja).

b)Indicije koje ukazuju na izvrioca i olakavaju njegovootkrivanje, pronalaenje,upoznavanje (npr.na osnovunaina izvrenja mogu se donositi zakljuci opsihikimosobinama i strunimznanjima uinioca,naosnovu tragova moese izvritinjegova identifikacija).


7/115


2.Prema svojoj prirodi indicije se djele na:

a)Materijalne indicije-inekriminalistikeinformacije kojesu oraenena materijalnim nosiocima (predmetima itragovima krivinogdjela, situaciji krivinogdjela).

b)Psihike indicije-predstavljaju promnjene u ponaanjuizvrioca, kao i lica koja imaju bilo kakvu vezu sakrivinim djelom ili im je poznato ko ga je izvrio(npr.lice ne izlazi iz kude).

c)Moralne indicije-su vrsta psiholokih, i temelje se naprocjeni karaktera osumnjienog iliokrivljenog.Zasnivaju se na analizi njegovog ranijegponaanjau slinimprilikama.


8/115


3.Po vremenu nastanka indicije se djele na:

a)Indicije koje nastaju prije izvrenjadjela:

-moralna sposobnost za izvrenjekrivinogdjela-motiv krivinogdjela kao indicija

-volja za izvrenjekrivinogdjela

-sumnjivo ponaanjekao indicija-ranije kazne

-tjelesna i uevnasvojstva,znanja,navike

-poznavanje ili nepoznavanje izvjesnih okolnosti


9/115


b)Indicije za vrijeme izvrenjakrivinogdjela:

-prisustvo na mjestu izvrenjakrivinogdjela

-posjed sredstava i oruakrivinogdjela-tjelesne i uevneosobine, navike, vjetine

-karakter koji je uinilacispoljio

-poznavanje ili nepoznavanje izvjesnih okolnosti-motiv krivinogdjela koji se ispoljio pri izvrenju

-uestvovanjeu izvrenjukrivinogdjela


10/115


c)Indicije koje se ispoljavaju poslije krivinogdjela:

-tragovi krivinogdjela na izvriocu

-uestvovanjeu djelu

-korist od krivinogdjela

-psihikodejstvo krivinogdjela na izvriova-indicije po sumnjivom ponaanju

-indicije po loempravdanju u iskazu,lanialibi


11/115


4.Po vrijenosti koju imaju u kriminalistikojdjelatnosti indicije se djele na:

a)Indicije kao orjentaciono-eliminacione injenice.

Prikupljaju ih ovladena slubena lica uvanprocesnoj djelatnosti preuzimajudioperativno-taktikeradnje.

Prikupljene informacije nemaju dokazni ali imajuoperativni znaaj(npr.koritenjem psa tragaaolo se do materjalnih predmeta koji seobezbjeujudokaznim ranjama,uviajem.


12/115


b)Indicije sa dokaznom snagom (posredni dokazi):

Prikupljaju se primjenom procesnih (istranihradnji) i predstavljaju dokaze u pravnom smislu

rijei.Za razliku od neposrednih dokaza koji sujenoznani (izjava oevica) indicijalni dokaz jevieznaan,tako da je neophodno planirati iprovjeravati verzije o svakom od mogudih

znaenja. Indicijalni dokaz se gradi povezivanjem svih

indicija u cjelinu i njihovim vrijednovanjem.


13/115

3.INDICIJE(DOKAZNA VRIJEDNOST)

Dokazivanje pomodu indicija ne oreujesamo broj indicija u procesu njihovog

meusobnog uporeivanja nego i kvalitetsvake pojeinaneindicije.

Vedudokaznu snagu ima manji broj znaajnihindicija (tzv.glavne vedi broj manje znaajnih

indicija (sporedne indicije).


14/115

3.1.INDICIJE(DOKAZNA VRIJEDNOST)

Faze u radu sa indicijama pri formiranju indicijalnihdokaza:

1.Otkrivanje indicijalne injenice, fiksiranje istranimradnjama i provjera njihove vjeredostojnosti.

2.Analiza i procjena znaenja indicijalneinjenice.Planiraju se i provjeravaju verzije o njenimmogudimznaenjima.

3.Analiza svih raspoloivihdokaza i procjena, dali zajednograde sistem i iskljuuju druga tumaenja krivinogdjela.

Dokazna graa je najkvalitetnija kada je sainjava sistem(povezanih neposrednih i posrednih dokaza).


15/115

4.NAJVANIJE INICIJE KOJE SE SREDU U

KRIMINALISTIKOJ JELATNOSTI


16/115

4.1.KARAKTER KAO INDICIJA

Pod karakterom se podrazumjeva integrisani

sistem osobina koje se manifestuju u ovjekovomodnosu prema drugim ljudima i njegovom

djelovanju na etikom planu, koje dajeprepoznatljiv peat njegovoj linosti i uslovljavadoslednost u ponaanju,miljenjui shvatanjima.

Svi delikventi se djele na: 1.primarne (prinudne)krivce, 2.prigodne ili sluajne,3.krivce iz navike


17/115


1.Primarni (prinudni) krivci ne posjeduju psihosocijalnutendenciju za vrenje krivinih djela (lica sa niskimpragom tolerancije). Ona su krivino djeloizvrilanajedejednom u ivotu(saobradajnidelikt ).

2.Prigodni, sluajniodnosno krivci iz prilike nemaju jasnukriminalnu orjentaciju. Krivina djela vre ako im seukae povoljna prilika (zaboravljena tana u ekaonici,otkljuanauto, novac na ulici, otkljuanstan).

3.Krivci iz navike su antisocijalne linosti kojima jekriminalitete sastavni dio ivota. Djele se na:a)profesionalne krivce, b)krivce iz strasti, c)politikekrivce, d)agresivne nasilnikedelikvente, e)patoloke.


18/115


Profesionalni delikventi su najbrojniji i ovi se djelena klasine imovinske elikvente i kriminalcebijelog okovratnika.

Sa aspekta organizovanosti djele se naa)individualce (sami vre kd.) b)organizovanekriminalce(voe,silnici, lideri , lanovi)

Profesionalni delikventi se dijele i na

lokalne,interlokalne i meunarone. Razlikujemo ist tip (vri jednu vrstu kd.) i

mjeovittip (vrirazliitakd., svatare).


19/115


Na osnovu analize izvrenog krivinog djela (objekatnapada, nain izvrenja, sredstva i dr.) mogude jeplanirati verzije o kakvom je tipu uiniocarije.

Svako krivino djelo i okolnost koje ga obiljeavajuupudujena karakter i mogudi tip izvrioca (npr. lukav ipodmukao ovjek rugaije de izvriti kd ubistvo negonagao ).

Indicija po karakteru ima orijentaciono eliminacioni

znaaj.Ona grubo upuduje na lica koja su mogla savedom vjerovatnodom od ostalih osumnjienih izvritikrivinodjelo.


20/115

4.2.MOTIVI KRIVINOG DJELA KAO INDICIJA

Motivi krivinogdjela ineunutranjepokretaekoji sudeterminisani unutranjim i spoljnim faktorima.Naformiranje motiva utiu:

a)unutranji faktori, potrebe (potrebe za lagodnim

ivotom) interesi, emocije (mrnja, ljubomora), nagoni(seksualni nagon)b)spoljni faktori (provokacije rtve) Proces formiranja motiva krivinog djela karakterie

borba motiva.Rezultat te borbe je djelatnost odnosnoizvrenjekd. ili odustajanje.

Postojanje ,,borbe motiva karakteristino je zaprimarne krivce, ali ne i za profesionalne delikvente.


21/115


Podjele motiva:

a)kratkotrajni i dugotrajni

b)pospjeujudii spreavajudic)glavni i sporedni

)altruistikii egoistikie)socijalni i antisocijalni

f)asnii neasnig)racionalni(koristoljubivi) i iracionalni(sujevjerje)

h)svjesni i nesvjesni

i)motivi uevnozdravih i uevnobolesnih lica


22/115


Kao pokretai kriminalne aktivnost u praksi sesredu: koristoljubivi motivi (manifestuju se kodimovinskih kd., trgovina narkoticima), motiviljubomore, seksualni motivi, mrnja, osveta,

politiki motivi, motivi odbrane, altruistiki(ubistvo iz saaljenja).

U kriminalistikoj djelatnosti je veoma vanoutvrditi motiv krivinogdjela.

Planiranjem verzija o mogudim motivimanepoznatog uinioca krivinog djela suava sekrug potencijalnih izvrilaca.


23/115


Na poetku operativne djelatnosti neophodno jepostaviti pitanje ,,zbog egaje krivinodjelo izvreno?

Kod svih kd. sa NN uiniocemneophodno je utvrditi:kosve moeimati koristi od izvrenjakd.?

Planiranje verzija o mogudim motivima zbog kojih jekonkretno djelo izvreno, ostvaruje se na osnovuizuavanjakd. (analiziraju se objekt napada , posledice,nainizvrenja,vrijeme, mjesto)

Najnepovoljnija je situacija kada nakon prvog zahvatanemoemoutvrditi motiv kd.


24/115


Prilikom postavljanja verzije o mogudimmotivimaneophodno je utvrditi da se u konkretnom sluajune radi o patolokommotivu.

Motiv kd.predstavlja orjentaciono-eliminacionuindiciju.

Indicijalni dokaz u krivinom postupku u kom se

utvrujuuzroci krivinogdjela. Utvivanjemotiva je bitno jer kod nekih krivinih

djela motiv predstavlja kvalifikatornu okolnost.


25/115

4.3.VOLJA KAO INDICIJA

Postojanje volje za izvrenjekrivinogdjela ispoljava sena vie naina: usmeno, u pisanom obliku, mimikom,pantomimom, gestikulacijom, radnjama koje ukazujuna postojanje odluke za izvrenje.

1.Usmeno ispoljavanje volje je raznoliko.Neiskusni,temperamentni, krivci,koji nisu lukavi i podmukli, estosu skloni prijetnjama koje upuduju otedenom i licimaiz svoje bliske okoline. U velikom broju sluajevaprijetnja je sigurnosni ventil. eavaju se sluajevi da

jedno lice prijeti a da drugo lice uti i izvri krivinodjelo. Vremenski razmak izmeu prijetnje i izvrenogdjela je veoma vaan.


26/115

4.3.VOLJA KAO INDICIJA

Volja se ispoljava tako tokriminalci traejatake, hvale se.2.Pismeno ispoljavanje ove indicije ogleda se u tome to

kriminalci mogu da vode dnevnik, da prave zabiljeke iplanove.

3.Volja se ispoljava i radnjama uinioca. Radnjepripremanja, nabavljanje i ranje u svom posjeduorujai sredstava izvrenja(oruje,fizikapriprema ).

Indicija ima orjentaciono -eliminacioni znaaj.

Ima znaaj u krivinom postupku jer ukazuje naumiljaj. Vrjednuje se u krivinom postupku kaookolnost prilikom odmjeravanje kazne (najedeoteavajuda).


27/115

4.4.PROFESIONALNE

NAVIKE,ZNANJA,VJETINE,TJELESNA SVOJSTVA KAOINDICIJA

Prilikom izvrenja krivinih djela, uinilac nesvjesno, bezrazmiljanja, primjenjuje ranije steena profesionalnaznanja, navike ili vjetine.

Ako se na osnovu nainaizvrenja,tragovai drugih okolnostimoezakljuitida uinilacposjeduje oreenesposobnosti,struna znanja, navike to moe biti znaajna orjentacionoeliminaciona indicija u traganju za NN uiniocem. Naprimjer prilikom provaljivanja pojedini uinioci sespecijalizuju za otvaranje brava, za ulazak u objekat prekokrova (vaenjeljudskiih organa za trgovinu-samo hirurg.

Analizom kd. moe se zakljuitida je uinilacbio lijevoruk,snaan, vitak, mrav , da li hramlje (npr. trag stopala usnijegu) i dr.

4 5 INDICIJA POZNAVANJA IZVJESNIH OKOLNOSTI


28/115

4.5.INDICIJA POZNAVANJA IZVJESNIH OKOLNOSTI

KOJE NISU SVIMA POZNATE ILI NEPOZNAVANJE

OKOLNOSTI KOJE BIH MORALE DA BUDU POZNATE

OREENIM LICIMA Indicija ima veliku orjentaciono-eliminacionu vrijednost jerukazuje na to da je uinilac krivinog djela poznavao(odnosno nije poznavao) izvjesne okolnosti koje su poznateoreenom(malom) krugu ljudi. Recimo ,razbojnikinapadje izvrennad otedenimu momentu dok je kod sebe imaodosta novca (tog dana je prodao automobil). Ukoliko suokolnost bile poznate manjem broju ljudi veda je ivrijednost indicije.

Npr. Razbojnitvou banci kada se transportuje novac. U radu treba biti oprezan jer se eava da je krivac ue

vremena opservirao rtvu i samostalno oaodo podatakakoji nisu svima poznati.

Npr. (razbojnitvoPrnjavor).


29/115

4.6.INICIJA PSIHIKOG EJSTVA KRIVINOGJELA NA UINIOCA

Ovu iniciju ine tri sastavna elementa:1.svjest o tome a je lice izvrilo k.2.osjedaj krivice3.strah od kazne

Kod primarnih krivaca, krivaca iz strasti, nehatnihuinilaca, lica koja nisu okorjeli kriminalci, indicijapsihikogdjelovanja krivinog djela na uinioca sarisve elemente koji se ispoljavaju razliitim nainima i

intenzitetom.Okorjeli, profesionalni kriminalci nemaju griu savjesti i

kod njih se manifestuje samo prvi i tredielemenat.


30/115


U ponaanju izvrioca krivinog djela moe sezapaziti itavniz specifinostii promjena.

Dolazi do promjene psihomotorike (esta

putovanja, napetost), ineresovanja seusmjeravaju ka krivinomdjelu koje ga zaokuplja(raspituje se o djelu), mjenja otaanjenavike i

nainponaanja(namaran, odaje s alkoholu). Ova indicija se ispoljava i u povratku uiniocana

mjesto zloina.


31/115


Ispoljavanje indicije moe se uoiti prilikom voenjainformativnog razgovora sa osumnjienim.Usled strahaod otkrivanja i svjesti o vinosti,krivci (oni koji nisuprofesionalci (crvene se, zbunjuju, drhte).

Kao podvrsta ove indicije ispoljava se indicija loegpravdanja (lanialibi) i indicija o sumnjivom ponaanju.

Indicija ima orjentaciono eliminacionu i dokaznuvrijednost i ispoljava se kao ponaanja uiniocaposlije

izvrenogkd. i moe imati olakavajudu ili oteavajuduokolnost.


32/115

4.7.PRISUTNOST NA MJESTU IZVRENJAKRIVINOG JELA KAO INICIJA

Indicija ima orjentaciono eliminacionu vrijednosts obzirom da lica koja su bila prisutna na mjestuizvrenja krivinog djela, neposredno prije, zavrijeme i poslije djela ulaze u krug osumnjienih.

to je manji broj prisutnih indicija ima vedusnagu.

Prisutnos na mjestu izvrenja kd.ne znai da jelice i izvrilac(sluajnose zatekao).

Indicija se dokazuje izjavama svjedoka, otedenih,stvarima donijetim ili odnijetim sa lica mjesta,koridenjempsa tragaa.


33/115

4.8.PREDMETI OSTAVLJENI NA LICU MJESTA I

PREMETI PRIBAVLJENI IZVRENJEM KRIVINOGDJELA KAO INDICIJA

Na mjestu izvrenjakrivinog djela ili u njegovojblizini mogu se pronadi razni predmeti(dokumenti, odjevni predmeti, predmeti za linuupotrebu).

Pronalaenjem tih predmeta postavljaju sekljunapitanja.

a) da li oni pripadaju izvriocukrivinogdjela?b) kako odido vlasnika (moaizvriocakd.)? Analizom predmeta moe se odi do vlasnika

predmeta, proizvoaai dr.


34/115

4.8.PREDMETI OSTAVLJENI NA LICU MJESTA I

PREMETI PRIBAVLJENI IZVRENJEM KRIVINOGDJELA KAO INDICIJA

Treba imati u vidu da lukavi krivci namjerno ostavljajutue predmete na licu mjesta kako bih operativnudjelatnost usmjerili u pogrenompravcu.

Indicija ima orjentaciono-eliminaciono znaenje.

Ukoliko se okaeda predmet pripada okrivljenom i danema drugog objanjenja njegovog prisustva na licumjesta osim prilikom izvrenjakrivinogdjela indicija jeznaajnakarika u dokaznom lancu.

Nerijetko se predmeti sa lica mjesta pronadi kodosumnjienog to ukazuje na to lice kao mogudegizvrioca.


35/115

4.9.UESTVOVANJE U IZVRENJU KRIVINOG JELAKAO INICIJA,ONOSNO FIZIKO EJSTVO

KRIVINOG JELA NA UINIOCA KAO INICIJA

Poslije izvenjakrivinogdjela na uiniocumogu da ostanutragovi koji ukazuju na neposrednu vezu izmeu ueda uizvrenju krivinog djela i njega (ogrebotine, ugrizi,posjekotine).

Kod svih nasilnikih krivinih djela kod kojih dolazi doneposrednog kontakta izmeu uinioca i rtve dolazi domeusobnog prenosa tragova na osnovu kojih se moeutvrditi identitet ili neko opteobiljeje.

Od posebnog su znaaja tragovi koji ostaju ispod noktijurtveili uinioca.

Dokazna vrijednost je razliita i zavisi od specifinostisluaja(neponovljivostitraga).

Npr. (kd. silovanjeervii).


36/115

4.10.TRAGOVI IZVRENJA KRIVINOG JELA KAOINDICIJA

Tragovi krivinog djela mogu se pronadi na mjestuizvrenjadjela, na uiniocu,na rtvi ili nekom drugommjestu.

Posije izvrenja krivinog djela ostaju razni tragovi

(papilarnih linija, obude,biolokitragovi, borbe). Njihova dokazna snaga zaviside od toga da li

osumnjieni ili okrivljeni moe da prui logikoobjanjenjesvog prisustva na licu mjesta.

Tragovi prisutnosti na licu mjesta mogu biti podobni zaidentifikovanje ostavioca (tragovi papilarnih linija, DNKmaterijal) ili se na osnovu njih moe dokazati grupnapripadnost.


37/115

4.11.TRAGOVI IZVRENJA KRIVINOG JELA KAOINDICIJA

Kod tragova prisutnosti treba dokazati dvije

grupe okolnosti:

a) identitet ostavioca

b) postojanje veze izmeu ostavioca traga ikrivinog jela

Ukoliko se okae postojanje ovih viju grupaokolnosti dokazna vrijednost takve indicije je

velika.


38/115

4.12.POSJEOVANJE SRESTAVA IZVRENJAKRIVINOG JELA KAO INICIJA

Posjedovanje sredstava, orua, oruja izvrenjakrivinogdjela predstavlja znaajnuindiciju koja nalaeplaniranje verzije da je vlasnik (ralac) istovremeno iizvrilackrivinogdjela.

Veza izmeu sredstva izvrenja i krivinog djela jedirektna. U tim sluajevima treba dokazati da jekrivinodjelo izvrenobatim sredstvom. To se postievjetaenjem(mehanoskopsko,balistiko).

Potrebno je dokazati vezu izmeu sredstava izvrenja i

osumnjienog(tragovi krvi na pitolju). Ukoliko se iskljui mogudnost podmetanja sredstava

izvrenjaindicija dokazuje da je osumnjieniizvriokd.


39/115

4.13.OSTALE INICIJE KOJE SE SREDU UKRIMINALISTIKOJ PRAKSI

Nain izvrenja kao inicija.

Ranije kazne kao indicija.

ruenje sa licima na zlom glasu kao inicija.

Nemogudnost okazivanja alibija kao inicija.

Neosnovano bogadenje kao inicija.


40/115

5.INDICIJALNE METODE PRI OTKRIVANJU I

DOKAZIVANJU KRIVINIH DJELA

1. Metoa eliminisanja pri otkrivanju uiniocapojeinog krivinog jela.

2. Metoa otkrivanja nepoznatog uinioca po

nainu izvrenja (koritenje MOS metoe).

3. Metoa sastavljanja lista inicija za viekrivinih jela i za vie osumnjienih lica.


41/115

5.1.METODA ELIMINISANJA PRI OTKRIVANJU

UINIOCA POJEINOG KRIVINOG JELA

Nakon saznanja da je izvrenokrivinodjelo i da je NNuinilac, u skladu sa ovom metodom potrebno jeodgovoriti na sleedapitanja:

tase desilo (da li krivinodjelo postoji ili ne)?

taobiljeava(oznaava)izvrioca?Treba izvritianalizu kd. i podiod indicija, i traitiodgovor

na zlatna pitanja kriminalistike. Kod planiranja verzijatreba podi od maksimalnog broja osumnjienih. Upostupku eliminacije sa spiska de se eliminisati oni nakoje ukazuje manji broj indicija (osnovi sumnje), akriminalistikaobrada dese usmjeriti na osumnjienogna koga ukazuje vieindicija.


42/115

5.1.METODA ELIMINISANJA PRI OTKRIVANJU

UINIOCA POJEINOG KRIVINOG JELA

a li je osumnjieno lice stvarni izvrilackrivinog jela?

Provjeravaju se i pozitivno utvruju injenice.Ne

moe se neko smatrati krivim, samo zato to jeeliminacijom drugih ostao jedini na spisku.

Treba utvriti vezu osumnjienog sa krivinom

djelu.


43/115

5.2.METOE OTKRIVANJA NEPOZNATOG UINIOCAPO NAINU IZVRENJA KRIVINOG JELA

Ponavljanje izvrenja krivinog djela kod izvrilacastvara specijalizaciju (ponavljanja naina izvrenjakrivinogdjela-modus operandi).

Modus operandi je sloensistem koji se moepodjeliti

na tri podsistema:-nainpripremanja kd.(izbor objekta napada)-nainizvrenjasame radnje(vrijeme, mjesto)-nainprikrivanja djela

Uoavaju se neke karakteristike kod razliitih krivinihdjela sa nepoznatim izvriocem.(Verzija da je vie kd.izvrilaista osoba)


44/115

5.3.METODA SASTAVLJANJA LISTA INDICIJA ZA

VIE KRIVINIH JELA I VIE LICA

Da bih metoda bila uspjena neophodno je da buduispunjeni sleediuslovi:

-potrebno je da se zna vrijeme izvrenjakd.-potrebno je da se zna mjesto izvrenjakd.

-potrebno je da se zna ogranien broj lica kao mogudihizvrilaca Potrebno je prvo sastaviti listu u kojoj se navodi vrijeme

izvrenja kd., sainiti listu lica koja su u vrijeme izvrenjabila u mogudnostida izvrekd.

Bide sumnjiva lica koja se esto pojavljuju u blizini mjestaizvrenjaa u vrijame izvrenjakd. Npr. (krae u objektu kada eura isti portir, otedenje

knjiga u biblioteci).


45/115

KRIMINALISTIKE VERZIJE I RA SA NJIMA


46/115

1.1.POJAM KRIMINALISTIKIH VERZIJA

Kriminalistika verzija (presumpcija, pretpostavkaradna hipoteza) su jedno od vie mogudih tumaenjanekog ogaajaili injenice.

Neophodno je planirati vie verzija (jedna verzija kaonijedna).

Kriminalistike verzije su misaone rekonstrukcijemogudihnaina izvrenjakrivinogdjela ili objanjenjaznaenjapojedinih injenica,i one upudujukriminalistu

gdje i koje dokaze treba da trai. U trenutku planiranja verzija nezna se da li su istinite ili

ne.


47/115


Kriminalistike verzije planiraju se na osnovuinjenicakoje su proizaleili su u vezi sa krivinimdjelom (tragovi, izjave i dr.).

a)Prilikom sainjavanjaverzija treba njegovati timskirad. Verzije nikada ne sainjava samo operativniradnik kome je povjeren sluajvedi ostala strunalica (kriminalisti, kriminalistikitehniari,vjetaci,naunici).

b)Sve mogude verzije treba staviti na papir iposebno analizirati u sklopu poznatih materijalnihdinjenicaili psihikihkarakteristika aktera djela.


48/115


c)Verzije se moraju konkretno formulisati,alternativno sastavljati i jasno odvojiti jedna oddruge. Verzije treba da budu konkretne, kratke iprovjerljive kriminalistikimmetodama.

d)Verzije se planiraju u pogledu zlatnih pitanjakriminalistike. U odnosu na svako ,,zlatno pitanjekriminalistike treba postaviti i provjeriti svemogudeverzije.

e)Planiranje verzija ima dvije funkcije:-sluekao metod za pronalaenjenovih injenica-daju objanjenjeza vedpronaene


49/115

2.POJAM KRIMINALISTIKIH VERZIJA

Subjekti koji sastavljaju verzije u krivinompostupku mogu se podjeliti na:

a) Primarni:policijski slubenici,tuilac,sudija

b)Sekundarni: osumnjieni-optueni, branilac,svjedok, vjetak.


50/115

3.PROVJERAVANJE KRIMINALISTIKIH VERZIJA

1. U poetkutreba planirati maksimalan broj verzija kaomogudihobjanjenjanekog ogaajai ako je jasno dasve one nemogu biti jasne.

2. Nakon sainjavanja svih mogudih verzija(u pogledu

injeninog stanja u cjelini ili znaenja svakepojeinaneinjenice)ptrebnoje planirati operativne iistraneradnje kojima dese provjeravati svaka od njih.

3. Provjeravanje verzija je u funkciji metode eliminisanja,

tako da se odbacuju verzije koje se u fazi provjerepokaunetane,ok ne ostane samo jedna.


51/115

3.1.PROVJERAVANJE KRIMINALISTIKIH VERZIJA

4. Kriminalistike verzije treba provjeravatiistovremeno odnosno paralelno.Neprihvatljiva jeteorija redoslijeda po kojoj treba provjeravatinajvjerovatnije verzije,zato to de uslije takvog

pristupa biti uniteni vani okazi,tako a severzije koje su na prvi pogled izgledale manjevjerovatne,kasnije ne mogu provjeriti.

5. Verzije se provjeravaju operativno taktikim i

istranim ranjama.Cilj preuzimanja svakeradnje u istrazi jeste jeste provjeravanjeodnosno potvrda ili eliminisanje neke verzije.


52/115

4.KLASIFIKACIJA KRRIMINALISTIKIH VERZIJA

1.Po opsegu.

2.Po vremenu u koje spada pretpostavljena

okolnost.

3.U pogledu meusobnesaglasnosti.

4.U odnosu na subjekte koji ih postavljaju.


53/115

4.1.KLASIFIKACIJA KRRIMINALISTIKIH VERZIJA

1.Po opsegu:a) Opte-obuhvataju kriviniogaaju cjelini.b) Posebne- pretpostavke o subjektu, subjektivnoj strani,

objektu i objektivnoj strani krivinogdjela.

c) Pojeinane-pretpostavke o pojedinim injenicama. Tipine verzije su podvrsta optih i one se postavljaju

na osnovu minimalnog broja informacija (telefonskadojava da je naenle).

Znaaj tipinih verzija je u tome to daju pravce iorjentire organizovanja kriminalistikih radnji prvogzahvata.Prerastaju u optei posebne.


54/115


2.Prema vremenu:a) Retrospektivne verzije-objanjavaju krivini

ogaaj iz prolosti u cjelini ili pojeiniminjenicama.

b) Prognozne-onose se na injenice i okolnosti kojetreba utvriti ili provjeriti u buudojkriminalistikoj jelatnosti.

c) Potrane verzije-su vrsta prognoznih (o mjestu

skrivanja izvrioca. Prognozne verzije se nalaze u osnovi

preuzimanja svih operativnih i istranih ranji.


55/115


3.U pogledu meusobnesaglasnosti:

a)Podudarne-meusobno saglasne ipouarajudeu okviru jedne opteverzije.

b)Konkurirajude-su meusobno iskljuujude ipripadaju razliitimoptimvrzijama.

Kontraverzije su vid konkurirajudih (planirajuse kada je injeninostanje oigleno).


56/115


4.U odnosu na subjekte koji ih postavljaju:a) Operativne-planiraju ih ovlatena slubena lica u

fazi istrage.

b) Istrane-postavlja ih tuilac u istrazi.c) Verzije sa glavnog pretresa-donosi ih predsjednik

vijeda za vrijeme glavnog pretresa.d) Ekspertizne-postavljaju se u toku vjetaenja.

5.Prema predmetu dokazivanja:a) verzije optubeb) verzije odbrane


57/115

PLANIRANJE KRIMINALISTIKE JELATNOSTI

D S


58/115

1.PLANIRANJE BUUDEKRIMINALISTIKEDJELATNOSTI

Planiranje istrage sastoji se o sleedih faza:1. Preduzimanje radnji prvog zahvata i analiza

raspoloivog injeninog stanja (uviaj, sasluanjesvjedoka-oeviaca).

2. Utvrivajekruga okolnosti koje treba otkriti, razjasnitii dokazati ( glavna pitanja kriminalistike ).3. Postavljanje verzija u vezi sa okolnostima

(injenicama) koje treba razjasniti (verzije o glavnimpitanjima kriminalistike).

4. Preciziranje konkretnih pitanja na koja trebaodgovoriti (injenica koje treba utvrditi) da bih semogle provjeriti postavljene verzije.

1 1PLANIRANJE BUUDE KRIMINALISTIKE


59/115

1.1PLANIRANJE BUUDEKRIMINALISTIKEDJELATNOSTI

5.Oeivanje operativno taktinih ili okaznihradnji koje treba preduzeti .

6.Utvrivanje redoslijeda i vremena sprovoenjaoperativno - taktikihi dokaznih radnji.

7.Oreivanje ljudskih potencijala (brojangaovanihljudi,njihova strunost,iskustvo).

8.Opredjeljivanje za tehniku koju treba angaovati(kriminalistikotehnikasredstva, vozila, slubenipsi i dr.).

9.Primjedbe , tekode koje se mogu oekivati prirealizaciji plana.

2 PLANIRANJE POJEDINIH OPERATIVNIH I


60/115

2.PLANIRANJE POJEDINIH OPERATIVNIH I

DOKAZNIH RADNJI

Uporeo sa sastavljanjem opteg plana, onosnoplaniranjem istrage u cjelini, neophodno je sastaviti i plansprovoenja pojeinih operativnih ranji i ranjidokazivanja u istrazi i na glavnom pretresu.

Planiranje pojeinih ranji proizilazi iz opteg plana i morada bude sa njim u saglasnosti.

Planiranjem pojeinih ranji utvruje se krug pitanja nakoja treba odgovoriti i verzije koje treba provjeriti.

Planirajudi svaku radnju treba procjeniti i kakav de efekatnjeno sprovoenje imati na ostale radnje koje trebapreduzeti (npr. lienja slobode koja nisu sprovedenahronolokimogu dovesti da glavni krivac pobjegne).


61/115

KRIMINALISTIKE INFORMACIJE

1 KRIMINALISTIKE INFORMACIJE (POJAM


62/115

1.KRIMINALISTIKE INFORMACIJE (POJAM,VRSTE)

Kriminalistika informacija predstavlja promjenunastalu u vezi sa izvrenjem krivinog djela koja seprimjenom kriminalistikih metoda otkrila iprotumaila i koja upuduje kriminalistu u pravcuotkrivanja, razjanjavanjai dokazivanja krivinogdjela iizvrioca.

Kriminalistike informacije se djele na operativne idokazne:

a) Operativne- otkrivaju se operativno taktikimradnjama

u toku istrge. Otkrivaju ih policijski slubenici i nemajukarakter dokaza u pravnom smislu, ved samo usaznajnom jer upudujuistragu ka pravim dokazima.

1 1 KRIMINALISTIKE INFORMACIJE (POJAM


63/115

1.1.KRIMINALISTIKE INFORMACIJE (POJAM,VRSTE)

b) Dokazne- ili dokazi su informacije koje su

fiksirane u formi i na nainpropisan Zakonomo krivinompostupku i od strane subjekta koji

je po ovom zakonu ovladen da preduzimadokazne radnje. Obezbjeivanjekriminalistike dokazne informacije vri se

njenim izvoenjem ( sasluanje svjedoka,vjetaenjem)i fiksiranjem izvedenog saraja.


64/115

DOKAZI I DOKAZIVANJE


65/115

1.DOKAZI I DOKAZIVANJE

Dokaz se moe definisati kao materijalna ili psihikapromjena nastala u vezi sa izvrenjem krivinog djelakoja u sebi nosi informaciju o krivinomdjelu, uiniocui drugim krivinopravnim relevantnim injenicama,

fiksirana u formi i na nain propisan Zakonom okrivinom postupku i od strane po tom zakonuovladenogsubjekta.

Dokazni izvor (izvor dokaza) je nosilac dokazne

informacije i moe da bude materijalne prirode (trag,predmet krivinogdjela) ili psihikeprirode (svjedok).


66/115

1.1.DOKAZI I DOKAZIVANJE

Dokazna radnja odnosno dokazno sredstvo, je procesnaradnja preduzeta u skladu sa ZKP, i od strane po zakonuovladenog subjekta sa ciljem utvrivanja dokazneinformacije i njenim fiksiranjem.Radnje dokazivanja su:pretresanje stana, prostorija i lica, privremeno oduzimanje

predmeta i imovine, postupak sa sumnjivimstvarima,ispitivanje osumnienog, sasluanje svjedoka,uviaji rekonstrukcija, vjetaenje.

Dokazivanje je proces izvoenja dokaza tj. predstavljanjanjihovog sarajau formi i na nainpropisan ZKP-om (npr.

sasluanje svjedoka, vjetaenje) i fiksiranjem izvedenogsaraja kako bih se sauvao od unitenja, mijenjanja ilizaboravljanja.

2 POJELA OKAZA ZNAAJNIH ZA


67/115

2.POJELA OKAZA ZNAAJNIH ZAKRIMINALISTIKU

1. Personalni (lini) i stvarni (materijalni)

2. Orginarni i izvedeni

3. Neposredni i posredni (indicijalni)

2 1POJELA OKAZA ZNAAJNIH ZA


68/115

2.1POJELA OKAZA ZNAAJNIH ZAKRIMINALISTIKU

1. Personalni (lini) i stvarni (materijalni):a) Personalni (lini) - nastaju kao rezultat opaanja i

psihikogpreivljavanja lica koja su bila u kontaktu saizvrenjemkrivinogdjela (svjedoci, otedeni).

b) Stvarni (materijalni)- nastaju u vezi sa izvrenjemkrivinih djela u procesu meusobnog djelovanjamaterijalnih objekata ili meusobnog djelovanjaizvriocai rtveili izvriocai materijalnih objekata, pri

emudolazi do prenosa kriminalistikihinformacija sajednih na druge. Materijalnim dokazima se bavikriminalistikatehnika tj. trasologija.



69/115


2.Orginarni i izvedeni dokazi:a) orginarni- su dokazi kod kojih se u procesu

dokazivanja pred sudom nalazi nosilac dokazneinformacije (singl) koji je odrazio kriminalistiku

informaciju prilikom izvrenja djela.Orginarnidokazi su pravilo.

b) Izvedeni- su kopija dokazne informacije,formirane prilikom izvrenja krivinog djela i u

funkciji njegovog izvrenja.Pred sudom se nalazi(surogaat). Npr. Mulairani otisci obude sasnijega.



70/115


3.Neposredni i posredni (indicijalni) dokazi:a) Neposredni- su jenoznani, tako da se o njihovom

odnosu sa olunom injenicom, odnosno njihovomznaenju ne moe planirati vie verzija.npr.izjava

svjedoka da je vidio radnju izvrenja kd.( kako jeokrivljeni zabio no u grudi otedenom) jejenoznana, i o njenom znaenju nemogu sepostavljati verzije.

b) Posredni ili indicijalni- su vieznani tako da se o

njihovom odnosu sa olunom injenicom, moraplanirati vie verzija.npr- Izjava svjedoka da je vidioosumnjienogda trenjinaputalice mjesta kd.


71/115

KRIMINALISTIKA KONTROLA I KRIMINALISTIKA

OBRADA


72/115

1.KRIMINALISTIKA KONTROLA

Kriminalistika kontrola predstavlja organizovanudjelatnost organa unutranjih poslova koja imanaglaen kriminalistiko-preventivno-represivnikarakter i sastoji se u uoavanju, nadziranju i analizipojava, mjesta i lica za koja postoji opta sumnja damogu sarati kriminalni naboj imajudi u vidu ranijaiskustva.

To je organizovana djelatnost na spreavanjukriminaliteta .

Sastoji se u uoavanju,nadziranju i analizi:

1) Pojava ( asocijalnih i antisocijalnih).

2) Mjesta ( potencijalnih kriminalnih aritai sredina)


73/115

1.1.KRIMINALISTIKA KONTROLA

3) Lica ( za koja postoji prognoza da bih mogla vritikrivinadjela npr. kriminalci povratnici, osuenici na uslovnomotpustu ili na odmoru, maloljetni delikventi, alkoholiari,narkomani, kockari, verceri,prostitutke).

Uslov za preduzimanje kriminalistike kontrole je opta

sumnja. U momentu preduzimanja kriminalistike kontrole organi

unutranjihposlova ne raspolauindicijama da postoji bilokakvo kriminalno ponaanje,vedpolaze iskljuivood optesumnje da bih na oreenimmjestima mogla da se vre

oreenakrivinadjela, da bi oreenalica mogla da vrekrivina djela, odnosno da oreene rutvene pojavesareu sebi potencijalni kriminalni naboj.


74/115


U okviru kriminalistike kontrole preduzimaju se sljeedeoperativno-taktike mjere i radnje: patroliranje,legitimisanje, pregled vozila i prtljaga, zasjeda, racija,koridenje informatora, tajno posmatranje, nadzor nadpotencijalnim izvriocimakrivinihdjela.

Kada se u okviru kriminalistike kontrole oe doorjentaciono-eliminacijonih indicija , koje ukazuju naosnove sumnje, da je izvreno neko konkretno krivinodjelo, ili da je neko lice izvrilo krivino djelokriminalistikakontrola prelazi u obradu.

Kriminalistikakontrola ne prethodi uvijek kriminalistikojobreadi. Kada se sazna za postojanje krivinog djela,nezavisno od sprovedene kriminalistikekontrole, odmahdese otvoriti kriminalistikaobrada.


75/115


Kriminalistika kontrola se javlja kao prvaopta faza, a kriminalistika obrada kao via,posebna faza u suprostavljanju kriminalitetu.

Kontrola predstavlja organizovanu djelatnostu spreavanju kriminaliteta, a obrada usuzbijanju kriminaliteta.

Izmeunjih postoji odnos opeg i posebnog,kriminalistikaobrada proizilazi iz kontrole.


76/115

2.KRIMINALISTIKA OBRAA

Kriminalistika obrada je organizovana djelatnost organaunutranjih poslova sa naglaenim kriminalistiko-represivnim karakterom, u kojoj se preduzimaju operativnotaktike radnje i mjere kako bih se poetne informacije(osnovi sumnje) o postojanju konkretnog krivinogdjela ili

o izvriocu, eventualno potvrdile i povedale na stepenvjerovatnog saznanja da je oreenolice izvrilooreenokrivino djelo koje se goni po slubenoj unosti, i na tajnain se stvorili zakonski uslovi za privoenje uiniocakrivinomprogonu.

Kriminalistika obrada se otvara kada postoje osnovisumnje da je:1) Izvrenoneko krivinodjelo sa NN uiniocem.


77/115

2.2.KRIMINALISTIKA OBRAA

2) Neko lice sumnjivo da je izvrilokrivinodjelo kojejonije ustanovljeno

3) Izvreno je krivino djelo iji se uinilac zna, ali jepotrebno prikupiti informacije i osigurati ih od gubitkakako bih se mogle sauvati za potrebe krivinogpostupka.

U okviru kriminalistike obrade preduzimaju seoperativno-taktike mjere i radnje kojima se trae,prikupljaju i provjeravaju orjentaciono eliminacione

indicije, izmeu njih se utvruje veza, planiraju iprovjeravaju operativne verzije, kako bih se poetniosnovi sumnje potvrdili ili negirali.


78/115

2.3.KRIMINALISTIKA OBRAA

Kada se u kriminalistikojobradi ustanovi dasu poetni osnovi sumnje u pogledupostojanja krivinog djela i oreenog lica

kao mogudeg uinioca tani, osnov sumnjepoiese na nivo osnovane sumnje.

Cilj kriminalistike obrade je da sevjerovatnoda u pogledu izvrenja kd. i

odgovornosti oreenog lica, sa osnovasumnje povisi na osnovanu sumnju.


79/115

OPTE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RANJE


80/115

1.OPTE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RANJE

Na informacijama pribavljenim operativo taktikimmjerama i radnjama ne moe se temeljiti sudskapresuda.

Saznanja do kojih se dolazi primjenom ovih mjera iradnji imaju karakter kriminalistike operativneinformacije.

Predstavljaju dokaz u gnooseolokom, (saznajnom )smislu.

Preduzimanjem operativno taktikih mjera i radnji

otkrivaju se buudidokazi o krivinomdjelu i uiniocu(npr.Informant dostavi informaciju da lice posjedujeukradene predmete, koje mi pronaemopretresanj.)


81/115


Operativno taktike mjere i radnje moemopodeliti po osnovurazliitihkriterijuma. Od tih kriterijuma za nas su znaajni:1) da li se radnje preduzimaju s ciljem sprjeavanjaizvrenjakrivinogdjela (ante delictum) ili radi otkrivanja i dokazivanjavedizvrenogkrivinogdjela, odnosno post delictum;

2) po zahtjevu tuiocaili samoinicijativno;3) prije ponoenjaprijave ili u fazi istrage, u pokrenutomkrivinompostupku;4) da li su to kriminalistiko-taktikeili kriminalistiko-tehnike

radnje;5) koji je nainnjihovog vrenjai dokumentovanja i tako dalje.

2 OPTE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RANJE


82/115

2.OPTE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RANJESPREAVANJA I SUZBIJANJA KRIMINALITETA

Kriminalistika provjera Osmatranje

Legitimisanje

Poligrafsko testiranje

Utvrivanje ientiteta Kriminalistika kontrola Kriminalistika obraa

Informativni razgovor Alibi i njegovo provjeravanje


83/115


Pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga

Pregled prostorija ravnihorgana i privrednihsubjekata i uvid u dokumentaciju

Postavljanje kriminalistikih klopki Kriminalistiko operativne eviencije

Koridenje specijalno resiranih pasa

Ogranienje kretanja na oreenom prostoru Blokada - racija



84/115

3.OPTE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RANJEREPRESIVNOG KARAKTERA

Potrana jelatnost

Pradenje

Lienje sloboe

Zasjeda


85/115

2.1.KRIMINALISTIKA PROVJERA

Kriminalistika provjera je opta operativno-taktikamjera i radnja ijije zadatak da utvrdiistinitost (osnovanost) prikupljenih (saznatih)

injenica (indicija, osnova sumnje) kojeukazuju na oreenokrivino djelo, njegovoguinioca, ili druge okolnosti znaajne za

rasvjetljavanje krivinog djela ili oreenekriminalne djelatnosti.

2 2 OS


86/115

2.2.OSMATRANJE

Osmatranje je opta operativno-taktikaradnja koja se preduzima u odnosu naodreena lica, odreene objekte i prostor. Ciljosmatranja je da se percepcijom doe dosaznanja o krivinim djelima i njihovimuiniocima, te da se u skladu sa tim preduzmumjere spreavanja i suzbijanja konkretne

kriminalne djelatnosti ukoliko ona nastupi, toznai da je osmatranje osnov za preduzimanjedrugih operativno taktikih mjera i radnji.

2 3 LEGITIMISANJE


87/115

2.3.LEGITIMISANJE

Legitimisanje je opta operativno-taktikaradnja i mjera iji je cilj utvrivanje identitetalica uvidom u line isprave, prvenstveno u

linukartu. U sluajuda lice ne poseduje linukartu, identitet se moe utvrditi i uvidom udruge line isprave sa fotografijom, a koje je

izdao naleni organ (putna isprava paso,vozaka dozvola, pomorska knjiica matrikula).

2 4 POLIGRAFSKO TESTIRANJE


88/115

2.4.POLIGRAFSKO TESTIRANJE

Poligrafsko testiranje se koristi kako bih se iz

kruga osumnjienih lica eliminiu nevina lica,kako bih se operativna djelatnost

koncentrisala na vjerovatnog izvrioca. Poligraf rgistruje vedi broj fiziolokih

parametara .

Uslov za poligrafsko testiranje je dobrovoljnipristanak lica.

2 5 UTVRIVANJE IENTITETA


89/115

2.5.UTVRIVANJE IENTITETA

Utvrivanje identiteta podrazumevautvrivanje bitnih svojstava jednog lica pokojima se ono razlikuje od drugog lica.

Utvrivanje identiteta je operativno-taktika itehnika djelatnost koja se preduzima uvekkada se pojavi sumnja u identitet oreenog

fizikog lica. Identitet se utvruje metodamakriminalistiketaktike i tehnike.

2 6 INFORMATIVNI RAZGOVOR


90/115

2.6.INFORMATIVNI RAZGOVOR

Informativni razgovor sa graanima predstavljaznaajnu radnju prikupljanja obavjetenja o krivinomdjelu i mogudim uiniocima. Sarina ove operativno-taktike radnje je u neformalnoj komunikaciji izmeuovladenog lica organa unutranjihposlova i graaninaza koga se pretpostavlja da moeda pruiinformacije uvezi sa razrjeenjem oreenog krivinog ogaaja. Sobzirom na to da se razgovor odvija u izvanprocesnojformi, njegov rezultat je iskaz, odnosno pribavljenainformaciji ne moe da poslui kao dokaz na sudu, alimoe da predstavlja vanu orijentaciono eliminacionuindiciju.

2 7 PROVJERA ALIBIJA


91/115

2.7.PROVJERA ALIBIJA

Alibi je rije latinskog porijekla koja u prevodu znainegdje drugdje, na drugom mjestu. Alibi je odbrambenidokaz, tj. dokaz nevinosti, kojim se tvrdi da je liceosumnjieno za krivino djelo, u vrijeme njegovogizvrenja, bilo na nekom drugom mjestu, a ne namjestu izvrenja. Dokaz alibija ima suprotno znaenjeod indicije prisutnosti na licu mjesta. Dokazivanjemistinitosti alibija, stvara se neposredan dokaz nevinostiosumnjienog lica (pod uslovom da se iskljuisauesnitvo, npr., u obliku podstrekavanja). Da bi sealibi mogao dokazati, potrebno je prethodno preciznoutvrditi vrijeme i mjestoizvrenjakrivinogdjela.

2.8.PREGLED PREVOZNIH SREDSTAVA PUTNIKA I


92/115

PRTLJAGA

Pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga je operativno-taktikaradnja, odnosno mjera koju preduzimaju organi unutranjihposlova kada pretpostavljaju, na osnovu postojanja optesumnje uokviru kriminalistike kontrole ili poseujudikonkretne informacije(osnov sumnje) da dena oreenimputnim pravcima, u oreenovreme ili u oreenoj vrsti prevoznih sredstava biti prevoena

sredstva, orua krivinog djela, predmeti proizali ili namenjeni zavrenjekrivinogdjela. Uiniocikrivinihdjela koriste putne pravce irazna prevozna sredstva kako bi pobjegli sa mesta izvrenjakrivinog djela, otili na neko drugo mjesto radi vrenja krivinihdjela, da bi prevozili plen pribavljen krivinimdjelom radi sakrivanjaili prodaje, ili da bi prevozili robu ija je trgovina zabranjena ili

ograniena. Ova operativnotaktika radnja ili mjera posebno jeznaajnapri otkrivanju meunaronogterorizma; trgovine orujem;narkoticima; prebacivanju falsifikovanog novca.

2.9.PREGLE PROSTORIJA RAVNIH ORGAN IPRIVREDNIH SUBJEKATA I UVID U


93/115

PRIVREDNIH SUBJEKATA I UVID U

DOKUMENTACIJU

Ova operativno-taktika radnja i mjerapreduzima se kada postoje osnovi sumnje da

se u objektima nekog ravnog organa ili

privrednog subjekta sprema ili je izvrenokrivino djelo ili se mogu pronadi predmeti itragovi krivinog djela, orue i oruje

namenjeno za izvrenje krivinih djela (npr.,eksploziv za vrenje teroristikihakata), ili jesakriven uinilac.

2 10 POSTAVLJANJE KRIMINALISTIKIH KLOPKI


94/115

2.10.POSTAVLJANJE KRIMINALISTIKIH KLOPKI

Kriminalistike klopke se koriste za otkrivanjeuinilacaonih krivinihdjela koja se po praviluponavljaju, i to tako to uinilac djelo vri na

istom licu mjesta ili napada iste ili slineobjekte. Kada se uoi izvesna doslednost ukriminalnom ponaanjunepoznatog krivca, on

se moe najlake otkriti ako mu se postavikriminalistikaklopka.

2 11 KRIMINALISTIKO OPERATIVNE EVIENCIJE


95/115

2.11.KRIMINALISTIKO OPERATIVNE EVIENCIJE

Kriminalistike evidencije su po saraju i funkciji diocelokupnog kriminalistikoginformatikogsistema, kojiima veoma bitnu ulogu i znaaj. Kriminalistikeevidencije predstavljaju planirano i organizovanoprikupljanje, beleenje i obradu podataka o izvrenim ipripremanim krivinim djelima, izvriocima,predmetima i tragovima krivinih djela, kao ikriminalistikimradnjama i mjerama koje su od znaajaza otkrivanje i razjanjavanjekrivinihdjela, otkrivanjeizvrilaca, njihovu identifikaciju i uopte zapreduzimanje preventivnih kriminalistikih mjera, zaspreavanje vrenja novih krivinih dela od straneevidentiranih izvrilaca.

2 12 KORIDENJE SPECIJALNO RESIRANIH PASA


96/115

2.12.KORIDENJE SPECIJALNO RESIRANIH PASA

U kriminalistikoj operativnoj djelatnosti od velike pomodi suslubeni (dresirani) psi. U zavisnosti od vrste, karakteristika idresure, slubenipsi se mogu podjeliti na: 1) pse uvare (dresiranisu da samostalno ili kao pomagai oveku, uvaju oreeneobjekte; pomau u osiguranju kaznenopopravnih ustanova); 2)zatitne ili odbrambeno-patrolne pse (dresirani su za pomaganje u

spreavanjutuei uspostavljanju javnog reda i mira; titepatrolu ilipojedinca od napada u slubenoj intervenciji; otkrivaju zasedekojima moe da bude ugroena patrola milicije; pomau priliavanju slobode opasnih kriminalaca; pomau pri sprovoenju,uvanju i pretresu osoba lienih slobode; pomau pri pregledusumnjivih i nepreglednih mjesta, kako bi se pronale odbjegle,sakrivene osobe ili obaenipredmeti) i 3)pse tragae.

2.13.OGRANIENJE KRETANJA NA OREENOM


97/115

PROSTORU

Ogranienje kretanja na oreenom prostoru je optaoperativno taktika mjera i radnja ije se zakonskouporitenalazi u ZKP, toukazuje na njen pravni osnov.Sam saraj radnje se sastoji u obavljanju oreenihradnji prema licima koja se nalaze na oreenommjestu, objektu ili prostoru. U sutini, ogranienjekretanja na oreenom prostoru za vrijeme potrebnoda se obavi oreena radnja sama po sebi predstavljasloenu kriminalistiko-taktiku mjeru i radnju, jer usebi sari niz konkretnih kriminalistiko-taktikih,operativnih, tehnikih mjera i radnji. Ova radnja serazlikuje od blokade ili racije, iako se ovi pojmovi estouzimaju u istom znaenju.

2 14 BLOKADA RACIJA


98/115

2.14.BLOKADA-RACIJA

Oblik sprovoenjeogranienjakretanja lica naoreenom prostoru koji se sastoji uiznenadnom i istovremenom zatvaranju svihulaza i izlaza, radi vrenja kontrole ipreduzimanja drugih slubenih radnji premaoreenim licima u tom objektu ili prostoruod strane policajaca zove se racija ili blokada.

Racija moe imati, kako represivni, tako ipreventivni karakter.

3 1POTRANA JELATNOST


99/115

3.1POTRANA JELATNOST

Potrana delatnost predstavlja sistem operativno-taktikih i tehnikih mera i radnji koje neposrednopreduzimaju policijski organi, po naredbi drugih organaili samoinicijativno, s ciljem pronalaenja oreenihlica i predmeta koji jesu ili mogu biti u vezi sa krivinim

delom, odnosno radi potpunog utvrivanja identitetalica i leeva, ukoliko ga nije bilo mogude utvrditi nadrugi nain.

Po podruju traganja razlikuju se:

- lokalne; - centralne i

- meunarone potrage.

3 1 POTRANA JELATNOST


100/115

3.1.POTRANA JELATNOST

Potraniakti po sadrajumogu biti: - poternice;

- objave i

- raspisi o traganju. Potraneakte mogu raspisati:

- suda;

- policijskih organa i - potrage koje iniciraju drugi subjekti.

3 2 PRADENJE


101/115

3.2.PRADENJE

Pradenje je opta operativno-taktika mera iradnja koja se sastoji u tajnom sleenju imotrenju lica, s ciljem da se zapaze, upamte i

fiksiraju injenice od znaaja za oreenukriminalnu delatnost jednog ili vielica. PremaZakonu o kriviom postupku pradenje

predstavlja i posebnu istranu radnji, ijaprimjena je propisana i strogo kontrolisana.

3 3 ZASJEDA


102/115

3.3.ZASJEDA

Zaseda je opta operativno taktika mjera i radnja koja, osim usprijeavanjui suzbijanju kriminaliteta, ima veoma irokuprimenu uvojnoj taktici. Ali bez obzira na iroku primjenu i mnogobrojnesisteme i emepo kojima se zasjeda moe postavljati i realizovati,ona predstavlja sloenu radnju, koja uvijek iznova zahtijeva veomadetaljne i opsenepripreme s ciljem to efiksanijeg realizovanja.

Da bi se postigao uspijeh, zasjeda mora da se izvede kaonepredvidiva i efikasna akcija u odnsou na lice zbog koga jepostavljena, pri emudobra prethodna priprema i konspirativnostpredstavljaju znaajanuslov. Kao operativno taktikamjera, zasjedase razlikuje od tajnog osmatranja jer joj je, skoro uvek, krajnji ciljiznenadna i energina akcija liavanja slobode izvrilaca krivinihdjela. Meutim, tajno osmatranje se koristi kao metoda u samojzasjedi, odnosno ono je sastavni deo ove mjere.


103/115

LIENJE SLOBODE

1 LIENJE SLOBOE


104/115

1.LIENJE SLOBOE

Lienje slobode se , s jedne strane, moe odrediti kaomjera iji je cilj stvaranje uslova za uspjenopreduzimanje niza radnji u fazi rasvjetljavanja idokazivanja krivinog djela, onoenja i izvrenja

odluke u vezi toga, i sprijeavanje daljeg kriminalnogdjelovanja uinioca,odnosno , na drugoj strani, ono jesastavni dio postupka izvrenja pojedinih krivinihsankcija( kazna dugotrajnog zatvora, zatvora i dr.)

Za primjenu mjere lienjaslobode nunopostojanje:1.Materijalnih preduslova

2.Formalnih preduslova

1 1 LIENJE SLOBOE


105/115

1.1.LIENJE SLOBOE

1.Materijalni preduslov predstavlja oreenistepenizvjesnosti injeninog stanja i oreuje se kaopostojanje osnovane sumnje da je lice uinilokrivino djelo za koje se goni po slubenoj

unosti.2.Formalnih preduslov predstavlja na osnovu

zakona donesena naredba suda ili drugognalenog organa, odnosno zakonom propisanoovlatenjepojedinih subjekata za samoinicijativnolienjeslobode.

2 LIENJE SLOBOE


106/115

2.LIENJE SLOBOE

Policijski organ moe lice liiti slobode ako postojeosnovi sumnje da je to lice poinilokrivinodjelo i akopostoji ma koji razlog previenu lanu197 ZKP-a.

lan197 ZKP-a

a)ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazujuna opasnost od bjekstva,

b)ako postoji osnovana bojazan da de unititi, sakriti,izmjeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove vane za

krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju dade ometati krivini postupak uticajem na svjedokesauesnikeili prikrivae,

2 1 LIENJE SLOBOE


107/115

2.1.LIENJE SLOBOE

v)ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da de ponovitikrivinodjelo ili da deovritipokuanokrivinodjelo ili dade uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djelamoese izredikazna zatvora od tri godine i teakazna i

g)vanrednim okolnostima, ako je rije o krivinom djelu za

koje se moe izredi kazna zatvora od deset godina i teakazna, a koje je posebno tekos obzirom na nainizvrenjaili posljedice krivinog djela, ako bih putanje na slobodurezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanjajavnog reda.

Policijski organ uan je lice lieno slobode a najkasnije u

roku 24 asa(za kd.terorizma 72 asa)sprovesti tuiocu. Ako lice lienoslobode ne bude sprovedeno tuiocuu roku

od 24 asa, pustide se na slobodu.

2 2 LIENJE SLOBOE


108/115

2.2.LIENJE SLOBOE

Prava lica lienogslobode ( lan5 ZKP-RS )

1) Lice koje je lieno slobode mora na maternjem jeziku ilijeziku koji razumije oomah biti obavijeteno o razlozimalienja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanjapouenoda nije unoda daje iskaz, niti da odgovara na

postavljena pitanja, da ima pravo da uzme branioca kogamoe sam poslije birati, kao i o tome da ima pravo danjegova porodica, konzularni slubenikstrane raveijijeravljanin ili drugo lice koje on odredi budu obavijetenio njegovom lienjuslobode.

2) Licu koje je lienoslobode postavidese branilac na njegovzahtjev ako prema svom imovnom stanju ne moesnosititrokoveodbrane.

2 3 LIENJE SLOBOE


109/115

2.3.LIENJE SLOBOE

Tuilac je uan lice lieno slobode ispitati bezodlaganja, a najkasnije u roku 24 asa, i u tomroku oluitida li delice lienoslobode pustiti naslobodu ili sudiji za predhodni postupak uputiti

zahtjev za oreivanjepritvora. Sudija za predhodni postupak de u roku od 24

asa donijeti odluku o oreivanju pritvora ilipustiti lice na slobodu.

Na lienje slobode od strane policije ne moe seizjaviti alba.

3.LIENJE SLOBOE


110/115

OPTA TAKTIKA PRAVILA

Opta pravila postupanja koja obezbjeuju preduslove zauspjeno i bezbjedno lienje slobode, pre svega nalautemeljnu pripremu i kvalitetno planiranje, pravovremeno,iznenadno oprezno, i u skolopu taktikihzahvata, razraenopostupanje vedegbroja policijskoh slubenika,opremljenih

adekvatnim sredstvima. Preduzimanje radnje lienja slobode pretpostavlja

poznavanje pravila kriminalistiketaktike, fizikuobuenosti spremnost.

Nekada situacija nalae da se donese ,,ad hoc odluka o

lienjuslobode (lice se zatekne u izvrenjukd.,lice za kojimje raspisana potraga).

3.1.LIENJE SLOBOE


111/115


U sklopu pripremnih radnji treba potovati naelouvanja slubene tajne, prikupljati i provjeravatipodataka o licu koje treba liitislobode, izvritianalizukonkretnog sluaja.

Pripreme obuhvataju pribavljanje podataka o

identitetu, mjestu boravka i adresi, nainu ivota,sklonostima i navikama lica koje treba liiti slobode,eventualnoj kriminalnoj prolosti i konkretnojkriminalnoj djelatnosti povodom koje se liavaslobode.

Individualni pristup svakom lienju slobode bitan jezbog velikog broja mogudih kombinacija razliitihfaktora subjektivne i objektivne prirode.

3.2.LIENJE SLOBOE


112/115


Treba izabrati najpovoljnije vrijeme za lienje slobode(npr.dolazak na mjesto izvrenjakd., okupljanje saizvrilacaidr.).Preuranjeno lienje slobode moe oteati dokazivanjekriminalne djelatnosti, a ougovlaenje sa primjenom ovemjere moe takoe dovesti do negativnih posledica (

unitenje tragova i predmeta kd., priprema lanog alibija idr.) Mjesto gdje se lice liava slobode moe da bude, mjesto

gdje lice stanuje, pravac kretanja i mjesto gdje se oekujedolazak lica.

Planom treba planirati broj angaovanih policijskihslubenika, sredstva i dr. Policijske slubenike trebaupoznati sa mjestom i vremenom preduzimanja radnje,podacima o licu koje se liavaslobode, stepenu opasnosti.

3.3.LIENJE SLOBOE


113/115


Pogrenoje praviti podjelu na lica koja depuitiotpor ili ne,na opasna i manje opasna lica. U fazi pripreme treba provjeriti identitet lica koje se liava

slobode.

Pribliavanje licu koje se liava slobode, njegovo

pretresanje, a po potrebi i vezivanje, treba izvritioprezno,uz taktiki raspored i stav slubenih lica koji omogudavajuupotrebu adekvatnih sredstava prinude u sluaju pokuajanapada, odnosno bjekstva.

U cilju pronalaska predmeta i tragova koji mogu da poslue

kao dokaz u krivinom postupku, uz lino pretresanje licakoje se liava slobode potrebno je pretrresti i njegov liniprtljag, vozilo i stan.

3.4.LIENJE SLOBOE


114/115


Treba biti oprezan prilikom uvanja lica koje je lienoslobode, upozoriti lice na rizik kojem se izlae u sluajubjekstva.

Ukoliko je na jednom mjestu lienoslobode vie lica trebaonemoguditinjihove kontakte i eventualni plan zajenikog

bjekstva Razlikujemo taktikapravila kod:a) lienjaslobode na otvorenom prostorub) lienjaslobode u zatvorenim prostorijama

c) lienjeslobode u prevoznom sredstvud) lienjeslobode na radnom mjestu i slu. prostorijamae) transporta lica lienogslobode


115/115

HVALA NA PANJI

Documents

17.06.2013._OSNOVI_KRIMINALISTIKE