Upload
milica-vukotic
View
259
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
1/39
1. Rot, socijalna psihologija:
Za prouavanje socijalno psiholokih pitanja potrebno je ispitivati i ono to ljudi doivljavaju, a nesamo njihove postupke.
Odreuje pojam socijalne situacijeveoma iroko socijalnu situaciju ili socijalnu dra ine pojedincigrupe ljudi, proivodi materijalne i nematerijalne kulture.
!kauje na uticaj psihikih karakteristika ljudina socijalne situacije i drutvena bivanja.
2. "roblemi u iuavanju neposredne socijalne interakcije#
pitanje same komunikacije,
iuavanje opaanja i ocenjivanja drugih osoba i njihovih osobina,
iuavanje interpersonalne privlanosti,
prouavanje ponaanja ljudi u struktuiranoj, kao i prouavanje ljudi u nestruktuiranoj grupi,
deo problematike socijalnih stavova.
$. %ri ralike imeu sociologije i socijalne psihologije#
Sociologijaobra&a panju na grupu u celini, a socijalna psihologijana psihike momenteu vei sagrupom.
Sociolog, prouavaju&i grupu, i kad se bavi pojedincem trai ono to je slino i jednako u ljudskomponaanju, dok socijalni psiholog ukauje na individualne razlike i nastoji da ih protumaiobjanjavaju&i ih, bilo linim iskustvom pojedinca, bilo nasleem.
Sociologse adrava, pre svega, na sadrajima ponaanjalanova grupe, na sadrajima drutvenihnormi, dok socijalni psihologobra&a panju na procesena to kako dolai do odreenog ponaanja i'ormiranja odreenih shvatanja.
(. %ri perioda u ravitku socijalne psihologije#
"rvi, relativno dug period )od antikih vremena do polovine *+. veka u kome socijalna psihologija nepostoji kao posebna, ni teorijska, ni empirijska disciplina, a u kome su se pojedini socijalno-psiholokiproblemi prouavali u okviru 'iloo'ije.
rugi, u kome se problemi socijalne psihologije tretiraju posebno, odvojeno od drugih problema. %rajeod druge polovine *+. veka do /0-ih godina /0. veka i u njemu socijalna psihologija postaje teorijska, aline i empirijska disciplina.
%re&i je relativno kratak period )od /0-ih god do danas u kome se socijalna psihologija konstruie i kaoposebna empirijska nauka sa 'iksiranim predmetom i ravijenim metodama i tehnikama istraivanja.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
2/39
1. 2arakteristino a tre&i period u ravoju socijalne psihologije je#
3mpirisko istraivanje socijalno psiholokih pojava.
4. Ruso5vor ravih osobina je u drutvu, a ne u oveku. 6oveka na drutveni ivot prisiljavaju spoljni uroci,
ato ljudi sklapaju drutveni ugovor kako bi savladali poteko&e.
7. o!s
6ovek je po prirodi sebian i i straha da ne uini njemu ono to tei da uini drugima prihvatadrutvenu organiaciju i odrava je. 6ovek je oveku vuk.
8. "rojdcelokupno ponaanje oveka vidi u dva instinkta#
instikt ivota eros )libido,
instikt smrti tanatos )destruktivni.
#."rojdgovori o dve vrste identi'ikacije#
ravojnu anakltiku )briga da se ne igubi ljubav majke9 socijaliacija enske dece,
identi'ikacija sa agresorom de'anivnu )rareenje 3dipovog komleks9 socijaliacija muke dece.
1$.e'inicija sociologa i antropologa pojma socijaliacije#
Ova de'inicija spada u ue de'inicije odreenja pojma socijaliacije, koja govori o osposobljavanjujedinke a drutveni ivot. :ocijaliacija se odreuje kao sticanje vetina, nanja, motiva i stavova koji supotrebni a ivrenje sadanjih i budu&ih uloga pojedinaca u drutvu9 kao proces kojim jedinka ui da se ponaa
tako da bude prihva&ena od ostalih lanova grupe kojoj pripada, odnosno kao proces preko kojeg ljudskajedinka ui da se ponaa kao ostali lanovi drutva.
11."roblemi prouavanja socijaliacije#
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
3/39
centralni problem je prouavanje procesa socijaliacije9 prouavanje vrsta i oblika uenja putem kojegse socijaliacija ostvaruje9
iuavanje uloga, ivora i agenasa socijaliacije9
prouavanje e'ekta socijaliacije.
12.! emu je sutina kognitivnih ravojnih teorija socijaliacije;
5stiu naaj maturacije )sarevanja i ravitka. %ezelju je prvi ravio, istie naaj maturacije uroenihosnova i ravitka. &ijae i 'ol!erg naglaavaju vanost i iskustvo. &ijae ravoj je 'unkcija unutranjihprocesa, ali avisi od aktivnosti i iskustva.
*$. 2ako odreujemo uenje;
!enje je relativno trajno menjanje ponaanja na osnovu iskustva.
1(.)jzenkmoralnu svest objanjava#
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
4/39
1.-andura o opservacionom uslovljavanju#
Opservaciono ili vikarijsko uenje odvija se na osnovu posmatranja tueg ponaanja. =a takvoj vrstiuenja poivaju oblici uenja koje naivamo uenje identi'ikacijom ili imitacijom, kao i uenje uenjem uloga.!enje se odvija be neke neposredne nagrade ili potkrepljivanja, direktim podraavanjem ponasaanjaodreenog modela. "o njemu medijacioni procesi )predstave ili implicitne verbalne repreentacije imaju vanu
ulogu u tom uenju.
1#.Osobenosti opservacionog )vikarijskog uslovljavanja su#
ponaanje se ui i be nagrade9
nema ni neke vrste potkrepljivanja9
ve& se uenje odvija )asniva na posmatranju tueg ponaanja.
/0. =abroj uenja po modelu#
identi'ikacijom9
imitacijom9
uenjem uloga.
21. ! emu se nalai ivor imitacije;
/ard proces imitacije se odvija se pod delovanjem slika u glavama onih koji imitiraju, a te slikenastale su na osnovu opaanja modela9 prihvata da se imitacija temelji na jednoj vrsti somnabulima)mesearenja i nepotpune svesti9
*ek +ugal 0 u instiktima9
-andura 0 u medijacionom procesu, predstave ili implicitne verbalne repreentacije9
*iler i +olard 0 opservacionom ili instrumentalnom uslovljavanju9
+ejms 0 u ideomotornoj aktivnosti9
//. ?aktori od kojih &e avisiti stepen imitacije posmatranog ponaanja#
posledica koju posmatrano ponaanje ima a model9
karakteristike linosti posmatraa9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
5/39
emocionalno stanje posmatraa9
2.Objasnite tvrdnju da se u imitaciji mogu javiti inhibitorni i deinhibitorni e'ekat#
5nhibitorni e'ekat !koliko se dati pojedinac koji nam slui a model sudrava od ispoljavanjaodreenih oblika ponaanja, onda &e se i sama osoba koja posmatra ponaanje modela sudravati odmani'estovanja takvog ponaanja9
einhibitorni e'ekat !koliko dati pojedinac koji nam slui a model iraava nekontrolisanoponaanje, onda &e i sama osoba koja posmatra ponaanje modela ispoljiti ne samo takvo ponaanje, ve& i drugeoblike, koji su do tada bili kontrolisani
2(.Ser!ini len, uenje uenjem uloga#
ramaturki model uenja uloga model kako glumci ue svoje uloge.
* ue se organiovani sistemi ponaanja )totalni organiovani sistem9/ uloge uvek imaju interakcioni karakter )ue se i komplementarne uloge9$ uloge se moraju postepeno uvebavati.
/1. Sikordi -ekmennabrajaju ve&i broj 'aktora koji olakavaju ili oteavaju uenje uloga#
>asno&u o oekivanom ponaanju koje se veuje u odreenu poiciju9
:aglasnost meu lanovima drutva o tome kakvo se ponaanje veano u odreeni poloaj oekuje9
@ake &e se nauiti ponaanje veano u odreeni poloaj tamo gde se svi slau da neka osoba aista imaodreeni poloaj i ima pravo na takav poloaj i gde svi postupaju u skladu s tim9
:ticanje uloga bi&e olakano onda ako je shvatanje o oekivanom ponaanju veano u odreeni poloajusklaeno sa shvatanjem o ponaanju veanom u komplementarni poloaj9
>edan od 'aktora koji utie na sticanje uloga jeste i pervaivnost uloga, tj. pojava da se ponaanje veano
u poloaj mani'estuje u velikom broju odnosa i prilika9
:ticanje uloga avisi i od motivisanosti da se odreeno ponaanje, veano u neki poloaj, usvoji.
/4. 2arakteristike uenja uvianjem#
o uspeha se dolai naglo, odjednom9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
6/39
"oto je jednom reen problem, pokuavanje se vie ne ponavlja9
=aeno reenje se koristi ne samo u istim, nego i u slinim situacijama9
/7. %ri karakteristike uenja uvianjem#
o uspeha se dolai naglo, odjednom9 "oto je jednom reen problem, pokuavanje se vie ne ponavlja9
=aeno reenje se koristi ne samo u istim, nego i u slinim situacijama9
/8. 3'ekat nagraivanja avisi# - O5"B3:2O65
od toga koliko je jaka motivacija organima koji se kanjava da upranjava ponaanje koje se kanjavai
od toga da li postoji ili ne postoji alternativno ponaanje a neeljeno ili kanjavano ponaanje, a kojimbi bilo mogu&e adovoljiti model.
/+. a li &e kanjavanje imati e'ekta avisi od dva 'aktora#
od toga koliko je jaka motivacija organima koji se kanjava da upranjava ponaanje koje se kanjavai
od toga da li postoji ili ne postoji alternativno ponaanje a neeljeno ili kanjavano ponaanje, a kojimbi bilo mogu&e adovoljiti model.
$0. ! okviru porodice a proces socijaliacije su bitna dva odnosa#
srdaan odnos prema detetu nasuprot hladnom,
te omogu&avanje slobodne aktivnosti detetu nasuprot strogom ograniavanju9
$*. ! ramatranju uloge porodice u socijaliicaji pojedinca istiu se dva posebno opta odnosa roditelja premadeci#
srdaan odnos prema detetu nasuprot hladnom,
te omogu&avanje slobodne aktivnosti detetu nasuprot strogom ograniavanju9
:matra se da u socijaliaciji dece najbolje reultate daje slede&a njihova kombinacija# 3aizmeninomani4estovanje lju!avi za dete i uskra5ivanje takve lju!avi.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
7/39
$/. ! emu se sastoji uloga vrnjaka u procesu socijaliicije;
omogu&ava da se dete ravija kao sva druga deca istog urasta,
omogu&ava da se postane drugaije i ekstravagantno,
omogu&ava ravijanje novih vrednosti i sticanje odgovaraju&ih socijalnih stavova i uloga, omogu&ava postianje line samostalnosti i neavisnosti,
omogu&ava normalan ravitak mladog oveka.
$$. :ocijaliacija odraslih se odvija#
kro brak,
kro animanje, kro ajednicu u kojoj ive.
$(. 5vori socijaliacije su#
?aktori koji odreuju sadraj socijaliacije od kojih se taj sadraj putem agenasa prenosi. rutvenisistem sa svojom ideologijom i kultura sa svojim standardima i normama osnovni su 'aktori koji odreujusadraj socijaliacije glavni su ivori socijaliacije.
$1. "rema 'reu, 'ra4ildu i -alakiju u pojam implicitne kulture ulai nekoliko kategorija psiholokih'enomena#
sananja i verovanja )motivi i religijski stavovi,
vrednosti i
norme.
$4. Caina struktura linosti.
Caina struktura linosti ne obuhvata celu linost nego samo one delove linosti koji su ajedniki alanove grupe, a po kojima se, opet, lanovi jedne grupe ralikuju od lanova druge grupe. )6intoni 'ardiner
$7. >ovan Dviji& navodi etiri glavna tipa mentaliteta junoslovenskih naroda#
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
8/39
dinarski,
centralni,
istono balkanski i
panonski.
.rutveni poloaj.
rutveni poloaj predstavlja mesto u odreenom socijalnom sistemu, koje se sastoji u upranjavanjuodreenih aktivnosti, ispunjavanju odreenih adataka, a u koje se veuju odreeni oblici ponaanja.
$+. "oloaj i uloge se mogu meusobno ralikovati na osnovu vie kriterijuma#
s obirom na njihovu proirenost i optost meu lanovima9
s obirom na doslednost ili pervaivnost mani'estovanja odreenog ponaanja9
s obirom na speci'inost ili odreenost ponaanja koje se veuje u poiciju9
s obirom na njihovo trajanje.
($.!loga ukljuuje $ vrste ponaanja#
postupke koji se smatraju obavenim da ih ivrava onaj koji auima odreeni poloaj9
postuke na koje ima pravo onaj koji ima odreeni poloaj i
odreene naine psiholokog reagovanja koji se smatraju prirodnim a osobe koje imaju odreenepoloaje u drutvu ili u grupama )postupci koji se smatraju karakteristinim.
(*. %ipovi ponaanja kod sukoba uloga - %ros#
Osoba koja se nalai pred suprotnim oekivanjima moe iabrati jednu od slede&e tri mogu&nosti#
da prihvati jedno ili drugo oekivanje,
da trai kompromis i
da pokua da ibegne ponaanje i prema jednom i prema drugom ahtevu.
(2.rutvena struktura i pripadnost odreenim klasama.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
9/39
rutvena struktura i pripadnost odreenim klasama naajno deluje na ravitak linosti i na ponaanje ito posredno i neposredno. rutveni sistem u kom pojedinac ivi odreuje i porodine odnose, i kolski sistem,vrednosni sistem i pravni sitem, kao i mnogobrojne druge institucije drutva i preko svih njih utie nasocijaliaciju. ok neposredno, on postavlja odreene naine ponaanja, name&e moral itd.
($. Zapadni autori koriste $ kriterijuma a identi'ikaciju klasne pripadnosti#
na osnovu ocene prestia i ugleda pripadnika pojedinih kategorija9
na osnovu svesti o pripadnosti odreenoj klasi ili odreenom sloju i
na osnovu objektivnih indeksa kao to su visina prihoda, obraovanje ili vrsta animanja.
((. :ocijalna strati'ikacija, &opovi5i &eci5#
2lase ne postoje, ali postoje slojevi u radnom narodu, sloj nekolovanih radnika, i sloj intelektualnihradnika, imeu kojih nastaje sukob.
(1. 2lasna pripadnost. 5:%O 2AO 5 "5%A=>3 CB. (/
(4. Balike imeu ikake i bostonske kole#
Ogledaju se u ralikama u odnosu prema deci u raliito vreme. 6ikaka studija je pokaala da su
roditelji i srednje klase stroiji, a roditelji i radnike klase permisivniji i tolerantniji prema deci u prvimgodinama ivota9 dok je u bostonskoj studiji obrnuto.
(7. ve grupe e'ekata socijaliacije su#
'ormiranje a ivot u drutvu i a 'unkcionisanje a drutvo vanih osobina9
ravitak bioloke jedinke u linost sa mnogim karakteristikama ajednikim a sve ljude sa svojimspeci'inim osobinama9
(8. "rocesi koji sainjavaju opaanje#
selekcija drai,
njihova organiacija u celine i
interpretacija drai.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
10/39
(+. %ri momenta perceptualne odbrane#
a neprijatne drai postoji vii prag preponavanja nego a neutralne drai9
takve drai iaivaju iskrivljene, neadekvatne opaaje9
i onda kad se saoptava da nisu preponate, ipak iaivaju emocionalno reagovanje.
10. "erceptualna akcentuacija.
a ono to predstavlja nagradu, ono to se smatra drutveno vrednim i poeljnim, utie na naeopaanje, pokauju ogledi ponati pod naivom perceptualna akcentuacija ili naglaavanje u opaanju. Oviogledi pokauju da socijalni 'aktori mogu uticati na opaanje ak i takvih karakteristika opaaja kao to jeveliina.
1*. /aj4el navodi momente koje treba ueti u obir pri perceptualnom akcentovanju#
interserijalni,
intraserijalni 'aktor,
vanost dimenije veliine a vrednost objekta.
72.Eta je pam&enje;
"am&enje je trajanje promena ostvarenih uenjem9 :astavni delovi procesa pam&enja#
'iksacija uenje koje prethodi pam&enju9 sadri proces selekcije drai,
retencija adravanje,
rekognicija rasponavanje,
reprodukcija,
aboravljanje.
7.8lporti &ostman promene u sadraju prilikom irenja glasina#
nivelisanje )upro&avanje sadraja,
asimilacija )racionaliacija,
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
11/39
akcentualiacija )naglaavanje.
7(.2ako 8lporti &ostmanodreuju glasine;
8lporti &ostmanodreuju glasine kao speci'ine vrste tvrdnji koje se asnivaju na verovanju, a kojecirkuliu od osobe do osobe, obino usmenim putem i be oslonca na utvrenim injenicama.
11. 2arakteristike glasina#
neveri'ikovanost podataka koji se primaju i prenose kao stvarno postoje&e injenice9
prenoenje tvrdnji o tim podacima od osobe na osobu9
promene u sadraju u toku prenoenja tvrdnji.
14. "romene u glasinama#
* -artlet#
simli'ikacija,
racionaliovanje,
dominacija )naglaavanje pojedinih tema.
/ 8lporti &ostman#
niveliranje sadraja,
pojava asimilacije,
akcentucija )isticanje pojedinih detalja.
79.5vor glasina.
8lporti &ostmanralikuju po ivoru tri vrste glasina# - O3 O2, A2O >3 "5%A=>3 O "O3@5
glasine koje su prvenstveno ira straha9
glasine koje sadre, pre svega neprijateljstva prema pojedinim grupama stanovnitva9
glasine kojima se iraavaju elje.
8lporti &ostmanralikuju nekoliko ivora glasina# - A O!
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
12/39
* 5vor glasina u strahovanju a sebe i svoju grupu9/ Onaj koji sadri agresivne i neprijateljske tendecije prema odreenim grupama9$ 5vor glasina u sukobu motiva kod pojedinaca i tenije koja nastaje bog toga9( 5vor glasina u tendeciji pojedinca da se istakne u grupi.
18. 8lporti &ostman, vrste glasine#
glasine koje su prvenstveno ira straha9
glasine koje sadre, pre svega neprijateljstva prema pojedinim grupama stanovnitva9
glasine kojima se iraavaju elje.
1+. : obirom na poreklo postoje dve vrste glasina#
spontano nastale )ivor u stvarnom strahu i
namerno konstruisane )ratna propaganda psiholoki rat.
40. 6evini *ar4isu na osnovu eksperimenta sa sovjetski i antisovjetski orijentisanim tekstom dokaali da sebre ui i pamti ono to je u skladu sa naim stavovima. @judi sa prosovjetskim stavovima su lake uiliprosovjetski tekst i obrnuto.
1.:ud se moe onaiti kao akljuni, konkluivni, deo procesa miljenja9 ali je i akt, kojim se iraavareultat procesa miljenja u njegovim pojedinim 'aama.
2.8lport uticaj drugih#
On je ustanovio da se brina sloenijih aktivnosti u prisustvu drugih pove&ava, ali se njihova vrednostsmanjuje. ! prisustvu drugih dolai do pove&avanja uinka motornih aktivnosti, ali to se tie verbalnih
aktivnosti, iako inose vie argumenata, argumenti su manje vredni.
.! svojim eksperimentima sa kon'ormiranjem )je utvrdio da je oko 1;ili 2
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
13/39
:ugestija je pojava da se prihvati neko uverenje i postupa na odreeni nain, pod uticajem onog todrugi saoptavaju ili ine, a ne na osnovu racionalnog raloga, niti na osnovu prisile od strane drugih.
41.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
14/39
Stevanovi5 da je prethodno istina, seoskoj deci bi najtei adaci bili oni koji su najtei i slabijeinteligentnoj deci, to nije sluaj.
7*. :redinski uslovi u ravoju inteligencije, inteligencija avisi#
od uslova u kojima dete ivi i ravija se,
od ekonomskih uslova,
od stepena u kome se bave sa detetom roditelji i u kom podstiu ravoj njegovih intelektualihsposobnosti,
od kvaliteta kole, kolske nastave,
od obraovanja roditelja i drugih 'aktora.
7/. >ernonsmatra da posebno negativan uticaj na ravoj integencije ima jedan 'aktor#
2onceptualna i jeika deprivacija u periodu ranog i kasnijeg detinjstva, u periodu kada deca 'ormirajusvoje pojmove o objektima i ravijaju svoju umenost uoavanja relacija i miljenja.
7$. !ticaji na ravoj inteligencije po >ernonu#
"osebno negativan uticaj ima konceptualna i jeika deprivacija u periodu ranog i kasnijeg detinjstva, uperiodu kada deca 'ormiraju svoje pojmove o objektima i ravijaju svoju umenost uoavanja relacija i
miljenja.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
15/39
sloenost.
71. Gotivacija je#
"roces pokretanja aktivnosti oveka, njenog usmeravanja na odreene objekte i regulisanje aktivnostiradi postianja odreenih cijjeva.
74. Gotivi su#
"okretaka snage koje iaivaju aktivnost oveka, koje usmeravaju i upravljaju njome.
99.:ocijaliacija biolokih potreba#
:astoji se i# - C5@O >3 "5%A=>3 =A %3:%! ! >!=!HA
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
16/39
Gotiv borbenosti,
Gotiv sigurnosti,
Gotiv a sticanjem,
Gotiv a samopotvrivanjem,
Gotiv a prinanjem, statusom i prestiom, Gotiv mo&i,
Gotiv a samostalno&u i slobodom,
Gotiv a samoaktualiacijom.
80. Gotivu a prinanjem srodni su#
Gotivi a statusom i prestiom.
8*. "o *aslovu, koji su motivi na vrhu, a koji na dnu lestvice;
=a dnu lestvice su motivi nedostataka )npr. bioloki motiv, motiv sigurnosti. =a vrhu lestvice su motivirasta ili ravitka )npr. motiv a emocionalnom veano&u, motiv a ugledom i potovanjem, i najvaniji i najviiu hijerarhiji motiva motiv a samoaktualiacijom.
2.Gotivi koji spadaju u grupu motiva usmerenih na poveivanje sa drugim ljudima#
Fregarni motiv,
Gotiv a a'ektivnom veano&u,
Gotiv avisnosti.
)Ako ima vie crta onda i a'ilijativni i altruistiki motiv
8$. Gotivu a pstignu&em srodni su#
Corbenim motivima i motivima a prestiom.
(.Gotivu a postignu&em srodni su neki drugi motivi# - G5:@5G A O
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
17/39
motiv borbenosti,
motiv prestia,
motiv a samopotvrivanjem,
motiv a dominacjom.
81. *ek'lilendodreuje motive a postignu&em u dva aspekta#
kao tendenciju da se ulae napor da se postigne i ostvari neto to se smatra vrednim i
ime &e se ista&i pred drugim ljudima.
84. 6etiri 'aktora koja doprinose ravijanju motiva a psotignu&em po ekhauzenu#
inioci koji doprinose ravijanju ose&anja odgovornosti a vlastite uspehe i neuspehe9 'aktori koji podstiu samostalnost u preduimanju akcija9
inioci kojima se potkrepljuje postianje uspeha9
'aktori koji dovode do identi'ikacije sa osobama kod kojih je ravijen motiv a postignu&em.
87. %ri vana momenta a ravijanje motiva a postignu&em su#
osledno naglaavanje i ravijanje samostalnosti i neavisnosti u vei sa postianjem ciljeva kojima &ese dete mo&i ista&i pred drugom decom i ivravanjem adataka na kojima &e se pokaati da je bolje i daima vie uspeha od drugih9
Belativno rano postavljanje raliitih i dosta tekih adataka, mani'estuju&i istovremeno adovoljstvobog postignutog uspeha u reavanju adataka i mani'estuju&i neadovoljstvo bog neuspeha9
"osebnu ulogu ima uticaj majke i postavljanje relativno visokih oekivanja s njene strane imani'estovanja adovoljstva i ljubavi kad se ti adaci uspeno obave.
88. 2oje korelacije postoje imeu motiva a postignu&em i karakteristinog ponaanja;
"ostoji korelacija imeu ravijenosti motiva a postignu&em i osetljivosti a percipiranje drai koje suu vei sa postianjem uspeha9
"ostoji poveanost ravijenosti motiva a postignu&em i se&anja o prekinutim adacima9
"ostoji korelacija imeu ravijenosti motiva a postignu&em i otpornosti prema pritisku kakon'ormiranju9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
18/39
"rema nekim istraivaima postoji i korelacija inteniteta motiva a postignu&em i kvocijentainteligencije.
=eki autori su utvrdil i korelaciju sa kolskim uspehom.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
19/39
#1.:hvatanje o poreklu a'ilijativnosti *ek +ugal.
@judi su, smatra on, a'ilijativni jer postoji uroena tenja a udruivanjem. Ova tenja postoji na osnovuinstikta a udruivanjem.
#2.5spituju&i poveanost straha sa a'ilijativnim motivom, Sarno4i ?im!ardosu utvrdili da#
Oni su utvrdili da sasvim odreen strah dovodi do pove&anja a'ilijativnosti, dok osobe koje su dovedeneu in'atilnu situaciju )iavana je anksionost, ose&aju se neprijatno i radije ne bi priale o tome. akle, strahdovodi do pove&anja a'ilijativnog motiva, dok anksionost ne, ve& deluje sasvim suprotno.
#.@ehter ta doprinosi udruivanju bog straha; O"3%, :
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
20/39
Gnogi autori smatraju da anksionost nije u poitivnoj vei sa intenitetom a'ilijativnog motiva. %rebaralikovati strah i anksionost i njihov uticaj na a'ilijativnu tendenciju, dok intenivni strah iaiva intenivnua'ilijativnost, anksionost se smanjuje ukoliko se strah pove&ava.
+7. Bed roenosti i a'ilijativnost.
2od ranije roene dece ravija se intenivno ose&anje avisnosti i jaa potreba a avisnosti od roditelja.!koliko je dete dalje po roenosti, utoliko je tenja manja.
#.5vor agresivnosti po#
6orencu ivor agresivnosti je u mo&nom uroenom agresivnom instiktu9 kada ona predstavlja cilj asebe i usmerava se na jedinkama iste vrste9
-anduri ivor agresivnosti je u uenju9 i to u opservacionom i instrumentalnom9
*ilerui +olardu ivor agresivnosti je u 'rustracijama.
++. %ri grupe objanjavanja agresivnog ponaanja po 3ikoliRotu#
:hvatanja koja smatraju da je agresivnost jedna od 'undamentalnih i uroenih snaga ljudskog ponaanja9
:hvatanja koja prihvataju uroene elemente kao komponentu agresivnog ponaanja, ali istiu i naajsredinskih uslova a javljanje i ravijanje agresivnog ponaanja, kao i vanost uenja9
:hvatanja koja smatraju da je agresivno ponaanje iskljuivo ili prvenstveno steeno i nauenoponaanje.
*00. 2ritike 'rustracionoj teoriji#
ne dovode sve 'rustracije do agresivnosti9
reakcije na 'rustraciju nisu samo agresivno ponaanje9
moe biti agresije i be ikakve 'rustracije.
*0*. -erkovic 'rustraciona teorija agresivnosti#
"odaci koji govore o tome da li postoji uticaj iskustva na agresivno ponaanje, ne obara pretpostavku opostojanju uroenih komponenti. ! osnovi prihvata 'rustracionu teoriju, ali je smatra nepotpunom. :misao-erkovicevedopune i korekcije 'rustracione teorije agresivnosti jeste u tome da pored 'rustracijom iavanespremnosti a agresivnost, iavanog impulsa agresivnosti, treba da postoji odreena dra koja &e agresivnostpojaati ili eventualno i iavati.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
21/39
*0/. "rom odbrambena ili benigna agresivnost.
Odbrambena ili benigna agresivnost je uroena, ajednika ljudima i ivotinjama. Gani'estuje se uimpulsivnom napadu na sve ono to ugroava nae vitalne interese. Cioloki je korisna, reaktivna i odbrambena,i prestaje im prestane ugroavanje.
estruktivna ili maligna agresivnost je steena. Za nju je karakteristino adovoljstvo u povreivanjudrugih, u nanoenju la drugima i unitavanju. :peci'ina je a oveka jer nijedna druga vrsta primata ne mui ine ubija lanove svoje vlastite vrste naprosto ato to u tome ose&a adovoljstvo. va ekstremna oblika susadiam i nekro'ilija.
1$.Eta je katara;
2atara predstavlja oslobaanje od potisnutih agresivnih impulsa, bilo iraavanjem sopstveneagresivnosti, bilo posmatranjem tue. "o "rojduto je svako oslobaanje od emocionalne tenije.
1$(.2akve e'ekte ima kontinuirano posmatranje nasilja u medijima;
dovodi do katare ogranienog smanjenja agresivnosti9
dovodi do pove&anja tolerisanja agresivnosti.
)!koliko ima vie crta ne dovodi ni do pove&anja ni do smanjenja agresivnosti
1$7.va ivora, naina sticanja altruistikog ponaanja i drutvene norme# ZA O! =ACBA>A=>3 G:G A >3 5:"BA
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
22/39
ljubav a ljude.
1$9. 6atane i +arlinavode nekoliko raloga bog kojih prisustvo drugih osoba ima inhibitorno dejstvo naspremnost da se pomogne drugima#
to se, uoavaju&i da su ostali prisutni neaktivni, ocenjuje da situacija nije obiljna i opasna9
to dolai do smanjenja ose&anja odgovornosti jer se reonuje da su drugi isto toliko obaveni dapomau9
to svi prisutni a svakog pojedinca predstavljaju publiku i jer se smatra, budu&i da niko nita nepreduima, da je to prirodno i normalno ponaanje, a drugaije ponaanje da bi moglo biti ocenjeno kaoneprikladno.
*08. 2arakteristike altruistkog ponaanja#
uivljavanje u psihiko stanje drugoga9
anticipacija prijatnih posledica naih postupaka a drugoga i
vlastito adovoljstvo svojim postupkom.
*0+. "oreklo altruistikog ponaanja#
*ek+ugal glavni ivor altruistikog ponaanja lei u rodieljskom, i posebno, materinskom, instiktu9
Spenseri Smit u uroenom saose&anju sa drugima, simpatija i empatija9
6atane i +arli istiu vanost situacionih 'aktora i ocenjivanje koristi i tete a sebe od eventualnogpomaganja drugima.
**0. *ilgrem je u seriji ispitivanja nastojao da utvrdi koji 'aktori smanjuju )pove&avaju spremnostpokoravanja autoritetu. Zaokruiti reultate
kada je rtva u odvojenoj sobi, ispitanici su uli samo protestovanje lupanjem o id, koliko je nastavilo;44K )/H$
kada je ispitanik morao sam da stavi ruku rtve na aparat sa elektro okovima, koliko je nastavilo;$0K
111.va osnovna postupka ispiranje moga#
postavljanje lakih pa teih adataka )korak po korak9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
23/39
manipulisanje ose&ajem krivice.
8+ 112. &A/)3B) A?C?> 11. +8 119. 3 /R-)
**/. Goralna svest.
Goralna svest predstavlja veoma vanu optu pokretaku snagu oveka i dolai do iraaja u veomavelikom broju aktivnosti i delatnosti ljudi. Ona je najiraitiji reultat procesa socijaliacije.
**$. &ijae dva tipa moralnosti#
Leteronomna moralnost na urastu do + godina, ova moralnost poiva na shvatanju da je moralno onoto se mora uraditi jer neko drugi ahteva da se tako uradi9
Autonomna moralnost na urastu od + godina pa navie, moralnost pri kojoj se postupci ocenjuju naosnovu usvojenih i internaliovanih principa o ponaanju, koji deluju kao sopstveni i autonomniregulatori ocena i postupaka.
**(. &ijae 'ae moralnosti#
*. 'aa a dete je karakteristian realiam i egocentriam u ramiljanju, i ega sledi doivljavanjemoralnih propisa kao spoljnih snaga9
/. 'aa dete prihvata obaveu da se kon'ormira9
$. 'aa dete shvata potrebu potovanja odreenih pravila.
**1. &ijaeralikuje tri 'ae u ravoju moralnosti#
*. 'aa a dete je karakteristian realiam i egocentriam u ramiljanju, i ega sledi doivljavanjemoralnih propisa kao spoljnih snaga9
/. 'aa dete prihvata obaveu da se kon'ormira9
$. 'aa dete shvata potrebu potovanja odreenih pravila.
**4. ?ae moralnosti prema 'ol!ergu#
Orijentacija prema kani i pokoravanju9
=aivni instrumentalni hedoniam9
Goralnost Mdobrog detetaN9
Goralnost orijentisana prema autoritetu9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
24/39
Goral drutvenog dogovora9
Orijentacija, ne samo na aktuelne drutvene norme i akone nego i na principe koji imaju svoju logikuuniveralnost i konistentnost.
119.Eta ograniava ulogu in'ormisanosti i nanja u procesu 'ormiranja mentalnih stavova;
ogranienost naih nanja9
delovanje autoriteta9
lini interesi i motivi )personalni momenat9
**8. 2arakteristike stavova#
njihov dispoicioni karakter9
njihova steenost9
njihovo delovanje na ponaanje9
doslednost ponaanja9
njihova steenost.
**+. :loenost stava stav se sastoji i tri komponente#
kognitivne9
emotivne i
konativne.
2ognitivnu komponentu stava ine shvatanja i nanja o objektima prema kojima postoji stav9
a stavovi sadre emocionalnu komponentu nai da uvek ukljuuju ose&anja u vei sa objektom prema komepostoji stav9
2onativna komponenta stava se sastoji u tendenciji da se uini neto u odnosu na objekat prema kome imamo
stav, da se pristupi akciji u vei sa tim objektom, da se pomogne da se neto prema emu imamo poitivan stavravije a da se subije neto prema emu imamo negativan stav.
*/0. 2arakteristike ideologija#
Zatvorenost uverenja i njihova otpornost na pokuaje menjanja9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
25/39
5nsistiranje na njihovoj neprikosnovenosti i potpunom njihovom pridravanju9
:veobuhvatnost uverenja i njihovo iroko primenjivanje9
Orijentacija na akciju ideologije ukljuuju ahtev a realiacijom uverenja koja su sadraj ideologije.
121.@pranger religioni misticiam.Balikuje#
Beligionu imanentnu mistiku koju imamo kada se u svemu to postoji nalai klica boanskog aprema ivotu i svemu ivom postoji a'irmativan odnos i
%ranscendenti misticiam a koji je karakteristino negiranje naaja pojavnoga sveta, agovaranjeaskee i ose&anja samoga sebe kao dela venosti i univeruma.
*//. 8lportralikuje dve vrste religionosti#
"ovrna religionost )ekstrinsika religionost9
uboka unutarnja ili intrinsika religionost.
12.imenije stavova#
irekcija stava onaava da li je odnos prema objektu prema kome imamo stav poitivan ili negativan
:loenost stava onaava koliinu i vrstu sananja, emocija i tendencija ka akciji ukljuenih u stav9
3kstremnost stepen u kojoj se meri dati stav prihvata ili odbija9
!sklaenost stava o kojoj govorimo kada su tri komponente koje ine stav iste valencije, ili poitivneili negativne9
oslednost stava se ogleda u tome u kojoj se meri stavovi primenjuju na sve sluajeve gde ih jemogu&e primeniti9
:naga stava mani'estuje se u otpornosti stava prema podacima koji su suprotni stavu, u njihovojotpornosti prema menjanju9
Otvorenost stava spremnost da se stav mani'estuje, da se ispolji9
Ambivalentnost stava onaava simultanu poitivnu i negativnu evaluaciju objekta prema komepostoji stav. O3 5G3=Z5>A :%A3, ZA :
12(.Caini stavovi )primarni ili osnovni stavovi.
5aivaju javljanje nia druhih stavova, odnosno iraavaju se u odreenom broju drugih, sekundarnihstavova.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
26/39
*/1. Caini stavovi prema "ergusonu#
Beligionost9
Lumanitarnost9
=acionaliam.
12."o %il4ordu, svi socijalni stavovi mogu se svesti na pet osnovnih dimenija#
liberaliam konervativiam9 - =A>A
religionost areligionost9
humanitariam nehumanitariam9
nacionaliam internacionaliam9 evolucioniam revolucionarnost.
*/7. Antisemitiam je opti nain miljenja o >evrejima, i odnosima imeu >evreja i nejevreja sa negativnomkonotacijom prema >evrejima9
3tnocentriam je ideologija a koju je karakteristino da se pripadnici vlastite nacije smatrajusuperiornijim od predstavnika svih drugih grupa, a drugi ocenjuju kao manje vredni.
2onervativiam je sistem stavova prema raliitim politikim, ekonomskim i socijalnim pitanjima, kojiajedno sa antisemitimom i etnocentrimom ini jednu koherentnu antidemokratsku orijentaciju.
*/8. Eta onaavaju pojmovi;
A-skala slui a ispitivanje antisemitima, 1/ tvrdnje koje sadre negativne ocene o >evrejima9
3-skala stavovi prema raliitim nacionalnim manjinama, sastoji se od $( tvrdnje svrstane u $podskale9
"3D-skala koristi se a ispitivanje politiko ekonomskog konervativima9
?-skala instrument a ispitivanje odreenih osobina linosti, antidemokratska orijentacija.
*/+. Eta su ustanovili )dornoi saradnici;
"ostoji predispoicija a antidemokratsku orijentaciju. "ostoji korelacija imeu sindroma stavova kojenaivamo antidemokratska orijentacija i autoritarnom strukturom linosti.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
27/39
*$0. "rema )dornu, antidemokratska orijentacija je sloen sistem stavova koji se sastoje od tri osnovna manjesloena sistema#
antisemitima,
etnocentrima i
politikog konervativima.
*$*. Antidemokratski stavovi ukljuuju tri stava#
antisemitiam,
etnocentriam i
politiki konervativiam.
*$/. ?-skala.
=ije skala a ispitivanje odreenih osobina linosti uopte, nego skala a ispitivanje odreenih osobinalinosti a koje su autori smatrali da su karakteristine a one linosti koje pokauju sklonosti ka 'aistikojideologiji i antidemokratskoj orijentaciji. :astoji se od $8 tvrdnji i 8 podklasa.
1.Autoritarnu linost predstavlja sistem od devet karakteristika# 2onvencionaliam9 - podravanje vrednosti srednje klase
Autoritarna submisivnost9 - nekritiki sistem prema autoritetu
Agresivnost9
Antiintraceptivnost9 - nepostojanje psihikog ivota
"otovanje vlasti i poitivan odnos prema njoj9 - poistove&enje sa onima koji imaju mo&
estruktivnost i ciniam9 - odbacivanje humanosti 6esto kori&enje mehanima projekcije9 - kontroliu nas tajni planovi
Bigidnost miljenja9 - mistini uroci sudbine pojedinca
"reterano interesovanje a seksualne nastranosti. osuivanjeHlano moralisanje
*$(. 2oje osobine autoritarne linosti svaka od slede&ih tvrdnji meri;
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
28/39
2ada ovek ima neki problem ili ga titi neka briga, bolje je anjega da ne misli o tome, ve& da se bavinekim prijatnijim stvarima antiintraceptivnost9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
29/39
Craon smatra da optu autoritarnost treba utvrivati na osnovu toga kakva vrsta in'ormacija dovodi dopromene stavova. Ako do promene stavova dovodi lini autoritet nekog voe, onda imamo posla saautoritarno&u.
*$8. "o Rokiu, koji 'aktor je ira opte autoritarnosti;
5ra opte autoritarnosti je nain miljenja dogmatiam, ne sistem uverenja.
*$+. Rotnavodi etiri naina sticanja otpornosti i menjanja stavova#
'ormalno javno obaveivanje da &emo se odrenih stavova pridravati9
poveivanje stavova sa drugim naim uverenjima i stavovima9
iaivanje mentalnih stanja koja dovode do javljanja otpora9
sistemsko pripremanje a otpornost.
*(0. =aini na koje grupa deluje na 'ormiranje i menjanje stavova#
pre svega, time to deluje na ibor, 'iltriranje komunikacija i in'ormacija koje &e dopreti do lanovagrupe9
atim, naglaava vrednosti a koje se grupa alae i naglaava verodostojnost komunikacija ikomunikatora kojima je grupa sklona, i u koje ima poverenja9
tre&i nain uticaja jeste u socijalnoj podrci koju grupa prua odravanju stavova u skladu sa grupnimshvatanjima9
*(*. "ersonalni momenti se ogledaju prilikom 'ormiranja stavova kro#
aktuelnu motivaciju pojedinaca i
trajne karakteristike ili crte linosti.
*(/. Drte linosti od kojih avisi menjanje stavova#
inteligencija,
persuaibilnost i
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
30/39
tenja a kognitivnom jasno&om.
*($.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
31/39
eca koja imaju negativne stavove prema Albancima usvojili su takve stavove ato to ih sre&u umedijima teorije atmos'ere
@judi &e odbacivati Bome sve dok sami Bomi ne ponu da ive pristojno i poteno kao sav ostali svet teorija opravdane reputacije
:kinhedsi koji napadaju Bome se vrbuju i struktura stanovnitva koje su obino neadovoljne svojimpoloajem u drutvu drutveno-ekonomske teorije
Jene dugo nisu imale nikakva prava da bi mukarci adrali dominantan poloaj psihodinamiketeorije
*(+. %ri grupe 'aktora koji ine nacionaliam, po 'acusu#
:tavovi i vrednosti u vei sa naglaavanjem suvereniteta i autoriteta nacionalne drave. 'acih naivastatimom9
:tavovi i vrednosti kojima se naglaavaju pojedine institucije karakteristine a odreenu nacionalnudravu9
:tavovi kojima se istie kulturna osobenost, nahlaavaju speci'ine karakteristike naroda koji ini naciju kao to su kulturno naslee, jeik, obiaji9 ukratko, naglaava kulturni identitet i speci'inasamosvojnost odreenog naroda. Ovi stavovi ine ono to naivamo nacionalnom sve&u.
*10. "rema %ickovu, oblici nacionalne veanosti#
5skljuiva veanost a vlastitu naciju9 5staknuta, ali ne iskljuiva veanost a svoju nacuju9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
32/39
lojalnost kao sredstvo9
lojalnost kao vrednost sama a sebe )usled vaspitanja9
lojalnost kao reultat kon'ormiranja9
*1$. Roti avelka vrste nacionalne veanosti#*. Oblik nacionalne veanosti koji istie primarnu vanost veanosti a vlastitu naciju. ! okviru ovog oblikamogu se ralikovati dve varijante#
prva, koja istie veanost a vlastitu naciju kao a oveka njavanije opredeljenje i a koju jekarakteristian negativan odnos prema mnogim drugim nacijama9
druga, varijanta koja naglaava veanost a vlastitu naciju kao vanu, ali koju ne prati negativan odnosprema drugim narodima9
/. Oblik nacionalne veanosti koji istie istovremenu vanost veanosti i a vlastitu naciju i a oveanstvo ucelini. 5 u okviru ovog oblika mogu se ralikovati dve varijante#
a prvu je karakteristina istovremena veanost a vlastitu naciju i internacionalna orijentacija, s tim dase ve&a vanost pridaje veanosti a sopstvenu naciju9
druga varijanta istie internacionaliam kao vaniji9
$.Odnos a koji nacionalna veanost nema naaja.
*1(. 3tnike predrasude spadaju u teorije opravdane reputacije.
*11. %eorije o poreklu predrasuda#
%eorije opravdane reputacije9
?enomenoloke teorije predrasuda9
"sihodinamike teorije9
:ituacione teorije9
2ulturoloke teorije9
rutveno-istorijske teorije9
*14. ?rustracione teorije spadaju u psihodinamike teorije predrasuda.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
33/39
*17. %eorija atmos'ere spada u situacione teorije predrasuda.
17.Osnovni naini borbe protiv predrasuda#
onoenje akonskih propisa protiv mani'estovanja predrasuda9
:istematsko in'ormisanje o neopravdanosti predrasuda9 =eposredni kontakt sa grupama prema kojima postoji predrasuda9
:istematsko vaspitavanje od strane osobe sa autoritetom9
*1+. upuniti slede&e reenice#
2ultura vrnjaka onaava standarde ponaanja koje postavlja odreena omladinska grupa9
Caina struktura linosti obuhvata one delove linosti koji su ajedniki a lanove grupe, a koji ihralikuju od lanova druge grupe9
"ojam implicitne kulture, prema 2recu, 2ra'ildu i Calakiju ukljuuje sananja, verovanja, vrednosti inorme9
Beaktancija je tendencija reagovanja u suprotnosti sa akonom9
Fregarni motiv je tenja da pojedinac pripada nekoj grupi9
Gotiv borbenosti mani'estuje se u sklonosti pojedinca da vlastite ciljeve obebedi i nasilnom
sredstvima, ne obairu&i se na interes drugih9 Drna ili skrivena propaganda je propaganda kojom se prikrivaju ciljevi koji se njome nameravaju
posti&i9
*40. "estinger stepen disonance#
=eusklaenost psihikih sadraja i dogaaja.
*4*. 2ako "estingerobjanjava da manja nagrada moe imati jai e'ekat u socijaliaciji;
=a osnovu istraivanja utvrdio je da manje intenivna potkrepljivanja dovode do boljeg odravanjauslovljenih principa ponaanja. @judi kad ulau napor kome postignuta nagrada nije adekvatna, nastoje dapravdaju sopstveni napor, nalae&i mu neku posenbu vrednost. @judi cene i vole ono a ta su trpeli, tako da nataj nain usvojeno ponaanje sporije gube i due odravaju nego ponaanje naueno intenivnimpotkupljivanjem.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
34/39
*4/. :ocijalno ponaanje.
:ocijalno ponaanje se ostvaruje putem socijaliacije i delovanjem socijalnih 'aktora.
*4$. :tereotipije.
:tereotipije predstavljaju uporno odravano pogreno ponaanje nasuprot podacima i injenicama?unkcije predstavljaju generaliacije koje omugu&uju lake snalaenje i daju realnu sliku sveta. Bacionaliacijapredrasuda kao nain da ispoljimo nagomilanu agresivnost i oslobodimo se potisnutih agresija.
*4(. aulend, +enis, 'eli atomska podmornica.
"ojava naknadnog delovanja komunikacije prilikom koje se gubi vea imeu ivora i sadraja imenjaju stavovi e'ekat spavaa.
*41. >ilijams usmeravanje nagomilane agresivnosti na druge objekte#
agresivnost je blokirana i nemogu&e ju je drugaije ispoljiti9
'rustracije su nejasne i teko ih je de'inisati9
supstituti a agresiju su lako uo&ljive i lako povredive grupe9
one nisu u stanju da uvrate agresijom9
*44. "arcijalno potkrepljivanje a nastajanje internaliacije#
O parcijalnom potkrepljivanju govorimo kada se ne potkrepljuju svi eljeni odgovori organima na nekudra, nego samo neki od traenih odgovora. Ovako naueno ponaanje se due odrava i sporije gubi negoponaanje naueno kontinuiranim potkrepljivanjem.
*47. @ingvistiki determiniam je#
shvatanje o jeiku kao odluuju&oj determinanti miljenja.
*48. 3mocije su stanje pove&ane aktivnosti organima, koje se mani'estuje u karakteristinom doivljaju.
*4+. Eta je miljenje;
Giljenje je problemom usmereno opaanje simbolima kojim dolaimo do sananja ili uverenja opostojanju odreenog odnosa meu pojavama.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
35/39
*70. @eri4 sistem re'erencija.
:vako ponaanje, pa i socijalno, moe se objasniti samo ako se ume u obir uticaj velikog broja 'aktorakoji stoje u 'unkcionalnom odnosu i u konkretnoj situaciji utiu na ponaanje, svi spoljanji i unutranji motivi.
*7*. @eri4 uticaj autoriteta na nae sudove#
"ostoji sugestija na osnovu prestia. :ubjekat ocenjuje radove na osnovu njihove ocene vrednosti autora
*7/. 6etiri 'ae miljenja, po &ijaeu#
'aa senomotorne inteligencije )do /. godine9
predoperaciona 'aa )/-7 godine9
konkretno operaciona 'aa )7-** godine9
'ormalno operacionalna )do */. godine9
*7$. 6ime su slede&i autori objanjavali sutinu socijalnog ponaanja;
er!ertSpenser evolucionista pojam simpatije )altruiam9
mil+irkem nadindividualna svest )kolektivna svest i solidarnost9
>ilijem*ek+ugal instiktima9
%istav6e-on imitacije i sugestije9
>iljem>unt nadindividualna svest9
*7(. Onaiti koje pristupe u objanjavanju socijalno-psiholokih pojava su imali slede&i psiholoi#
/eodor)dorno psihoanalitiki pristup9
Solomon) getaltistiki pristup9
'urt6evin kognitivno ravojni pristup9
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
36/39
Sigmund"rojd psihoanalitiki pristup9
6orenc'ol!erg kognitivno ravojni pristup9
*71. 2ojoj teorijskoj orijentaciji pripada &ijae;
2ognitivno ravojnoj teoriji.
*74. 2oje su teorijske pricipe koristili;
) getaltistiki9
-andura bihejvioristiki9
)dorno psihoanalitiki9
*77. "rom pojmom socijalnog karaktera pokuava da objasni veu imeu kulture i linosti. %o je jegrokarakterne struktute koje je ajedniko a ve&inu lanova jedne kulture i u suprotnosti sa individualnimkarakterom.
*78. ) menjanje sudova.
2ada nastanu promene u ijavi pod uticajem sudova ve&ine, to je retko bog stvarne promene u
percepciji, perceptivni sud se nije aista promenio, ve& usled delovanja pojave kon'ormiteta. >edini je )ukaao a ovu pojavu.
*7+. Crainashing osnove e'ikasnosti#
postupak iaivanja krivice9
korak po korak9
*80. "ostupak iaivanja krivice.
@judi koji se ose&aju krivima lake prihvataju tue ahteve, postaju skloniji da prihvate ono to se odnjih trai. "ristaju prvo na manje, a onda na vie ahteve.
*8*. 2oje su socijalno-psiholoke pojave iuavali slede&i autori;
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
37/39
*organ smatra da se ekonomski ivot ravija od lova i ribolova9
8lport utvruje da usled uticaja drugih dolai do breg obavljanja ranih jednostavnih radnji.
-ehitjerev ispituje da li su tani sudovi koji se donose samostalno ili putem diskusije u grupi9
3ikson ispitivanje vano a ravoj socijalne industrijske psihologije9
) 'ormiranje i menjanje sudova pod uticajem drugih osoba9 -andura vikarijsko uslovljavanje9
6evin uticaj stavova na uenje i pam&enje9
&ijae miljenje, 'ae miljenja9
@eri4 uticaj autoriteta na nae sudove, sistem re'erencija9
)jzenk dve dimenije na koje se moe svesti politiko i socijalno ponaanje, B-'aktor i %-'aktor9
)dorno antidemokratska orijentacija9 *id odnos kulture i linosti9
>ernon 'aktori koji utiu na inteligenciju9
"erguson osnovni stavovi, dimenije stavova9
%ickov- ivori nacionalne lojalnosti9
Rot teorija socijalne psihologije, grupe9
>ilijams ispoljavanje agresivnosti9
%il4ord osnovne dimenije socijalnih stavova9
*8/. B-'aktor iraava ideoloki sistem karakteristian a svakog pojedinca, prela od krajnjeg radikalimado krajnjeg konervativima.
?-'aktor projekcija osobina temperamenta na oblasti socijalnih pojava, ona pokauje kako ljudiraliitog temperamenta reaguju na drutvene pojave i politika bivanja.
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
38/39
7/23/2019 180 Pitanja Psihologija - Ispravka
39/39