BOSNA I HERCEGOWNAI nstitucij a ombudsmena./ombudsmana

za lj udska pravaBosne i Hercegovine

EOCIA n XEPAETOBT4HAI4Hctr.rryuxj a ouSyacr"reua/ou6yaclraua

3a JbyAcKa rrpaBaEocHe s Xepueronune

D atunt : 23. I 2.20 I 9. god ineBroj: Z-BR-01-154/19

.LA 1?'lrfiBosna i HercegovinaFederacija Bosne i HeroegovineParlament Federacije Bosne i HercegovineSarajevo

PREDMET: Dostava Specijalnog izvjestaja o zabrani fizidkog kaznjavanja d-ietata u Bosni iHercegovini

PoStovani,

U skladu s odredbama dlana 34. stava I Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, dlanal0- zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH u prilogu Vamdostavljamo Specijalni izvje5taj o zabrani fizidkog kaZnjavanja djetata u Bosni i }lercegovinir.

Ombudsmeni Bosn

/

e i Hercesovine

,6dr nko Mitrovi6LI

-'l1.nn^rlYVwt /td

.lasminka I)Ztrrnhur

N es Jr r!lid

$ieditk inaiaEale UYa U*4 Af*n*a hwa Souke 13,78An &rga l a, BiH,TeLFales: +387 51 3Bq2.earuil hla k tnetiirtnht*nen4ovtuPoheitiuPd Wiew D)bftrwL!@ 6,7 fi)o &niev, Btll, Tel.: +337 13 66 m6, Fal6: + 387 33 666 007: e-naiL onlltuLs 1oliy)utu^neftgot.h)

Po<blbi t"d i,t$tT, Krwt tiieslotl b-h, &{m i*xto, BiH, TeLFdts: +$7 36 331 248: e aail: no.atrlndtnrcn iii mitnknx'ngov.fuPodwhi opd Bdko Dito ilL XE nMh & l, 76Un &db, BiH, Tel,'FaJ6: + 387 49 217 347: e-'nail: bt..onbnlstnetlinbudtnen.pov.h

Teru&i wsl bwt, Gabrijela JuLjAr t)b, &lm Lw), Btfl TeL: +U7 11201 9t l, Fak. +387 34 2oJ 237, e-nutt. h dntndl,h:'t ha,thds,@ngoy.h

I htto://www.ombudsmen.gov.ba

BOSNAI HERCEGOVINAInstitucija ombudsmena./ombudsmana

za ljudska pravaBosne i Hercegovine

EOCHA I,l XEPIIETOBI,IHAI,Iucruryuuja ou6yaclrcua/ou6yacruana

3a JLyICKa rrPaBaBoore n Xepueroar.rHe

Specijalni izujefitujZubranu tizii kog kuinj avanj a djeteta

u Bosni i Hercegovini

Banja Luka, oktobar 2019. godine

I

l

I

BOSNA I HERCEGOVINAInstitucij a ombudsmena./ombudsmana

za ljudska pravaBosne i Hercegovine

EOCIIA A XEPII EfO B I,IHAVtrcruryuuja oru6yacuena,/orr,r6yacuana

3a JByACT(a flpaBaBocse a Xepueronune

Specijalni izvjeStaj

ZABRANA FIZI.KOG XIZN"IAVANJA DJETETAU BOSNI I HERCEGOVINI

Djeiji Zivot je poput knmada papira, na koji svako ostavlja biljeiku

Kineska poslovica

Banja Luka, oktobar 201 9. godine

&:ditte irsnn6ije &rio Luka, A*abnika JLrvN Sntkc I 3, 78dn erla hfu RATeLFals: +387 5 I 303 92; e-nniL b\onbwlsnen@nkt*nengn.baPduniwd &ryjew, Dubnw.*o 6,7l{Ifi knjev BIII, TeL: +87 I ffi A)6, Fab: +387 $ ffim7;e-roil ontu&nw{@nhabnwl4ov.tu

Pdbrbli ttd iLttt, Kral t/i;eslav bb, Wn Lbw, BiH, TeLrFdc: +57 3?4 246: e-nnil: no.onbubno@mbulvwp.hPohtni od &Ao Ditrik ltB nlaiill &1,7eX tu,BiH,Td,/Fala-*fi7 49217 347:eamil. b.onha*De,l@nbubrcngov.h

Terensh wed Liwa, GabrijehJuld.a bb,80lN LiwD, BiH TeL: + 3a7 Y 201 9l I, F2Jc] +387 34 n3 X7; errnil: lio k& ed@ntultuengov.h

I

Izdavai:Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine78 000 Banja Luka./Akademika Jovana Surutke broj 13e-mail: bl.ombudsman@ombudsman.gov.bawww.ombudsman.gov.ba

u saradnji sa UNICEF-om u Bosni i Hercegovini

Autori izvjeBtajaombudsmani:Nives Juki6Prof. dr. Ljubinko MitrovidDr. Jasminka Diumhur

Radna grupa:Nives Juki6, koordinatorkaAleksandra Marin Diklid, pomodnica ombudsmanaManda MendeS, struEna savjetnicaNaida Korajlid, struEna saradnica

TehniEki uredio:Dragan Perid, 5ef Odjela za informacione tehnologije

2

V

SADRZAJ

3.1 . Medunarodni standardi 6

3.2. Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini.... ............. ...... . l03.2.1. Ustav Bosne i Hercegovine l0

l0

3.2.4. Porodidni zakoni ......... l1

3.2.5. Krividno zakonodavstvo/krividni zakoni .......................... I I3.2.6. Zakoni o za5titi od nasilja u porodici

3.2.7. Emocionalno / Psihidko zlostavljanje

IV Situaciona analiza I Rezultati istraZivanja.....

v Godi5nji izvjestaj o aktivnostima Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne iHercegovine i pojedinaini predmeti/sluiajevi u Instituciji ombudsmana (odjel za pradenje

ostvarivanja prava djece).... .........................22

VI ZakljuEci Ombudsmana. ......................... 25

VII Preporuke Ombudsmana. .....................27

t2

t4

15

t

I Uvod

Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine nezavisna je institucij4uspostavljena u cilju promcije dobre uprave i vladavine prava, za5tite sloboda fizidkih i pravnihosoba, kako je garantovano ustavom Bosne i Hercegovine i medunarodnim sporazumim4 a kojise nalaze u dodatku Ustava. u skladu sa Zakonom o ombudsmanu za ljudska prava Bosne iHercegovine, pored postupanja po pojedinadnim Zalbama i registrovanim predmetima, institucijaombudsmana Bosne i Hercegovine poduzima niz aktivnosti i mjera u cilju zaStite i promocijeljudskih prava, od kojih su, svakako, znatajna istraZivanja o odredenim pojavama, te programiedukacije, izrada specijalnih izvjestaja, udesie na strudnim skupovima na kojim se raspravlja oljudskim pravima uopste, davanje mi5ljenja i sugestija pri izradi zakona, strategija i slidno.Nadleznom tijelu ombudsman moze predloZiti mjere dija bi primjena poboljsala situaciju i uspecijalnom izvje5taju dati prijedloge za izmjene i dopune zakona i drugih propisa kada tosmatra potrebnim.

ombudsmani smatraju daje pravo svake osobe da ne bude fizidki kaznjena, ali je i pravo svakogdjeteta da ima ista prava na postivanje njegovog ljudskoga dostojanstva i fizidkog integriteta, tenajednaku zaititu pred zakonom. Jedan od preduslova za toje dobra saradnja i koordinacija svihnadleZnih tijela. Na svojoj detvrtoj sjednici 04.02.2019. godine ombudsmani su usvojiliZakljudak da se tokom 2019. godine pristupi izradi Specijalnog izvjeltaja o zabrani fizidkogkaZnjavanja djeteta u Bosni i Hercegovini. Nasilje nad odraslim osobama u svim situacijama isvim sredinamaje zabranjeno i kaznjivo, dok je nasilje nad djetetom zabranjeno i kaZnj ivo samou obrazol'nim ustanovama, ustanovama socijalne brige i u ustanovama za izvrSenje kividnihsankcija.

Svrha ovog izvjestajajeste da se ukaZe na smisao uvodenja zabrane fizidkog kaznjavanja jeteta;zabrana sama po sebi ne treba biti iskljudivo sankcionisanje, odnosno kaZnjavanje nasilja kojepodine roditelj, brat, sestr4 staralac ili usvojilac, vei i stvaranje sto boljih uslova za tzv.pozitivno roditeljstvo, odnosno roditeljstvo bez nasilnih metoda u vaspitanju i odrastanju djeteta.ombudsmani Izvjestajem Zele dati svoj doprinos u oblasti zastite prava jetet4 u skladu samandatom i nadleZnostima, kako bi tijela izvrSne i zakonodavne vlasti pristupila ozbiljnomrazmatranju uvodenja eksplicitne zabrane fizidkog kaznjavanja djeteta. Uvazavajuiimedunarodne dokumente, Bosna i Hercegovina ima obavezu da poduzme sve sto je neophodnokako bi se potpuno zabranilo fizidko kaznjavanje djeteta u svim sredinama, ukljudujuii iporodicu.

II Metodologija istraZivanja

lzrada Specijalnog izvjeStaja istraZivadkog je karaktera i predstavlja analizu stanja na terenu-Prezentira6e se trenutno vaze(,e zakonodavstvo u Bosni i Hercegovine, ali i relevantnimedunarodni standardi, te zapaianja i iskustva ombudsmana o ovom pitanju. U svrhu izradeIzvje5taja, od svih ministarstava unutraSnjih poslova u Bosni i Hercego vinit zalraLili smo aktom

I Ministarstvo unutrasnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona; Ministarstvo unurrasnjih poslova Hercegoyaeko-neretvanskog kantona,/Zupanijel Ministarstvo unutrasnjih poslova Kantona 10, Ministirstvo unutrasnjih poslovaPosavskog kantona./Zupanije Posavske, Ministarstvo unutraSnjih poslova Kantona Sarajevo; Ministarstvo

5

od 22 07 '2019' godine informacije i statistidke podatke o tome je li bilo prijavljenih sludajevafizidkog kaznjavanja djece koje su podinire odrasle osobe u posljednje dvije godine (od01.07.2017. godine do or.o7.2org. godine), te ukoriko jeste, zatraierisu podaci o uzrastu djece,o tome ko je prijavio sludajeve i koje su mjere poduzimane.

III Pravni okvir

3.1. Medunarodni standardi

Medunarodni dokumenti kojim se stite ljudska prava poraze od osnovnog principa da svakidovjek ima urodena, jednaka, neotudiva i opsta prava, koja proizlaze iz dostojlstva svihljudskih bi6a.

UN-ova univerzarna deklaracija o tjudskim pravima2 istide da se sva rjudska bi6a racrajuslobodna ijednaka u dostojanstvu i pravima.3

uN-ova Konvencija o pravima djetetaa ima poseban znataj u oblasti prava djeteta, a svazagarantova,,a prava jednako su vazna. prihvatajuii Konvenciju preuzeli smo obavezu dapoduzmemo sve mjere radi stvaranja uslova za ostvarivanje svih prava djeteta. postoji obavezauskladivanja svih zakona s Konvencijom i potrebama djeteta, te stvaranja uslova za njihovuprimjenu. Konvencija dlanom 6. odretruje da svako dijete ima pravo da zivi, raste i razvija se;dlanom 19. odreduje se da dijete ima pravo na zastitu od svih oblika nasilja ma ko da ih dini; adlanom 37. Konvencija istide da dijete ima pravo na zaStitu i niko nema pravo da mudi dijete,poruiava ga i okrutno kaZnjava.

Posebno se ukazuje na znataj dlana 19. Konvencije o pravima djeteta:Drzave potpisnice poduzete sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i obrazovne mjere dazastite duete od svakog obrika /iziikog ili psihiikog nasirja. povreda iri zroupotreba,zanemarivanja ili zapuitenosti, zrostavrjanja iri iskoriitavanja, ukrjuiujuti sporno zlostavrjanje,dok se o njemu srara roditerj, zakonski stararac iri neko druga odgovoma osoba kojoj je briganad dje tetom pouj e re na.

Prema podacim a iz jura 2019. godine koje je iznijela Grobar Initiative to End Afi CorporarPunishment ol Children, medunarodna organizacrja koja se bavi iskljudivo zagovaranjemuvodenja izridite zabrane fizidkog kahnjavanja djeces, u 56 drzavaje eksplicitno zabranjeno

unutraSnjih poslova Srednjobosansko g kantona,/Zupanije Srediinja Bosna; Ministarstvo unutraSnjih poslovaTuzlanskog kantona; Ministarstvo unutrasnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo unutarnjih poslovaZapadnohercegovadke Zupanije; Mi nistarstvo unutraSnjih poslova Zenieko-dobojskog kantona; Ministarstvounutra5njih poslova Republike Srpske i Policija Brako Distrikra BiH2 Usvojena i progl aiena na Ceneralnoj skupSrini Ujedinjenih nacija t0. 12.1948. godinerelan I opite deklaracije o ljudskim pravimaa Bosna i Hercegovtna je notifikacijom o sukcesiji preuzela [,N-oru Konvenc rlu o pravirna djeteta 23.11.1993godine (Sluibeni list Republike Bosne i Hercegoyine broj: 2511993). tIN -ova Konvencija o pravima djeteta dio jeAneksa t i pitanje nJene pnmjene u BiH razlidito se tumadilo sve do stupan1a na snagu odluke Ustavnog suda BiHbroj: U-9/0925, prema kojOJJe Ustavni sud nadleZan da u apelacion postupku samostalno ispituje navodnaomkrSenja prava iz medunarodn ih sporazuma navedenih u Aneksu I Ustaya BiH

C orpor a I P u n i s hm e n I of C h i I dr en www. entl c orpo r a I punis hm e nt. or g5 Globol Initiative to End Al!

6

fizidko kaZnjavanj e djece u svim sredinama. Nadalj e, ombudsmani zele da ukaZu na znadajopsteg komentara6 uN-ovog Komiteta za prava djeteta broj g. tz 2006. godine podnazivom Pravo djeteta na zastitu od fiziikog kaznjavanja i drugih okrutnih iliponEavajudih oblika kaznjavanja, koji je jasnije protumaiio odredbu ilana t9.Konvencije. U opstem komentaru broj 8 pojam fizidkog kainjavanja djece dobio je svoju sirudefiniciju, tako da se ono sada odnosi na,,...kaznu gdje se koristi fizidka sila koja ima namjeru daprouzrokuje neki stepen bola i nelagode, ma kako nizak bio". Komitet jasno ukazuje da nijeprihvatljivo tumadenje ,,da je 'razumno' ili 'blago' fizidko kaznjavanje djece u najboljem interesudjeteta zato Sto je nesumnjivo u suprotnosti sa djetetovim ljudskim dostojanstvom i pravom nafizidki integritet, te da pravo na izralavanje vjere nikako ne moZe da bude opravdanje za ksenjeprava na zastitu od nasilja". LIN-ov Komitet za prava djeteta je 2005. i 2012. godine izraziozabrinutost zbog frzidkog krtnjavar4a djece i preporudio Bosni i Hercegovini da uvedeeksplicitnu zabranu fizidkog kaiilavanja djece u svim sredinama, a sve radi zastite djeteta odsvakog oblika fizidkog ili psihidkog nasilja, kao i fizidkog kainjavanja. Medunarodno pravozahtijeva od drZava zabranu mudenja i druga surova, neljudska ili poniZavaju6a postupanja ilikainjavanla u svim uslovima. LtN-ov Komitet za ptava djeteta u svojim zakljudnimrazmatranjima izraLava ozbiljnu zabrinutost zbog toga Sto je fizidko kaZnjavanje djece kod ku6eSiroko rasprostranjeno i Sto je siroko prihvaien odreden stepen nasilja u ,,disciplinovanju,. jece,teje pozvao Bosnu i Hercegovinu da poduzme sve odgovaraju6e mjere da bi se izridito zabranilofizidko kaznjavanje djece u svim sredinama, ukljudujuii i porodidno okruzenje, na cijelojteritoriji; da ojada i prosiri podizanje svijesti i uvede obrazovne programe, ukljudujuii kampanje,u cilju promocije pozitivnih i altemativnih oblika discipline i poStivanja djedijih prava, uz udeS6edjece, ujedno podiZuii svijest o stetnim posljedicama koje uzrokuje fizidko kaZnjavanje.T

Druga meclunarodna ugovoma tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava, ukljudujuii Komitet zaekonomska, socijalna i kultuma prav4 Komitet za ljudska prava i Komitet protiv mudenja takodesu osudili fizidko kaZnjavanje.

opsti komentar UN-ovog Komiteta za prava djeteta broj 13. iz 2011. godine pod nazivomPravo djeteta nu slobodu od svih oblika nasilja odnosi se, takode, na dlan 19. UN-oveKonvencije o pravima djeteta, ,,poSto su alarmantni stepen i intenzitet nasilja kojem su djecaizloLena". Komitet posebno naglasava da se moraju ,,zna(ajno pojadati i prosiriti mjere zazaustavljanje nasilja kako bi se uspjesno stalo na put ovim pojavama, koje ugrozavaj u razvojdjece i potencijalno nenasilno rjesavanje sukoba u drustvu". ovaj opsti komentar u poglavlju IV

Pravna analiza dlana 19, posebno naglaSava:

Nasilje medu djecom: ovdje se obuhvataju fiziiko, psihiiko i seksualno nasilje, iesto uobliku zlostavljanja koje nanose djeca (iesto grupe djece) drugoj djeci, iime se povreduje djeiijifiziiki i psihiiki integritet i dobrobit ne samo neposredno nego iesto i s jakim srednjoroinim ili

6 oPsti komentar je sluZbeni dokument ujedinjenih nacija kojim se interpretira, predstavlja, priblizava sadrzaljednoga prava. Komitet za prava djeteta pri Ujedinjenim nailami iaaduje i ob1avtluli generatne komentare u vezi sprimjenom Konvencije o pravima djeteta. opsti komentari prosljedujo ri arzuuirni toli su ratigkovale Konvenciju.

bolje inih dijelova i aspekata Konvencije.tela7. edinj 9. Zasjedanjaudna Herc va djeieta pri

Ujedinjenim nacijama od 03.10.20t2. godine sa 61. sjedni - zakljudnazapazanja Bosna i Hercegovina.

7

ili obrazovanje i druitvenu integraciju. Isto tako,de e negativne posljedice na diecu, b'ilo da su onapo za ovu djecu od kljuinogse na i spnjeii lakvo nasilje,re ne njem lcriviinog stava i

Studija generalnog sekretara-. UN-a o nasilju nad djecom (studija UN-a)E zahtijeva op5teukidanje fizidkog kaznjavanja jece do 2009. godine. ,,*itutro nasirje nad djecom ne moze dase opravda; svako nasilje nad djecom moze i se sprfeei,. - to je kljudna poruka izvje.taja ostudiji dostavljenoj Generarnoj skupstini uN-u u ot tol. zooo. goiir".;--'-- vvre^s ravr

u svim regijama, suprotno obavezama poirivanja ljudskih prava i razvojnih potrebadjece, nasilje nad djecom smatra sesistem i drZava. Studija bi trebalo daodraslih nad djecom, bez obzira na tokao 'disciplinovanje, djece. Ne moienad djecom. Jedinsnenost djece _ njiim se pruZa viie, a ne manje zaitite od

nad djecom, u porodici i svim drugimi sve okrutne, nedovjedne ili poniZavajuied djecom u razliditim uslovima u kojima se

Vijeie Evrope imalo je kljudnu ulogu u procesu izrade studije UN-a i odludno je u namJennjenog daljnjeg provodenja u Evropi. Cilj inicijative Vijeia Evrope protiv fizidkog kaZnjavanjajeste da se ostvari zabrana svakog fizidkog kaZnjavanja i da se promoviSe pozitivno roditeljstvo ikulturu nenasilja radi osiguravanja djetinjstva bez nasilja za svu djecu. Kao Sto je vodilosistemsku kampanju za oslobadanje Evrope od smrtne kazne, Vijeie Evrope sada slijedi svojuvtzrJU kontinenta bez fizidkog kainjavanJ a Tuii ljude je pogresno-a djeca su takode ljudi.Djeca imaju, kao i odrasli , jednaka prava na po5tivanje nj ihovog ljudskog dostojanstva i fizidkoglntegnteta, te na jednaku zaStitu pred zakonom. ietrdeset i sedam zemalja dlanica Vijeia Evropedirektnu obavezu u pogledu ljudskih prava, u skladu sa medunarodnim i regionalnimlma

lnstrumentima za ljudska prav4 reformisati svoJe zakone i poduzeti vaspitne i druge mjere radizabrarrc i ukidanja svakog fizidkog krtnjavanja djece, ukljuiujuii iono u porodici. Ovo nije2006. godine postalo samo regionalni vei i globalni cilj. U izvjeStaju podnesenom Generalnojskup5tini Ujedinjenih nacija, u skladu sa Studij om generalnog seketara Ujedinjenih nacija onasilju nad djecom, 2009. godina odredena je kao ciljna godina za postizanje ukidanja fizidkogkalnjavanja djece na svjetskom nivou. EvropaJe vei prilidno odmakla u tom pogledu: dooktobra 2007. godine vi5e od tre6ine zemalja Elanica uvelo je zabrwru, a najmanje jo5 osam njihobavezalo se na provodenje cjelokupne reforme. poseban poloZaj djece, njihovo podetno stanje8

9.rgio pinieiro, kojegje Kofi Annan 2003. godine.ovlastio da pripremi studiju UN_a, u

; ^ad djecom posrojiu svatoj ,"rJi ,ri.," u.. obri.u n" krtirJ,.;;;l.z.Tdirouun;".

8

Y

zavisnosti i razvitka, njihov jedinstveni potencijal te njihova ranjivost - sve to zahtijeva vi5e, ane manje pravne i druge zaStite od svih oblika nasilja.r0

LrN-ova Konvencija o pravima djeteta i u dlanu 37. propisuje da ni jedno dijete ne smije bitipodvrgnuto mudenju ili drugom okrutnom, nehumanom ilikaZnj avanj u. Slidna je zabrana takode propisana Evropskommuienja i neljudskog ili poniiavajudeg postupanja ili kaZpaktom o gradanskim i politiikim pravima.r2

poniZavajuiem postupanj u ilikonvencijom o spreiavanjunjavanjall i Medunarodnim

Dijete, kao Sto je definisano u dlanu I Konvencije o pravima djeteta, znadi ,,svako ljudsko bi6emlade od l8 godina, osim ako se, u skladu sa zakonom koji se primjenjuje na dijete, punoljetnostne stide ranije".

Stav Komiteta za prava djeteta pri Ujedinjenim nacijama jasan je: od driava dlanica se zahtijevaeksplicitna zabrana fizitkog kainjavanja djece u svim uslovima i sredinama. pored toga,Ombudsmani naglaSavaju kako su se tokom 2015. godine svjetski lideri obavezali da ie do 2030.godine okondati sve oblike nasilja nad djecom, u okviru ciljeva odrzivoga razvojar3, te da jerijed o jednom globalnom cilju i zadatku.

Evropska konvencija za zaititu ljudskih prava i osnovnih sloboda u dlanu 3. propisujezabranu mudenja: ,,niko neie biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniZavajuiem postupku ilikaZnj avanj u" .

Evropska socijalna povelja u dlanu 17. propisuje pravo djece i mladih na socijalnu, pravnu iekonomsku zaStitu:

S ciljem obezbjedenja djelotvornog koriitenja prava djece i mladih da odrastu uol<ruZenju kaje podstiie puni ranoj nj ihove liinosti i njihovih fiziikih i mentalnih kapaciteta,zemlie potpisnice preuzimaju obavezu da, bilo direktno ili u saradnj i s javnim i privatnimorganizacijama, poduzmu sve odgovarajute i potrebne mjere kreirane u cilju:b) zaitite djece i mladih od zanemarivanja, nasilja i eksploatacije.

Bosna i Hercegovina ratifikovala je revidiranu Evropsku socijalnu poveljula 200g. godine,prihvatajudi dlanove koji se direktno tidu djeteta, prava porodice na socijalnu brigu, pravnu iekonomsku zastitu, prava na socijalnu sigumost, na socijalnu i medicinsku pomoi, prava na

l0 lz-publikacije Llkidanje Jizilkog kaznjavanjo djece pitonjq i odgovori. ,,Izgradnja Eyrope zadjecu i s djecom,, iz200E. godine www.coe.inVchildrenrr Konvencija Vijeia Evrope: ,,DrZave moraju da udine napore da se sprijede mudenje i pokusaj mudenja, i ova djelamoraju da budu popraiena 'odgovarajuiim kaznama"'Osim toga, drZave moraju da osiguriju da htve mudenjaimaju pravo da se zal i da dobiju naknadu, koja uktjuauje i pravo na pravednu i ad;kvatnu nakn;du.u Clan 7.: "Niko ne smije biti podvrgnut mudenju ili okutnom, nedovjednom ili ponifuvajuiem postupku ili kazni-Posebno je zabnnjeno da se osoba podvrgne medicinskom ili naudnom eksperimenru bez njenog slobodnogpristanla."13 Globalni cili (na nivou Ujedinjenih nacija), sve informacije dostupne na web stranicihttps://violenceagainstchildren.un.org (Specijalni predstavnik Generalnog sekretarijata UN-a koji se bavi nasiljemmedu djecom: publikacije: Toward a world free fiom violence /Global suwey on violence against children/,Violence prevention must stan in early childhood, Cetebrating childhood; e journey to end iiolence againstchildren...(Suistanable Development Goals to End Violence)ra Otvorena za potpisivanje dana I 8. 10. 196 I ., a stupila na snagu 1965. godine, revidirana u oktobru 2008. godine.

()

koriStenje usluga sluzbi socijalne brige i prava jece i mtadih na socijalnu, pravnu i ekonomskuzastitu. ove su odredbe propisane kako bi se osiguralo odrastanje djeteta u sredini povoljnoj zapun procvat njegove lidnosti i razvoj njegovih mentalnih i lidnih sposobnosti.

3.2. Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini

Ustav Bosne i Hercegovine svojim odredbama propisuje da ie Bosna i Hercegovina i obaentiteta osigurati najviSi nivo medunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a pravaislobode predvidene Evropskom konvencijom za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda injenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svimostalim zakonima. Na osnovu Aneksa I Ustava Bosne i Hercegovine, zakonodavni okvirpredstavlja i Konvencija o pravima djeteta. Bosna i Hercegovina spada u red zemarja koje supreuzele obavezu za5tite ljudskih prava i sloboda normiranih Konvencijom o pravima djeteta.

Bosna i Hercegovina je potpisnica svih medunarodnih i regionalnih instrumenata o ljudskimpravima, ukljudujuii i one koji se odnose posebno na prava djeteta i zabranu nasilja naddjetetom. Zbog ustavnog uredenja Bosne i Hercegovine, pitanje nas ja nad djetetom defrnisanoje razliditim zakonima i na razliditim nivoima vlasti. UopSteno govoreii, relevantne zakone ucijeloj zemlj i ukljuduju: krividni/kazneni zakoni entiteta i Krividni zakon Brdko Distrikta BiH,porodidni zakoni i zakoni o zaititi od nasilja u porodici, dok je koordinacija, izmedu ostarog, uoblasti zdravstv4 socijalne brige i obrazovanja u nadleZnosti Ministarstva civilnih poslovaBosne i Hercegovine,rs a praienje i provotlenje med,narodnih konvencija i drugih dokumenataiz oblasti ljudskih prava i osnovnih slobod4 te promocija i zaStita lidnih i kolektivnih ljudskihprava i sloboda u nadleZnosti su Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica Bosne i Hercegovine.16

3.2.1. Ustav Bosne i HercegovinelT

ilan II st. l.Bosna i Hercegovina i obq entileta te osigurati najviii nivo meilunarodno priznatih ljudskihprava i osnovnih sloboda.

3.2.2. Ustav Federacije BiH

ilan II st. 1

Federacija te osigurati primjenu najviieg nivoa medunarodno priznatih prava i srobodauMrdenih u aldima navedenim u Aneksu. posebno;

(1) Sve osobe na teritoriji Federacije uZivaju prava na:ztvol (....)j) zaititu porodice i djece (...)

15 elan l5- Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovinet6 lbiden, Elan 12.17 Aneks IV OpSteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini

l0

-t

3.2.3. Ustav Republike SrpsketE

ilan II st. 10.

Gradani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i duZnostima, jednaki su predzakonom i uZivaju istu pravnu zaititu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost,ujeroispovijest, socijalno porijeHo, rodenje, obrazovanje, imovno stanje, politiiko i drugouujerenje, drui\eni poloZaj ili drugo liino svojsNo.

3.2.4. Porodiini zakoni

Nasilje nad djecom predmet je regulisanja porodidnih zakona, ato su Porodidni zakon FederacijeBosne i Hercegovine,re Porodidni zakon Republike Srpske2o i Porodidni zakon Brdko DistriktaBosne i Hercegovine.2l

(lan tZ7 Porodidnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da ,,dijete u porodici imapravo na zaititu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja". Clanom 134. st. 2,

propisuje se da su roditelji duZni da zaitite d|ete od nasilja, ali i da imaju obavezu da,,kantroliiu ponaianje djeteta u skladu sd wrastom i stepenom zrelosti" (dl. 134 (3), Sto znadi

da ovaj zakon ne zabranjuje frziiko kaZnjavanje izriiito. etan +. st. f. istog zakona

,,zabranjuje nosilno ponaianje brainog druga ili bilo kojeg drugog ilana porodice".

ilan 97 Porodidnog zakona Republike Srpske propisuje:

Roditelji i ostali ilanovi porodice ne smiju dijele podwgavali poni1enju, emocionalnom ilifizii kom kaZ nj avanj u nit i zlostavlj anj u.

elan 3 Porodidnog zakona Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine:

U porodici nije dopuSleno nasilniiko ponaianje supruZnika ili bilo koj ih drugih ilanovaporodice. Nasilniiko ponaianje znaii svako ponaianje koje ima osobine lciviinog djela nasilja u

pororlici kao ito je navedeno u Kriviinom zakonu Briko Distriha Bosne i Hercegovine.

Pored toga, dlan ll0 Porodidnog zakona Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine propisuje da

,,dijete u porodici ima pravo na zaititu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja".

3.2.5. Kriviino zakonodavstvo/kriviini zakoni

Krividni zakonik Republike Srpske22 propisuje sljede6a krividna djela koja su u vezi s fizidkimkaZnj avanj em djeteta, i to:

- u glavi o krividnim djelima protiv Zivota i tijela krividna djela pod nazivom Fiziika povreda,

Teiknfiziika povreda, Napuitanje nemotnog lica, Ubisno djeteta pri poroilaju;

tE Sluibeni glasnik Republike Srpske br.2l/1992, protii&ni tekst, 28l1994, E/1996, 13/1996, 15/1996, 16/1996,2t11996,2t/2002,2612002,30/2002,3v2002,69D002,3v2003, 98/2003, tt5/2005, tt7/200s i 4Et20|te Sluibene novine Federacije Bosne i Hercegovinebr.3512005,4l/2005,31/2014 i 32/201920 Sluibeni glasnik Republike Srpsltebr- 54/2002,41/2008 i 63/20142t Sluibeni glasnik Briko Distrikta Bosne i Hercegovine broj:23/200722 Krivieni zakonik Republike Srpske, Sluibeni glasnik Republike Srpske br. 64/2017 i 66/2018 - Odluka US.

ll

- u glavi o krividnim djelima protiv sloboda i prava grailana kividna djela pod nazivomTrgovina djecom, Udruiivanje radi vrienja kriviinih djela trgovine ljudima i djecom;

- u glavi o krividnim djelima protiv spolnog integriteta krividna djela pod nazivom Kriviinadj ela seksualnog zloslavljanja i iskoriitavanja dj eteta,.

- u glavi o krividnim djelima seksualnog zlostavljanja i iskori5tavanja djeteta krividna djela podnazivom obljuba nad djetetom mladim od petnaest godtna, Iskoriitavanje djece za pornografskepredstave; i- u glavi o krividnim djelima protiv braka i porodice krividna djela pod nazivom Nasilje uporodici ili porodiinoj zajednici, Zapuitanje i zlostavljanje djeteta, Napuitanje djetera.

Krividni zakon Federacije Bosne i Hercegovine23 propisuje sljede6a krividna djela koja imajuveze s fizidkim kaZnjavanjem djeteta:

- u glavi o krividnim djelima protiv Zivota i tijela kividna djela pod nazivima Cedomorsno,Teika fiziika ozljeda, Lakafiziika ozljeda;

- u glavi o krividnim djelima protiv spolne slobode i morara krividna djera pod nazivimaSilovanje, Spolni odnos s djetelom, Trgovina ljudima; i- u glavi o krividnim djelima protiv brak4 porodice i mladih krividna djela pod nazivimaZapuitanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika, povreda porodiinih obaveza, Nasilje uporodici.

Krividni zakon Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine2a propisuje sljedeia krividna djela kojaimaju veze sa fizidkim kaZnjavanjem djeteta:

- u glavi o krividnim djelima protiv Zivota i tijela kividna djela pod nazivima Fiziika povreda,Lakc fiziika povreda;

- u glavi o krividnim djelima protiv spolne slobode i morala krividna djela pod nazivimaSilovanje, Spolni odnos s djetetom, Trgovina ljudima; i- u glavi o krividnim djelima protiv braka, porodice i mladih krividna djela pod nazivom Nasiljeu porodici.

3.2.6. Za,koni o zaStiti od nasilja u porodici

zakon o za5titi od nasilju u porodici Federaciji Bosne i Hercegovine,2s koji je donesen 2013.godine, ne sadrzi odredbu za prekrsaj. Navedena je odredba bila sadrZana u dlanu l. Zakona ozastiti od nasilja u porodici (Sluibene novine Federacije BiH br. 22105),kojim je bilo propisanosljede6e:

ovim Zakonom ureduje se: zairita od nasirja u porodici, pojam nas ja u porodici, osobekoje se smatraju ilanovima porodice u smislu ovog Zakona, naiin zaitite ilanova porodice, tevrsta i svrha prekriajnih sankcija za poiinioce nasilnih radnji.

']^,slyz.lery- yuine Federacije Bosne i Hercegovine br. 36/2003, 37/2oo3, zu2oo4,69/2004, rB/2005, 42/2oro.42/20t t, 59/2014, 76/2014, 46/2016 i 7 5/201724 sluzbeni glasnik Briko Distrikta Bosne i Hercegovine br. lo/2003, 4512004, 06/2005,2t/zolo, 52/20t1,26t2016,t3/2017 i 50/201825 SluZbene novine Federacije Bosne i Hercegovine br.20/2013

t2

U dlanu 7. stav 3. bilo je navedeno:

Osobe iz st. I . i 2. ovog ilana su ovlasteni podnosioci zahtjeva za polvetanje prekriajnogpostupka.

Medutim, u zakonu Republike Srpske26 dlanom 6. stav 1. propisano je sljedeie

(l) Nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, postoji ukoliko postoji osnov sumnje da jeilan porodice ili porodiine zajednice izvriio radnje fiziikog, seksualnog, psihiikog i/iliekonomskog nasilja, kao i prijetnje koje izazivaju strah ocl fiziike, seksualne, psihiike i/iliekonomske itete kod drugog ilana porodice ili porodiine zajednice.

Zakon o nasilju u porodici Federacije Bosne i Hercegovine iz 2013. godine u kontekstu Siredefinicije nasilja u porodici stavlja poseban naglasak na zastitu djece u dlanu 7. stav 10, kojiglasi upotreba Jiziikog i psihiikog nasilja nad djecom i zanemariyanja u vaspitanju. osim toga,dlan 7. Zakora defini5e nasilje u porodici kao ,,bilo koji iin koji nanosi fiziiku, psihiiku,sel<sualnu ili ekonomsku itetu, kao i prijetnju ito se tite svega prethod.no navedenog.,. poredtoga, dlan 2. propisuje: ,,Zrna nasilja u smislu ovog zakona je svaki ilan porodice koji je izlozenradnjama nasifa u porodici", te dalje navodi: ,,Dijete u smislu ovog zakona je svaki ilanporodice koji nije navriio 18 godina iivota" . Dakle, dlan 2. Zakona definise kao djecu svedlanove obitelji/porodice koji imaju ispod 18 godina starosti.

Zakon o zaStiti od nasilja u porodici Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine, iako je donesen 201 8.godine, nema definisano nasilje u porodici, vei su u dlanu 5 navedene radnje nasl\a, ,,prijernjananoienjem fiziike povrede ilanu porodice ili njemu bliskoj osobi". e]rLn 2. Zakorale sadrzidefiniciju da je ,,'porodica' iivotna zajednica roditelja i djece i drugih srodnika,,, te se istimdlanom definiSe da je ,,'dijete' maloljetna osoba koja nije navriila l8 godina iivota,,.

Za razlik:u od Zakona o za5titi od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine, te Zakona oza5titi od nasilja u porodici Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine, Zakon o za5titi od nasilja uporodici Republike Srpske mnogo detaljnije definiSe nasilje i forme (radnje nasilja) u kojima seono javlja. u dlanu 6. Zakona navode se razliditi oblici psihidkog, fizidkog, seksualnog iekonomskog .,asllja, a,,pod radnjom nasilja u porodici smatraju se i prijetnje radnjama,,.

2, 108/2013,82/2O15 pr 84/2019egovine br.7 /2018borbi protiv nasilja nad Zenama i porodidnog nasilja (Istanbulska

2e Sluibeni gldsnik Briko Distrikta Bosne i Hercegovine br. 7 l20lg

t,

Preciznoje navedeno u stavu 2 istog dlana koje radnje predstavljaju radnje nasilja u porodici:a) primjena sile nafiziiki ili psihiiki integritet ilana porodice ili porodiine zajednice(. .)

U dlanu 5 stav 1. Zakona Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine2T navodi se da ,,radnja nasiljetkoja ne sadrzi obiljezja kriviinog djela predstavlja prekriaj ukoliko je to: a) prijetnjananoienjem fiziike povrede ilanu porodice ili njemu bliskoj osobi", sto ostaje mogu6i sudskiizazov i potencijalno dovodi u pitanje pravnu sigumost Zrtava.2t

Nasilje u porodiciro je svaki akt koji nanosi fizidko, psihidko i seksualno povredivanje, patnju,ekonomsku Stetu, kao i prijetnje takvim djelima, nedostatak brige i paZnje koji moZe ozbiljnougroziti dlanove porodice i osobe koje su u neposrednom drustvenom odnosu, bez obzira na toda li medu njima ima ili je bilo zivota u zajednici, da uZivaju u svojim pravima i slobodama poprincipu ravnopravnosti spolova u svim oblastima javnog i lidnog Zivota.

S obzirom na sve navedeno, moZemo konstatovati da fizidko kaZnjavanje u porodici nije izriditozabranjeno u porodidnim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Brdko Distrikta Bosne iHercegovine. osim toga, fizidko kaznjavanje djeteta u porodici nije inkriminisano ni u jednomod tri kividna zakona.

vije6e ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine od2015. do 2018. godine, koji sadrZi konkretne mjere u vezi s inkriminacijom fizidkog kaznjavanjakroz izmjene i dopune kividnih zakona:

Mjera 4: usHadivanje kriviinog zakonodavstva s preporukama Komiteta za prayadjeteta. Podnijeti inicijqtivu za izmjene i dopune postojetih kriviinih zakona da bi se izricitozabranilo fiziiko kainjavanje u svim olcruZenjima, ukljuiujuti i porodiini kontelcst, na cijelojsvojoj teritoriji.Metlutim, do danas ova mjera nije provedena ni u Federaciji BiH niti u Brdko Distriktu.

3.2.7. Emocionalno / Psihiiko zlostavljanje

U skladu sa dlanom 7. Zakona o za-{titi od nasilju u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovinerr,dlanu 6. Zakona o zaStiti od nasilju u porodici u Republici Srpskojr2 i dlanu 5. Zakona o zaStitiod nasilju u porodici u Brdko Distriktu Bosne i Hercegovine,33 emocionalno/psihidkozlostavljanje i zaremarivanj e predstavlja

izazivanje osietaja sffaha ili liine ugroienosti ili povrerla dostojanstva pomotu ucjene iliusmene prijetnje ili druge vrste prisile; ozbiljni verbalni napadi, grdnja, koriitenje uvredljivihimena i drugih oblika zlostavljanja drugog ilana porodice; ipijuniranje i svi drugi oblicizlostavljanja drugog ilana porodice; oitetenje ili untitavanje zajedniike imovine ili imovine uposjedu ili pokuiaj da se to uiini; preusmjeravanje duine paznje i kontrole ili nepruzanjepomoti i zaitite iako postoji obavez, koja je u sklaclu sa zakonima i obiiajima koji bi kao svoluposljedicu imali osjetaj fiziike, mentalne ili ekonomske i socijalne ugrozenosti; i izoliranje iograniienje slobode lcetanja i komunikacije sa tretim osobama.

Krividni zakonisa dehni5u nasilje u porodici kao kividno djelo, a mentalno zdravlje dlanaporodice tretira se jednako kao fizidko zdravlje u sva tri krividna zakona.

r0 ilan 5 zakota o zastiti od nasilja u porodici Brdko Distrikta Bosne i Hercegovi ne. Sluibeni glasnik Brikood nasilju u porodici u Republici Srpskoj,kao i dlan 7. Zakota o zastiti od nasilja u

osne i Hercegovine br.2012013

novine Federacije Bosne i Hercegotine bt.4,76/20t4. 46/2016 i 7s/2017

14

IV Situaciona analiza I Rezultati istraiivanja

U postupku istraZivanja za potrebe ovog izvjestaja upuien je akt Z-BR-01-154119 dana

22.07 .2019. godine Zupanijskim/kantonalnim ministarstvima unutraSnjih poslov4ls MinistarstruunutraSnjih poslova Republike Srpske i Policiji Brdko Distrikta BiH, kojim je od njih traZeno da

dostave informacije o tome je li bito prijavljenih sludajeva fizidkog kaZnjavanja djece koje su

podinile odrasle osobe u posljednje dvije godine (od 01.07.2017. godine do 01.07.2019. godine),

a ukoliko jeste, podatke o uzrastu djece, ko je prijavio sludajeve i Sta je poduzeto u konkretnim

sludajevima.

Institucija Ombudsmana zaprimila je odgovore od 4 (detiri) ministarstva: Ministarstva

unutra5njih poslova Zupanije srediSnja Bosna./Srednjebosanski kanton, Bosansko-podrinjskog

kantona, Posavske Zupanije/Posavskog kantona i Zupanije

Zapadnohercegovadke/Zapadnohercegovadkog kantona. Zaprimljeni su odgovori u koj ima se

navodi da u navedenom vremenskom periodu nije bilo prijovljenih sluiajeva fiziikogkainjavanja djece koje su poiinili odrasli.36

Medutim, u osam zaprimljenih odgovora od ministarstava unutra5njih poslova i Policije Brdko

Distrikta BiH dostavljeni su podaci o prijavljenim sludajevima fizidkog kaZnjavanje djece koje

su podinile odrasle osobe Ll vremenu od 01.01.2017. godine do 01.01.2019. godine.

Krividni zakon Republike Srpske, S/zz beni glasnik Republike Srpske br.64/2017Krivilni zakon Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine, Sluibeni glasnik Briko Distikta Bosne i Hercegovine br.

10t2003, 4512004, 06t2005, 2t /20 10, 52/2011, 26/2016, t3 D0t7 i 501201815 Ministarstvu unutraSnjih poslova Srednjobosanskog kantona./Zupanije Sredi5nja Bosna, Ministarstvu unutra5njih

poslova Bosansko-podrinjskog kantona, Ministarstvu unui-a5njih poslova Zupanije Posavske, Ministarstvuunutarnjih poslova Zupanije Zapadnohercegovadke, Ministarstw unutamjih poslova Hercegovadko-Deretvanske

Zupanije, Ministarstw unutrainjih poslova Kantona 10, Ministarstvu unutrasnjih poslova Unsko-sanskog kantona,

Ministarstvu unutrasnjih poslova Kantona Sarajevo, Ministarstvu unutraBnjih poslova Zenidko-dobojskog kantona iMinislarstvu unutrainjih poslova Tuzlanskog kantona36 I - Akt Ministarstva unutraSnj ih poslova Srednjobosanskog kantona/Zupanije Sredi5nja Bosna, broj: 02/3-l-04-2-598/19 EL od 31.07.20t9. godine2 - Akt Ministarstva unutrainj ih poslova Bosansko-podrinjskog kantona broj: 07-01-04-3163/t9-l od 02.08.2019.godine3 - Akt Ministarstva unutarnjih poslova Posavske Zupanije, Uprava policije, broj: 02-2-04-26'7 /19 od 02.0E.2019.godine4 - Akt Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovadke Zupanije, Uprava policije, Sektor kriminalistidkepolicije, broj: 02-2-3ll-1995119-6 SZ od 06.08.2019. godiner? Akt Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovadko-nerewanske Zupanij€ Mostar, broj: 02-01-04-03-723/19 od0E.0E.2019. godine

l5

Osim toga, psihidko zlostavljanje definisano je u porodidnim zakonima Bosne i Hercegovine,

Republike Srpske i Brdko Distrikta i ima isti pravni poloZaj kao fizidko zlostavljanje.

. U odgovoru3T Ministarstva unutra-inj ih poslova Hercegovadko-neretvanskog kantona navodi se:

,, Ministdrstvo unutrainjih poslova Hercegovaiko-neretvanskog kantona u periodu od

01.07.20t7. godine do 01.07.2019. godine imalo je zaprimljenu jednu prijavu fiziikogkainjavanja djeteta, i to dana 30.10.2018. godine u policijsku stanicu Jablanica prijavila je H'

D., roalena 13.04.2001. godine u Jablanici svoga oco A. D. za nasilje-fiziika kaZnjavanje. Protiv

A.D. je policij ska stanica Jablanica podnijeld injeitaj nadleZnom tuiilaitvu, da bi dana

-!

17 04 2019 godine, H. D. u prostorijama poricijske stanice Jabranica dara izjavu kojomodustaje od svoje prijave protiv ocet, a nedt, o nakon toga osoba A. D. je usljed borestipreminuo, pa je i po tom osnovu dalji postupak obustavljen.,,

' U odgovoru Policije Brdko Distrikta Bosne i Hercegovinei8 navodi se: ,,obaujeitavamo vas daje Policiia Briko Distrikta BiH u vremenskom periodu od 0r.07.20r7. godine cro 0r.07.20rg.godine evidentirala dvije prijave fiziikog kainjavanja djece od strane odrasle osobe. (J obasluiaja prijavu fiziikog kainjavanja djece od strane idrorr, orob, podnijere su majke marorjetnedjece uzrasra od: 17,14, r2 i pet godina. Nakon provedene isrrage poricija Briko Distrikta BiHje Tuiilainu Briko Distrikta BiH podnijera dva izujeiraja protiv dva rica zbog osnova sumnje dasu poiinili lcriviina djela "Nasilje u porodici,, iz ilana 2 1g. KZ Briko Distriha BiH.,,

' U odgovoru Ministarstva unutrasnjih poslova Hercegbosanske Zupanije/Kantona l03e navodise: ,,U vezi vaieg aha pod brojem datumom veze, obaujeitavamo vas da su u periodu odl'7 2017' - 1'7.2019. godine na podruiju odgovornosti ovog Minisrarstva prijavrjena ietirisluiaja fiziikog zlostavljanja djece od strane odrasrih osoba. Zaprimljene prijave su iz 20rg.godine.

l' Zlostavljanje od strane majke prema trogodiinjoj kcerki prijavrjeno od oca djevojiice,poslano injeitaj na KT o poiinjenom kriviinom dleru ,,Nasitie u porodici,, po i|. 222 KZ FBiH;2. Nasilje oca imaju I 3 i3. Nasilie oca i od t5 go supruga. Za obasluiaja na KT oiinjenom 2 KZ FBiH;4' Evidenliran je i dogadaj gdje je susjed napao djeiaka u dobi od 14 godina za kaji je na KTposlat injeitaj o poiinjenom KD ,,Nas niiko ponaianje" iz d.362 KZ FBiH. bogadaj ypoliciji prijavila rodbina djeiaka.,,

' U odgovoru Ministarstva unutrasnjih posrova Unsko-sanskog kantonaa, navodi se:,,u vezi vaseg aha broj i datum veze obaujeitavamo vas da smo postupili po istom i inriiritrazene proujere u svojim sluzbenim evidencijama, te vam dostavljamo syiaet" poaatke,- u periodu od 01 07'2017. do 01.07-201g. godine evidentirano je 12 sluiajeva Jiziikogzlostavljanja djece od strane odraslih osoba.- Radi se o uzrastu djece od dvije do sedamnaest godina.- Kao prijavitelji se pojavrjuju; J(J centri za socijarni rad, danovi porodice, nastavno osoblje,menadiment ikole.- Poduzete mjere i radnje: u r r sruiajeva su podneseni injeitaji o poiinjenom kriviinom djeruKanlonalnom tuzilainu IlsK Bihat, dok je u jednom sruiaju izreiena mjera upozorenja odstrane RPZ policajca.,,

t4.05_04.12_54857 /19 od 07.08.20t9. godinee policije, Sektor kiminalistiake policije Lirtro, broj: 02_

kantona, Uprava poticije, Sektor kriminalistidke policije,

l6

. U odgovoru Ministarstva unutra5nj ih poslova Kantona Sarajevoat navodi se:"u prilogu akta, dostavrjamo vam Informaciju sa podacima trazenim vaiim aktom, broj i datumveze.

PRILOG. Kao u tekstu.

INFORMACIJA

saiinjena u sluibenim prostoriiama odjeljenja zct imovinske delihe MUp-a Kantona sarajevo, uvezi postupanja po ahu dostavrjenom od Institucije ombudsmana za rjudska prava Bosne iHercegovine, koji u narednom periodu praniraju provesti istraiivanje koje ima za c j izraduSpecijalnog injeitaja o zabrani fiziikog i psihiikog kaZnjavanja djece.shodno navedenom, na podruilu Kantona sarajeri, o pouodo- trazenih stdtistiikih podatakn zavremenski period od 0r-07.2017. godine do 0r.07.20rg. godine, ustanovlleno je sriedete.Na podruiju Kantona Sarajevo u posmrfiranom periodu evidentirano je;- 2l (dvadeset i jedno) kriviino djero iz dana 222. KZ FB)H (nasirle u porodici), utinjeno odstrane odraslih osoba na itetu malodobnih lica.- 0l $edno) lcriviino djeto iz itana 219. KZ F BIH eapuitanje iri zrosravrjanje djeteta ilimaloljetnika) uiinjeno od srrane odrasle osoba na itetu malodobnog lica.Osobe koje su prijavile nasilje;- u 19 sluiajeva naprijed navedenih lcriviinih djela, prijavitelji su roditelji,- u 01 sluiaju prijavitelj je socijalni radnik- u 0l sluiaju prijavitelj je psiholog SluZbe socijalne brige,- u 01 sluiaj prijavitelj je uiiteljica ikole koju pohatla ialoljetnik

uzrast mldb. lica na iiju itetu su uiinjena kriviina djela iz dana 222. KZ FBiH;- 03 maloljetnika koji su rodeni 2001. godine,- 0l maloljetnik kojije roden 2002. godine,- 02 maloljetnika koji su rodeni 2003. godine,- 0l maloljetnik koji je roden 2005. godine,- 0l maloljetnik koji je roilen 2007. godine,- 0l maloljetnik kojije roden 200g. godine,- 0l maloljetnik koji je roden 2010. godine,- 03 maloljetnika koji su rodeni 201 l. godine,- 0l maloljetnik ktji je roden 2011. godine,- 06 maloljetnika koji su rodeni 2016. godine,- 02 maloljetniko koji su rodeni 2017. godine,

Zakonom predvidene miere poduzete od strane nadleinih tijela i od strane poticijskih stuZbenikaMUP-a KS u svih 22 prijavliena sluiaia predmetnih tnrvienin djela nadleznom Kantonalnomtuzilaitvu Kantona Sarajevo dostavljeni su izujeitaji o poiinjenom kriviinom djelu, kao iizujeitaj nadreznom sudu u sarajevu sa prijedlogom za izricanje zaititnih mjera, po osnovukojeg su od strane Opitinskog suda u Sarajevu izreiene zaititne mjere.,,

4r Akt Ministarstva unutrasnjih por02/3-3-32-4t83/19 od 08.08.2019. ;:tol:"*-**

sarajevo', uprava policije' sektora kriminalistidke policije, broj

t'7

\

' u odgovoru Ministarstva unutrasnjih poslova Zenidko-dobojskog kantonaa2 navodi se:,,u skradu sa vaiim Zahtjevom Broj:2-BR-0t-154/tg, od 22.07.2019. godine, dostavrjenog25.07.

u|ecelosluiajevimafiziikogzlostavljanjapolugo 2017' i 2018' godini' te tokom prvog

protiv poiinilaca ntona' kqo i o poduzetim mierama

SLUCAJEYI FIZICKOG ZLOSTAYIJANJA DJECE I MALOLIETNIKAtokom 2017. i 201g. godine i tokom prvog polugodiita 2019. godine

na podruiju Zeniiko_dob oj s kng kantona

TABELA 1

42 Akt Ministarsrva unurrasniih poslova zenicko-dobojskog kantona, Uprava poricije, broi: og-02-o r /r _04_2_42 12-l/ I9 od 06.08.20 t9. godine

20t7..S

v

\\3

sB

.Uat\-o .g

.oBDom zdravlja ZenicaJt,, 3 P5' Crkvice

(podno:e zahtjevaieden tmon)a

lz nJ nJnadleinom zasizrrcanJe mjera)

PS Centat prosluedrc OKP pIJ t t3 'ivinice zbog mjesnePredmet proslijeilen PUnadleznosti

-l PS Crkwce prosltjedro OKP PU t t0 ZDKizyjeitoj KDnJe

Cenlar za soc|alni rad Zenico Podnesen izvjeitaj Kinasi|e u porodici

ZDK o potinjenom KD

PU I (ZENICA)

Centar za socijalni rad Zenica zt)lzyle itaj

j

PS VISOKO

l. Prijavila majka

64 zaitilne mjere zabrane uznemirovania t

Zrlaeo ,asiua, dok su Zrne bile smieitenekuiu

pocinJenomodne zt)KT ,(izvjeitaj l)(nosilje porodic zahtjevEricanjeuhodenla

2 Priario otac l7 biajnizah0eva

200.

upak n)em

JRM napadom, k0:ta KM003 Prijavio otac 17

JRM rtziikm ka:nj

prekriaj tupak;Q htjeva pred

napadom,

200 00

PS KAKANJ

4 Priavio otac t6 podhoienjemzahtlJR I,I

postupak

Jizitkt napadom,koz K I'T00200.

PS BREZA0PS ZAVIDOI/ICI0PS MAGLAJt)PU ZEPCE0

le t ka z I os I av U a ne dj e ce l3t2

injeitaj ZK7 DK Kt)PS TFSANJ 2 Priavikt najka t3 zt)tzyJe itaj Kt)poitnJ )

l8

I

t3

-). Kt'

prebiajhi

PS I|SOR}I 0

PS DOBOJ .IUG 0

PS OLOVO 0

PS VARES 0

SKPSJEDITTU

U0

UKUPNO SLUCAJEI'A FIZICKOG ZLOSTAVUANJA DJECE I MALOUETNIKA

TABELA 2

2018 EBth{ t

rt tr.9 i''E$vt Et\&r

PU I (ZENICA)

l. JU Dom zdravlja Zenica J Podnesen izujeitaj KT ZDK o poiinjenom KDnasilie u porodici

13

2 JU Dom zdravl.la Zenica ) Podnesen izuje|taj KT ZDK o poduzetim njerama iradnjama

3. Centar za socialni rod Zeuca 9 Podnesen Eujeitaj KT ZDK o potinjenom KDnosilje u porodrci

4 Centar za socijalm rad Zenica l2 Podnesen Eujeitaj KT ZDK o poiinjenon KDnasilje u porodici i uputen akl PS Crkvice radipoduzinanja mjera t .adnji iz tjihove nodleZnosli

@odnosenjo zahljeva nadle2non Sudu za Ericanjezailitnih mFra)

5 Cenlar za socualni rad Zenica tl Podnesen izvjeitaj KT ZDK o poduzetim mjerama i

6. Centar zo socijalni rad Zefiica I9 nasilie u porodici

7. Centar za socialni rad Zenica 12 Predmet proslljeden MUP-u TK zbog mlesne

8 PS Crkvice proslijedila predmetOKP PU I Zenica IO

J

Podnesen izvjeitaj KT ZDK o poiiajenom KDnaslje u porodici

9. PS Crbrice proslijedila prcdmetOKP PU I Zenico

J Podnesen izvjeitaj KT ZDK o Poiihieno,n KD

l0 PS Centat prosliedtlo predmetOK? PU I Zenica

t2 Podnesen injeitaL KT ZDK o poiinjenon KDnaslje u porodici

I l. Udruienje Medica Zenico t2 Predmel proslijeden PS Centar radi poduzimanjafijera iz nJthove nadleinosli (podnoienid zahtievanadleinom Sudu za e zaititnih

l2 Pulem Prolokola 1) Podnesen iztjeStaj KT ZDK o poduzetin mjerama i

l3 Pulem Protokola 6 Predmel proslijeden Centru za socijalni rad naposlupante

PS TISOKO

3Podnesen izuje|taj Kl'ZDK o poiinjenon KDnasilje u porodici, le zaht|er Opilinskom sudu uVisokom za izricanje zailitne mjere zabranepribliavonja i uhoden1a Zrtdva nasilja, koo iudalieue E kute/stana u koiem borave irMe nasilia

22. PS Visokot0

Podnesen izujeitaj KT ZDK o poiinjenom KDnos,te u porodici, le zahtjev Opitmskom sudu uyisokom za ,zrican|e zaitilne mjere zabranepribliiovanja i uhodenja irtara nasilja, koo iudalienie iz laie/stana u koiem borave irMe nasilja

PS KAKANJ

1 Prijavita najka t5 Poklenut prek sajni postupak podno|enjemzahljeva pred nadleZnim sudom radi naruiavanjaJRM frziikin napadom, te je potinilac knZnjennovianom *Aznom u iznosu od 200,00 KM

22. PrUavio otac t5 Pokrenut prekriajni postupak podnoienjemzohtjeva pred nadle2nim sudom radi noruiavan|aJRM fiziekin napadom, te ie poii1ilac ka,njennovtanom koznom u iznosu od 200,00 KM

l9

Pod esen izvjeilaj K'l ZDK o poiinjenon KD

l. PS Visoko

I

PS BREZA0

PS ZAVIDOVIClt)

PrUavilo najka putem telelona tl KT ZDKizyjeitaj DPS MAGUJ ) ZIoilavljano diete priavilo oca t3

nsilje uh izvjestaj KT ZDK o poCinjenim KD 2

PU ZEPCE0

PS TESANJ L Priavio pedagog u t3 KI)KT ZD( nJentm

PS USORA0

PS DOBOJ JUGa

PS OLOYO0

PS YARES0

SKP U SJEDISTU 2

Staria sestra uputili priavu CSRZenicaUposlenici OS uputili prijowCSR Zenica

13 Podneseh Eyjeitaj KTradnjama

ZDK o poduzetim mjerama i

Podnesen izejeitaj KT ZDK o poii,tjenim KDzloszapuil dvljanjelje anJe

*a

2

UK v.4 FIZICK, zl.OSl'A ruANJA DJEC OIJET'N IKAUP 5lo UCAJEL o(; E I,MA 22

TABELA 3

JAN. JUNI2019

.F

x

!\

\'g!\iiS"\

l. PS Centar imleitaj KT ZDK o poduzetim mjerama i2. PS Centar 8 poduzela mjere iz njihove nadleinosti

(podnoienje zahlje|a nadleznom sudu za izrrcanjezaititnih njera)

PS Cenar

3 PS Centar I4. Cenlar za tocijalni rad Zenica t0

KD nasilPodnesen Eujeilal KT ZDK o poiinjenom

PU I (ZENICA)

5. PS Nemila t5 Pok enut prebiajni postupak podnoienjefizahtjeva pred nadle,nim sudom radi naruiavanjaJRLII jziikin napado,n (il. 3. stavak t. toike 2.Zokona o JRM ZD

j

t2sen injeitaj KT ZDK o poti4jenom KD

nasilje u porodici, te Zahtjev Opitinskom sudu uVtsokom za izricanje zaititne mjere zabraneptibliZavanjd i uhodenja Zrla\)a nasilja, kao i

D kuee/stano u em borave Zrtve nasilPS VISOKO 2. PS Visoko n izvjeitoj KT ZDK o poiirienom KDnasite u porodici, te Znhiey Opstinskom sudu ultsokom za izricanje zailitne mjere zabranepribliiavanja i uhodenja irtova hasilja, kao i

iz latte/stana u borave ;rtve nosil,

)

PS K}lKANJa

PS BRL;2400

Zlostavljano dijete prijdvilo ocapulem telefona

t6 sen izyjeitaj KT ZDK o poinjenim KD

PS MACLAJZl os hv A o no di ele p r i dv il ooiuho putem lelefona

t2I

injeitaj KT ZDK o poiinjenim KD 2

20

:

izvJeitaj

I

I

l

1. PS Visoko

t3

PS ZAIlDOVICl

2

I

PU ZEPCE aPS TESANJ aPS USORA 0PS DOBOJ JI]CPS OLOVO aPS VARES aSKP U SJEDISTU 0UKUPNO SLUCAJEI/A ZLOSTAVUANJA DJECE I MALOIJETNIKA 9

. U odgovoru Ministarstva unutra5njih poslova Tuzlanskog kantonaa3 navodi se: ,,Shodno vaiemaktu broj i datum veze, obaujeitavamo vas da su sluZbenici {Jprave policije Ministarstvaunutrainjih poslova Tuzlanskog kantona postupili po istom, te vam u prilogu akla dostavljamotabelarno slatistiike pokazatelje o prijavama fiziikog kainjavanja djece za period 2017/20t9, apo koj ima su poslupali policijski sluibenici ovog MinistarsMa".

. U odgovoru Ministarstva unutra5nj ih poslova Republike Srpske4 navodi se:

,,IJ vezi sa vaiim aktom broj: Z-Afu-Ot-tSqtlS od 22.07.2019. godine, dostavljamo vam

statistiike podatke o sluiajevima Jiziikog kainjovanja djece od strane odraslih lica koje jeevidentiralo Ministarstvo unulraSnjih poslova Republike Srpske u periodu 01.07.2017 -01.07.2019. godine. Evidentirano je ukupno 55 sluiajeva fiziikog kainjavanja 56 djece od slraneodraslih lica. Prema slarosnoj sffulauri djece irtava fiziikog kaZnjavanja evidenlirano je:- 30 djece starosti do l4 godina,

- 12 djece starosti od I 4 do 16 godina, i

{r Akt Ministarstva unutrasnjih poslova Tuzlanskog kantona, Uprava policije, *oj: 08-0613-2-260l l9lR ts od09.08.2019. godine4 Akt Ministarstva unurasniih poslova Republike Srpske brc1: StM4-052-2234l l9 od 2 t.08.2019. godine

07,2017. godina 2018. godina 07/2019. Codim

L PNJAVL|ENI SLUCAJEVIFIZICKOG KAZNJALANJADJECE OD STRANEODRASLIH OSOBA

18 52 22

2 UKUPAN BROJP RIJAVUENI H OSTEC ENI I IDJECDMALOUETNIK/l

2A 62 26

Djeca0-14 godina 32 15

Maloljetnici14- t8 9 30

3. UKUPAN BROJPNJAVILACA 52 22

Prrjovioci NN gradani J )Prial)ioct starooci 30 9Priavioci oileteni 6 7

Prijovioci vladine i nevladineJ

4. UKUPAN BROJOKONCANIH PRIJAI/A

J8 52

Podnesen EvJeitqj o uiinjenornkriviinom djelu 36 l9

Podnesen izujeitaj odogadaju/poduze lim mjerama i t5 J

Nema elenenata krwdnogdiela

2 0

2t

0

-:]

J

22

2

- l4 djece starosti od l6 do l8 godina.Navedene sluiajeve nasilja su najies1e prijavljivali roditelji (33), ikole (5), zatim dijete-irna(3)' bakn irtve (3), medicinske ustanove (3), centri za socijalni rad (2), brat zrtve (l), drug zrne(l) i ostale osobe (4).

Po zaprimljemim priiavoma policijski sluZbenici Ministarstva unutrainjih poslova RepublikeSrpske su postupali, te:- u 39 sluiajeva nadleznim luzilaitvima podnijeli imjeitaj o poiinjenim kriviinim djelima,- u dva sluiaja nadleinim tuzilaitvimo podnijeli izujeitaj o poduzetim mjerama i radnjama, i- u I4 sluiajeva osnovnim sudovima podnijeli zahtjeve za pokretanje prekriajnog postupka.,,

Na osnovu zaprimljenih odgovora moZe se zakljuditi da policijski sluZbenici postupaju u skladusa zakonom u odnosu na prijave za fiziEko kaZnjavanje djece koje su podinile odrasle osobe i dasu u ve6ini sludajeva podnijeli izvjestaje nadleznim tuzilaswima na dalje postupanje. S drugestrane, Institucija ombudsmana nije provodila istragu prema tuzilaitvima, posto je cilj ovogSpecijalnog izvjestaja skrenuti paZnj u i podignuti svijest o znataju zabrute fizidkog i psihidkogkaZnjavanja djeteta na podrudju Bosne i Hercegovine. Javna svijesr o neprihvatljivosti fizidkogkaznjavanja djeteta nije na potrebnom nivou zato sto o posljedicama tog oblika nasilja nemadovoljno znanja, kao ni spoznaja u Siroj javnosti, a odgovomost za to snosi i cjelokupno druS1vo,diji prvenstveni interes mora biti princip najboljeg interesa djeteta.

v Godi5nji izvje5taj o aktivnostima Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne iHercegovine i pojedinaini predmeti/slutajevi u Instituciji ombudsmana (odjel za pradenjeostvarivanja prava djece)

Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine registruje sludajeve nasilja naddjecom, kako vrsnjadkog nasilja tako i sludajeve u kojim su jeca zrtve nasilja u porodici. Nasitjenad djecom je pojava koja moZe obuhvatiti razlidita tumadenja i definicije, ali svima im jezajednidka karakteristika da pod nasiljem podrazumijevaju svaki fizidki ili psihidki nasilni ak1usmjeren prema djeci, direktno ili indirektno, koje podine pojedinci ili institucije, a koj im seugroZavaju ili spredavaju normalan razvoj, integritet lidnosti ili zadovoljenje potreba djece.ombudsmani postupaju6i po individualnim zalbama ili u predmetima po sluibenoj duznostinaglaiavaju kako svako dijete ima pravo na odrastanje u sredini koja ie mu osigurati poStivanje ipodr5ku, u potpunosri iskljudujuii svaki oblik nasilja, jer samo takva sredina podstide potpunrazvoj osobenosti djeteta i stvara gradane koji su odgovomi prema sebi i prema drugima. Bosna iHercegovina je ratifikovanjem medunarodnih standarda preuzela obavezu zaitite djece odsvakog oblika psihidkog ili fizidkog nasilja. U nadleZnosti entiteta u Bosni i Hercegovini i Brdko

22

Iz dobijenih podataka nameie se zaklj udak da fiziiko kaznjavanje djeteta u porodici nijeinkriminisano kao posebno krividno djelo ni u jednom od tri kividna zakona u Bosni iHercegovini. U praksi se najdeSde desava da nadleZna tijela unutrasnj ih poslova podnoseizvjestaje tuzilaitvima o podinjenim krividnim djelima nasilja u porodici, ili sudu predlaZuizricanje zastitnih mjera u skladu sa zakonima o zastiti od nasilja u porodici ili poketanjeprekr5ajnog postupka.

Distrikta Bosne i Hercegovine je da - dono5enjem i usvaj anjem zakonskih i podzakonskihpropisa, potpisivanjem protokola o postupanju u sludajevima nasilja nad djecom, koji 6e biti uskladu s medunarodnim standardima za5tite djecu od svakog oblika nasilja. U situacijama ukoj ima izostane pravowemena reakcija porodice kao primame jedinice kljudne za pravilanrazvoj i za5titu djetetove lidnosti, neophodna je intervencija nadleZnih drZavnih tijela, odnosno

institucija i tijela koji je u svom djelokrugu imaju i pitanje zaStite prava djeteta. Kljudnu ulogu upruZanju pomo6i djetetu Zrtvi, odnosno potencijalnoj Zrtvi nasilja, imaju obrazovne institucije,tijela socijalne brige, porodidna savjetovali5ta te policijska tijeta.

U pogledu primjene dlana 19 UN-ove Konvencije o pravima djeteta, odnosno obaveze svakedrZave potpisnice da poduzima mjere zaStite djeteta od svakog oblika fizidkog ili psihidkognasilja, Ombudsmani putem svoj ih redovnih godiSnjih izvjeStaja nastoje da ukaZu nadleZnimtijelima da bi u Bosni i Hercegovini trebalo uvesti nesumnjivu i eksplicitnu zabranu fizidkogkaZnjavanja djeteta u svim sredinama i okruZenjima. Ombudsmani takotle smatraju neophodnimnaglasiti daje u cilju realizacije preporuka o izriditoj zabrani fizidkog kaZnjavanja djeteta kojeje Bosni i Hercegovini uputio [JN-ov Komitet za prava djeteta, pored vei poduzetih korakanadleZnih tijela u cilju definisanja zabrane svakog oblika fizidkog ili psihidkog nasiljaasneophodno izvrSiti reformu zakonske regulative odredenim mjerama, osigurati sistem podr5ke zazabranu fizidkog kaZnjavanla kao vid socijalne politike, te ukljuditi Siru javnost u debatu radipodizanja svijesti o ovoj temi.

Porodidnim zakonom Republike Srpske fizidko kaZnjavanje djeteta u ku6i je zabranjeno.a6 UFederaciji Bosne i Hercegovine i Brdko Distriktu potrebno je osigurati da vaLe(,im

zakonodavstvom bude jasno propisano da je kaZnjavanje djeteta u kuii zabranjeno. Iako jeYijete za djecu BiH, vodeno medunarodnim dokumentima te Akcionim planom za djecu BiH2015.-2018., nadleZnim vladama uputilo Inicijativu za izmjenu porodidnih zakona, zakona osocijalnoj brizi i staranju nad djecom, zakona o zaStiti od nasilja u porodici, kividnih zakona,kao i zakona iz oblasti zdravstvene zaStite u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu BrdkoBiH, okvimog zakona u oblasti predSkolskog i osnovnog obrazovanja, kao i zakona o sportu.Mada je Inicijativa upu6ena s ciljem uvodenja ekspticitne zabrane fizidkog kainjavaila djeteta usvim Zivotnim okruZenjima djeteta, Ombudsmani konstatuju da do izmjena pobrqjanih zakona uFederaciji BiH i Brdko Distriktu nije doSlo. Iako porodidni zakoni propisuju pravo na zaStitu odsvih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja djeteta, Ombudsmani Bosne iHercegovine zakljuduju da ovakva norma nije dovoljna za ostvarivanja zaStite digniteta djeteta.

Iz Godi5njeg izvjeStaja o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska pravaBosne i Hercegoyine za 2017. godinu (pojedinaini predmeti)

Primjer: Postupaju6i po Zalbi jedne majke na rad tuZilaStva,aT Ombudsmani su nesumnjivoutvrdili da se sludaj itekako tide prava djeteta. NadleZna tijela (policija, sud, tuZilastvo i cenlar zasocijalni rad) ustanovili su da je dijete zrtva psihidkog i fizidkog nasilja te su adekvatno i

a5 Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj ?5. sjednici, odrzanoj I 1.03.2013. godine, usvojila Strategij uza prevenciiu i borbu protiv nasilja u obitelji/porodici (2013-2017), Vlada Republike Srpske je u svibnju 2014-

za suzbijanje nasilja u porodici Republike Srpske (2014-2019)ona Republike Srpske, Sluibeni glasnik Republike Srpske br. 54/2002, 4l/2008 i 63/2014

l)

efikasno djelovali u najboljem interesu djetetu. Dijete je zrtva nasilja u porodici koje je podiniooduh, a zahvaljuju6i brzoj reakciji nadleZnog tuZilastva, uz koordinaciju i pomo6 drugihnadleZnih tijela, dijete je iz|eto iz porodice (od majke i oduha), te je odmah pozvan orac djetetada preuzme brigu i staranje o djetetu. Ombudsmani su predmet zatvorili i zakljudili da tuZilastvonije ugrozilo ili prekrSilo prava majke kao roditelja.

Primjer: ombudsmani su zaprimili prijavu bakea8 da njena maloljetna unuka, koja zivi samajkom i oduhom, svakodnerno trpi fizidko i psihidko nasilje. pored toga, tjeraju je i naprosjadenje. odmah je o svemu obavijesten centar za socijalni rad, koji je proveo sveobuhvatnuanalizu. Za razliku od prethodnog sludaja, ustanovilo se da dijete nije Zrtva nasilja ili ekonomskeeksploatacije, odnosno zalbeni navodi nisu bili zasnovani na istinitim dinjenicama.

Primjer: Ombudsmani su zaprimili Zalbu roditelja da je njihovo dijete Zrtva sajber kriminala.aeNadlezno tuZilastvo obavje5tava ombudsmane da je pripremni postupak protiv maloljetnika,s0zbog krividnog djela iskoriStavanje djeteta ili maloljetnika radi pomografrje iz dlana 2ll . stav IKZ FBIH, zavrsen dana 22.02.2017. godine podnosenjem sudu prijedloga za primjenu vaspitnemjere pojadanog nadzora roditelja.

Iz GodiSnjeg izvjestaja o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska pravaBosne i Hercegovine za 2018. godinu (pojedinaini predmeti)

Primjer: ombudsmani su ex oficio otvorili predmet zbog spomog snimka fizidkog kaznjavanjadjeteta u pred5kolskoj ustanovi koje je podinila vaspitadica, a koji se na5ao na brojnim portalimai drustvenim mreZama u Bosni i Hercegovini.5r Nazalost, i ovaj sludaj ukazuje nasenzacionalistidki pristup medija u situacijama kada obavjestavaju o ksenju prava jeteta. putem

saop5tenja za medijes2 Ombudsmani su izrazili zabrinutost i naglasili da se mora uvesti jasna i

eksplicitna zabrana fizidkog kaznjavanja djece u svim sredinama i okruzenjima u Bosni iHercegovini. Na osnovu medunarodnih standarda o za5titi ljudskih prava djece sadrZanih u UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta i prateiim protokolima, te drugim konvencijama vije6aEvrope, nastala je i jasna obaveza Bosne i Hercegovine uskladivanja pravnog okvira, ali ipraienja i obavjeStavanja o uskladivanju i primjeni propisa u Bosni i Hercegovini. U okviru ovihstandarda izuzetno je vaZno i pitanje profesionalnih standarda za sve profesionalce koji rade zadjecu i s djecom, kao i sistema praienja profesionalnog postupanja s'djecom Zrtvama nasilja.Postupak istraZivanjaje u toku.

48 2-sA-ot-512^6oe Z-BL-ot -7o/ t7t0 PoCinilac kriviCnog djela maloljetnik)r z-BL-0t-861/t852 dana29.lO.2O185r Z-BL-o I -889/ t8

j24

Primjer: ombudsmani su zaprimili prijar.u53 da su djeca u jednoj porodici s podrudja opstineKostajnica u potpunosti vaspitno zapustena izanemarena. ombudsmani su odmah nadleZnicentat za socijalni rad pozvali da se u povodu ovih navoda izjasne, te da svoje navode potkrepeodgovarajuiom dokumentacijom (dokazima). Istovremeno su ukazali centru da su spremnipomoii i razmotriti svaku moguinost da se konkretan sludaj rije5i u interesu jece (posredstvom

nadleZnih tijela, op5tine i resomog Ministarstva zdravlja i socijalne brige Republike Srpske ilidrugih vladinih,/nevladinih domadih i mealunarodnih o rganizacija). predmet je u fazi pra6enja.

Primjer: ombudsmani su zaprimili Zalbu jedne srednje skole s podrudja grada Bihaia. Skola seu svom obraianju poziva na Protokol o postupanju u sludaju nasilja koje ukljuduje djecu.ombudsmani su tokom postupka istraZivanja pohvalili menadzment skole posto su ne samopostupili zakonito ve6 u potpunosti djelovali odgovomo, profesionalno, savjesno, cijene6iprvenstveno najbolji interes djeteta. U svojoj zalbi navedena skolska ustanova prijavljujesaznanja o nasilju u porodici nadleznim tijelima, Centru za socijalni rad Bihai, MUp-u unsko-sanskog kantona i ombudsmanima. Skola navodi da je pedagog skole obavio razgovor sudenikom treceg razred,a i daje dijete izjavilo daje svjedodilo svadi izmedu rodirelja kadaje otacmajku fizidki napao. Uprava skole poduzela je sve neophodne mjere iz njihove nadleznosti,ukljudujuii i razgovor s majkom, kojoj je pntiena savjetodavna pomoi. Tokom provoilenjaistraZnog postupka, nadleZna tijela (Ministarstvo unutra3njih poslova Unsko-sanskog kantona iCentar za socijalni rad Bihai) pozvana su da Ombudsmanima dostave informacije o poduzetimradnjama povodom prijavljenog nasilja. Skola je izvijestila ombudsmane da je dijete bilo podstalnim nadzorom i praienjem Skolskog pedagoga i da je utwdeno da se cjelokupna situacijamedu supruznicima poboljsala. s roditeljimaje obavljen razgoyor, a oni su saopstili da posjeiujubradno savjetovali5te i da nastoje pronadi Sto primjerenije rjesenje cjelokupne situacije.

Ombudsmani nagla5avaju koji su kljudni subjekti za5tite djeteta, odnosno tijela koja provode iprimjenjuju zakone o za5titi od nasilja u porodici: policija, tuZila5tvo, sudstvo, ustanove socijalnebrige, ustanove zdravstvene zastite, predskolske i skolske ustanove. Njihovo postupanje trebabrrn usmjereno na postizanje najboljeg interesa djeteta. obaveza postupanja odreclena jebrojnim propisima i dokumentima koji se odnose na prava i zastitu djeteta, polazeii odmedunarodnih dokumenata koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, pa do domaiegzakonodavstva kojim se ureduju oblasti krividnog prava, porodidnog prava, socijalne brige ibrige nad djecom, obrazovanja i zdravstvene zaStite. Svaki oblik nasilja nad dletetom smatra senedopustivom radnjom i predstavlja jedan od najtezih oblika ugroZavanja i povrede pravadjeteta. Cjelokupno dru5tvo ima obavezu da za5titi dijete od svih oblika nasilja, da pruZi podrskuporodici i osigura okruZenje u kojem ie se dijete nesmetano razvijati.

VI Zakljuici Ombudsmana

op5te je poznato da je fizidko kaZnjavanje nad odraslima zabranjeno i kaZnjivo u svimsituacijama i sredinama, a nad djetetom uglavnom samo u ustanovama obrazovanja i vaspitanj a,socijalne brige kao i ustanovama za izvrienje kividnih sankcija. Pravo svake osobe treba biti ipravo svakog djeteta.

ovim izvjestajem ombudsmani ne mogu prihvatiti da nase drustvo, koje zabranjuj e svaki vidnasilja meitu odraslima, istovremeno ne prihvata, pa dak i odobrava kada se djeca izlaZu nekomobliku fizidkog napada i nasrtaja, povredivanja ili zastrasivanja u svrhu kainjavanja \disciplinovanja. Roditeljima su potrebni podrska i znarie: odgovarajuii Zivotni standard, pomo6

25

Rezultati istraZivanja ukazuju na to da se sludajevi fizidkog nasilja nad djecom prijavljuju. No,pretpostavka je Ombudsmana da u praksi sludajeva fizidkog kaZnjavanja djece koje primjenjujuroditelji, ali i druge odrasle osobe, ima mnogo viSe.

Ombudsmani smatraju da nije dovoljno samo donijeti zakone; donoienje zakona predstavlja prvi

korak u stvaranju okruZenja u kojem ie se po5tovati djetetovo ljudsko dostojanstvo i pravo na

jednaku zaStitu od svakog oblika ugroZavanja fizidkog i psihidkog integriteta i okrutnog iponiZavajuieg pona5anja i nasilja kakvu imaju odrasli. lstovremeno, mora da se radi na edukaciji

i podizanju svijesti o pozitivnom i odgovomom roditeljstvu.

!

26

i usluge institucija i organizacija (npr. zapo5ljavanje roditelja, spredavanje siroma5tva...),savjetovaliSta, psiholoike edukacije i sl. iinjenica da se roditeljima ne pruLa u dovoljnoj mjeriono Sto im je potrebno nedovoljan je izgovor da oni za svoje dijete ne udine sve Sto je moguie.Dobre roditeljske vjeStine i prakse se ude i stidu, a roditeljska ljubav ne znadi davanje potpune ineogranidene slobode. Bilo bi dobro da roditelji nastoje kritikovati i disciplinovati ponasanje

svog djeteta, a ne samo dijete niti njegore.r lidnost. Ne postoji jedinstven recept za odgajanje kojise moZe primijeniti na svu djecu u svim situacijam4 ali roditelji treba da izbjegavaju sve

postupke koji su Stetna za djecu i koji dugorodno nemaju efekta.

Svjesni da eksplicitna/izridita zabrana fizidkog nasilja nad djetetom u Siroj i strudnoj javnosti

izaziva dosta rasprava i polemike, Ombudsmani bez obzira na to Zele da upozore nadleZna tijelavlasti da u Sto skorijoj buduinosti moraju koz zakonske norme zabraniti fizidko kaZnjavanje

djeteta u porodici. Pored toga, neophodno je da se zabrana jasno definiSe i sankcioniSe, a rijed je

o obavezama koje moramo ispuniti uvaZavajuii medunarodne standarde. U Bosni i Hercegovini

fizidko kaZnjavanje djece joS nije adekvatno tretirano. Naime, pojedini porodidni zakoni u Bosni

i Hercegovini moraju pretrpjeti odredene izmjene, odnosno dopune. U Republici Srpskoj

zabranjeno je fizidko kaZnjavanje djece, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brdko DistriktuBosne i Hercegovine ne postoji jasna zakonska zabrana fizidkog kaZnjavanja djece u porodici.

Dakle, sama zakonska zabrana neie rijeSiti problem, ali je po mi5ljenju Ombudsmana nuZna zato

Sto sve druge mjere bez zakonske reforme imaju ogranidene i kratkorodne efekte. Takode, za

primjenu zakona neophodno je da se pripremi teren i obezbijede potrebni preduslovi, a oni se,

prije svega, odnose na sistemsku podr5ku porodici radi nenasilnog rje5avanja problema i izbora

altemativnih obtika disciplinovanja djeteta. Zabrana fizidkog kaZnjavanja djeteta ne znadi

zabranu odgajanja i disciplinovanja djeteta, nego zahtijeva nove metode i strpljivo i dosljedno

postavljanje granica. Vjerujemo da 6e se prepoznati potreba i vaZnost izmjena porodidnih zakona

u Federaciji BiH i Brdko Distriktu da bi se otklonila zakonska nedoredenost i uspostavila pravna

osnova za zaStitu djeteta od svih oblika fizidkog kaZnjavanja i drugih poniZavaju6ih postupanja.

Osim toga, postoje i drugi, nefizidki oblici kaZnjavanja, koji su takode okrutni i poniZavajuii, a

samim tim u suprotnosti s Konvencijom o pravima djeteta, kao Sto je kaZnjavanje kojim se djeca

verbalno vrijedaju, omalovaZavaju i zastraSuju, ignori5u, poniZavaju, kleve6u te izlaZupodsmijehu drugih. Pored preporuke da Bosna i Hercegovina kao drZava potpisnica poduzme sve

odgovaraj u6e mjere da bi se izridito zabranilo fizidko kaZnjavanje djeteta u svim sredinama,

ukljuduju6i i porodidno okruZenje, Komitet [IN-a predlaZe da Bosna i Hercegovina ojada ipro5iri programe podizanja svijesti i obrazovanja, ukljudujuii kampanje diji je cilj promocija

pozitivnih i altemativnih oblika discipline i postivanja djedjih prava, uz udesde djece, ujednopodiZuii svijest o Stetnim posljedicama koje uzrokuje fizidko kaZnjavaaje.

VII Preporuke Ombudsmana

Preporuka Vladi Republike Srpske, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Brdko DistriktaBosne i Hercegovine i vladama kantona:

Da, u skladu sa svojim zakonskim ovlastima i nadleZnostima, putem svojih nadleZnihministarstava, u narednom periodu predloZe nadleZnim parlamentima usvajanje zakonskihodredbi koj im ie se, tamo gdje to do sada nije udinjeno, izridito zabraniti fizidko kaZnjavanjedjeteta u svim sredinama, ukljudujuii i porodicu.

Da putem svojih nadleZnih ministarstava poduzmu sve neophodne aktivnosti diji je cilj podizanjesvijesti javnosti kroz uvodenje obrazovnih programa, ukljudujuii i kampanje, u cilju promocijepozitivnih i altemativnih oblika discipline i postivanja djedjih prava, uz udesde djece,istovremeno podiZuii svijest o Stetnim posljedicama koje uzrokuje fizidko kaznjavanje jeteta.

Pozivaju se nadleZna tijela da u roku odjedne godine obavijeste ombudsmane o svim poduzetimradnjama povodom Preporuka Ombudsmana i o efektima preporuka, pismenim putemPodrudnom uredu u Brdko Distriktu, na adresu: Trg mladih (Brdko), pozivom na broj predmetaZ-gn-or-rs+/tq.

Ombudsmani Bosne i Hercegovine

lves Jukii

Prof.dr inko Mitrovi6

{*t'lr*rr;Dr. Jasminka DZumhur

21