UDK 624.21.0124.001.7 Primljeno 20. 2. 2003.

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200 191

Nova postignua u graenju betonskih mostova u Hrvatskoj Zvonimir Mari, Damir Tkali Kljune rijei most, betonski most, elini most, mostogradnja, postupci graenja, autocesta

Z. Mari, D. Tkali Pregledni rad

Nova postignua u graenju betonskih mostova u Hrvatskoj Predoena su istaknuta postignua u hrvatskoj mostogradnji u zadnjih jedanaest godina nakon meunarodnog priznanja Hrvatske kao nezavisne drave. Za to je vrijeme vidno pojaana izgradnja mree hrvatskih autocesta, zbog ega je ivnula izgradnja mostova posebno betonskih, jer su prije, osim nekoliko lunih, mostovi graeni uglavnom od elika. Neki su postupci graenja ili vrste sklopova primijenjeni prvi put u Hrvatskoj. Prikazani su i neki mostovi graeni izvan mree autocesta

Key words

bridge, concrete bridge, steel bridge, bridge construction, motorway building procedures

Z. Mari, D. Tkali Subject review

New achievements in concrete bridge construction in Croatia

Significant achievements in Croatian bridge construction practice during the past eleven years, i.e. after international recognition of Croatia's independence, are presented. This period is marked by an impressive increase in motorway construction in Croatia, which has also brought about an increase in the construction of bridges, particularly those made of concrete, as prior to that time bridges were mostly built out of steel, with the exception of several arched structures. Some bridges built outside of the motorway network are also presented.

Mots cls

pont, pont en bton, pont mtallique, construction des ponts, mthodes de construction, autoroute

Z. Mari, D. Tkali Ouvrage de syntse

Nouvelles avances dans la construction des ponts en bton en Croatie Larticle prsente les ralisations les plus importantes dans la construction des ponts en Croatie au cours des onze annes depuis la reconnaissance internationale de souverainet de lEtat croate. Dans cette priode, la construction du rseau dautoroutes croates a pris un essor remarquable, ce qui a entran une intensification de la construction des ponts, notamment des ponts en bton, car il faut prciser que les ponts construits auparavant taient gnralement en acier, lexception de quelques ponts en arc. Certaines mthodes de construction et certaines structures ont t appliques pour la premire fois en Croatie. On prsente aussi certains ponts construits en dehors du rseau autoroutier.

, , , , ,

. a, . a

, . , , . ee, , . ocp . , .

Schlsselworte:

Brcke, Betonbrcke, Stahlbrcke, Brckenbau, Bauverfahren, Autobahn

Z. Mari, D. Tkali bersichtsarbeit

Neue Erreichungen im Bau von Betonbrcken in Kroatien

Prsentiert sind hervorragende Erreichungen im kroatischen Brckenbau in den letzten elf Jahren nach der internationalen Anerkennung Kroatiens als unabhngigen Staates. In dieser Zeitspanne wurde der Ausbau des kroatischen Autobahnnetzes merklich intensiviert, weshalb auch der Bau von Brcken, besonders von Betonbrcken, auflebte, da frher Brcken, ausser einiger Bogenbrcken, meisstens aus Stahl gebaut worden waren. Einige Verfahren oder Gefgearten wurden in Kroatien erstmalig angewendet.Dargestellt sind auch einige ausserhalb des Autobahnnetzes erbaute Brcken.

Autori: Dr. sc. Zvonimir Mari, dipl. ing. gra.; Damir Tkali, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske, Rakuina 1, Zagreb

Postignua u betonskim mostovima Z. Mari, D. Tkali

192 GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200

1 Uvod Unato golemu ratnom naporu i teretu skrbi o nekoliko stotina tisua izbjeglica, i vlastitih i onih iz Bosne i Her-cegovine, Hrvatska je uporno gradila mreu autocesta (slika 1.), jer je to osnovni uvjet gospodarskog razvitka.

Za posljednjih jedanaest godina (otkako je meunarod-no priznata kao nezavisna drava), ona je znatno pove-ala mreu autocesta: od 288,4 na 529,5 km (a kojih e se 60 km dovriti ove godine). Teki terenski uvjeti, osobi-to u planinskim podrujima na zapadu i jugu, nametnuli su nunost izgradnje velika broja mostova i tunela. to se tie mostova, rasponski sklopovi od predgotovljenih prednapetih betonskih nosaa, spregnutih s ploom be-toniranom na mjestu, rabili su se daleko najee.

*) Ovaj je lanak objelodanjen (na engleskom) u spomen-knjizi u povodu 70. obljetnice prof. dr. Ptera Lenkeia, biveg rektora Peukoga sveuilita.

Ipak, primjenjivala su se i druga sklopovna rjeenja, osobi-to na mjestima sa stroim zahtjevima na zatitu okolia ili gdje su terenski uvjeti ili vodene prepreke iskljuivali mo-gunost primjene najjednostavnijih rjeenja. Valja pripo-menuti da su, prije ovoga procvata izgradnje autocesta, ras-

ponski sklopovi gotovo svih veih mostova u Hrvatskoj graeni od elika. Tako su pojedini postupci graenja (npr. postupno naguravanje) ili vrsti sklopova (greda s jedrom) prvi put primijenjeni u sklopu ove izgradnje. S druge strane, postignut je znatan napredak na polju graenja velikih armiranobetonskih lukova: pitanju traj-nosti posveena je primjerena pozornost. Zanimljivi mostovi graeni su i izvan mree autocesta. Svrha je ovog saetoga prikaza predoavanje istaknutih postig-nua u hrvatskoj mostogradnji za posljednjih jedanaest godina. Mostovi su svrstani ili po postupku graenja ili po vrsti njihova sklopa. Saeto su navedeni i izgledi za izgradnju buduih mostova, poglavito u svezi s Domo-vinskim programom razvitka hrvatskih otoka.

Slika 1. Mrea hrvatskih autocesta (izgraenih i planiranih)

Z. Mari, D. Tkali Postignua u betonskim mostovima

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200 193

2 Proteni rasponski sklopovi

2.1 Postupno naguravanje

2.1.1 Vijadukt Bajer

Vijadukt se nalazi na autocesti Karlovac Rijeka, na potezu gdje je dovren samo jedan krak autoceste. Blago je tlocrtno zakrivljen (R 2.000 m) i u uzdunom je uspo-nu od 0,835% prema Karlovcu. Dug je 520 m, a raspon-ski mu se sklop prua preko 10 polja [1]. Ovdje je pos-tupno naguravanje prednapetog betonskog rasponskoga sklopa primijenjeno prvi put u Hrvatskoj. Unato razmjer-no velikim rasponima, nisu rabljeni pomoni stupovi, a elini kljun za naguravanje projektirale su i izvele do-mae tvrtke. Tri sredinja stupa u jezeru Bajer povezana su s rasponskim sklopom s pomou zglobova, te tako s njim tvore okvir to preuzima potresne sile, dok vodo-ravna poprena optereenja (potres, vjetar) preuzimlju svi stupovi, razmjerno krutostima. Uzduni je raspored predoen na slici 2. Vijadukt je dovren 1995.

2.1.2 Most preko Dobre kod Vrbovskoga Na ovom se potezu autoceste Karlovac Rijeka oba kraka grade istodobno. Most se gradi kao dva odvojena sklopa, svaki za svoj smjer. I ovaj je most blago zakriv-ljen (R = 4.200 m) i tlocrtno i visinski (R = 22.800 m, ispupeno). Rasponski je sklop dug 217,0 m i prua se

preko 5 polja [2]. Rasponi pojedinih polja razliiti su za dva kraka autoceste (slika 3.). Ovdje je prvi put u Hrvat-koj primijenjeno istodobno i unutarnje i vanjsko predna-pinjanje rasponskoga sklopa. Unutarnje su natege (kabeli) smjetene u pojasnim ploama, a vanjske unutar sandu-astoga nosaa. Primjerena je pozornost posveena za-iti ekoloki osjetljiva okolia i to je bio jedan od glavnih razloga primjene postupnoga naguravanja kao postupka graenja. Uzduni raspored i zanimljivi popreni presje-ci predoeni su na slika 4. Most se upravo gradi, a treba se dovriti u lipnju ove godine.

2.1.3 Vijadukt Zeeve Drage

Na ovom potezu autoceste Karlovac Rijeka (u blizini Vr-bovskoga) prvo se grade mostovi. Ovaj je vijadukt zakriv-ljen i tlocrtno (R = 2.505,1 m) i visinski (R = 26.500 m, udubljeno), zbog ega mu je os prostorna krivulja. Ras-ponski mu je sklop dug 921,4 m i prua se preko 19 po-lja (slika 4.). Zbog zakrivljene razinice uzduni mu je pad prema Karlovcu promjenjiv, od 4,25 do 0,77%. Bu-

dui da se naguravanje izvodi nizbrdo, a imajui na umu razmjerno veliku duljinu rasponskoga sklopa, moraju se poduzeti osobite mjere kako bi se postiglo nadzirano kliza-nje i sigurno parkiranje izmeu odsjeaka naguravanja (kojih ima 37). I ovdje e se istodobno primijeniti i unu-tarnje i vanjsko prednapinjanje s jednakim rasporedom

Slika 2. Uzduni raspored vijadukta Bajer

Slika 3. Uzduni raspored mosta preko Dobre

Postignua u betonskim mostovima Z. Mari, D. Tkali

194 GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200

natega kao na mostu preko Dobre kod Vrbovskoga. Gra-enje je nedavno otpoelo, a treba se dovriti do kraja 2004.

2.2 Postupno preputanje

2.2.1 Vijadukt Hreljin

Nalazi se na istom potezu autoceste Karlovac Rijeka gdje i gore spomenuti vijadukt Bajer. I on je tlocrtno zakrivljen (R = 700,0 m) i u uzdunom usponu od 3,3 % prema Karlovcu. Rasponski mu je sklop dug 537 m i prua se preko 11 polja [3]. Graenje rasponskoga sklo-pa od predgotovljenih odsjeaka ovdje je primijenjeno drugi put u Hrvatskoj (nakon srednjeg polja mosta preko sutjeske Rjeine, dovrenoga 1988. [4]). Odsjeci su bili betonirani po postupku duge vrpce i sklapani su s pomo-u navlane reetke. Ovo je prvi most u Hrvatskoj na kojem su primijenjeni sloeni leajevi sastavljeni od elastomernih uloaka i kliznih elinih ploa presvue-nih teflonskim navlakama. Na slici 5. predoen je uzdu-

ni raspored, a oblik znakovitog odsjeka na slici 6. Dovr-en je 1995.

2.2.2 Most Kamanik

Most preko sutjeske rijeke Kamanika nalazi se na istom potezu autoceste Karlovac Rijeka kao i gore spomenuti most preko Dobre. I on je tlocrtno zakrivljen (R = 750,4 m) i u uzdunom usponu od 5,7% prema Rijeci. Sutjeska pripada prirodnoj batini, pa se osobita pozornost mora posvetiti zatiti okolia [2]. Zato je zabranjeno smjeta-nje bilo kojeg dijela mosta ili pomonih sklopova blizu ruba sutjeske. Smjetajna ogranienja nametnula su ne-simetrian raspored s kratkim sjevernim bonim poljem, poduprtim upornjakom koji djeluje kao protuuteg (slika 7.). Nesimetrian raspored nametnuo je nadalje izbor prom-jenjive visine rasponskoga sklopa. Odabran je postupak graenja postupnim preputa-njem (konzolni postupak). Znakoviti popreni presjeci predoeni su na slici 7. Most se upravo gradi, a predvieno mu je dovrenje u lipnju 2003. godine.

Slika 4. Uzduni presjek vijadukta Zeeve Drage

Slika 5. Uzduni raspored vijadukta Hreljin

Slika 6. Znakoviti predgotovljeni odsjeak vijadukta Hreljin

Z. Mari, D. Tkali Postignua u betonskim mostovima

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200 195

2.2.3 Most preko Pazinske Jame

Ovaj most nije na autocesti, ali ipak zavrjeuje prikaz u ovom pregledu. Njegova je glavna svrha prevoenje sa-

birnika za otpadne vode preko Pazinske Jame, ime se unapreuje zatita okolia grada Pazina i njegove okolice, a druga je, podjednako vana, omoguivanje pjeakoga prometa s dijelom grada izvan povijesne jezgre. Od 11 predloenih rjeenja odabran je trozglobni prednapeti betonski okvir [5]. Graen je postupnim preputanjem, poev od privremeno upetih krajeva prema sredinjem zglobu. Odabrani postupak graenja iziskuje razmjerno iroke i teke upornjake kao protuutege. Zbog toga je irina kolnike ploe promjenjiva. Projektant mosta izradio je i projekt krletke za betoniranje, koju je izradila hrvat-ska tvrtka (po cijeni tri puta manjoj od najnie inozemne ponude; inae je cijena krletke iznosila oko 12% ukupne

cijene mosta). Uzduni je raspored mosta predoen na slici 8. Most je dovren 1994.

3 Druge vrsti sklopova 3.1 Armiranobetonski luk Masleniki most

Hrvatska je glasovita po velikim armiranobetonskim lu-nim mostovima na jadranskoj obali, ukljuujui zname-niti Krki most, svjetski rekordna raspona od 390 m (s jo dvama mostovima raspona veih od 200 m i jednim iji je raspon malo ispod te granice). Upravo je u Hrvat-skoj prvi put u svijetu primijenjen postupak graenja armiranobetonskih lukova. Graenje autocestovnog Maslenikog mosta [6] prirodan je nastavak i znatno unaprjeenje ove graevne tradicije. Inae je njegovim dovretkom u travnju 1997. ponovno uspostavljena pre-

Slika 7. Uzduni raspored i znakoviti presjeci mosta Kamanik

Slika 8. Uzduni raspored mosta preko Pazinske Jame

Postignua u betonskim mostovima Z. Mari, D. Tkali

196 GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200

vana cestovna veza izmeu sjevera i juga Hrvatske (na-kon ruenja starog lunog elinoga Maslenikog mosta u studenom 1991.). Most je tlocrtno u pravcu, a visinski je u ispupenoj krivini (R = 17.500 m), priblino 90 m iznad morske razine. Raspon je luka 200 m, a strjelica mu je 65,0 m. Luk je upet, a popreni mu je presjek dvodijelni sanduk nepromjenjivih vanjskih izmjera. Graen je pos-tupnim preputanjem, pri emu su vjealjke pridravane zategama, a ove stijenskim sidrima (BBR 32 7 mm, slika 9.). Nadluni se sklop prua preko 12 polja ukupne duljine 351,6 m, a sastoji se od 8 predgotovljenih predna

Slika 9. Raspored pomonih vjealjaka, zatega i stijenskih

sidara za izvedbu luka Maslenikog mosta

petih betonskih nosaa presjeka T s uspostavljenom pro-tenosti nad potporama i spregnutih s armiranobetons-kom kolnikom ploom izvedenom na mjestu. Budui da je most izloen surovim vremenskim uvjetima (izvan-redno jaki vjetrovi u morskom okoliu) ugraen je beton niske propusnosti, a dijelovi mosta imaju znatno vee izmjere nego i na jednom mostu u Hrvatskoj izgraenu prije uz jadransku obalu. Most se lijepo uklapa u okoli, to se vidi na slici 10., koja predouje dovreni most.

Slika 10. Izgled dovrenoga Maslenikog mosta

3.2 Greda pojaana lukom most preko Dobre u Ogulinu

elini reetkasti most preko Dobre u Ogulinu, izgraen 1878. bio je u tako dotrajalu stanju da je 1990. bio zatvoren za sav promet osim pjeakoga. Zamijenjen je novim armiranobetonskim mostom, dovrenim 1996. [7], s rasponskim sklopom to se sastoji od dvaju predgotov-ljenih prednapetih betonskih nosaa pojaanih djelomi-ce predgotovljenim armiranobetonskim lukovima (greda pojaana lukom, slike 11. i 12.). Ovi su glavni nosai

povezani predgotovljenim armiranobetonskim popre-nim gredama na mjestima vjealjaka i kolnikom ploom to se sastoji od predgotovljenih donjih dijelova i dobe-tonirane zavrnice. Potpore su naslonjene na blago nag-nute zidove krila od klesanaca starog mosta i stoje na armiranobetonskim mikropilotima. Glavni su nosai poloeni na stari most s pomou osobitih kolica iji su se kotai kotrljali du uzdunih elinih nosaa poloe-nih na poprene nosae starog mosta. Zatim su s pomo-u dviju autodizalica smjetenih iza upornjaka preneseni preko reetaka starog mosta na elastomerne leajeve po-loene na potpore. Slijedilo je podizanje reetaka, kako bi se omoguilo umetanje valjanih elinih nosaa koji su sluili za prevlaenje starog mosta preko glavnih no-saa, rabei ista kolica. Nakon toga popreni su nosai poloeni na leajeve i privreni, zatim su predgotov-ljeni dijelovi luka (korita) poloeni na privremene pot-pore, te su izbetonirani vorovi s prijeklopima armature. Preostali su radovi tekli na uvrijeen nain.

Slika 11. Uzduni raspored mosta u Ogulinu

Slika 12. Popreni presjek mosta u Ogulinu

Z. Mari, D. Tkali Postignua u betonskim mostovima

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200 197

3.3 Sloeni sklop Dubrovaki most

Ovaj se most nalazi na buduoj brzoj cesti Ploe Dub-rovnik, a njegova izgradnja skrauje putovanje od Ploa do Dubrovnika za 10 km [8]. Rasponski sklop mosta sastoji se od prednapetoga betonskog dijela (bona polja prema Splitu i 1/5 glavnog otvora) i ovjeenoga spreg-nutog dijela (4/5 glavnog otvora i bono polje prema Dubrovniku). Dva su dijela meusobno povezana osobi-tim zglobom. Betonski je dio izgraen prokuanim pos-tupnim preputanjem. Ovjeeni je dio poduprt lepezasto rasporeenim vjealjkama koje prenose optereenja na uspravni krak pilona oblika obrnutoga slova Y (slika 13.). Ova je neobina kombinacija odabrana radi sma-njenja ukupnih trokova graenja mosta (prvotno se je ovjeeni dio pruao preko cijeloga glavnog otvora), a nesimetrini je raspored uvjetovan tlocrtom ceste (kru-na krivina du 2/3 bonog otvora, a prijelazna krivina djelomice zahvaa i glavni otvor na splitskoj strani). Istini za volju, prof. Strsk sa sveuilita u Brnu pred-loio je izvanredno domiljato rjeenje: simetrian ovje-

eni most s tlocrtno zakrivljenim prednapetim betonskim kolnikim sklopom.

Ovo bi znatno umanjilo najtei problem prijenosa sila potresa i vjetra i, dapae, unaprijedilo bi i izgled mosta (to je osobito vano u ovom poglavito turistikom pod-ruju). Na alost, mjerodavni u Hrvatski cestama nisu prepoznali ovu prigodu. Vjealjke su rasporeene bono, u dvjema ravninama to se sijeku u uspravnom kraku pilo-na. Zbog toga pilon, kolniki sklop i vjealjke tvore pros-tornu reetku, koja je povoljna i sa statikog i s dinami-koga stajalita. Kolniki se sklop sastoji od dvaju glav-nih elinih nosaa presjeka I (visokih 2,0 m), popre-nih nosaa presjeka I (visokih 1,3 m) na osnom razmaku 5,0 m, od armiranobetonske kolnike ploe (debele 0,25m) spregnute i s glavnim (uzdunim) i s poprenim nosai-ma te od vjetrovnog sprega prikljuena na donje pojas-nice glavnih nosaa (slika 14.). Da je vjetrovni spreg nudan, pokazali su pokusi u vjetrovnom tunelu prove-deni na Tehnikom sveuilitu u Aachenu. Ovo je prvi ovjeeni most u Hrvatskoj, a dovren je u svibnju 2002.

Slika 13: Izgled dovrenoga Dubrovakog mosta

deck plate, 25 cm

Slika 14. Znakoviti popreni presjeci Dubrovakog mosta

Postignua u betonskim mostovima Z. Mari, D. Tkali

198 GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200

3.4 Visei most pjeaki most kraj Martinske Vesi

Ovo je trei visei most u Hrvatskoj (nakon dvaju mos-tova preko Drave, kod Pitomae i u Osijeku). Prvotno je bio predvien samo za pjeaki promet, ali se je naknad-no pokazalo da se moe dopustiti naizmjenian prijelaz vozila teine do 5 t, uz regulaciju semaforima. Plovidba Savom nametnula je slobodni otvor to zauzima gotovo cijelu irinu rijeke, pa je izbor vrsti sklopa bio ogranien [9]. Glavno se ue sastoji od upletenih ueta 80 mm (prekidne sile 6.390 kN). Glavna su ueta usidrena u betonske sidrene blokove, temeljene na 12 buenih pilo-ta 1,5 m. Donji je dio (ispod ukrutbenog nosaa) ar-miranobetonskog pilona masivan blok: 10,72,06,0 m, a gornji je dio visok 22,2 m. Ukrutbeni se nosa sastoji od armiranobetonskih pravokutnih rubnih rebara povezanih kolnikom ploom debljine najmanje 0,19 m (slika 15.).

Slika 15. Popreni presjek i uzduni raspored mosta kod

Martinske Vesi

Nosa je ovjeen o nagnute vjealjke na razmaku 4,0 m, napravljene od elinih ipaka 36 mm. Nainjen je od predgotovljenih odsjeaka duljine 3,6 m, meusobno po-vezanih mokrim vorovima irine 0,4 m. Kako bi se pos-tigao tlak u betonu najmanje 5,0 N/mm2, ukrutbeni su nosai prednapeti etirima nategama. Most je dovren u ljeto 2002.

3.5 Most od greda s jedrima Domovinski most kraj Zagreba

Na poticaj Hrvatskih voda, a u svezi s prijenosom pitke vode (3,5 m3/s) i otpadne vode (1,5 m3/s) s lijeve obale Save na desnu, razraen je projektni zadatak za idejno rjeenje mosta preko Save na jugoistonom rubu Zagre-

ba i raspisan je javni anonimni natjeaj. Most e preuze-ti promet iz smjera nove zagrebake zrane luke, a i iz ovog dijela Hrvatske.

Osobita je pozornost posveena izgledu mosta, jer e on biti uoljivi znak pri jugoistonim vratima Zagreba. Se-dam druina se odazvalo na natjeaj, a pobijedila je ona iz Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije [10]. Rijeno je korito premoteno jednim otvorom, zbog e-ga je odabrani sklop nazvan greda s jedrima (prva prim-jena u Hrvatskoj). Vei su rasponi u pravilnim razmaci-ma zadrani i na plavitima (inundacijama). Tako je rasponski sklop proteni nosa (slika 16.). Skretnici (kratki piloni) smjeteni su unutar poprenoga presjeka mosta, iznad obalnih stupova. Popreni je raspored odreen razmjetajem prometnih trakova (tramvajski kolosijeci, kolnici, biciklistike staze, hodnici, slika 17.), a djelo-mice i potrebom prijelaza cjevovoda za otpadnu i pitku vodu preko mosta.

Slika 17. Popreni presjek Domovinskog mosta

Zbog velike ukupne irine mosta popreni je presjek sloen u skladu s graenjem rasponskoga sklopa u dva navrata (faze). Prvo se betonira sanduasti nosa s krat-kim prijepustima irine 1,0 m, a nakon dovrenja dvaju polja preostali dijelovi prijepusta, poduprti elinim ra-zuporama, betoniraju se u odsjecima duljine jednake rasponu (nad plavitima) ili 6,0 m (nad koritom). Polja nad plavitima betonirat e se polje po polje, na tekoj cijevnoj skeli, a glavni otvor slobodnim preputanjem, u odsjecima duljine 4,0 m i s postupnim pridravanjem

Slika 16. Uzduni raspored Domovinskog mosta kraj Zagreba

Z. Mari, D. Tkali Postignua u betonskim mostovima

GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200 199

rasponskoga sklopa nategama na razmaku 6,0 m. Radi nesmetane ugradbe skretnika i postavljanja krletaka za betoniranje, prvi odsjeci uz obalne stupove betonirat e se na cijevnoj skeli. Drugi dio rasponskoga sklopa nad plavitima betonirat e se polje po polje, odmah nakon dovretka prvog navrata, rabei istu skelu. Meutim, u glavnom se otvoru zadrava slobodno preputanje, u od-sjecima duljine 6,0 m. Graenje treba otpoeti u rano proljee 2003.

4. Mostovi od predgotovljenih prednapetih betonskih nosaa

Kao i svugdje u svijetu, pretena veina cestovnih mos-tova gradi se od predgotovljenih prednapetih betonskih nosaa, meusobno povezanih poprenim nosaima i kolnikom ploom izvedenima na samome mjestu. Uz-duna se protenost najee postie na razini kolnike ploe, s pomou spojnih ploa, ali primjenjuju se i rjee-nja s punom protenosti. U posljednjih 15 godina prete-u tri vrsti poprenih presjeka: I (sa irokom gornjom pojasnicom), T i U (korito). U nekim je sluajevima irina gornje pojasnice tolika da nije potrebna oplata za kolniku plou. Kada se premouje rijeka irokih pla-vita, a irina rijeke nije vea od dvostrukog raspona na plavitima, zadrava se sklopovno rjeenje nad plavi-tima, ali se nad obalnim stupovima izvode na samome mjestu grede s podebljanjima (vutama) duljine jedna-ke rasponu. Ove se grede proteno povezuju (puna pro-tenost) s onima u otvoru nad koritom i onima u bonim poljima. Ovo je rjeenje primijenjeno u 4 sluaja: mos-tovi Drenik i Dobra na autocesti Karlovac Rijeka te mostovi Dobra i Bistrica na autocesti Bosiljevo uta Lokva. Nadvonjaci se redovito grade (uz malobrojne iznimke) od predgotovljenih prednapetih nosaa (uplje ploe ili sanduci, zavisno od raspona), meusobno pove-zanih uzdunim mokrim spojevima (posminim moda-nicima). Ova tehnologija, gdje su i stupci i naglavnice stupova i upornjaka predgotovljeni, uvezena je iz Italije kasnih 70-ih i pokazala se je uinkovitom.

5 Mostovi to e se graditi uskoro

Osim velika broja mostova kakvi su oni opisani u pret-hodnom poglavlju, koji e se graditi na autocestama i drugdje, ima nekoliko mostova koji zavrjeuju spomen u ovom pregledu. Na prvom je mjestu most preko Krke [11], na Jadransko-jonskoj autocesti, koji se nalazi u nacionalnom parku. Ovo e biti armiranobetonski luni most slina rasporeda kao Masleniki (i gotovo jednaka raspona), ali sa spregnutim nadlunim sklopom. Treba se poeti graditi u rano proljee 2003. Most Koranske Mlinice [11] nalazi se u predjelu koji je prirodna batina, gdje zaobilaznica Slunja prelazi preko doline Korane. Od triju predloenih rjeenja odabrana je protena pred-napeta betonska greda promjenjive visine (2,5 do 5,5 m). Projekt je prilagoen izvedbi postupkom slobodnoga preputanja, pri emu je raspon glavnog otvora 100,0 m (odreen zahtjevom da zadiranje u okoli bude to ma-nje), dok je ukupna duljina 292,0 m. Graenje treba ot-poeti ove godine.

Domovinski program razvitka hrvatskih otoka utvruje dugoronu vladinu strategiju koje je najvaniji cilj pov-ratak ivota na otoke. Prva je zadaa poboljanje prometnih veza s otocima, a najbolje bi bilo uspostavljanjem vrstih veza (mostova). Most izmeu kopna i otoka Pa-mana [11] blizu Zadra (irina kanala 2.200 m) jedan je od prvih na popisu za graenje. Od triju predloenih rjeenja ovjeeni most glavnog raspona 500 m ima dob-re izglede za izbor. U malo daljoj budunosti mostogra-evni e inenjeri imati prigodu za oitovanje umijea. Hrvatske ceste naruile su studiju izgradnje brze ceste izmeu Ploa i Dubrovnika i dalje do crnogorske grani-ce. Ovo iziskuje graenje velika mosta (duljine oko 2.500 m) izmeu kopna i poluotoka Peljeca [12]. Ima-jui na umu dubinu mora i potrebu za plovidbenim otvo-rom, rasponi bi trebali biti vei od 250 m, to onda daje vee izglede viseem ili ovjeenu sklopu. Slini inenjerski pothvati mogu se oekivati u sklopu gore spomenutoga programa za hrvatske otoke.

VRELA

Svi ovdje citirani radovi objavljeni su u Zbornicima na dva jezika, engleskom i hrvatskom.

[1] Rimac, V.; Dekanovi, .: Vijadukt Bajer na autocesti Karlovac Rijeka. Prikaz hrvatskih postignua, XII. FIP kongres, Washington, D.C. 29. svibnja 2. lipnja 1994., 107. 114.

[2] Radi, J.; avor, Z. i dr.: Mostovi na novim hrvatskim autocestama. Prikaz hrvatskih postignua, I. FIB kongres, Osaka, Japan, 13. 19. listopada 2002., 97. 103.

[3] Mari, Z.; Aanski, V.: Vijadukt Hreljin na autocesti Karlovac Rijeka. Prikaz hrvatskih postignua, XII. FIP kongres, Washington, D.C. 29. svibnja 2. lipnja 1994., 118. 126.

[4] avor, K.; avor, Z.;Jaarevi, I.; Pintari, N.: Most preko Rjeine

kod Rijeke. Prikaz jugoslavenskih postignua, XI. FIP kongres, Hamburg 1990., Ceste i mostovi 36 (1990) 5-6, 155. 159.

[5] Dekanovi, .: Osobitosti graenja mosta preko Pazinske Jame. Prikaz hrvatskih postignua, XII. FIP kongres, Washington, D.C. 29. svibnja 2. lipnja 1994., 153. 157.

[6] andrli, V.; Radi, J.; avor, Z.; Friedl, M.; deri, .: Projekt i graenje Maslenikog autocestovnog mosta. Prikaz hrvatskih postignua, XIII. FIP kongres, Amsterdam, 2. 28. svibnja 1998., 3. 16.

[17] Sesar, P.; Mari, Z.; Dekanovi, .: Most preko Dobre u Ogulinu. Prikaz hrvatskih postignua, XIII. FIP kongres, Amsterdam, 23. 28. svibnja 1998., 17. 21.

Postignua u betonskim mostovima Z. Mari, D. Tkali

200 GRAEVINAR 55 (2003) 4, 191-200

[8] avor, Z. i dr.: Ovjeeni most preko Rijeke dubrovake. Prikaz hrvatskih postignua, I. FIB kongres, Osaka, Japan, 13. 19. listopada 2002., 15. 20.

[9] avor, Z. i dr.: Neki novi hrvatski mostovi. Prikaz hrvatskih postignua, I. FIB kongres, Osaka, Japan, 13. 19. listopada 2002., 21. 26.

[10] Mari, Z.: Natjeaj za Domovinski most u Zagrebu. Prikaz hrvatskih postignua, XIII. FIP kongres, Amsterdam, 23. 28. svibnja 1998., 125. 138.

[11] avor, Z. i dr.: Novi projekti mostova izraeni na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Prikaz hrvatskih postignua, I. FIB kongres, Osaka, Japan, 13. 19. listopada 2002., 85. 90.

[12] Kralj, S.; iovaki, D.; Sesar, P.: Planovi za brzu cestu Ploe Dubrovnik Debeli Brijeg. Prikaz hrvatskih postignua, I. FIB kongres, Osaka, Japan, 13. 19. listopada 2002., 75. 84.