2 dogodilo se - GK Ka · 2015. 7. 24. · 2 dogodilo se - događa se dogodit te Klaus Kinkel, njemački ministar vanJskih poslova posjetio Karlovac POMOĆI , EMO PONOVO Klaus Kinkel,

' '\ :A.!loMc ~ u Ck'ft..:: roa~~t .

·-·,~~

l) Strijelac; 2. n.._, ~.,

Oldin,Bti ~(Cig~1~' ~·· ""'' ""'"u kraj k

~~~" z. v~%

~ ~U~A 1993. 19 . l

lica • VQSK 2:11'.L ' ""'·~ ,.------:-:--:--:-:-=-:::----,

TABuc4 20. svibnja 1993. 9 7 1 1 ltt, Broj 20 : : ; 3 111lt CIJENA 300 HRD

l 9 3 1 : lil l t.--------....1 721 ~ · ~----------------~ -----~ (·2) 8 1 o 4 ~ l

7 1l.l l

!'d za 11. kolo ll"' llrežnica u 17,31~~ dost u 17,00 l':t ~~IKOU~

KEZA

"' inica 10, branska 0 r zs,oz7 ·20-Z73 ,2().685

lE BANKE

(HAD)

UboJstv u cerovcu PočinJe suđenje teroristima Uskoro suđenje ubojicama Iz Dubrava krlvljenl Skakavčanl

pred sud Stranica 2.

TRAŽITE Ll KVALITETNE KUĆANSKE APARATE, KOJI ĆE ISPUNITI SVE VAŠE ZAHT JEVE, KOJI IMAJU PROVJERENI

SERVIS l UZ 12-MJESEĆNU GARANCIJU,

TE KOJI IMAJU EUROPSKI DIZAJN l PRISTUPAĆNE CIJENE.

UPUTITE SE U PRAVOM SMJERU, U . SMJERU PRODA V A ONI CE .. GORENJE« KARLOV AC, TRG PETRA SVAČIĆA 3,

~ 047-27-494. NUDIMO V AM DEVIZNU PRODAJU NAŠI PROIZVODA POVOLJNIJU OD VAŠIH NAJBOLJIH OČEKIVANJA.

ZANIMA Ll VAS KUPOVINA ZA HRD U RATAMA BEZ KAMATA, DOĐITE

OĆEKUJEMO VAS U PRODAVAONICI GORENJE KARLOVAC

I NE ZABORAVITE - VAŠE POVJERENJE NIKADA NEĆE IZNEVJERI TI APARATI

GORENJE

• kortovatka pivovara 8

Klaus Ktnke~l. njemački ministar va·nJskih. gos·lova posjetio Karlovac::

Po. ,m-- o·· e~·~-~

2 dogodilo se - događa se - dogodit te se

Klaus Kinkel, njemački ministar vanJskih poslova

posjetio Karlovac

POMOĆI , EMO PONOVO Klaus Kinkel, njemački ministar vanjskih po-

slova, prošlog je tjedna posjetio Karlovac. U pratnji su mu bili Horst Weise!, veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj i Smiljan Šimac, pomoć-nik ministra van h poslova Hrvatske.

U kratkom boravku u našem gradu ministar Klnkel je obišao prog-naničko naselje na Gazi, gdje se zadržao u kratkom razgovoru s prognanicima Potom se uputio u tranzitni centar UNHCR-a na Trgu bana Jelačića. Djeca Iz tranzitnog centra izvela su pjesmu za ministra Kinkela, koji je bio vidno ganut.

Kratke ispovjesti prognanika, slunjsklh Hrvata, smještenih na Gazi i priče bivših zatočen ika srpskih logora ponukall su ministra Kinkela da nakon povratka u Zagreb izjavi da je ganut v iđenim l s tim osjećajem ide kući. Njemačka će vam pomoći , rekao je Kfnkei, koliko god je to u njenoj moći , čak i zbrinjavanjem jednog dijela tih ljudi u Njemačkoj .

Pljesak prognanika kojim su ispratili gospodina Kinkela Iz Karlovca potvrda je zahvale za sve što je do sada Njemačka učinila za pomoć prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskoj.

e Uz obilJežavanJe druge godl~n}lce 110. brigade

Ž.PULEZ

BOCAT PROCRAM ZA KARLOVČANE

Obilježavanje druge godišnjice 110. karlovačke brigade već je počelo predstavama l koncertima koje borci 110. brigade poklanjaju Karlovčanima J na taj način Im se žele bar odužiti za svu pomoć koja lm u danima

Članovi Zsv/Člljnog društva • Sveti Markulevca Kulturno umjetničkog društva •Turanj« odulevlll su publiku u punoj dvorani Doma HV •Zrin-ski• .

Pripreme se polako privode kraju za finalnu proslavu koja će biti održana 28. fipnja, na dan osnutka brigade. Brigada je Izrasla kao odraz hrvatstva grada Kar-lovca l Ž.Upanlje karlovačke . Obilježavanjem druge godišnjice brigada želi održati duh zajednliitva Između grada l županije s jedne strane l brigade s druge. Stoga je l program zamišljen tako da dostojanstveno i primjereno trenutku življenja Iskaže neraskidivu vezu ovog kraja l brigade.

Do sada je provedeno nekoliko aktivnosti . Djeci dječjeg doma •Alojzije Stepinac• u Skradu, koja su ostala bez roditelja predani su pokloni, ~kolski pribor l hrana. U Domu HV •Zrinski~ održana je predstava "Prodani ded ~, u Izvođenju dramske sekcije Zavičajnog društva •Sveti $imun" Iz Markuševca. Prošle subote koncert su održali Zavičajno društvo •Sveti $imun• l KUD • Turanj• .

Tljekom lipnja bil će održan niz sportskih susrela. Za 26. lipanj predviđeno je otvaranje izložbi fotografija •Ranjeni gradq, autora Dinka Neskuslla, likovnih radova nastalih Ilje kom 1991. l 1992. godine, autora koji su bill pripadnici 11 O. brigade, eksplozivnih sredstava, autora Dubravka Halovanlća l Slavka Belana. Otvaranje Izložbi bit će popraćeno prigodnim glazbeno- književnim programom koji će organi-zirati Mallea Hrvatska.

Toga dana bil će zasađeno drvo u suradnji s Klubom prijatelja Karlovca. U nedjelju, 27. lipnja bit će misa u crkvi Svetog Trojstva za sve poginule u domovin-skom ratu. Nakon mise održat će se susret sa obiteljima poginulih, ranjenicima, u:t podjelu prigodnih poklona. Bit će položeni vijenci l zapaljene svijeće na kar lovaćkim grobljima

U ponedjeljak, 28. 1ipnja bit će održana srediCnja manifestacija pod nazivom • 110. Karlovcu- Karlovac 110.•.

Ž.PULEZ

e u Okružnom državnom odv}etnlltvu Karlovca Intenzivno se ra·dl na otkrivanJu zlottnaca l uboJica

Na konferenciji za novinstvo, koja je održana u Okružnom državnom odvjetništvu, gospodin Dragutin Novosel okružni državni odvjetnik upoznao je javnost s aktivnosti'ma koje provode sudski organi na otkrivanju zločina J ubojstava.

Najnovije ubojstvo dogodilo se u Vukmanlćkom Cerovcu koji se nalazi na privremeno zaposjednutom teritoriju. N~ kontrolnu točku na Turnju 9. svibnja dovezeno je tijelo Marka Škrtlća, rođenog 1g1g godine, koji je stanovao u Vukmanlćkom Cerovcu broj 14. Kao uzrok smrti navedena je prirodna smrt lli nesretan slučaj. Pošto je tamo živio sam, dovezen je u Karlovac radi ukopa.

Površnim pregledom tijflla, te nakon razgovora s rodbinom ustanov-lj?no je da Škrt ić nije bolovao od težih bolesti, a vanjske povrede na tije lu b1le su dovoljan razlog da se zatraži obdukcija. Obdukcijom je utvrđeno da je prije smrti zadobio niz povreda po nosu, čelu i lijevoj strani lica. Smrt je prouz~očio s.nažan pritisak na grkljan, uslijed čega je došlo do gušenja. Ugušen je tvrdim predmetom, a pretpostavlja se da je to mogla bili cipela letva ili kundak. '

Ispitivanja su pokazala da je u kući živio sam, da je imao gospodarstvo J da je s nekim došao u sukob oko stoke, pa je to vjerojatno uzrokovalo napad na njega. Nema saznanja da su vlasti u tom kraju bilo što poduzele da se krivac pron~đe l kazni. Kao što se u Karlovcu događaju z l očini, tako se l tamo dešavaju, all treba poduzeti sve da se stanovništvu na okupira-nom dijelu Karlovca zajamči minimum sigurnosti. O nalazima je obavije-šteno Zborno područje Karlovca l pretpostavlja se da će s tim nalazima upoznati UNPROFOR.

POČINJE SUĐENJE TERORISTIMA

OVog tjedna trebalo bl biti održano suđenje trinaestorici četnika uhvaćenlh na kontrolnoj točki na Turnju. Oni su u ranim jutarnjim satima 13. ožujka "zalutali« na prelaz na Turnju gdje su uhićeni 1 odvedeni na saslušanje u Vojnu policiju.

Iz Srbije su došli na područje Vrhovina u Republici Hrvatskoj J borili se protiv cjelovitosti hrvatske države i njezinog teritorija. Sudeći prema op-tužnici javnog državnog odvjetnika Zdravka Cara, sudit će lm se za kaznena djela potplrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suve-reniteta l teritorijalne cjelovitosti.

USKURO SUĐENJE UBOJICAMA IZ DUBRAVA

Ubojstvo dvojice mještana iz Donjih Dubrava, koje je počinjeno 9. travnja, podiglo je dosta prašine u široj karlovačkoj regiji. Otkriveni počinitelj i Milan C., po nacionalnosti Hrvat (rođen 1971 .) l Ljubomir K. , po · nacionalnosti Srbin ( rođen 1966.) iz Lipovače u općini Slunj, obojica hrvatski vojnici nalaze se u pritvoru i čekaju suđenje. Obojica su upućeni na neuropsihijatrijsko vještačenje . Sudit će lm se pod optužbom ubojstva iz niskih pobuda. Oni su ubili Petra Janjanlna, rođenog 1964. godine l Milana Papića, rođenog 1929. godine, nakon svađe u gostionici. Bili su u alkoholiziranom stanju, a motiv ubojstva, prema do sad utvrđenim pojedi-nostima je sukob oko djevojaka.

OKRIVLJENI SKAKA VČANI· PRED SUD

Protiv devetorice stanovnika Skakavca Okružno državno odvjetništvo podiglo je optužnice, a suđenje će lm se održati u odsutnosti. Okrivljeni su Miloš PRUSAC, rođen 1927. godine, sa stanom u Skakavcu, Stevo MIRIĆ , rođen 1928.godlne Iz Skakavca, Stevan MATIJEVIĆ, rođen 1932. godine Iz Gornje Trebinje, Dušan KART ALIJA, rođen 1958. godine iz Utinje, Milorad CIKU~A. rođen 1956. godine iz Utlnje, Darko RADOJČIĆ , rođen 1969. godine Iz Udbinje, Milorad GAĆE~A. rođen 1952. godine Iz Udblnje, Mirko DAK IĆ, rođen 1955. godine, Jz Karlovca (Senjska ulica) i Jovan KR IVOKUĆA, rođen 1955. godine iz Manjerović Sela.

Njima će se suditi za ugrožavanje teritorijalne ukupnosti Repu· blike Hrvatske. Oni su u rujnu 1991. godine organizirali referendum za otcjepljenje Skakavca Iz Republike Hrvatske l pripajanje tzv. SAO Krajini. Za ta djela ne primjenjuje se zakon o aboliciji, a prema kaznenom zakonu RH mogu biti suđeni do 20 godina zatvora.

ZPULEZ

e tetnici Iz helikoptera gađali crkvu sv. Martina na Martln~taku

NOVI ZLOČIN PR TIV KULTURE

Prošlog četvrtka oko 11 ,30 sati četnici su Ispalili dvije rakete maljutka na crkvu Svetog na Martlni-ćaku. Helikopter Ja doletio Iz pravca Mallća l zaustavio se Iznad TuAIIovlća odakle je projektile Ispalio u crkvu. Pri tome je Jedan hrvatski vojnik ranjen.

Ova crkva već je nekoliko puta, za vrijeme srpske agresiJe bila pogođena, tako da joj je unutrašnjost potpuno unJAtena. O ovom Incidentu, ničim Izazvanom, upoznati su predstavnici UNPROFOR-a, koji su obiAII MartlnAćak.

POSUĐEN/KOMENTAR

RODOUUBNA ZANOVIJETANJA

ŠTO MANJE OZLJEDA!

Piše: MILAN IVKOŠIĆ

Kad sjedne za pisaći stol, kad iziđe za govornicu u Saboru, na binu na mitingu, kad je na konferenciji za novinare, kad sjedne pred novinara koji ga Intervjuira. kad nastupa na nekoj tribini lli drugdje- zaštiti se rlječlflll moralnog savršenstva. Pa budući da je čist, bezgreian, rođen od samoga Boga 111 Ideje, osjeća da Ima pravo suditi drugima, koji su grešni, nesavršeni. Ako ne zado-minira, ako mu se ne da prilika da upravlja tuđim sudbi-nama, pa l sudbinom cijele države ill nekim društvenim poslovima, očajavat će l nastojati još jače Istaknuti svoje savršenstvo l tuđe nesavršenstvo. Prihvaća samo one koji ne sumnjaju u njegovu savršenu ćistoću.

Kako je redovito riječ o čovjeku koj i nešto krije, koji ne želi osvijeUiti neke tamni ne u samome sebi, on želi da njegova okolina komunicira s njima zavedena tim tamninama. U hrvatskom je javnom životu jako puno bivših komunista, represlvaca, policajaca, bivših političkih zatvo-renika, zatim ljudi koj i misle da su ostali nepriznati isključivo zato ~ · je na njihov genij bivša vlast bila stavila lisičine, u doslovnom lli prenesenom značenju . Mučeni negdašnjim grijesima ili mučeni od negdašnje vlasti , u oba slučaja, dakle, mučen i, oni svojoj toliko dragoj domovini Hrvatskoj hoće nametnuti sebe, ali ne kao njenu korist nego kao svoje iskupljenje, ne kao njeno nego kao svoje ustoličenje.

VJEČNI PRAH l PROLAZNI KAMEN Prah sl l u prah ćeA se vratiti. Ako lm »podmetnete« tu Istinu o

ljudskoj prolaznostl, nagonski će se braniti - kamenom, b". com ..• Ne prah, nisam Ja prah, ja sam vječni kamen Iz kojega ćeli lsklesatl moj lik, Ja sam vječna bronca Iz koje ćete Izliti moj kip. Toliko živih spomenika Ima u hrvatskoj javnosti te bl se trebala osnovati golema radionica za Izradu hrvatskih veličina koje je pomllovala vječnost l pozvala ih da se u njoj nastane.

~ullura, pa l polit ička kultura, nešto je drugo, a u sadašnjim hrvat· ~kim pnlikama ~~što je poseb~o . Međunarodna takozvana zajednica Je o~~utn~, ~~l v1d1 11. u HrvatskoJ razloga da bude još okrutnija, ona će to b1ti . KntenJI te zaJednice očito su poljuljani, njeno jedinstvo također all nastoj~~i izbjeći svjetsku ratnu katastrofu, ona će te kriterije ~ tad ?dred.lll l .. uspostaviti. ~e usklade li se kriterij i hrvatske države s njemm kntenJima, to će b11i gore za Hrvatsku. Ali u Hrvatskoj ima podosta javni ka koji drže da postoji neovisno hrvatsko rješenje s kojim bi.~ tre~alo Iskesili svijetu i svijet će ga biti prisiljen prihvatiti. čuvali, šl tlltl svoJu čast, ponos, dostojanstvo, teritorij, stanovništvo - to da-kako, nitk~ ne ?i smio dov~i~i u pit~nje : No ne dovodi li se to u pitanje upravo omm č1me se to m1sli prom1cat1, to jest ekstremizmom ove 1 one vrste.

Vidimo da ~Iti )edna velika sila - nl Amerika, ni Velil

lAN IVKO!/~ ~ etertrJIIIst. ~ u:lđe za gov je na kont ~~

1ra kop ga~ dJe·zaštlti ~""'-'tll daJe čist,~ OSJeća da ~~~ avršenl. Ako ne~ upravlja ludim -l ill nekim~ ~š jače lstaknuu "JJ njegovu ~ l':llQ knJe, koji ne žei .

lQOva okolina~ tom je iavnom li«il aca, bivših~ ~ ~Priznati iskli . lt>)

IJSiQ IUfitoz:.tk -0~· u dosir.rat t n .9nJestma ~ lllial1 lm, oni SVOjOj ~cili~

ne ka.o njenu kali~ 10 SVOJe USiobje. ·

ZN/ KAMEN ~metnetec tu rnltl • kamenom, 11 kamen iz kojeg! ll koJe ćete Izliti mq k IVO OSti te bl se lrQ rtsklh veličina keti iJoJ nastane. p, a u sadašojmln

takozvana zajan ile još okrutnija, m jeno Jedlnstvo takol ona će te kriterije k

itenji hrvatske drial !w. Ali u Hrvalskq ;vvalsko rješenje s · jen pn1waliti. OJ , stanovništvo · ll

3 dovodi n se lo u st ekstremizmom ll

a, ni Velika B · liVO niti ima naka lremnim qešenjirr 1liberalizrmma i rt važnije od Hrvalii uKljučile hrvatsku iličkih modela iz ko •ugleda• u · srodnosti s nz:l

)J bal' '"" ...... Ju, tre r ... -~

f SOBOM U tome Je ne'IO!l1 i e o nl što, hlećl ~

1, ne pomlšl)aTJ 11

1tsku što je~ o)om) pro~·

. tjlo tom~ u patnJama III'Jo"''

umatizira td ne mogu bill~ omovlna. l te~ pomirbU Jesi~ (e pomlren ~ ..,. ,Jim polltl~.....,:l apsolutnO~ hrvatsk• •

· atskU tzvedlll

~~----------------------~u~s~~~d.~~~t~u __________ ·----------------~~ • Skakavtanl oclbl/1 konstituirati Općinsko vijeće

inton.iranjem.>državne himne. :·i ~ p.roglaša~a., njem najstarijeg vijećnika, otpoč~la' -je,.u četvr~ tak, 14: · svi~!lja' konstituirajuća· _sje,dnica, qpčin-.. skog vijeća.· Skakavca. Sve je teklo već\iobiča- . jenim redom·, .dok Ivan Prpić, koji '.je .. v,qdio :s je:- -dni cu · f,lije . zatr~_~io izgla~av~ryj~_id!Je~l)og:f~ga-: .. Ta~C! i~ rjječ .-.zatra~io Zeljk'o .. l\llažura.R~ .- ~oifie~ pročitao P,riop~erije 'svih 13. 1zci9r~ni~·- vij~Čni~(J ; Općinskog· ~i jeća Skakavca,· u ... priopćer:-ju .. s·e. između ostalog J

~4~- ----------------~do~g~o~d~U~o~s~e--~do~g~a=d=a~s=e __ d=o~g~o=d.~n~t=e~s=e~--------------~~~ . SOCIJALNI PROGRAM

",

O O TISUCU SOCIJALNIH ISKAZNICA o Vladinom socijalnom programu dosta 1e pisano, o novini u obliku socijalne

iskaznice koja je upravo l najprepoznatljiviji ill nazovimo zaštitni znak socijalnog programa također je dosta rečeno . Ponovimo, socijalna iskaznica je knjižica u koju se upisuje podaci o korisniku l svemu onom što on dobiva. U njoj sa sve bilježi, koliko korisnik, odnosno obitelj mjesečno dobiva cmog kruha, miljeka, živežnih namimica i drugih oblika pomoći , te sve o p laćanju režije. U jednom mjesecu socijalno ugroženi ne mogu ostvariti sva ta svoja prava, te moraju birati između novca za cmi kruh i ml ijeko, paketa živežnih namimica ili plaćanja računa za režije. Upravo za to i služi socijalna iskaznica, da se sve evidentira, kako ne bl bilo zloupotrebe. Prava se ne mogu akumulirati • rekli su nam u Centru za socijalni rad kada je bilo riječ o pravima korisnika socijalne iskaznice.

Kada smo prije par tjedana pisali o izdavanju socijalnih Iskaznica u Kar-lovcu tada je bilo evidentirano oko stotinjak korisnike, uglavnom socijalno najugroženijih obitelji koje su l do ta

~AC IN IJIM~ ća i Od tog br~~~o e o pretvorbi,~~ ~14tlsuća~ rilo se oko~ iada nisu PG!a't\ lj a se da tak\ih ~ tinjak. Time ~ 111 opela do 2.!))). () je kao sam" tra.od kupnje in;a11 p rrna oko 29.(0J tn iposlavka je da tt t~ lOS! o dionićara 00 1!!tJ Jrvatskoj bilo lio 25lOl Jćanstva u HJVa!lt4l n IJama "'om !Tenu1ku IzuzEt t emi. Kod~~~ 11'ednomz._ab la• i •Llbu~· ttlt ttizaciju zajedno sa ·a prelvo!be. oledvt manjih poduzeta i lO poslali poduz~ lU l velika poduna dravka• u kojima pod kojima 511 p11

m ja kani za m J11 ~l sa tlm da te ;

l će jedan vellk poa 1 uoči turfstlćke •

a pretvorbu komn

Penić je istak~ ., l svim regularna. ~

IEM l kako se aro, ~ Izdržavati ~l 1, 600.000 prtl]lOf

ila Je ManJa Curii s tvu nakon dvije 'ID ,zuHati što sa liče bl! ;u podrujela zah{e'l

poduzete. O: 55 posto dorta~~ za 45 posto ~ p::l

maJo uJoQa..!! oo sa poćeli lOp"' ma điOiličareo k(l':V_I ti država. što sa bl' Mduzeća, da l ; .t ~ma radnika ptg'/

· doduše ne ~ ~~sva to~ n:ltilo za one kLJifS ~-dionica ~ll

~ • šKO~I

~~----------__ do~g~o_d_n_o~s~e--~do~g~a=~=a~s=e--=d~og~o~d=n~će~~se~------------------~5~

Uz nje_zino velik? z~laganje mnogi hrvatski u Kanadi svakog tjedna .. dobiVaJU •• Karlovački tjednik« 1 tako dopunjavaju svoje Info~ aCIJe o ~nom_ što_ se događa na široj karlovačkoj regiji . Veron1ka Je po~lovm sav)etn1~, po zanimanju, ali od kad je počeo rat u Hrvats~OJ ~ve ~~~Je VriJeme posvetila je radu u Hrvatskoj demok~tskoJ za]edntcl 1 Hrvatskom nacionalnom fondu.

- A~d1la sam se u Karlovcu, i tu završila gimnaziju. Upisala sam P~avnt fakultet u Zagrebu, ali. sam ve_ć nakon godinu dana studija otišla u ~anadu. U HrvatskoJ za moJu porodicu nije bilo nikakve perspektive, p_a .s.mo bili prisiljeni otići u inozemstvo. Time ljubav prema domovm1 1 mom gradu nije oslabila, kaže gospođa Vero-nika.

U Kanadi je Veronika osnovala porodicu 1 zaposlila se kao poslovni savjetnik. Hrvate u Kanadi eljene, jer su vrijedni ljudi. Shvatili su da jedino radom mogu biti samostalni 1 neovls'!l od bl_lo k!'ga. Zato ~su '!'nogi 1 postali uspješni po-slovni ljudi koJe ciJene l uvazavaJu. Najviše se okupljaju oko katoličkih crkvi, koje su u teška vremena za Hrvate bile jedino utočište, gdje se skupljala snaga da ustaju u svojim ciljevima.

biti Hrvat. Ni vlasti n1su previše sklone Hrvatskoj, jer su dugogodišnji srpski lobi i raznorazni konzuli i ambasadori učinili velike štete hrvatskom narodu, neprestano ga proglašavajući ustašama, nedemokratima i sličnim. Punih 75 godina Srbi su vodili propagandu protiv Hrvata, pa su se mnogi Hrvati i bojali reći tko su i što su, jer su ih odmah proglašavali fašistima. Sada se polako ali sigurno ta slika o Hrvatskoj razbija. Tome uveliko pomažu Hrvati organizirani u klubove koji svojim radom l ponašanjem dokazuju da su pravi domoljubi l ljudi vrijedni poštovanja.

- Da bl Kanađanima pokazali pravu sliku o Hrvatskoj, usposta-vili smo kontakte s provincijskom federalnom vladom l redovno im dostavljamo filmove, povijesne knjige o Hrvatim~ i polak~ razbi-jame taj negativni naboj prema Hrvatskoj, rekla Je Veron1ka To-pić.

Dolaskom u Kanadu, odnosno u Toronto, gospođa Veronika pomogla je u organiziranju dopun_ske škole za hrv~tsku djecu. Sada takvih škola ima nekoliko š1rom Kanade. U t1m školama djeca uče hrvatsku povijest i jezik svojih predaka. Organizirani su razni klubovi u kojima djeluju kulturno - umjetnička društva. Tako djeca rođena u Kanadi uče o zemlji svojih ~jedova k~ko ne ~l izgubili korijene svoje pripadnosti. Ima slučajeva ?a djeca koJa prvi put dođu u Hrvatsku, žele u njoj l ostati, nastav1ti školovanje, početi život. Ratna zbivanja jedna su od prepreka da se mnogi ne vrate .

Veronika Topić veliki je prijatelj Karlovca. Svojim skt/vnostlms, uz pomoć Hrvsts u Kanadi radi ns prikupljanju humsnltsme pomoći, s uslužna je l u velik broj pretplatnika »Karlovačkog tjednika« u Ksnsdl.

Za ulaganja u Hrvatsku čeka se završetak pretvorbe. Već se počelo s investicijama u L:agrebu, a ćim se situacija smiri i stabili-zira mnogi će kapital uložiti u domovinu. Već se otvaraju male firme, koje bl sutra trebale raditi l u Hrvatskoj

Kroz Hrvatski nacionalni fond do sada je prikupljena velika humanitarna pomoć za Hrvatsku. U okolici Toronta ima oko 2 tisuće stalnih članova, a u Hrvatskom nacionalnom fondu nema Hrvata koji bar nećim nije sudjelovao u sakupljanju pomoći. Proc-jenjuje se da u Kanadi živi oko 250.000 Hrvata. Preko Fonda do sada je u Hrvatsku otpremljeno 502 kontejnera humanitarne po-moći. Radi se o medicinskoj opremi i lijekovima, hrani, odjeći i sličnom.

- U posljednja dva mjeseca ujedinili smo sva zavičajna društva, pa tako možemo jeftinije nabaviti robu koju šaljemo u Hrvatsku. Sakupili smo 1 O milijuna kanadskih dolara za kupnju pšenice za Hrvatsku. Kanadska država nije nam dozvolila da je kupimo tamo, pa smo je kupili u Europi, kaže gospođa VeroniJ

dogodilo se - događa se dogodit će se • o ocJenama dosadašnjeg tl}eka pre-tvorbe društvenih poduzeća 1 dalJ· n}im prl}edlozlma na}vete hrvatske sindikalne središnjice SSSH, razgova-ramo sa gospodinom VItomirom Be· govićem, predsJednikom karlovačkog povjereništva saveza samostalnih sindikata.

. . l l J • - ·-

# "" · ~1..."" '-'\TI\.~-..

PRI V PO

IZACIJA l PRETVORBA , CA

Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate pretvorbe, posebno s aspekta ostvarivanja Interesa malih dioničara?

- Određene pojed i načne, ali ne i beznačajne pojave, kao i dosadaš-nji ukupni rezultati, ozbiljno do-vode u pitanje kvalitetu pretvorbe društvenih poduzeća.

Neki od razloga ovakve ocjene nalaze se u sljedećem: dionice se pretežno upisuju u maksimalno mogućim iznosima, često puta pod određen im psihičkim pritiscima ili pogrešnim uvjerenjima o odnosu između dioničarstva i zaposlenja, zatim određenog straha od podr-žavljenja firme i slično, dok se vrlo malo dionica kupovalo gotovim novcem, budući se pretvorba pro-vodi uz prosječne plaće od svega 100 DEM, dakle u bitno drukčijim uvjetima od onih koji su na pros-ječnoj plaći od 800 DEM, ili odlučujući kada se određivala temeljna konstrukcija pretvorbe.

Novca od prodaje poduzeća na koji je država prvotno računala, nema ili ga nema u očekivanim ko-ličinama, što je posljedica pretho-dne konstatacije.

Iz tih razloga, sekundarno tržište vrijednosnih papira nema čime ra-diti, pa bi zadržavanjem ovakvog stanja trebale proći godine da bi ono i profunkcionirala.

Mali dioničari , dakle svi oni koji su upisali dionice s popustom od 20.000 DEM, a takvih je svega 15 posto od ukupnog broja uposlenih u Hrvatskoj, sve više posustaju u otplati, zbog sve nižeg životnog standarda, pa bi se zadržavanjem sadašnjeg stanja moglo dogoditi da i taj dio vrijednosti Imovine vrlo brzo prijeđe u državne fondove.

Potencijalni strani u lagači u do-sadašnjem tijeku pretvorbe bili su izbačeni Iz dosega »Zatvorenih« pretvorbi malih l srednjih podu-zeća, a jedino bl to moglo utjecati na dotok nužnog svježeg kapitala, a time l na značajne promjene u upravljanju l rukovođenju poduze-ćima, njihovo restrukturiranje te stvaranje visokoprofitabilnlh l pro-speritetnih firmi.

U sadašnjem trenutku svi ti kva-litativni elementi nedostaju, što znači da sve ostaje kako je l bilo priLe.

Sto l kako dalje činiti na brzoj, učinkovitoj, all l pravednoj pri-vatizaciji?

- Oko toga pitanja potrebno je postići konsenzus svih bitnih fak-tora u našoj Republici, a prije svega Vlade i sindikata.

Naime, smatram da nam zaje-dnički ci lj nakon početn ih isku-stava mora biti : unaprijedili kvali-tetu pretvorbe l ubrzali privatizaciju kao konačni cilj vlasn ičke pre-tvorbe, a što smatram ključn im ele-mentom u uspostavi tržišne pri-vrede i prik ljučivanju Hrvatske ra-zvijenom svijetu.

To uključuje prije svega potrebu

đa se izvrše l odgovarajuće izm-jene i dopune postojećeg Zakona o pretvorbi.

Mali dioničari do sada su otplatili samo tri posto od upisanih dionica, i upravo zbog toga, budući da je riječ o maloj svoti, smatram da nije nikakva zapreka za promjenu Za-kona, tim više što je očito da sa sadašnjim kretanjem plaća, i isto-dobno znatnim povećanjem rata za otplatu dionica od pet do deset puta, mali dioničari bl blll prisiljeni odustati od daljnje otplate upisanih dionica.

U narednoj fazi pretvorbe, sma-tram vrlo bitnim prići podjeli dijela dionica koje se nalaze u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatitzaciju, što bi dovelo do nekoliko poslje-dično izuzetno pozitivnih rezultata. Prije svega, a što je i najbitnije, došlo bi među inim do dijelom pra-vedne, stvarne i brze privatizacije.

Drugo, to bi bilo i pravično ~ešenje, jer bi zaposleni i ranije zapo-sleni dobili povratna ono što su vlastitim odricanjem desetljećima stvarali, odvajajuć l od svojih plaća. Na taj nači n bili bi jednim dijelom obeštećeni i oni radnici koji su ostali bez zaposlenja i prava na kupovinu dionica uz popust, a čije su firme otišle u stečaj .

Sl ijedeći značajan dobitak bio bi, formiranje u Hrvatskoj dinamičnog tržišta kapitala, jer bi se dionicama moglo stvarno trgovati, dok po sa-dašnjem modelu pretvorbe dionice imaju pristup tržištu tek nakon pet godina, koliki je rok za njihovu ot-platu. Sve bi to doprinjela i pobolj-šanju socijalnih prilika sada gole-mog broja osiromašenog pučanstva u Hrvatskoj. Dakle, prvi zada-tak je podjela dijela dionica, a za-tim prodaja preostalog dijela, l to iskljućivo za gotov novac.

Slijedeći naš argumentirani pri-jedlog a ujedno l zahtjev je, da dio novca od prodaje poduzeća sa po-dručja određene županije, ostane u toj županiji, a poradi ulaganja u razvoj l novo produktivno zapošlja-vanje, a time l vrlo efikasno rješa-vanje sadašnjih teških posljedica rata, velike nezaposlenosti, a time l posvemašnje socijalne ugroženo-sti.

Ostvarene dividende od onog di-jela vlasništva koje nakon podjele dionica preostanu državi ne smiju ulaziti u proračun za financiranje uobičajen ih državnih troškova, već za restrukturiranje poduzeća, očuvanje postojeće zaposlenosti l po-većanje efikasnosti poslovanja po-duzeća.

Privatizacija neminovno na-meće l pitanje odnosa rada l ka-pitala. Kakav je Vaš stav o tome?

- Pretvorba, odnosno privatiza-

-:Razgovarala: .. , ,-.,:. , _ _,TIHANA KOSTADIN :; , . ~·" ' ""'-t \ .. ' .· ' ',• .. ,::J..tf.·~, ... ·~~ ... lo·l .·

• • • ·~ ~ 1, ·~ , " li.-v r·~ ."• •

cija u našim uvjetima treba dovesti do daljnjeg razvoja države i dru-štva, efikasnijeg gospodarstva, ali ne preko leđa i na štetu radnika ili građana Hrvatske.

Vlasnik ili vlasnici i menadžment firme, moraju imati i određene oba-veze, među inim l da sa sindikatom poduzeća sklope kolektivni ugo-vor, a to znači da poštuju dostojan-stvo radnika i adekvatno plate ci-jenu rada. Nedopustivo je da netko postaje ili se ponaša kao vlasnik poduzeća bez ulaganja sredstava, nekontrolirano otpuštajući radnike, ili bezočno lzrabljujući njihov rad. Pri prodaji dionica poduzeća jav-nom dražbom i pri stvarnoj privati-zaciji koja je nužna, mora se voditi računa i o ponuđenom sadržaju poslovne politike, koja se nudi od strane potencijalnih kupaca.

Prije svega, kupac se mora izja-sniti da li svi zaposleni ostaju ·na radu, predložiti program doškolo-vanja i prekvalifikacije za određeni broj zaposlenih , ~oji su eventualno ekonomski i tehnološki višak, za-tim otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje uvjeta rada zaposle-nih, a značajan je i stav kupca prema plaćama uposlenih u kon-kretnom poduzeću koje želi kupiti. Dakle, zaposleni i njihova egzi-stencija, kao i programi novog za-pošljavanja moraju biti odlučujući faktor pri odluci o prodaji poduzeća domaćim ili stranim Investitorima.

Zato smatram da o odnosu rada i kapitala u Hrvatskoj kao našoj sa-mostalnoj državi, koja kreće put kapital izma, mora doći l na ovom planu do potpunog l općeg kon-senzusa, jer bi u suprotnome pos-ljedice mogili bill nesagledive, po-sebno na socijalnom planu.

Pretpostavka da te loše zamke izbjegnemo upravo je kvalitetan, našim sadašnjim uvjetima primje-ren novi Zakon o radu, te participa-elja uposlenih u odluč ivanju o svim pitanjima koja zadiru u materijalne i socijalne interese radništva.

Pretvorba i privatizacija moraju potvrdili da je Hrvatska socijalna i pravna država, koja želi imati rav-nopravan odnos između rada i ka-pitala, a brigu o socijalnoj kompo-nenti kao jedan od temeljnih uvjeta razvitka tržišnog gospodarstva.

Nadam se da će daljnji tijek pri -vatizacije i promjena radnog i soci-jalnog zakonodavstva ići u tom pravcu. Optimizam gradim i na te-melju prošlotjednog susreta l do-govora naših predstavnika sa pre-mijerom Valentićem o osnivanju državnog socijalnog vijeća, odno-sno tripartitnog tijela sastavljenog od predstavnika Vlade, sindikata i Gospodarske komore koje bi se sustavno bavilo tekućim socijalnim i gospodarskim pitanjima u našoj državi.

_. Opća zanatska ·zadruga ·.. ~- .··

USPRKOS POTEŠKOĆAMA, USPJEŠNO Poslovanje Opće zanatske zadruge u prošloj godini zavr-

šilo je uspješno, usprkos svim ratnim teškoćama, jakoj kon-kurenciji u građevinarstvu - kratki je sažetak djelovanja za-druge karlovačkih obrtnika, o kojem je bilo riječi na godiš-njoj skupštini.

Ukupan prihod koji je ostvarila zadruga tokom 1992. godine iz-nosi 510 milijuna HAD, a ostva-rena dobit 4,36 milijuna HAD. Taj poslovni rezultat ostvarilo je 46 za-drugara koji su aktivno kooperirali preko ove zadruge.

Tokom protekle godine zadru-gari su pristupull l osnivanju kon-zorcija za obnovu l razvoj grada Karlovca kOJI bi trebao biti organ1zl-

ran na razini karlovačke Regio-nalne komore. Svrha osnivanja ovog konzorcija bila bi organizira-nje postojećih građevinskih podu-zeća l biroa u Karlovcu sa ciljem da se odupru jakoj konkurenciji vanjskih građevinskih poduzeća koja se pojavljuje na karlovačkom području . lako organiziran, konzor-cij još uvijek nije počeo djelovati.

Osim pomanjkanja poslova koje

je pratilo prošlogodišnje poslova-nje zadrugara bio je prisutan l pro-blem naplate Izvedenih radova. Uslijed teškoća u radu, zadruga je učin ila l unutarnju reorganizaciju ukinuvši neka radna mjesta.

Na godišnjoj skupštini zadrugari su govorili o problemima koji prate njihovo poslovanje, a najaviše je bilo riječi o visini manipulativne marže.

Za direktora zadruge imenovan je dosadašnji vršitelj dužnosti dipl. Ing. građ . Zlatko Ćordašev, a na prijedlog zadrugara promjenjen je naziv Opća zanatska u Opća obrt-nička zadruga.

M. BAS ić

. : · ·, . IZ MEDICINSKOG CENTRA · e otvorene nove ambulante na Lusc1cu BO JE ZDRAVSTVENE US LUCE

Prošle srijede na Luščlću je otvoren još jedan vrijedan medicinski objekt, građen sredstvima samodoprinosa. Mještani tog dl-jela grada dobili su na upotrebu dvije ambu-lante opće medicine i zubnu ambulantu, koje će raditi u dvije smjene.

Na prostoru od 220 kvadratnih metara korisne po-vršine ambulante su vrlo moderno opremljene. Ukupna vrijednost objekta Iznosi 603.435 DEM. Ra-dovi na ambulantama počeli su 1990. godine i trebale su biti završene u lipnju prošle godine. Ratne prilike i stečaj u nNovotehni cc , koja je gradila ambulante, usporili su radove, pa je završena s gotovo godinu dana zakašnjenja.

-Zahvaljujemo svim Karlovčanima, koji godinama odvajaju novac za gradnju zdravstvenih ustanova, članovima Odbora za samodoprinos s kojima smo zaista dobro surađivali i koji nikada nisu bili u nesu-glasju kod odluka u što će se koristiti novac iz samo-doprinosa, a i našim radnicima Medicinskog centra

koji su zaista podnijeli velik teret rata na svojim le-đima, naglasio je mr. Vladimir Cvitanović, ravnatelj Medicinskog centra.

1 ovaj objekt posebno obavezuje sve djelatnike da savjesno i besprijekorno obaviJaju svoj posao, kao što su to radili u vrijeme ratnih razaranja, rekao je gospodin Cvitanović . Time Medicinski centar neće stati u gradnji i opremanju novih ambulanti. Već se intenzivno obavljaju pripremni radovi na gradnji am-bulante u Šišljaviću. Uz pomoć Rotary kluba i obitelji Režak, izgradit će se ambulanta koja je stanovnicima Šišljavića itekako potrebna. Planira se i gradnja am-bulante na Berlinu, koja se već i nalazi u planovima samodoprinosa za zdravstvo. Potrebno je urediti i ambulantu na Dubovcu, gdje je do sada bio smješten dječji odjel. Svi ti objekti omogu~it će Karlovčanima da dobiju brzu i kvalitetnu medlctnsku uslug_u.

Z.PULEZ

~ ; . · ··uz 12. svibnja Dan sestrinstfia r ,· · .

POŽRTVOVAN, ODAN, NE EBIČAN POZIV e Pomoći drugome u nevolji, olakšati tegobe drugima, biti samozatajan, nesebičan, požrtvo-van, sve su to odlike koje se trebaju stopiti u jedno - sestrinsko zvanje. Medicinske sestre, jednostavno zvane sestre, imale su u srijedu. 12. svibnja svoj dan, Dan sestrinstva. Obilježile su ga kako i doliči ovoj struci bez mnogo buke i slavlja u predahu između svakodnevnih po-slova, sa lijepim riječima i buketima cvijeća.

Na prigodnoj proslavi u bolnici na švarči u nazočnosti ravnatelja Medicinskog centra prim. mr. sci. dr. Vladimira Cvitanovića i medicinskog osoblja, o se-strinskom zvanju danas i njegovim počecima govorila je Marija Blau horn predsjednica Hrvatskog udruženja sestara, ogranak Karlovac.

Sestrinsko zvanje javlja se relativno kasno, kasnije od liječn ičkog. Počinje samaritanski, često iz religioz-nih pobuda i iz solidarnosti u različit im oblicima, uglavnom neprofesionalne pomoći i pomaganju bole-snicima.

Razvojem društva javlja se potreba za organizira-nim i institucionaliziranim obrazovanjem, a utemelji -teljica takvog pristupa bila je Florance Nightingale (1820 - 1910.). Poznata je kao ndama sa svjetilj-komcc, njen primjer svijetli l danas, jer je umjesto lagodnog života kakav joj se nudio u kući bogatih roditelja, odabrala mukotrpan i opasan poziv osobe zabrinute za druge.

Priznanje povodom Dans sestrinstva fici Službe operacije l sterilizacije preda/ll BnJnkB Vut-lcovlć, glavna sestra Medlclnslcog centra Ksrlo'lliC. Ije ove ustanove ispunilo je svoj radni zadatak u bolnici, na terenu i prvim borbenim linijama. To je i za ustanovu l za njene radnike novo iskustvo i nove spoznaje.

Rad medicinskih sestara i tehničara ispunjen je svakodnevnom brigom i pažnjom za druge, za paci-jenta, a to je došlo do izražaja naročito u ovo vrijeme nametnutog nam rata. Trebalo je danonoćno pod teškim okolnostima organizirati najbolju medicinsku pomoć branite ljima domovine l ranjenim civilima. U karlovačkom Medicinskom centru, i usprkos odlasku njihovih dojučerašnji h kolega i kolegica na drugu stranu, uspješno požrtvovano l nesebično obavljaju svoje poslove. Stručno i predano svatko na svom radnu mjestu, a neki i sa osobnim tragedijama, osob-

Tradicija je da Hrvatsko udruženje sestara za D~ sestrinstva svojim članicama i članovima dodjeljuje priznanja za požrtvovan, stručan i prim je ran rad. ~e godine takvo priznanje dodijeljeno je Službi operaCJJ9 i sterilizacije za za požrtvovan, uspješan l nadasve stručan rad obavljen u teškim uvjetima prilagođenim nametnutoj situaciji. Priznanje koje je uručila Branka Vučković, glavna sestra karlovačkog Medicinskog centra, primila je Majda Bakšić šefica Službe opera-cije l sterilizacije.

Regionalna komora Karlo-vac

Kako stvarati poslovni Image, kako postati efikasna poslovna tajnica, kako koristiti suvremenu Informacijsku tehnologiju u postizanju tih ciljeva dobit će odgovor po-laznice trldesetsatnog tečaja kojeg organizira Hrvatsko gospodarska komora, Regionalna komora Karlovac. Se-minar za poslovne tajnice započeo je 6. svibnja predava-njima dr. Pavla Novosela l dr. Smiljane Leinert- Novosel u prostorijama Regionalne komore Karlovac, a ostali dio programa odvijat će se u Informatičkom kabinetu Indu-strijsko obrtničke škole.

Cjelokupni program seminara obuhvaća sedam temat-skih cjelina, poslovna komunikacija - osobni Image l usp-jeh na radnom mjestu, komuniciranje poslovnim odljeva-njem, Informacijska tehnologija l njene mogućnosti -odraz na efikasnost, osnove rada na osobnom računalu • komanda MS - DOS - a, oblikovanje teksta pomoću Infor-macijskog alata, upoznavanje sa programom • kompjuter-ska poslovna tajnica (KOMPOT) l upoznavanje sa progra-mom Side Klek.

Ovaj program Regionalna komora Karlovac realizira u suradnji sa Industrijsko- obrtničkom školom Iz Karlovca, Informatičkom tvrtkom »BMB Netkom«, te eminentnim stručnjacima komunikologije l informatike. ·

MIRJANA BAŠIĆ

MIRJANA BA$1Ć

Produžen natječaj Turističkog društva za turističku fo-tografiju:

VELIKI INTERES

Natječaj za turističku fotogra-fiju Karlovca, produžen je do kraja svibnja, zbog velikog Inte-resa fotografa - amatera. Zainte-resirani za sudjelovanje u natje-čaju sami su predložlli produže-nje roka l zbog meteoroloških l vegetacljsklh uslova koji se po-boljšavaju Iz dana u dan. TakO će l fotografije biti kvalitetnije.

Iz Turističkog društva Kar-lovca (koji su organizatori natje-čaja), podsjećaju da se primaJu negativi amatera sa raznim mo-tivima Ksrlovca, a prednost Imaju prepoznatljivi objekti, spomenici, svakodnevna zani-manja Karlovčana, značajnije priredbe l sve ito autori fotogre-flje misle da bl moglo koristiti za Izradu razglednica 1 propagan· dnog turističkog materijala.

Uz nagrade, najbolje fotognt-flje će se l otkupiti po nonnatl· vima autorske agencije, sazne-Jemo od gospodina Dragora Nl· kolića Iz Turističkog druitva.

TIHANA KOSTADIN Karlovački tjednik · ,; . . . 20. svibnja 1993.

l

Us 'tTefl_l

l n!ej ~~ ~ ~ bei VU/ !

Jos ćer 8Sj 90SI u d ~ se

D udruženje~~ ;una 1 aanovuna . .uućalll prim~ lt~

·;ef jellO je Siuž!i ~ ~· uspješaJII r. lkimtrtietima~ ~koje je~

aćl~ ilJI ... šefica.,.......

MiRJANA &.

cr~~---------------------=us~t~u~p~Ue~n~a_s~t_ra_n_i_ca ________________ ~--------7 Oza/jske novosti Druga Sjednica VUeća općine Ozalj

IZABRANO POGLAVARSTVO OPĆINE OZALJ čunskih sredstava za rad mjesnih od-bora u tekućoj godini. U jedinstvenom proračunu za općine Ozalj l Žakanje za ove namjene osigurana su sredstva u

visini 25.000.000 HAD od čega je 1 0.000.000 HAD određeno za redovne djelatnosti, a preostalih 15.000.000 HAD za Investiciona ulaganja. Ova sredstva razdijeljena su za J?Otrebe mje-snih odbora općina Ozlja l takanja.

Pod prvom toćkom dnevnog reda bilo je rijeći o Izboru članova općinskog po-glavarstva. Načelnik gospodin Zdravko Klanfar predložio je sljedeći sastav ovog tijela po resorima. Za gospodar-stvo i financije gospođu Mariju Gemeri, za komunalno stambenu djelatnost ger spodina Mladena Kobasića, načelnikov prijedlog je bio da resor poljoprivrede vodi gospodin Mihael Marinćlć, a ~oistvo, kulturu i šport gospođa Dragica Mrakužić, za zdravstvo predložen je dr. Zlatko Demeter, a za poslove uprave gospodin Ante Kokić. Vljećnlci su ova-kav prijedlog kasnije glasovanjem l po-tvrdili, s time da će se o članu općinskog poglavarstva kojem će prfpasli ver

đenje resora gradltel[stva i zaštite oker liše odlučivati na sljedećoj sjednici Vl-jeća. Po odredbi odluke o privremenom ustrojstvu općine Ozalj u poglavarstvo koje broji devet članova ulaze i pročelnik Sekretarijata za poslove uprave go-spodin Antun Milinković kao l načelnik općine gospodin Zdravko Klanfar.

Također na ovoj sjednici donijete su l Izmjene odluke o komunalnoj naknadi u smislu povećanja cijena Komunalna naknada plaćat će se na podrućju ove općine po zonama, a Iz tih sredstava u prvoj zoni bit će financirana javna rasv-jeta l uređenje zelenih površina, a u dru-goj zoni održavanja nerazvrstanih cesta l ostalih komunalnih potreba.

Na kraju sjednice vijećnici su usvojili informaciju o poslovanju Komunalnog poduzeća Ozalj u protekloj godini s kon-statacijom da se u narednom razdoblju iznađu sve mogućnosti kako ovo podu-zeće ne bl viša ostvarivale gubitke. Osim toga zbog aktuelne pretvorbe vla-sništva usvojene su l Izmjene l dopune odluke o osnivanju l organiziranju kcr munalnog poduzeća u sklopu ćega je imenovan l novi upravni odbor dok je za direktora Komunalnog Imenovan ger spodln Dubravko Ilijanić.

U nastavku rada donijeta je odluka o naknadi troškova i izgubljene zarade vi-jećnicima i članovima poglavarstva, a utvrđen je i koeficijent 5, a kao osnov za izračun plaće načelnika . Nadalje Ime-novani su članovi komisija za utvrđivanje prometne vrijednosti nekretnina i za naknadu poljske štete. U nastavku rada usvojena je odluka o raspodjeli prora-

: .. zasjeda/o Vijeće opcine žakanje

snim odborima. U nastavku sjednice bilo je rijeći o

komunalnoj naknadi, pa je lako zaklju-ćeno da će se iz tog Izvora podmiriti računi za javnu rasvjetu za 4. l 5. mje-sec. Budući je cijelo područje općine žakanje u sklopu druge zone komu-nalnu naknadu plaćaju semo pravne osobe odnosno ustanove, poduzeća l obrtnici, međutim u narednom razdoblju za financiranje javnih potreba naplaćivanje ove naknade bit će pro~ireno.

1 Na kraju sjednice vijećnici su prihva-vremenom općine imenovanje predlagao je vrijednost tili informaciju o financijskim rezultatima

koeficijenta 5,1 međutim usvojen je pri- poslovanja Komunalnog poduzeća njezino poglavarstvo umjesto dosada predviđenih 5 Imat će 7 članova Resor društvenih djelatnosti na području op-ćine Žakanje vodit će gospođa Željka Janjac, djelatnosti urbanlzm~ l gradi-teljstva gospodin Nikola Sopć1ć, a stam-beno komunalne gospodin Antun Mra-vunac. Resor gospodarstva l poduzetni-štva povjeren je gospodinu Branku Cu-ligu, a poljoprivrede i turizma gospodinu Josipu Bnegaru, za poslove uprave bit će nadležan gospodin Antun Milinković, a sedmi član poglavarstva je načelnik gospodin Dragutin Sudac.

l'edlog samog načelnika gospodina Dra- Ozalj, a u izmjenama l dopunama od· 1 s1 5 o luke o osnivanju l organiziranju ove gulina Sudca da koeficijent zno ' · firme Između ostalih stoji da je uz op-Nadalje Imenovana je komisija za

1 .

utvrđivanje prometne vrijednosti nekret- ćlnu Ozalj osnivač komunalnog općma nina ova komisija bit će zajednička 1 za Žakanje. Vrlo dugo rasprava je vođena opći~u Ozalj i žakanje, što ~Ije stućaj sa po pitanju Imenovanja direktora Komu-komiSiJ'om za naknadu polJske štete u nalnog poduzeća . Sa jednim glasom

1 ZA devet PROTIV l 3 SUZDRžANA vl-kojoj su Imenovani: kao predsjedn k An- j-":.lci općine Manje nlsu prihvatili pri-. tun Milinković, te članovi Vilko Zvonkcr ""'' vić 1 Daniel Laić . Također je donijela 1 jedlog upravnog odbora KOP-a u sveZI

č klh ed imenovanja direktora, kako su to učinili odluka Q raspodjeli prora uns sr - ozaljski vijećnici !men ujući na to mjesto stava za redovnu djelatnost mjesnih od- gospodina Dubravka ll ljanića. OVo po-

U nastavku rada žakanjski vijećnici donfje li su odluku o naknadi troškova l Izgubljene zarade vijećnicima l ćlancr vima poglavarstva, kao i odluku kojom se utvrđuje koeficijent za izračun plaće

bora u ovoj godini. Mo:!:e 5e reći slmbo- duzeća zajedničko je za obje općine, pa ličan iznos od 3.434.000 HAD raspore- u svezi svih odluka mora biti postignuta đen je na devet mjesnih odbora općine suglasnost. OVakva situacija nameće žakanje. Ključ za raspodjelu ovih sred- pl

1 j ~

stava je broj domaćinstava, stanovnika 1 potrebu ponovnog ras s van a na.,e-katastarskl prihod a:.po::::.!:po::::;l~ed=l:.::nl:;:m:..:m~j::.e-__ ćal_:_a_za_n_av_ed_en_o_ra_dn_o_m_j_es_to_._1

PLANOVI MJESNIH ODBORA

ŽAKANJE Načelnik gospodin Dragutin Sudac l predsjednik op-

ćinskog vijeća gospodin Nikola Sopćić proill tjedan au u zgradi općine bkanje održali autanak aa predsjedni-cima tamoinjlh mjesnih odbora. Na samom početku ovoga skupa nazočni au bill upoznaH aa odlukom o privremenom ustrojstvu općine žakanje, 8 posebnim na-glaskom na privremeno funkcioniranje mjesne samou-prave.

Nadalje je bilo rijeći o financiranju stanja na žiro C:ću".~ma . nih odbora pa je tako bilo vidljivo koji su nJI u

;;:t~klom razddblju bill aktiVni u smislu lnvestlcijs~h ~la~~~ nja Glede toga konstatirano je da ova sredstva e a prij~ koristiti zbog aktualnih lnflatomlh kretanja. ~~~j:~ razgovaralo se l o planovima rada za nar~;~ ":~a~io svoj odbor Kamanje jedini je u pismenom ~ l . nosti na program Iz kojeg treba Izdvojiti, hvale vnjed~e, =ovoreno pripremama za Izgradnju nove škols: ~g~ ~~~na također je da ostali mjesni odbori u roku v ' Izrade svoje planove rada.

Najdufa rasprava na ovom sastanku vođena je po pitanju financiranja javnih potreba l načinu prikupljanja-~red.statig~~

• bl je podmlnvanje v"" pns Momentalno najveći pro em j da će oni mjesni ra""na za javnu rasvjetu. Dogovoreno e

"" j. žiro računima nave-odbori koji još Imaju sred~tava na svo lm će ostati ove dena dugovanja podmlntl iz lih Izvora, dok d sa

1 naknade prema o -račune platiti iz prikupljene komuna nl e j 'avnih potreba na dašnjoj odluci, a za buduća financ ran a l al _ podrućju općine takanje viii! će se naplata komun ne na knade kako se planira počevši od 1· lipnja.

žal< jske općine na kraju Predsjednici mjesnih. odbora :om održavanja javnih

ovog sastanka upoznati au sa raspor sklopu ćega će tribina o sigurnosti prometa na cestam.a. u

pučanstvu biti pojašnjeni l carin~~:::~~uradnje, općinsko Kako je dogovoreno, a u svez bora ovakove sa-

poglavarstvo sa predsjednicima mjesnih od st k tl • ano svakog mjeseca.

- - 3.

ŠTIOČE CIJENJENI! oprosfl tto smo na »tl« all prijatelju se sva-

kom tako obraćamo· zar ne?l u ovom ratu mnogi je pralljeplh crkava _sru-

šeno 1 un/jteno to nam je znano. Ml stara zu pa 56 javljamo 1 kucamo na vaše dobro srce da nam pomognete. Župa Lipnik je doista stara, l zato 1 Ozalj spada pod »Lipnlčkl dekanat«. u 26 sefa Ima 1293 duše/ Previše praznih kuća/ To je rodna župa Juraja (»Jurčeka«) Krl· žanića, u Ribniku dvorac na vodi vlasništvo nekada Zrinskih l Frankopana Ooš samo jedan u cijeloj Europi). Kraj ljepši nego Svicarska jer je naš 1 Tvoji Uvijek Hrvatska, pa l onda kad je bila »Lijepa nata« rellqulae rel/quarum rag-num Croatiae (ostaci ostataka kraljevstva Hrvatske} 1 sada je slično. Stiješnjeni all ne pokoreni.

Crkva je popravljena 1780. godine. Građ_ena je u baroknom stilu (nadogradnja). Svet/ste l toranj daleko su stariji (nema podataka). Crkva nije stradala u ratu nego od zuba vre-mena 1 na više mjesta prokišnjava l zato se uz Božju 1 Vašu pomoć odlučismo »staru ljepo-ticu« vratiti u prvobitni sjaj. Početak je krovi· šte, zar ne?!

Ako smo pobudili Tvoju dobru volju - svoj prilog bez obzira koliko velik (velik je kad je od s;ca} možeš postati na dinarski račun »Karlovačka banka« 321D0-62o-16 br. knj. 011 827101-403725-5 oo 1 devizni: »Karlovačka banka« br. 321D0-62o-16 br. knj: 011 727/0 079872-8 001

Zs svaki dar velika HVALA/ P. S Dođite 1 na dobrotvornu vrtnu zabavu u

sa,;, Lipnik (ako bude kiše bit će u Ribniku) l na Euharistijsko slavlje koje će predvoditi

reuzvlšenl 9- biskup Culej u 11,00 sati, te ~te svojim prlsustvom pomoći crkvu, a sebe razvese/ftl. Poslije misnog stavlja odmah ns-stupa mladi band »Passage« iz Osijeka. Samo

š nuti· »nisu naivni, u zadnjih mjesec l =l :t nastupali l prst/fl: Kiću, Mišu, 01/ventl Josipu Lisac« t Uvjerite sa l sami! Po starom ob/ćaju: licitar, pečenje l piće l to ne zabora·

29 1 30 svibnja već od 12,0() sat/. vite - - iuPLJANII tUPNIK ŽUPE LIPNIK

Predstavljamo Dioničko društvo žEčE (2):

Piše: TIHANA KOSTADIN Foto: DINKO NESKUSIL

d d Karlovac

KLJUČ VAŠEC USPJEHA

Bitno je poznavati tržište Organizirani su u nekoliko ~jela: .~abava,

prodaja, uvoz - izvoz, transport 1 sklad1sta. Sve to posluje kao jedna cjelina, jer jedno bez dru-gog ne može. •

Prodaja je organizirana kroz putnu sluzbu, gdje ljudi osobnim angažmanom obilaze kupce i donose bitne infonnacije sa tržišta Tržište treba poznavati, jer infonnacije o potrebno'!' asortimanu i količini neophodne su za proi-zvodnju. Bitno je to i za rukovodstvo! k?d dono-šenja pravih odluka u P_?slovnoj po~1tic1. .

Uvozno • izvozna sluzba postala Je vrlo b1tna raspadom bivše Jugoslavije, je~ je t~da izgub-ljen dio tržišta . . Na to .~e ~dručj.e, na1me, puno izvozila, a gub1tak trz1šta 1znos1 ćak 50 pos_to. Sada se izvozi u Sloveniju, pokušava se 1 u Makedoniju, te nešto u BIH. Izvoze tako~er u Italiju, Njemačku, Poljsku, Bugarsku, SAD 1 Ma-roko.

čavli • najpoznatiji izvozni program Cavli su svakako najpoznatiji proizvod po?.u-

zeća i po tome je ŽECE poznat gotovo u CIJe-lom svijetu. Iz široko~ aso~ima~c: čayala, gl~vninu izvoza čine potk1vačk1 čavli, sto Je tradicio-nalno, jer se ovaj proizvod u tvornici izrađuje od njenog osnutka. Dugogodi~nji ugo~?ri sa ~tranim partnerima, dokaz su 1 garanCtJa kvalitete proizvoda ŽEĆE - a. . _ .

Gubitak tržišta nastoji se nadoknadili usvaja-njem novih proizvoda. Stalnim ulaganjem u su-vremenu tehnologiju i usavršavanjem st~~čnog kadra, nastoji se držati korak sa razvijenom svijetom. .

Kao jedan od problema u poslovanju, gospo-din Medved ističe financijsku nediscipllnu i ne-likvidnost trgovačkih kuća i drvnih industrija koje proizvode stolariju, a u mj~~ečnoj ~ealiz~ciji učestvuju sa cca 40 posto. Cijene koje traze slovenske trgovačke kuće (preko kojih se izvoze.proizvodi ŽEĆE - a) su svjetske, a siro-vina koja se iz Slovenije nudi, nije po svjetskim cijenama. No, u ŽEĆE - u nastoje ~z sve !e-škoće zadržati poznatu kvalitetu pro1zvoda, jer samo time, može se osvajati tržište.

Sirovine za proizvodnju uvoze se uglavnom iz Slovenije; to su tvornice "željezarna« Jese-nice, "cinkarna" Celje i »Kemična tovarna« Pod n art.

U budućnosti • još bolje Prošle l ove godine, uz smanjeno tržište,

proizvodnja je bila snabdljevena sa svim potrebnim sirovinama za opseg proizvodnje prilagođen novom tržištu.

Osluškivanje tržišta je Imperativ zaposle-nih u odjelu Prodaje, koji svoje Informacije kanallzlraju dalje u razvojni odjel, gdje se upotpunjuju Informacije l radi na stvaranju novih proizvoda.

Želja im je da usvoje otklopno • zaokretni okov za prozore, te izradu cilindara, a žele ući i u proizvodnju brodskog okova. Tržište i vrijeme pokazat će svoje. Svi ti programi iziskuju nove investicije, all i mogućnost povećanja prometa za čak 40 posto.

No, sve te probleme, ŽEČE uspješno pre-vladava dobrim poslovanjem, a naš sugo-vornik zaključuje konstatacijom da je ŽECE Imao, Ima l Imat će sasvim sigurno svoje mjesto na domaćem l svjetskom tržištu, a pretvorbom koju su nedavno Izvršili, uz značajan angažman radnih ljudi- dioničara, poslovanje treba biti l biti će u budućnosti samo bolje.

=-.: •

7

Svoju dugogodišnju tmdlclju u prof· zvodnjl čavala ŽEČE nastavlja uvođenjem Inovacija, koje ss ne provode samo specijalizacijom po namjeni, već l po df· menzljama čavala. Proizvodnja se prila· gođava traženim debljinama l dužfnama, te uvođenjem suvremenih trgovačkih l transportnih pakovanja. Kao odgovor na zahtjev novih građevinskih tehnologija l primijenjenih materijala, proizvode se, razvijaju, pored klasičnih, l nove forme u proizvodnji građevinskih l namjenskih čavala.

Treba naglasiti/ činjenicu da je ŽEČE jedina tvornica potkfvačkfh čavala u Evropi.

Tako je spojena dugogodišnja tradicija 1 korištenje modernih metoda l tehnolo-glja. Ta dugogodišnja tradicija poznata je širom svijeta, zahvaljujući kvalitetnoj sirovini l proizvodnji na suvremenim strojevima koje opslužuju Iskusni/ vješti radnici.

ar v

~B ________________ d_og~o_d_U_o_s_e ___ d_o~ga_a_a_s_e __ ~d~o~g~od=l~t~ć~e~s~e------------------~~~ REA_Qlf!.AN.I_A .

ČIJIM PERJEM SE KITI BENDEROV AUTOBUSNI KOLODVOR

Ćitao sam dva intervjua u Karlovačkom tje-dniku od 6.5.1993. godine u kojima Između osta-log stoji: Gradonačelnik gosp. Ivan Benić: »Komunalni

sistem najveći problemi«. Direktor Autobusnog kolodvora d.d. gosp. Branko Wasserbauer: »Trži-šno razmišljanje, tržišno djelovanje«. Sve u su-perlativu.

Dakle komunalci u svojem životarenju nemaju novca ni za metle, a kamoli za održavanje najnužnije mehanizacije l ostalih potreba za održavanje života grada na 4 rijeke, dok na njihovom Autobusnom kolo-dvoru teće med l mlijeko, pa imaju vremena ćak l za razmišljanje. Nije ni čudo kada je tamo direktor dok-tor nauka.

Direktor gosp. dr. Wasserbauer u svojem intervjuu daje građanima pregled historijata ovog danas d.d. poduzeća sa širokim dijapazonom djelovanja te kaže: .. Koristimo sve«. Registracija sadrži zaista sve djelatnosti od daske do aviona. Poduzeće je nastalo, po njegovom, 1981 . godine

Integracijom jednog dijela Kvarner expresa i saobra-ćajnog dijela autobusnog kolodvora. Vidru je najvje-rojatnije zaboravio, a koja je također 1969-1970. do-šla u tu Integraciju. Kao poduzeće tada u stečaju, 1968. godine počinje djelovati saobraćajni dio, a 1974. postaje OOUR Autotransporta, pa sve do 1981. kada gosp. direktor uspješno preuzima sve u svoje ruke i osamostaljuje 9.a u poduzeće, a sve pod zaštitnim znakom: .. vidra i Capija«. Zaštitni znak nije loš jer je vidra kao rijetka životinja zaštićena zako-nom, a čaplja naša ptica selica u jeseni projde,. a u proljeće opet dojde.

Karlovački tjednik 21 .11.1968. godine obavještava javnost da je 16.11 .1968. godine svečano otvoren novi autobusni kolodvor kao pogon Komunalnog po-duzeća »Cesta« Kar1ovac. Govor je održao direktor Nikica Relić, a objekat je otvorio Vjećeslav Holjevac. (Nažalost danas obojice više nema među živima).

Dalje kaže Karlovački tjednik: .. projekte za kolo-dvor izveo je Zavod za urbanizam iz Karlovca, a kredite za izradnju dalo je poduzeće Kvarner expres iz Opatije i karlovačka općinska skupština".

Dakle Autobusni kolodvor izgradilo je Komunalno poduzeće .. cesta« u čijem sastavu su se nalazile djelatnosti niskogradnja, čistoća i kanalizacija. Bu-dući je u financiranju izgradnje učestvovala i Skup-ština općine grada znači sudjelovali su i svi građani grada Karlovca.

Da bude ironija veća mladi naučni djelatnik uopće ne spominje izvornog vlasnika, tada uspješnog karlo-vačkog poduzeća •Cestaa, a kamoli da se sjeti dje-latnika kanalizacije, čistoće l građevinara, a da ne spomenem neimare direktora Nikicu Relića, Rajnera Ubiša, ing. Stanka Orloma i druge koji su uspješno gradili l brinuli za život grada.

Mislim da nije potrebno nešto više govorili o tome kako su se pojedine radne organizacije pretransfor-mirale u onom sistemu, all danas oko 100 (sto) djelat-nika te organizacije »Ceste«, kanalizacije l čistoće, koji su izgradili l otplatili kredite iz svojih osobnih dohodaka, postavljaju pitanje vlasništva njihove imo-vine i ostvarivanje svojih prava iz pretvorbe na upis dionica, a što im je zbog neobavještenosti uskra-ćeno. (Obavješteni su samo njima dragi ili bolje re-čeno podobni). Iz ovih razloga traži se revizija po-

-

stupka pretvorbe Autobusnog kolodvora kod Repu-bličke agencije za pretvorbu, kako bl se taj otuđeni objekat vratio u njihov sastav, a dohodak kao visoko-profitalilno pogona da se koristi za oporavak nihovog teškog stanja, u koju svrhu su ga i izgradili.

Gosp. direktor kaže da mu je 50.posto »ugroženih« radnika napustilo radna mjesta, te da njihova radna mjesta ne popunjava novom radnom snagu, Oer tko zna moža će se oni i vratiti jednog dana?). O pričinjenoj šteti odlaskom tih ljudi ne govori se ništa u Interv-juu, to će valjda namirili kupce, korisnici usluga lli država.

Sadašnje potrebe popunjavaju se privremenom zaposlenošću i penzionerima na koje se ne plaćaju doprinosi, a i oni koji su napunili radni staž više od 40 godina ne idu u penziju, već kao expert! rade i dalje jer su nezamjenjivi u specijalnoj djelatnosti: .. wir fa-hren lebende Fische«.

Dakle vodi se stroga briga o racionalnom poslova-nju na svim segmentima, kako bi novi vlasnici-dioni-čari ostvarili što bolje dividende, a mi ostali plaćajmo doprinose kako bl burza rada mogla Isplaćivati mini-malce nezaposlenima, a općinsko P9,1avarstvo neka cijedi od male i velike privrede sredstva za popunu proračuna - da održi život grada. lli da čeka, kako kaže gosp. Grkovski u Večernjaku, INO kredite u ćemu je jedini spas. l ml ha Baniji će kamo od tog INO kredita da nam se preasfaltlra pješačka staza na mostu kojim prolaze dnevno tisuće djelatnika, djece i ostalih građana, te da nam se konačno riješi pitanje ruševni h kuća ispred ambulante l prolaza Masarikova ulica i Vrazovo naselje. Dok to stigne možda se to i samo riješi urušavanjem pa će se konačno riješiti buldožerima, koje će komunalci vjerojatno Imati.

Nadalje gosp. direktor daje lekcije državi o trži-šnom poslovanju u ćemu država ne treba primjenji-vati svoje regule. Dakle sve o duhu tržišne ekonomije u privatnom vlasništvu, svakako na evropskom ni-vou.

$to se tiče registracije široke djelatnosti rada firma je registrirana za unutrašnju i vanjsku trgovinu, pa Između sijaset svega i svačega, Izvoz kruha, peciva, meda i mlijeka .... a ja dodajem i »ptičjeg mlijeka ... Baš za ovu djelatnost direktor je ostao bez glavnog suradnika, (čovjeku se nije dalo ići na vojnu vježbu u Hrv. vojsku), radno mjesto se neće popunjavati do daljnjeg, a upisane dionice redovno servisira su-pruJla.

Sto se pak vlasništva tiće Autobusni kolodvor iz-građen l slavlje u funkciju 16.11.1968. godine nije gruntovno knjižen sve do 1992. godine kada ga je gosp. direktor uspio uknjižiti, ad hoc, kako društveno vlasništvo s pravom korištenja, ne više u sastavu Autotransporta već kao samostalno poduzeće.

Mislim da je iz ovoga sve jasno kako se vještim načinom može manipulirati društvenom imovinom l djelatnicima, a profit kroz vlastiti džep usmjeravati u otplatu dionica i doći do privatnog vlasništva. Očekujem da će mjerodavni preduzeti određene

poteze i staviti stvari na svoje mjesto, što djelatnici navedenih organizacija nestrpljivo očekuju .

Spisak sa potpisanim djelatnicima ide u Zagreb sa zahtjevom za reviziju postupka pretvorbe Autobu-snog kolodvora Karlovac.

Predsjednik mjesne zajednice Banija Karlovac Velimir ćunko

ČITATELJI~ REDAKCIJA

»TJEDNIKcc l U ZAGREBU?

~toVIIno ured.ntltvol Pred nekih iest mj~ Javio om \'am se u

vezi kvaliteta n~ •!Qttova6kog •Iednlkau s koJim &llllllnače vrlo zadovoljan. Primjećuje ae to rz članaka kqje očigledno rade pravi l'fo-vfnarl • profeslonalnct. Prvi puta kada sam vam se obraUo bio sam nezadovoljan kYallte-tQm fotografija u listu koJe su bile dosta nele· valltetne l neJa~me Ito je} danas ostalo. Smeta me l to ito .-Kaliovač~og tjednika~< nema na ldosc:lma u Zairebu. Na skoro svrm kioscima u Zagrebu plimfećulem regionalne llstove skoro 1z ciJele Hrvatske kao: •Zagorald list«, •Sisatkl •Jednfk«, •Dubrova~ke novine .. , .. amot&kl glasnik« ltd. Nadam se da ćete nešto za nas kartovaćke ZatJrebčana učiniti kako bl •Karlo\tatlćl tjectnik« Imali u Zagrebu. Inače svlđa}LJ ml se &net v.aiih novinara Gerovca, Pul.ez f Balić a oi kako ne propuAtam pročitati l vrtoanlmJjlvU sportsku stranicu. Zamolio bih vu da na srednjoJ stranici lista malo vlAe dajte :t.abavna itlva .. slikama poznatih ličnosti Jz evt]eta ettt:ade, neito u stilu ~t Glazbenog Izloga~< aa vlfasUma l fotografijama Iz svijeta muzike IJI horos:kopom. Rubrika ito je Imate •Kino Info• je pfev'a~ volim je pročitati jer l sam. doJla pos)ećulem ldno l volim film. Ml-slim da bl ovAtkovf ~lanci privukli mlađe čitateljstvo ... Karlovalikom JjedniJ

dogodilo se - događa se - dogodit te se 9

Pril'erlto· MariJan ~ijt

lNtiJ~ OBVE~NI UDŽBENICI ZA OSNOVNU ŠKOLU ~l;s 11 NOVOJ S KOlSKOJ GODINI ~?L~~T~i::~~~'!!~jetnik u zavodu rv;~ ~ U za školstvo Republike Hrvatske 'mo ·~>a~~ veno u ~~ l štednje le~~ 1 Stimulir~•... tr. lOj """':"% lia)~'P'> l da ćemo · aj ~ tbtjenog ~1 ue~,!Ero. inkatskog "J",'"f.r. je P

~11o _________________________ ku_t_w_~-----------------------~~ e u karlovačkoJ Oradsko} kn}lžnlcl. održan međunarodni kVIz za djecu:

Tako su l karlovački učenici sudjelovali u kvizu što je održan na dječjem odjelu Gradske knjižnice »Ivan Goran Kovačić« . To su učenici petlh i šestih razreda iz karlovačkih osnovnih škola. Njih šezdesetak za kviz su pripremili nastavnici hrvatskog jezika.

Kviz je pod pokroviteljstvom UNESCO - a, a tema se svake godine dogovara na Frankfurtskom sajmu knjiga. Kviz je zamišljen tako da kroz čitanje iste literature ujedinjuje djecu i mladež Europe.

Naziv ovogodišnjeg kviza je »Knjige grade mostove .. , a namijenjen je djeci od 8 do 12 godina. Izbor literature djelomično je prilagođen stanju Izdavaštva i opremljenosti knjižnica u Hrvatskoj. Organizator i pokrovitelj kviza u Hrvatskoj je Gradska knjižnica u Zagrebu. Zbog toga se rješenja nakon sprovedenog kviza šalju u zagrebačku Gradsku knjižnicu.

Djeca naime, na pitanja u kVizu odgovaraju pismeno, a na kraju treba doći do konačnog ~ešenja Svi koji točno riješe, ulaze u obzir za izvlačenje, prvo u Zagrebu. Tamo se izvlači po jedan iz svakog grada i taj učenik dobiva nagradu. Nakon toga, odgovori se šalju u Mainz, gdje se Izvlači jedan dobitnik glavne nagrade.

Pred dvije godine, izvučena je upravo Karlovčanka Maja Vražić. Ona ove godine u šestom mjesecu putuje u Njemačku i sa sobom može povesti najbolju prijateljlcu.

Tako u ovom kvizu, osim znanja treba imati i sreće. Jedna je Karlova-čanka već imala sreće, možda ove godine uspije još netko!

TIHANA KOSTADIN

e Izložba AndriJe Kusanlta u Klubu '90:

POSVEĆENO MAJKAMA KUSANIĆ: ......

.. Ima jedna mala gospa Marija, što sve mi draža biva što je starija. Jer ona me je prvog trudna rod ila, za ruč icu me slabu prva vodila ... Stihovi su ovo iz poznate hrvatske

Iz Otazbene škole:

pjesme »Gospa Marija«, Antuna Gustava Matoša. Pjesma je ova kao simbol majke zapisana u kata-logu izložbe Andrije Kusanlća. ·Izložba je otvorena u Klubu inte-lektualaca, u Banjavčićevoj ulici.

Predstavlmo autora. Andrija Ku-sanić rođen je 1940. godine u Bre-žanima. Završio je Šumarsku školu u Karlovcu l po zanimanju je šumarski tehn ičar. Djelatnik je Hrvatskih šuma, Uprave šuma Karlovac. likovnim radom se bavi od 1967. godine.

Na ovoj izložbi predstavlja se sa 25 radova; crteža olovkom i tušem, pastela, kombinirane tehnike, ke-mijske olovke, a tu su l skulpture u drvetu.

Izložbu je otvorio gospodin An-drija Borovčak iz Sekretarijata dru-štvenih djelatnosti, a program su Izveli učen ici Osnovne škole Ska-kavac i članovi Karlovačkog vokal-nog okteta .

Izložba skulptura l crteža Andrije Kusanića ostaje otvorena do 26. svibnja.

TIHANA KOSTADIN

DVA KONCERTA U koncertnoj dvorani Glazbene §kole, prošli tjedan su održana

dva koncerta, na kojima su svoje znanje l umijeće pokazali učenicl škole.

Jedan od koncerata bio je u organizaciJI puhačkog odjela, pa smo Imali prilike čuti blokflautu, klarinet, flautu, saksofon l trubu. No, puhačl su ovu Internu produkciju »Upotpunili« okupivši još svoje kolege violiniste l klavlrlste.

Tako je ovaj koncert pružio raznovrsnost, alil kvalitetu muzici-ranja, od onih najmlađih, pa do starijih i (u nastupima) lskusnljlh učenika.

Drugi koncert predstavio je dvije učenice na glasoviru. To su Ivona Baršić (učenica trećeg razreda) l Ksenija Lovrek (učenica četvrtog razreda). Predstavile su se djelima Bacha, Mozarta, Czernya, Mendelssohna, Langa, Haydna, Cramera l Chopina.

TIHANA KOSTADIN

e Reprint knjige Rudolfa Strohala: . UZ LUJZINSKU CE· S~v .. ... •' . ·. • • ' • 'lo ' ,. • • \ • • .... ~ • ·) ,. ... il• • • ~j. .. ...

l

Knjiga Rudolfa Strohala "uz Lujzlnsku cestu«, svjedočanstvo je o jednom vremenu i gradnji ce-ste koja je odredila daljnji gospodarski razvoj kraja kojim prolazi. Opisujući svako mjesto, do-bro poznavajući povijest i prilike Gorskog kotara, Strohal je napisao knjigu koja je i nezaobilazni priručnik u proučavanju i istraživanju povijesti toga kraja. Upravo zbog toga, dobro je došao reprint vrijedne knjige, vrlo dobro i lijepo oprem-l en.

Knjiga potanko opisuje sva mje-sta smještena uz trasu Lujzinske ceste. Godine 1803. započeli su radovi na gradnji ove ceste, koja će povezati Karlovac sa Rijekom. Radovi su započeli u najteže doba, uoči velikog koalicijskog rata protiv Napoleona, l trajali su do 1811 . go-dine. Izgradivši cestu do Netretića, u srpnju 1809. godine u Beču umire general Filip barun Vukaso-vić, od teške rane zadobivene u bitki kod Aspena. Tako je cestu ko-načno dovršio francuski časnik Charpentier za vrijeme Napoleo-nove vladavine našim krajevima. Trasa ceste, koja još l danas bez većih izmjena služi motoriziranom prometu, povezuje mjesta Karlo-vac - Stative - Netretić - Pri lišće -

Vukova Gorica - Severin - Vrbov-sko - Moravice - Skrad - Delnice -Mrzle Vodice - Jelenje - Orehovica - Rijeka i od životne je važnosti za Gorski kotar l Primorje.

Upravo sada, 190 godina nakon početka gradnje Lujzinske ceste, u vrijeme gradnje nove l modeme prometnice za Rijeku, Iz tiska Izlazi reprint Strohalove knjige, koju je ovaj autor napisao pred kraj svog života. Strohal je obilazeći Gorski kotar zapisivao narodnu baštinu, bilježio je podalke o postanku na-selja, o glavnim događajima u pro-šlosti, naseljavanju, običajima, prezimenima l podrijetlu pojedinih doseljenih obitelji.

Rudolf Strohal rodio se u Lok-vama, 5. travnja 1856. godine. Ta-dašnju pučku trorazrednu školu polazio je u rodnim Lokvama, a za-lim je osnovno l srednjoškolsko obrazovanje nastavio u Rijeci. Po-tom odlazi na Filozofski fakultet u Zagreb, a nakon završetka studija radio je na školama u Osijeku, Ri-jeci, Bjelovaru i na karlovačkoj Gi-mnaziji, gdje je bio l ravnatelj. Mada je djelovao i radio na mno-gim područj ima, Ipak je ponajviše poznat po svom književnom radu. Knjiga »Uz lujzinsku cestucc svoje je prvo izdanje doživjela 1935. go-dine, a upravo prema njemu, ti-skan je i ovaj reprint, čiji je nakla-dnik Tiskara Rijeka.

TIHANA KOSTADIN

e Oalerl}a »Oaudeamusu Duga Resa: ALFRED FREDI KRUPA

Student zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, naš sugra-đani n Alfred - Fredi Krupa, predstavio se samostalnom Izložbom u galeriJI »Gaudeamus" u Dugoj Resi.

Fredi je ovom prilikom Izložio 11 radova, nastalih ove godine u tehnici akvarela 1 ulja. Radovi nose u sebi jedan dominantan l poznat motiv • karlovačke pejzaže. Od radova u ulju treba Istaći •Autoportret«, koji se nameće kao jedna od najupečatljiviJih slika. U odnosu na prošlu samostalnu izložbu, Fredi ponovno pokazuje napredak, §to je uzrokovano njegovim stalnim radom u slobodno vrijeme, kao l na AkademiJI pod stručnim vodstvom profesora Josipa Blffela l Nikole Koydla.

Izložbu je otvorio profesor Mladen Mulć, ujedno l autor vrlo osmišljenog teksta u katalogu. Preneslmo zato na kraju dio tih misli: »Pomno odabran motiv, vješto lskadrlran l zatim hitri al-gurni akvarelni zapis atmosferilije u Igri čamcima, drvenim mo-stovima, crkvenim tornjem. Fredi Krupa proniče u taj sukus ak-varela nastavljajući bogatu karlovačku tradi~lju akvarela l P-! za-žlzma.cc nH.ANA KOSTADIN

u blstrou »ZEC«:

IZLOŽBA SANJE SLIJEPČEVIĆ

u blstrou »Zecu na Baniji, tokom mjeseca svibnja je otvorena Izložba slika mlade karlovčanke Sanje Slljeoćević. Kako Sanja većini jo§ nije dobro poznata, recimo prvo nekoliko kraćih bio-grafskih podataka. Rođena je 1972. godine u Karlovcu, gdje zavrbva osnovnu l

srednju školu. Umjetničkim stvaranjem počinje se baviti 1991. godine u okviru »Likovne radionice« pod vodstvom prof. Igora Clkuše. Sada je studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Izloženo je devet radova u tehnici tempere na papiru, a radovi su nastali od vremena rada u Likovnoj radionici do danas.

Umjesto osobne kritike, prenesi mo dio uvodnog teksta u kato-logu, kojeg je napisao akademski slikar- grafičar Igor Cl kuša. On prati Sanjin rad od samog početka u Likovnoj radionici l kaže: »Začuđujuća je Jednostavnost manirizma kojom Sanja supro-stavlja znak 1 motiv, mnogoslojnost boje l napetost zbivanja, prlkrlvenost pa prirodnost znaka l pretjerivanja forme. Iz slike u sliku ona tako snafno doživljava, da dolazi do skokova Iz rasapa u zblranje hladnog razuma l krika prlčlnjavanja ...

' TIHANA KOSTADIN

Na Danima hrvatske glazbe "Josip ~tolcer Slao venski«, koji su prošli tjedan održani u ća. kovcu, o temi »Josip Vrhovski kao pedagog u Karlovcu«, govorila je gospođa Božena Jela-čić, poznati karlovački glazbeni pedagog.

DESET CODINA DJELOVANJA

Prošli tjedan, u Ćakovcu su održani Dani hrvatske glazbe ,,Josip štolcer Slavenski«. Jedna od tema bila je ,,Josip Vrhovski kao-pedagog u Karlovcu u razdoblju od 1953. do 1963. godine«. Predavač je bila gospođa Božena Jelačić, poznati karlovački glazbeni pedagog. Pitamo gospođu Jelačić, da nam kaže nešto o temi koju je prezentirala na ovom ugle-dnom glazbenom skupu.

Naime, Josip Vrhovski došao je u Karlov~c 1. rujna 1953. godine 1 to na mjesto direktora Glazbene škole i dlngenta Simfonijskog o~ stra, kojeg je vodio punih deset godina, sve do odlaska u mirovinu.

Odlukom tadašnjeg Ministarstva prosvjete, 1949. godine, škola gubi rang srednje, pa ostaje samo niža, a za srednju se organizira tečaj. Prva briga direktora Vrhovskog bil~ je J?OVećati nastavni kadar; jako je pazio na stručnost, pa je angaž1rao IZVanredne profesora Iz Zagreba. Cijelo vrijeme svog djelovanja u Karlovcu, Vrhovski se borio da Glazbena škola doblje svoju zgradu, ali mu to nažalost nije uspjelo. Kako je bio izvrsni pedagog i veliki stručnjak upravo za glazblnl pedagogiju 1 organizaciju škole, uspio je da u kolovozu 1958. godine, odlukom Sekretarijata za prosvjetu i kulturu u Karlovcu, Glazbena škola ponovo dobije rang srednje škole, što je ostala l jest još l danas.

Josip Vrhovski na školi je osnovao dječji zbor, zbor starijih učenika l đački orkestar. U početku, sve je vodio sam, pa čak l sve teorelske predmete u srednjoj školi. Kasnije dolaze profesori: Nikola Ba!ić, Zoran Hudovski i Dubravko Stahuljak, pa neke obaveze prelaze l na njih.

Izvedbe koje je Vrhovski Imao sa karlovačkim Simfonijskim Ofke. strom, bile su vrhunske. Od baleta »Orašaru P.l. Ćajkovskog, preko djela Lisinskog, Schuberta, Mozarta l Griega, do velikih koncerata u suradnji sa prvacima baleta Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba.

Neko vrijeme, Vrhovski je vodio pjevački zbor »Josip Kraš•, a VIlo kratko vrijeme i muški pjevački zbor »Dr. Pu ba Drakulićcc . Prije odfa. ska u mirovinu, jedno je vrijeme predavao i glazbu na karlovaćkq Gimnaziji.

Josip Vrhovskl Je umro 1983. godine u Zagrebu, pa Je 10. godišnjica njegove smrti l bila povodom za mjesto, koje je pfldt. vanje gospođe Jelačić dobilo u programu Dana hrvatske glazbe.

Osim predavanja, održan je svečani koncert djela J01i111 Vrhovskog, na kojem je (Između ostalog) nastupio l puhl&d kvintet u kojem svira l Karlovčanka Vedrana Fabae (flauta~ O Josipu Vrhovskom govorili su još Marijana Pintar, Vladimir l(a. pun, dr. Lovro ~upanovlć, Antun Ćelar l Marijan Zuber.

TIHANA KOSTADW

• KraJem svibnJa u Klubu 90 Izlagat tl Miroslav Slpek

NAPOKON IZLOŽBA Prije otprilike godine dana u razgovoru s gospodinom

Miroslavom ŠI pekom bila je za prošlu jesen najavljena najiY-Ijena mogućnost njegove izložbe.Unatoč želji splet razli• okolnosti odgodio je prvo samostalno pojavljivanje gospo-dina Ši peka u likovnoj javnosti. Međutim, želja bl trebala bill ostvarena krajem svibnja, kada će u Klubu 90 biU predstav-ljen posljednji ciklus radova.

Od našeg posljednjeg razgovora prošl~ je dosta vremena, naprav-ljeno Je puno novih slika, bilo je niz obaveza koje su najizravnije ve-zane_za moju egzistenciju. Slikar-stvo Je u svemu tome imalo bitnu ulogu, all ja ne živim od slikanja. Shvaćeno kao vid opuštanja, redio sam u svakoj slobodnoj minuti kada ml je bilo "dozvoljenocc, po-slije svake takve relaksacije osje-ćao sam se strašno Iscrpljenim, all zadovoljnim, kaže gospodin $ipek.

Sudjelovali ste na posljed-njem slikarskom pikniku kojeg je u Draganlćlma organizirala HVIDR-a. Kakvi su utisci?

8 U Domu HV:

~IPEK • Meni je ovo bilo prot0 slikarsko okupljanje i bilo je izu-zetno zanimljivo. Moja je namjeni bila naučiti nešto, upoznati ljude, pitati Ih za iskustva. Ja sam ~ ševljen, jer slikari su se pok.aZ8I kao otvoreni, dobronamjerni, saY-jelu skloni ljudi. Uz to, humanost kao osnovni motiv ove akcije ~ sebno nas je motivirala l mislim da se s tog aspekta ne može nikada dovoljno čin iti. nm dečkima smo strašno potrebni l lako je ovo ljeP gest ml ne smijemo ostali na njemu, već se njih mora drialilc80 kap vode na dlanu.

Kakva su očekivanJa uoet llfoo žbe?

ŠIPEK • Velik broj mojih prija!~ lj a i poznanika ni ne znaju da sli-kam, drugi dio ne zna što z~ slikam i mogu reći da postoji kOd njih veliko zanimanje. OsobnO os-jećam da sam još uvijek u fazi učenja - istraživanja l volio bih da Jlll' bl ika na izložbi to osjeti. Bil će izJoo ženo 26 radova 1 ako mi je dopU-šteno reći, vjerujem da ću donijeti određenu novinu gradskom slikar' stvu. Moj svijet nisu pejzaži, moi svijet na sliku dolazi Iz nutra. IZ nekog autonomnog svijeta, ~ nog u vlastitom osjećaju.

GORAN GEROVAC

SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT U ponedjeljak Je u dvorani Doma HV .,zrinski« održan konctlt Sd11m1

fonljskog orkestra Hrvatske radio televizije pod ravnanjelll r genta Mladena Tarbuka. ' po~: kon)c~u, Izvedena su djela: Vatroslava Lisinskog (Velllll Dv neza • eorgea Gershwina (Rapsodija u plavom) 1 Antonlnl vlr:!~~a~~~~:~~:~~::r~~~ »Iz Novoga sviJeta«). Solist na glaiO" tuOvaJ kllje11

P1 glazbeni događaj, bio je u sklopu turistićko • kul-rne a e e Mare Croaticum.

Karlovački tjednik 20. svibnja 1993.

naj tra u r {p

z

a

ne u Zagrebu, pa ~l n za mjesto, koje ~ 111 fllU Dana hrvatske li tnl koncert djela l alog) nastupio l 'edrana Fabae (fa ijana Pinlsr, Vl* l Manjan Zuber.

TIHANA KOl.

7u90izlag

:govoru s gospli l jesen najavljelllj 1toč želji splet rP 10 pojavljlvan~p rtl m, želja bi tre11i Klubu 90blti~

e bermude. maJice •..

••• PRODAJA NA VELIKO l MALO

fiVANJE PO NARUDŽBI!

GEN i ZASTUpNi NjEM ~~~~~--'najniža cijena - najviša kvaliteta tražimo distributere i montažere u mjestima izvan zagreba

popust u prodaji na veliko ) Zagreb, Krijesnice 1 O tel/fax 041 l 222 436

AKO $1 SAM POMOĆI ĆE Tl ON, NAZOVI EGOS·FON

~ 111·000 ~ 111·001 0·24 sata

Cljena: 3 start imp. + 7,5 imp.mln. .

CENTAR BORJIAČI

~1~2~ __________________________ o_g_m_s_l ________________________ ~~~

Autobusni kolodvor d .d. Karlovac

- Cijenjene mušterije obavještavamo o ra-dnom vremenu naših trgovina:

Prodavaonica- sport-skog pribora "VIDRA"

7,30- 12 i 16,30- 19,30 Subotom 8,00- 12,00

Ribarnica >~ČAPLJA« (na Novoj tržnici)

6,00- 13,00 Nedjeljom 7,00- 10,00

Samposluga "KAK-TUS« (na Autobusnom kolodvoru)

6,00-20,00 Nedjeljom 7,00- 19,00

=~:

~l: l! l· ~~==

~1: t~; r tl l: ~~j

.. TRADICIJA. KOJA TRAJE . . .· . . . - \ ' . -- · . OD 1916. GODINE.

1916- 1991 TVORNICA METALNIH PROIZVODA, p.o.

vrhunska kvaliteta l dizaJn H urdu ii)

MADE IN CROATIA ~~= t~ t--------------~:

Prodavaonica HTZ -oprema (Na Novoj

Turistička agencija »AQUAMARIN« (na Au-tobusnom kolodvoru)

7,00-20,00 Subotom 8,00 - 17,00

tržnici) 6,00- 14,00 Prva subota 6,00 -

14,00

Ugostiteljski objekti -na Autobusnom kolo-dvoru

5,30. 22,00

STOJIMO VAM NA USLUZI!

~~ ~= ~:::

l ~~

~l ~3~ ~ ~::;

r:~: !-;:; ~~j~ ~~~i ~::: ~:~:

fJ: r; ::::: ~:::

~m

Aktivna komunikacija sa potrošačem

Karlovac, Matka Laginje 10 ~ 047/23-066, kućni 03

Posj.etite našu prodavaonicu Nudimo vam po izuzetno povoljnim cijenama

(bez marže):

• Pribor za jelo i posuđe (i do 50 posto jeftinije) e Alat za obradu drva Djelatnici poduzeća AUTOBUSNI KOLO·

DVOR d.d. Karlovac ~:~b:=*=«".~X:::r.-8>~?::::::m::3~:=:~:;::~:::::::3:::-.;::;,,:,~:;:>:::r;;;;~.::33~::;::::::::;:::::3::::::m;::::::;;33$~:=3::33::!:'xm3::::?.:-

~

~ ~~~--~~--=--~--~- ~--~o~~~ms~~------------------~13~1

l dizaJn

i posuđe ~ffinije) lo drva

~.HIL n

----brnuto u bilO

l(potreb811 ot· ~snJe

l

Dioni~ko ~ruštvo za trgovinu na veliko, malo 1 vanJsku trgovinu p.o.

trgovina na Korzu Prodaja za devizna sredstva

SIEMENS i PHILIPS e 1V aparati, CD playeri e mali kućanski aparati e radiokazetofoni e mikrovalne pećnice

e VESPE - PIAGGIO e

Prodaja za plaćanje u HRD

proizvodi KONČAR, Zagreb

e štednjaci, strojevi za pranje rublja e mali kućanski aparati

Radno vrijeme trgovine: 7,30 -19 sati; subotom 7,30 -13 sati

Obitelj Lončarić vodi jednu od najuglednijiil pumilt agencija i radio program . ZVUCI HRVATSKE•

GENERALTURIST

TRA VEL SERVICE LTD . dl Zastupaju gotovo sve uako-

čijim uslugama se sluille vd mnogo 8° na. . . . · (Cl-lA-plovne j pomorske linije. Organwruju skupna t Jeftma putovanJu RTER E) naročito u domovinu Hrvatsku

3045 SOUTHCREEK ROA D UNIT l MISSISSA UGA, ONT., CANA DA L4X 2X6 TEL:(4 16) 602-8900

FAX:(416) 60UJ899 CA R 399-4309

SLUŠAJTE HRVATSKI RADIO SAT »ZVUCI HRVATSKE« DNEVNO OD 12:30- 1:30 OSIM SUBOTE. U NEDJEUU OD 2:00 - 3:00 POSLIJE PODNE

Za infonnacijc: TEL: (416) 602-8900 FAX: (416) 602- 899

PODUZETNICI Uh· OBRTNICI IL.ZANATLIJE lAJcCMJ u (UIOPU

sa zadovoljstvom Vam nudimo suvremeni način osiguranja -prihvaćen u čitavom poslovnom svijetu.

To je PAKET OSIGURANJA koji sadr7) 21 vrstu osiguranja.

• osiguranje imovine kojom obavljate djelatnost i vlastite imovine

- osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i osiguranje života Vas, Vaše obitelji i uposlenih radnika

• osiguranje od posljedica prekida rada i gubitka dobiti

- osiguranje robe u transportu i na skladištu

- osiguranje od provalne krade i razbojstva - osigurao/e odgovornosti iz Vaše djelatnosti

i pokrice za još mnogo drugih rizika ... Uz vrhunsku uslugu dobivare još: - pogodnosti u plaćanju premije

- mogučnost kreditiranja

Qsigurajte SVE da b~te dobili mnogo. Pišite nam. Tražite pojašnjenja. Javite se telefonski.

Posjetile nas. Pozovite nas ...

ZA VAŠU SIGURNOST I BLAGOSTANJE

© UTEMEWENA 1884.

CROATIA osiguranje d.d.

ŠTOVANI OGLAŠAVATELJii e čestitke : za· ~DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVA tsKE' primamo do, . ~aključtio, 25. s.vibnja do 10 sati. · :.- · · ., ; , ._.· · ,-,;, : ... . ·· · ·. · ·

sve obavije,sti možete dobitiosobno u -pro-pagatidnom ' odjelu -Javnog po_duze.ta "Karlo· _ vački tjednik", Zrinski trg 511, ili' na telefon: 047122-127 i fax: 047122-128. ·

Autotransport Karlovac d.d.

ob}avi}U}e sll}edetl: OGLAS

za Izbor kandidata za radno mjesto: REFERENT KADROVSKIH POSLOVA

Uvjeti: - VII ili Vl stupanj obrazovanja, zanimanje kadro-

log, socijalni radnik ili pravnik, - poslove može obavljati i pripravnik, - poznavanje stranog jezika. Ponude sa dokazom o ispunjavanju uvjeta po-

dnose se kadrovskoj službi Autotransport, Ivana Meštrovića br. 12, ill osobnim kontaktom u roku od 8 dana od dana objave oglasa, na telefon: 047/36-690.

~dionica p.o. Poduzete za pravne usluge, posredovanJe l promet Karlovac, KralJa Tomislava 10/a g 047 124·506

DJELATNOST - otkup i prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo - osnivanje i registracija privatnih poduzeća - modeli pretvorbe poduzeća - ulaganja stranih fizičkih i pravnih osoba l odabir modela

djelovanja - ugovori o partnerstvu l zajednička ulaganja • denacionalizacija nekretnina - stjecanje državljanstva, produženog boravka, trajnog nasta-

njenja

PROMET NEKRETNINA 98 • prodaja prostora od 73 m2 na Zrinjskom trgu (Korzo) uz mogućnost prodaje joi dva prostora od cca 200 m2 96 - iznajmljuje se 35 m2 poslovnog prostora (bilo optičarske radnja) l 22 m2 prostora (video klub) u Domagojevoj 92 - mijenja se 1,5 sobni, 44 m2, l kat, novi u Zaprešiću za stan ill kuću u Kic-u uz naknadu 86- mijenja se kuća 11 x 9,5 m kod B. Luke l stara kuća 9 x 4,5 m te 1.000 m2 zemlje za Karlovac 85 - mijenja se 2,5 sobni, 68,20 m2 u Medovićavoj, ll kat za manji 111 se prodaje

- prodaju se dvije prostorije u potkrOvlju, 45 m2 u Banjavčićevoj za 6.000 DEM 84 - mijenja se 1 sobni, 35 m2, V. Mae&ka za ve61 2,5 sobni Ill 3 sobni 81 - kupuje se na potezu Crikvenica • Opatija velika stara kuća 111 motel

- kupuje se veći stan u Zagrebu u elltnljem starom dijelu grada 74 • mijenja se kuća 12 x 11 sa 3 sobnim l 4 sobnim stanom u B. Luci kao dvorJAni objekat 7x8 sa dnevnim boravkom l potkrovnlm stanom te garažom, podrumom, vrtom l voćnjakom za Karlovac, Zagreb ili more 75 - prodaje se gradilište u D. Resi Iznad bolnice l parcela od 1 jutra 70 - prodaje se 2 sobni, 64 m2, M. Krleže 68 - prodaje se stanarsko pravo 1 sobnog, 40 m2 Hebrangova, 8. kat, ustupnlna • 20.000 DEM, procjena - 6.000

-prodaje se 3 sobni, V. Nazora, l kat, ld. grijanje 62 - za stanarsko pravo nudi se uzdržavanje, po-moć ill dom 60 • prodaje se 1 sobni, 35 m2, ll kat, V. Mačeka 47- prodaje se 1 sobni, 31 m2 na Baniji, l kat kod Banljanske pomoćnice, izuzetno povoljno, pogo-dno za poslovnu namjenu 45 - prodaje se 2,5 sobni, 71,45m2, l kat, M. Vrhovca, cijena 49.700 DEM 41 - prodaje se 1,5 sobni, 46 m2, Domobranska, ll kat, cijena 35.000 DEM

• prodaje se stanarsko pravo, 2 sobnog, 84 m2, Tuškanova, Ill kat, cljena • 30.000 DEM, procjena· 6.600 DEM 39 - prodaje se 4 sobni, 1 OO m2, Senjska, l kat

- hitno se prodaje 1 sobni, 35 m2, l kat, na Baniji, 14.000 DEM 14 - prodaje se 2 sobni, 53,5 m2, klasično grija-nje, Dubrovačka 38 • mijenja se 1,5 sobni, 43 m2, ll kat, Dubovac za veći 36 • prodaje se 1 sobni, 43 m2, V kat, Nemlčlćeva ili mijenja za veći 30 - prodaje se 1 sobni, 43 m2, VII kat, Nemlčl· ćeva 48 - prodaje se vrlo povoljno 2 sobni stan, Senj· ska, ll kat, zajedno sa garažom - pogodno za poslovnu namjenu 104 - prodaje se 3 sobni sa garažom, 111 kat, B. Kašića

• mijenja se 2,5 sobni, K. Tomislava, 73 m2, ll kat za manji

-mijenja se stan od 42 m2, K. Zvonimira za veći ••• OSTALO PT -prodaje se Reno 4 GTL, crvene boje, 1989.

godina, 26.000 km, nereglstriran, cljena - 2.700 DEM

C - prodaje se stan u ćervaru ••• KUĆE

- prodaju se kuće svih veličina na svim lokaci-jama

- prodaje se drvena kuća sa okućnicom l voćnjakom, 3 km od Karlovca

••• BONITET PODUZEĆA

Dugogodišnje iskustvo u radu na poslovima djelatnosti, ste-čena znanja na zagrebačkom Pravnom fakultetu l Business scholl Zagreb.

Radno vrijeme 8 • 14 sati, subotom 8- 12 sati.

[~u~------------------~0~~~~~'------------------~-~J POGREBNIK

.',: . .-~--.·.:..--... ~~.1~1:•: •'t,,' .· '·l.~ \ ·' ... ;. · Pogrebna agencija

· ' od trenutka smrti do ukopa

- organizacija pogrebnih usluga i prijevoza u zemlji i inostran-stvu,

- izbor lijesova i pogrebne opreme, - cvijeće i vijenci.

KOSIĆ ĐURO Trgovina Preradovićeva 1,

47000 Karlovac 8 04 7/20-543

Zvati od 0-24

TUŽNO SJEĆANJE

na suprugu, majku l baku

MARU ~PINE 20.5.1986-20.5.1993

S vječnom tugom l lju-bavlju zauvijek te ču

vamo u našim srcima

Tvoj suprug Franjo, kćerka Ivka, unuka,

unuk l zet Nikola

SJEĆANJE HRVOJE PUŽIN

RUŽA 20.5.1973-20.5.1993

Dvadeseti rođendan • tl· šina, tuga, bol.

O, Bože zar su tvoje usne morale Izgovoriti

njegovo Ime.

All, tamo kamo sl po-zvan neka tl bude sretno naša prelijepa

RUŽO.

Tvoj bratić Domagoj, teta Marina l tetak Petar

;UŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu,

majku l baku

JELENU IVO~EVIĆ

23.5.1991·25.5.1993

Obitelji Ivošević l Zate-zalo

Stan: Kralla Zvonimira 12 ~ 047131 -164

Povodom smrti našeg dragog supruga, oca l

djeda

SIRKOVIĆ JOSIPA

Iskreno zahvaljujemo svim prijateljima l znan-cima koji su ga Ispratili na vjećnl počinak, te svima koji su nam Izra-zili sućut osobno 111 pi-smeno l okiti/l njegov

odar cvijećem.

Posebno zahvaljujemo liječnicima l osoblju Me-

dicinskog centra

Ožalošćena supruga

l djeca

tjedn.ikov :mali

• oglasnik , Stanovi - lokali ·

e Prodajem dvosoban komforan stan 52 m2. g 047/25·954. e Prodajem kuću sa okućnicom ili mijenjam za stan. -z:r 047/21-607. e lznajmljujem 32 m2 prostora pogodnog za trgovinu. Marmontova aleja. g 047/42·712. e Prodajem manji dvoso-ban stan, centralno. Upi· tati na g 047/38·340. e Unajmljujem dvosoban ili trosoban stan. Plaćanje u stranoj valuti. Ponude pod br. 4. e Vikendicu 70 m2, 420 čhv, voda, struja kraj Ja-ske prodajem. g 041/262· 320. e Lokal veličine od 40-60 m2 namjena ribarnica traži u najam privatno po-duzeće. g 047/ 24·833 lli 22-633. e Garsonijeru 30 m2 plus terasa, centralno, telefon kod nove tržnice proda· jem za 620 DM/m2. 'a' 047/ 21-840. e lznajmljujem dvije ve-like prostorije za bilo ka· kav obrt (pekara, me-snica). g 047/24-253. e Stan u Centru manji mi-jenjam za stanarsko pravo većeg ili prodajem. 'a' 047/26·443 od 16h. e U dvosoban stan u Kar· lovcu primam urednu ·ploAtenu (nepušač) osobu. g 051/37-375. e Mijenjam stan dvoipo· soban za jednosoban. g 047/34-088.

e Prodajem veliku drvenu kuću sa vinogra-dom i voćnjakom iza Oz-lja. 'a' 047/32-691. e Mijenjam stanarsko pravo jednosobnog stana 35 m2, centralno grijanje za jednoiposoban ili veći sa ili bez grijanja. Ponude pod br. 12. e lznajmljujem dvosoban stan, u obzir dolaze jedna ili dvije zaposlene žene. 'a' 047/39-569 od 15-20 h. e Jednosoban stan 29,5 m2 N. Centar mijenjam za veći ili otkupljujem sta-narsko pravo. ~ 047/37-029 nazvati poslije 18 h. e Prodaje se jednosoban stan 44 m2 u Duga Resi u bivšoj Rendulićevoj 4. 'a' 041/231-597. e Kuću na Dubovcu i gra-dilište u Duga Resi proda-jemo. 'a' 047/35·014. e Prodajem dvosoban stan. g 047/32·497. e lznajmljujem uređen poslovni prostor u nepo-srednoj blizini nove škole na Dubovcu. 'a' 047/38-660. e Prodaje se trosoban i jednoiposoban stan. 'a' 047/39-221 poslije 19 h. e Prodajem veći dvoso-ban stan 70 m2 (600 m2). g 047/26-460. e Mijenjam gradilište (može 3) za kamion, trak-tor bez prikolice ili sa. 'a' 047/27-913. e Mijenjam kuću u Banja Luci za Karlovac 11 O m2, telefon, centralno grija-nje, garaža, pomoćna zgrada s okućnicom. g 047/39-908.

Motorna vozila

e ~kodu 135 L Favorit 1991. g. boja trule višnje, registrirana do S. mj. 1994. g. prodajem. 'a' 047/ 31-720. e Prodajem dva automa-tika. Perin Ignac, Ladve-njak bb. e PRODAJA! Registrirani VW 1200 nova tapecirana sjedišta. g 047/25·812 ili 26-479. e Prodajem Ladu limu-zinu 1500 (stara 7

Documents

2 dogodilo se - GK Ka · 2015. 7. 24. · 2 dogodilo se - događa se dogodit te Klaus Kinkel, njemački ministar vanJskih poslova posjetio Karlovac POMOĆI , EMO PONOVO Klaus Kinkel,