2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Stanje privrede u BiH i FBiHme|unarodne institucije ocjenjujurazli~ito, dok doma}e vlasti isti~u vi{eoptimizma. Stoga }e i dalje ulogaKomore biti da realno procjenjujestanje i prema zahtjevima ~lanicadjeluje u skladu sa programskim cil-jevima, istaknuto je tokom sjedniceSkup{tine P/GKFBiH.

Prema rije~ima Jage Lasi}a,predsjednika P/GKFBiH, pro-gramom rada je utvr|eno da }e sedosta raditi na stvaranju povoljni-jeg ambijenta za razvoj proizvod-nih djelatnosti.

- Primijetili smo da je javni,uslu`ni i trgova~ki sektor, pogotovobankarski kao dio uslu`nog, dostanapredovao dok je proizvodnjazanemarena.

Takvo stanje nam dozvoljavare}i da je privredni ambijentko~nica daljem privrednom razvo-ju FBiH, pogotovo ako se zna daunutar zemlje nisu ujedna~eniuvjeti poslovanja. Porezi i dopri-nosi na pla}e i porez na dobit uFederaciji BiH ve}i su u odnosu na

drugi entitet i Br~ko Distrikt BiH {tobi trebalo ujedna~iti, na ~emuorgani Komore dugo insistiraju.

U ovoj godini namjeravamoraditi i na boljem dono{enjuzakona iz oblasti tro{arina, a usaradnji sa Vladom FBiH poku{atiobezbijediti stimulativni okvir zaizvozno orijentirana preduze}a.Razgovori o tome su ve} u toku,istakao je predsjednik Lasi}.

Izmjene zakona o tro{arinamase odnose ukupno i pojedina~nona vrste robe ~ime bi se izbjeglanelojalna konkurencija, za{titiladoma}a proizvodnja i pove}aliprihodi u budètima. Rije~ je ovisokotarifnoj robi na koju se pred-laè uvo|enje posebnih poreza zaduhanske proizvode, pivo, alko-hol, bezalkoholna pi}a, kafu,automobile, plovila, avione idruge luksuzne proizvode.

Nejednaki uvjeti privre|ivanja,kako isti~u predsjednik i potpred-sjednik Komore, vi{estruko su{tetni, tako da firme iz FBiH svojeprivredne subjekte registruju u RS-

u ili Br~ko Distriktu BiH zbog man-jih tro{kova.

U fokusu interesovanja strukturavlasti i asocijacija privrede, u nared-nom periodu, bi}e segment propisaiz oblasti carina i carinskih tarifa.

Predlaè se osloba|anje od cari-na komponenti za proizvodnju, zarepromaterijale, opremu i rezervnedijelove koji se ne proizvode u BiH,kako bi se pove}ala konkurentnostdoma}e proizvodnje, uz uvo|enjekvota i kontingenata kao sistemaza{tite doma}e produkcije.

Kako je naglasio Avdo Rapa,potpredsjednik Komore FBiH,neobavezno ~lanstvo se odrazilona poslovne aktivnosti i finansijskoposlovanje, zbog ~ega su biliprinu|eni korigovati tro{kove.

Prema njegovim rije~ima,finansijski plan za ovu godinuiznosi 2,3 miliona KM, od ~ega se65 odsto odnosi na ~lanarinu.

Skup{tina P/GKFBiH

Unaprijediti partnerstvo isaradnju Vlade FBiH i KomoreDruga sjednica Skup{tine P/GKFBiH tre}eg saziva odràna jepo~etkom aprila * Prezentirani su izvje{taji o radu tokom pro-{le, te programi i planovi za ovu godinu

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

- Namjera nam je i dalje lobi-rati kompanije da postanu na{e~lanice, kao i pove}ati brojstrukovnih asocijacija - pojasnio jepotpredsjednik Rapa.

Zastupnicima se obratio iNedàd Brankovi}, federalni premi-jer, koji je naglasio da }e Vlada FBiHsvoju politiku djelovanja i strate{kesmjernice profilirati u formi man-datnog programa do 2010. i pro-grama rada za ovu godinu.O~ekuje se da }e taj dokument bitiupu}en u Parlament krajem aprila.

Istakao je nekoliko projekata nakojima }e Vlada intenzivno raditi.

Osim resornih ministarstava unjihovu realizaciju }e biti uklju~eneinstitucije i pojedinci zainteresiraniza oblasti koje }e tretirati pomenu-ti projekti.

Prvi se odnosi na harmonizacijufiskalne politike za koju je nu`nodefinisati njene elemente, te insti-tute i instrumente kako je provoditi.

O~ekuje partnerstvo i sarad-nju sa Komorom, Ekonomsko-socijalnim vije}em, nau~noistra-

ìva~kim institucijama, akadem-skom zajednicom...

- Nerazumna je utakmica kojije entitet bolji i uspje{niji, jer tre-bamo raditi na tome da budemojednako dobri. Gra|ani u BiH sugra|ani jedne dràve i svi trebajuimati jednak ambijent i {anse zaprivre|ivanje. Ve} smo imali kon-takte sa ~elnicima Komore sa koji-ma smo dogovorili metodologijurada. Nadam se da }ete vi bitipravi dijagnosti~ari stvarnog stan-ja, {ansi i ambijenta u cijelojzemlji, jer to nam je prvi preduslovza ekonomski rast - rije~i su pre-mijera Brankovi}a.

Drugim projektom bi se trebaloobezbijediti smanjenje spoljnotrgovin-skog deficita, za {ta je, prema rije~imapremijera Brankovi}a, potrebnofavorizirati izvozno orijentirane kom-panije ~iji proizvodi supstituiraju uvoz.

- O~ekujem da }emo zajednodefinisati instrumente provo|enjapolitike i institute sa kojima }emovr{iti poticaje i stvarati bolje mogu-}nosti za tako profilirane kompanije.

Na{ tre}i projekat defini{epokretanje kapitalnih investicija.Zbog mehanizama zaduìvanjaFBiH nije u mogu}nosti da inten-zivnije krene u izgradnju kapitalneinfrastrukture, odnosno pokretanjejavnih radova - isti~e Brankovi}.

Prema njegovim rije~ima, jedanod prioritetnih zadataka Vlade bi}e iizgradnja magistralne infrastruktureSarajevo - Tuzla, zatim ceste kroz sred-nju Bosnu (La{va - Vitez - Travnik - Do-nji Vakuf), te Mostar - Stolac - Neum.

Kada je rije~ o preostaloj priva-tizaciji dràvnog kapitala, namjeranam je uraditi integralni projekt,koji }e identificirati sve preostalesubjekte gdje ima dràvnog kapi-tala pojedina~no.

Time }emo Parlamentu ponu-diti odgovore na pitanje {ta je cilj imetod, te gdje }e biti usmjerennovac od prodaje, zaklju~io je pre-mijer Brankovi}.

Prihva}eni su izvje{taji o raduKomore tokom pro{le, te programii planovi za ovu godinu.

S. D@INI]

Predstavnici Vlade FBiH i privrednici

Cilj je pove}atiizvoz

Cilj nam je da zajedni~ki stvaramo ambijentkoji }e omogu}iti postepeno pove}anje izvoza,rekao je premijer FBiH Nedàd Brankovi}

Na sastanku ~lanova Vlade FBiH sa pred-stavnicima izvozno orijentiranih privrednih dru{tavarazmijenjena su mi{ljenja o stanju privrede i prob-lemima koji uti~u na izvoz i ukupan privredni razvoj.

Uz premijera FBiH Nedàda Brankovi}a i njegovezamjenike Vjekoslava Bevandu i Gavrila Grahovcarazgovoru su prisustvovali i federalni ministri VahidHe}o, Desnica Radivojevi} i Damir Ljubi}.

Pored predsjednika Privredne komore FBiH Jage Lasi}a,u radu ovog skupa u~estvovali su rukovodioci kompanijaAluminij, Volswagen Sarajevo, Energoinvest, Mittal Steel,Fabrika duhana Sarajevo, Bosnalijek, Feal, Global Ispatkoksna industrija, Prevent Cutting, TMD Borac i Standard.

Ovo je, kako je u uvodu obrazloìo premijerBrankovi}, po~etak dijaloga i saradnje Vlade

Federacije sa predstavnicima najve}ih izvoznika, sciljem da se zajedni~ki stvara ambijent koji }eomogu}iti postepeno pove}anje izvoza i ve}u supsti-tuciju uvoza doma}om proizvodnjom. To je uslov dase privredi stvori bolji ambijent za razvoj i dodatnozapo{ljavanje, a Vladi FBiH mogu}nost da uspje{noizvr{i svoje javne obaveze i zadatke.

“Puniji budèt zna~i i brè rje{avanje nagomilanihsocijalnih problema”, re~eno je tokom ovih razgovo-ra. Pozdravljaju}i ovakav na~in komunikacije Vladesa privredom, predstavnici na{ih najve}ih izvoznikaupoznali su ~lanove Vlade FBiH sa ostvarenimizvoznim rezultatima, ali i brojnim problemima ~ijimbi rje{avanjem ti rezultati bili najmanje udvostru~eni.

Prema njihovim rije~ima, u daljem razvojusputavaju ih sli~ni problemi (rascjepkanost elektroen-ergetskog sistema uz visoku cijenu elektri~ne energijeu proizvodnji, nedore~eni i razli~iti propisi i kompliko-vane procedure kod izvoza, poreska i carinska politi-ka, pla}anje poreza na repromaterijal koji se koristi zaizvoznu proizvodnju, pla}anje da`bina na opremu ima{ine koje se koriste za izvoz, nekontrolisan uvoznekvalitetne robe, slab inspekcijski i grani~ni nadzor,neizgra|ena infrastruktura i tako dalje).

Postepenim uklanjanjem barijera koje izvoznicimai proizvo|a~ima op}enito oteàvaju rad i limitirajuproizvodnju za izvoz stanje bi se znatno promijenilo ukorist ja~eg privrednog razvoja i ostvarenja ciljevaVlade FBiH za smanjenje uvoza i pove}anje izvoza.


Sjednici su prisustvovali pred-stavnici: Aluminij d.d. Mostar - Vla-dimir Boì} i Ante Rezi}; Elektropri-vrede BiH - Mirsad Fazlinovi}; Ele-ktroprivrede HZHB - Edin Omeragi};Koncing Posu{je - ]iro Grubi{i}; Ka-pis Tomislavgrad - Ilija Perkovi}; Al-pro Vlasenica - Milo{ Savi}; Presal [i-roki Brijeg - Karlo Soldo; Jajce AlloyWheels - Robert ]utuk; RB BiH - Azraôli}; te stru~ni radnici Komore.

U uvodnom izlaganju Jago Lasi},predsjednik P/GKFBiH, je rekao:

- Cilj sastanka je prona}i jedanmodel prihvatljiv u BiH, koji }e kvalitet-no rije{iti snabdijevanje doma}ihprera|iva~a aluminijem. To je atrakti-van sektor i izvozno orijentiran. Stogabi trebao odgovoriti na pitanja: Da li jepotrebna izgradnja novih kapaciteta uproizvodnji aluminija? Koje su objek-tivne mogu}nosti? Kako uskladitiisporuku elektri~ne energije u obostra-nom interesu?

Razlozi za ova pitanja su: iskazanepotrebe za aluminijem prera|iva~a uBiH (Feal - [iroki Brijeg, FE-AL Mostar,Jajce Alloy Wheels, Kapis Tomislav-grad, Alpro Vlasenica, Presal [irokiBrijeg i ASA Prevent Group ) su oko80.000 tona u 2007. godini, dok suinstalisani kapaciteti jo{ ve}i.

Ovom treba dodati potrebe tvor-nice radijatora Koncing Posu{je, kaoi malih obiteljskih poduze}a, ~ije sumjese~ne potrebe za aluminijem od15 do 20 tona, a kojih ima zna~ajanbroj. Me|utim, ugovorene isporukesa kompanijom Aluminij su 17.000tona, {to ne moè podmiriti potrebesamo dvije tvornice iz ove grupacije.Najavljene potrebe u teku}oj godini

samo za ASA Prevent Group su20.000 tona.

Zaposlenost u ovom industri-jskom segmentu je zna~ajna: samotri kapaciteta zapo{ljavaju oko 500radnika, sa tendencijom stalnogpove}anja.

Nakon uvodnog izlaganja irasprave sumirane su konstatacije isugestije:

* Proizvodnja aluminija je uve-}ana za 30% ili 30.000 tona u odno-su na prijeratnu proizvodnju (u 2006.godini proizvedeno je oko 136.000tona). Ipak, ne moè se udovoljitizahtjevima doma}eg trì{ta u pot-punosti, zbog toga {to se otpla}ujedug za glinicu izvozom aluminija.

Projekat za novu elektrolizu pos-toji, kao i Studija izvodljivosti o opra-vdanosti izgradnje nove elektrolize iAluminij je spreman u}i u realizacijunove investicije, u ~emu ima podr{kustranih financijskih institucija. Jediniuvjet je da se osigura, dugoro~no,kvalitetna isporuka elektri~ne energi-je. Jo{ se nije potpisao ugovor za te-ku}u godinu.

înjenica je da se o ovim proble-mima jasno moraju odrediti dràva,vlada, ministarstvo i elektroprivreda.

* Aluminij je metal dana{njice isutra{njice. Zadovoljni smo dosada-{njom suradnjom sa kompanijomAluminij Mostar. Me|utim, problemje {to nas ne mogu u cijelosti pratiti,nego samo sa 60%, dok ostalo uvoz-imo.

U 2007. godini Kapis èli po-ve}ati svoju proizvodnju na 10.500tona, uz investiranje u modernizacijui pove}anje tehnolo{kog nivoa pos-

toje}eg ma{inskog parka oko1.500.000 eura. Ovaj skup je bitan imora pokrenuti rje{avanja ovih pro-blema, jer ako nemamo razvijenubazu, ne moèmo razvijati prera|i-va~ke kapacitete, {to treba biti odzna~aja za ekonomsko-financijskirazvoj i entiteta i BiH (izvoz, zapo{lja-vanje i sli~no).

* BiH se nalazi u fazi izrade Stu-dije za energiju i Energetske strategi-je, koje su od zna~aja.

Kad je rije~ o Aluminiju, onda jepotrebno uobli~iti potrebe i proizvod-nje i prerade u jedan dokument(elaborat ili studiju), koji }e uobziritipotrebe za elektroenergijom, na bazi~ega se moè sagledati i mogu}nostizgradnje elektroenergetskih objeka-ta. Cijene elektroenergije se morajuutvrditi politikom: Zna se da je cijenaelektri~ne energije u izvozu nià.O~ito, ovu razliku treba nadoknaditifinalizacijom kroz elektrolizu i prera-|iva~ke kapacitete, koji izvoze svojeproizvode. Sve potrebe bi trebalo naneki na~in ozvani~iti, kako bi se pri-oritetno zadovoljila doma}a proizvo-dnja. Kad je rije~ o ovom podru~ju,mora se i}i na izgradnju termoelek-trane i ovaj program bi morao po-duprijeti takvu investiciju. Zainteresi-rani smo za izgradnju kapaciteta saevropskim intencijama, jer time po-stajemo zna~ajniji i bliì EU.

Pripremanje elektroenergetskogsektora za privatizaciju dovodi dopove}anja cijena elektri~ne energije.Zato program mora uobziriti svepotrebe za elektri~nom energijom,uklju~uju}i i crnu metalurgiju. Moè sere}i da se danas doma}e trì{te moèzatvoriti sa potrebama i proizvodnjomelektri~ne energije. S obzirom na to dasu elektroprivrede u dràvnom vlas-ni{tvu, mogu biti nositelji razvoja, za{to dràva mora biti zainteresirana, jerzadràti visokokapitalne resurse uvlasni{tvu bilo bi veliko.

Proizvodnja i prerada aluminija u BiH

Atraktivan i izvozno orijentiran sektor

Na sjednici Grupacije za proizvodnju i preradu metala -Udruènja za razvoj metalske i elektro industrije FBiH, odràne28. marta, u Mostaru, raspravljalo se o proizvodnji i preradialuminija u BiH

5

* Ocjenjujemo zna~ajnim izgrad-nju nove elektrolize i spremni smo par-ticipirati zna~ajnije u realizaciji teinvesticije. Dràva treba preuzeti oba-vezu da participira jednim dijelom.

* Potro{nja elektri~ne energijetreba biti racionalna i treba destim-ulirati potro{nju tamo gdje moè bitiadekvatno zamijenjena (plin, drvo,briketi i sli~no).

Treba realno uspostaviti odnoscijena elektri~ne energije u doma}i-nstvu i gospodarstvu, presje}i dosada-{nju praksu, te time osloboditi prostorglobalnoj energetskoj politici.

* Alpro Vlasenica je kompanija kojazapo{ljava 180 radnika. Privatizacija jezavr{ena 2004. godine i ve}inski vlas-nik je gr~ka kompanija Alumel. Osje}ase veliki problem u snabdijevanju alu-minijem u BiH. Kapaciteti su 30.000tona, od ~ega za bh. trì{te 6.000 tona,a izvoz 24.000 tona. Da bismo bilikonkurentni na zapadu, moramo imatibolje uslove isporuka repromaterijala ienergije. Sada je situacija paradoksal-na: elektroprivrede izvoze struju, aAluminij uvozi; kompanija Aluminijizvozi aluminij, a prera|iva~i uvoze.

Za dràvu je bolja varijanta izvozi-ti gotov proizvod, proizveden u dràvi,nego aluminij. Ovo je zna~ajno, jer sena proizvodnju kompanije AlproVlasenica naslanja stotinjak malihprivrednika. Kako prera|iva~i alumini-ja mogu opstati do instaliranja noveelektrolize? Ako se bude bez metala,mogu i prera|iva~i do}i u jo{ nepo-voljniji poloàj, iako je cijena elek-tri~ne energije u RS za 20% nià odcijene u FBiH.

* Skoro udruìvanje rudnika ugljau Elektroprivredu BiH moglo bi rezulti-rati ve}om koli~inom isporuke elek-tri~ne energije, po povoljnijim cijena-ma. Me|utim, jedino pravo rje{enje zaisporuke po povoljnijim cijenama jesteizgradnja novih kapaciteta, uz prim-jenu savremenih tehnologija. S obzi-rom na to da je u toku izrada Ene-rgetske strategije, za o~ekivati je pre-dvi|anje kvalitetnih rje{enja.

* Presal iz [irokog Brijega je novatvornica, koja je izgra|ena za {estmjeseci i u toku je probna proizvodnja.Instalirani kapaciteti su 10.000 tonaaluminijskih profila i 80 zaposlenih.Ve} sad se osje}aju problemi u snabdi-

jevanju aluminijem. Vlada morapoduzeti korake u rje{avanju uslovaisporuka elektri~nom energijom zaAluminij, kako bi se rješavali i problemiprera|iva~a.

U BiH je prisutan stalni rast neza-poslenosti. Samo u Federaciji BiH, uposljednjih pet godina, taj broj jepove}an za oko 80.000.

Zaklju~eno je:1. Daje se puna podr{ka izgrad-

nji nove elektrolize u kombinatuAluminij Mostar i novih elektroener-getskih kapaciteta u BiH, ~ime seprera|iva~ima obezbje|uje dovoljnoaluminija, a kompaniji Aluminij vi{eelektroenergije po povoljnijim cijena-ma. Time se, u prera|iva~kom kom-pleksu, stvaraju uslovi za zaposlenjenovih pet hiljada radnika, a u per-spektivi mnogo vi{e.

2. Privredna/Gospodarska komo-ra FBiH }e upoznati Federalno min-istarstvo energije, rudarstva i industrijesa razmatranom problematikom, te,preko Ministarstva, zatraìti od rele-vantnih institucija sistema da se direk-tno uklju~e u rje{avanje.

N. [EHIÆ - MUŠIÆ

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Po{tovani gospodine,Na sastanku Grupacije za proizvo-

dnju i preradu metala, Udruènja met-alske i elektro industrije FBiH, odr anom uMostaru, 28. marta ove godine, a komesu prisustvovali proizvo|a~i i prera|iva~ialuminija, kao i predstavnici elektroprivre-da u FBiH, data je puna podr{ka izgrad-nji nove elektrolize u Aluminijskom kom-binatu u Mostaru, kao i novih elektroener-getskih kapaciteta u BiH.

Zaklju~eno je da je neophodnaangaìranost Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije i VladeFBiH, kako bi se sagledala problemati-ka i u~estvovalo u razrje{enju.

ObrazloènjeAluminijski kombinat Mostar,

unato~ maksimalnoj proizvodnji, nemoè da podmiri potrebe bh. tvornicaza preradu aluminija. Proizvodnja alu-

minija u 2006. godini iznosila je oko136.000 tona, {to je 30% vi{e u odno-su na prijeratnu proizvodnju. Sobzirom na to da kombinat gotovo svekoli~ine izvozi, zbog otplate duga, unezavidan poloàj dovedeno je dese-tak tvornica aluminija, od kojih samotri zapo{ljavaju vi{e od 500 radnika.Postoje}i kapaciteti za preradu alumini-ja iznose 80.000 tona, a najavljeno jei otvaranje novih prera|iva~kihkapaciteta u Hercegovini. Zbog togaje, za budu}nost ovog industrijskogsegmenta, kao i za uspje{niji ekonom-ski razvoj BiH, s obzirom na to da seradi o proizvodima vi{e faze prerade,va`na izgradnja nove elektrolize,kapaciteta 100.000 tona. Aluminijskikombinat je spreman u}i u nove inves-ticije, u ~emu ima podr{ku stranihfinansijskih institucija, ali je potrebnoobezbje|enje dovoljnih koli~ina elek-

tri~ne energije, po povoljnim cijenama.Ovaj problem mogu}e je rije{iti, pomi{ljenju predstavnika elektroprivrede,izgradnjom novih energetskih kapa-citeta.

Kao {to je poznato, broj neza-poslenih u FBiH stalno raste (u posljed-njih pet godina je pove}an za oko80.000). Ukoliko bi se obezbijedilodovoljno aluminija za prera|iva~e iKombinatu vi{e elektri~ne energije popovoljnim cijenama, samo u preradialuminija bi se moglo zaposliti novihpet hiljada radnika, a u budu}nosti ivi{e.

Izgradnja novih kapaciteta u ener-getskom sektoru, tako|er, doprinosive}em zapo{ljavanju. To govori i~injenica da }e samo rudnik i ter-moelektrana u Tomislavgradu zapo-{ljavati oko 1.200 novih radnika.

Iz navedenih razloga, smatramoneophodnim Va{ anga`man i anga-`man Ministarstva, na ~ijem ste ~elu, urje{avanju ovog pitanja. Uz Va{ anga-`man mogu}e je kvalitetnije animiratisve relevantne institucije od zna~aja zarje{avanje navedenih pitanja, {toprivrednici i o~ekuju.

Uvjeren sam da }emo, zajedni~kimanga`manom, razrije{iti kvalitetno ovopitanje, koje je od interesa za privredu, kaoi uspje{niji razvoj Federacije i BiH, te, utom smislu, stojim Vam na raspolaganju.

S po{tovanjem.PredsjednikJago Lasi}, dipl. ecc.

Grupacija za proizvodnju i preradu metala

Upu}eno pismo premijeruFBiH i resornom ministru

Udruènje metalske i elektro industrije P/GKFBiH, Grupacija zaproizvodnju i preradu metala uputila je Nedàdu Brankovi}u,premijeru Vlade FBiH, i Vahidu He}i, federalnom ministruenergije, rudarstva i industrije, pismo vezano za “Proizvodnju ipreradu aluminija u BiH”

U posjeti P/GKFBiH

Saradnja sa Komorom iz UlmaDelegacija koju su sa~injavali predstavnici Ministarstva

ekonomskih poslova pokrajine Baden-Würtenberg,Industrijsko-trgovinske komore iz Ulma i Agencije zame|unarodnu privrednu saradnju, boravila je u Komori, 29.marta. U BiH razgovarali su sa predstavnicima vi{e instituci-ja o mogu}nostima budu}e privredne saradnje. Radi se,izme|u ostalog, i o programima pomo}i EU, tzv. Twinningprojektima za zemlje kandidatkinje za ~lanstvo u EU. Oviprojekti su primjer za ja~anje privrednog sektora i izgradnjuinstitucija u smislu ja~anja partnerske saradnje izme|uzemalja ~lanica EU i zemalja kandidata.

Predstavnik Industrijsko-trgovinske komore iz Ulma dao jekratak presjek aktivnosti komore, istaknuv{i njihove baze podata-ka, koje njema~ke firme same pretraùju. Oko 4.300 preduze}au pokrajini Baden-Würtenberg ve} je iskazalo interes za saradnjui da traè nove informacije o preduze}ima iz jugoisto~ne Evrope,poput investicija, poreskih i zakonskih okvira i sli~no.

Potpredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa, sa saradnicima,prezentirao je aktivnosti Komore i komorskog sistema uBiH. Ovo je prvi korak u saradnji izme|u komora iz Ulmai FBiH, koja }e se realizovati u narednim godinama, s cil-jem pruànja adekvatne pomo}i malim i srednjim pre-duze}ima. L. S.


Aluminij d.d. Mostar je ostvarioproizvodnju od 136.190 tona, {to je30% vi{e u odnosu na prijeratnuproizvodnnju i omogu}io, u dobrojmjeri, rad kompanija koje suzabiljeìle visoke stope rasta izvoza,

ukupnog prihoda i ostvarene dobiti(Feal [iroki Brijeg, Jajce Alloy Wheels,Kapis Tomislavgrad i drugi).

U pro{loj godinini, u FBiH je,odnosno Mittal Steel-u, proizvedeno490.000 tona te~nog ~elika, {to je za

57% vi{e nego u istom periduprethodne godine (284.000 tona ), arealizirano je 527.000 tona proizvo-da, od ~ega 170.000 tona nadoma}em trì{tu, ostalo u izvozu. ( U2005. godini realizirano je 334.000tona, od ~ega 120.000 tona nadoma}em trì{tu, a ostalo u izvozu).

I ostala proizvodnja ovog sektora,gotovo u svim segmentima, poredproizvodnje metala, biljeì rast, {topokazuje tabela 1.

Vode}i izvozni sektor

Proizvodnja metala biljeì rast

Jed.

mjere 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Proizvodnja metala

Ingoti od ~elika t 115.222 166.368 117.170 283.111 469.122

Betonski ~elik i valjane ìce t 146.876 105.812 71.109 369.792 528.945

@iva svih vrsta t 8.363 7.615 8.562 6.642 9.016

Aluminij u ingotima i blokovima t 102.271 112.503 121.294 131.232 136.190

Proizvodnja proizvoda od metala, osimma{ina/strojeva i opreme

Ekseri, zakovice i vij~ana roba t 2.022 2.824 2.227 2.864 2.777Metalni proizvodi za gra|evinarstvo t 14.744 15.700 20.061 22.397 21.631

Rezervoari i cisterne t 1.885 1.870 2.059 1.840 1.940

Proizvodnja ma{ina/strojeva i ure|aja d.n.

Friìderi i zamrziva~i za doma}instvo t 3.393 3.690 3.094 4.355 4.643

Proizvodnja elektri~nih ma{ina/strojeva iaparata d.n.

Proizvodnja kablova i provodnika t 5.004 7.776 8.407 9.138 8.264

Proizvodnja medicinskih, preciznih opti~kihinstrumenata i satova

Regulatori (za plin) kom 12.655 46.556 1.706 2.363 2.165Proizvodnja motornih vozila, prikolica ipoluprikolica

Putni~ki automobili t 2.559 2.344 3.092 3.654 3.459

U protekloj godini proizvo|a~i metala u FBiH (~elika i alu-minija) ne samo da su ostvarili ve}u prozvodnju nego su istvorili pretpostavke i neposrednu strate{ku osnovu za ispo-ruku klju~nog repromaterijala za razvoj metaloprera|iva~kogsektora

Tabela 1: Proizvodnja metala i proizvoda od metala u FBiH po SKD-uu


broj zaposlenih1) Indeks

XI XII

0 2005. 2006. 2006.XII 2006.0 2005.

XII 2006.XI 2006.

Proizvodnja metala 4.247 3.879 3.867 91 100

Proizvodnja proizvoda od metala, osimma{/stroj 9.951 9.703 9.603 97 99

Proizvodnja ma{ina/strojeva i ure|aja d.n. 4.160 4.069 3.992 96 98

Proizvodnja kancelarijskih ma{/stroj i ra~./kom. 287 357 361 1.253 101

Proizvodnja elektri~nih ma{ina/strojeva iaparata d.n. 1.158 1.209 1.230 106 102

Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata iopreme 157 158 158 101 100

Proizvodnja medicinskih, preciznih, opti~kihinstrumenata, satova 521 497 497 95 100Proizvodnja motornih vozila, prikolica ipoluprikolica 2.268 2.220 2.199 97 99

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 942 886 887 94 100

Ukupno: 23. 691 22. 794

Prema postoje}oj situaciji, vode}i izvozni sektor bh. ekonomije je njen metalski sektor. (u KM)

2005. 2006.R. br. Segmentimetalskog sektora uvoz izvoz uvoz izvoz

1. Rude, metali iproizvodi

914,887,506 880,499,311 977,940,957 1,269,273,545

2. Ma{ine, aparati,meh. ure|aji, kotlovi 2,209,437,879 578,338,550 2,077,766,659 688,581,503

3. Zbir 1. i 2. 3,124,325,385 1,458,837,861 3,055,707,616 1,957,855,048

UKUPNO 8,680,488,710 3,100,050,887 9,097,195,985 4,371,207,873

(u KM)

10/1/2005. 10/1/2006.R. br. Segmentimetalskog sektora uvoz izvoz uvoz izvoz

1. Metali i njihoviproizvodi

896,499,101 780,105,425 955,625,431 1,159,319,079

2. Ma{ine, aparati,mehani~ki ure|aji,kotlovi, nuklearnireaktori

941,012,951 384,175,754 922,401,171 444,197,786

3. Elektri~ne ma{ine,oprema i njihovidijelovi

489,937,170 67,398,687 473,957,323 104,746,666

4. Vozila i njihovidijelovi

669,972,141 80,419,961 583,352,654 103,767,818

5. Oru`je i municija,njihovi dijelovi 4,910,725 32,902,318 3,473,112 23,861,671

6. Zbir 1. i 5. 3,002,332,088 1,345,002,145 2,938,809,691 1,835,893,020

UKUPNO 8,680,488,710 3,100,050,887 9,097,195,985 4,371,207,873

Po navedenom pregledu:

Najve}i uvoznici u FBiH Najve}i izvoznici u FBiH

Volkswagen d.o.o. Sarajevo Aluminij d.d. Mostar

Tabela 2: Zaposlenost u sektoru metala FBiH po SKD-uu

(u

Najve}i uvoznici u FBiH Najve}i izvoznici u FBiH

Volkswagen d.o.o. Sarajevo Aluminij d.d. Mostar

Aluminij d.d. Mostar Mittal Steel Zenica

Energoinvest d.d. Sarajevo Volkswagen d.o.o. Sarajevo

- TMDAi Grada~ac

Od prvih 10 najve}ih izvoznika,~etiri pripadaju ovom sektoru ivode}i su u Federaciji BiH, za desetmjeseci pro{le godine.

Aktuelna problematika 1. Uticaj fiskalne politike na

strukturu tro{kova radaNeuskla|enost politike direktnog

i indirektnog oporezivanja u BiH je-dan je od izvora potencijalnog ug-roàvanja cjenovne konkurentnosti iodrìve zaposlenosti u ovom sektoru.

Predloène reforme sistema direk-tnog oporezivanja neposredno otvarajumogu}nosti kompanija da odràvajupostoje}i broj radnih mjesta uslijedpotencijalnog rasta tro{kova rada.

2. Uticaj fiskalne politike na tro{ko-ve uvoza opreme i repromaterijala

Kao jednu od najnelogi~nijih mjerafiskalne politike kreirane na dràvnomnivou, menadèri ovog sektora navodeobavezu pla}anja carina na uvozopreme za kompanije koje nisu uprete`nom vlasni{tvu stranih direktnihulaga~a, ~ime su doma}e kompanijedovedene u podre|en poloàj, u odno-su na kompanije u kojima su realiziranadirektna strana ulaganja.

3. Sektor proizvodnje elektroen-ergije

Kao barijera rastu konkurentnostimetalskog sektora, jednom od najve}ihizvoznika, jeste proizvodnja i distribucijaelektri~ne energije. U ovom sektoru nepostoji jedinstveno trì{te, koje bipodrazumijevalo davanje mogu}nosti

doma}im proizvo|a~ima da imaju pri-oritet ili jednake uslove u kupoviniproizvodnih vi{kova na me|uentitetskojosnovi.

Drugi problem ~ine velike razlike ucijenama elektri~ne energije kojepla}aju kompanije u kojima postojedirektna strana ulaganja, u pore|enjusa cijenama koje pla}aju doma}e kom-panije - izvoznici koje za sada nemajudirektna strana ulaganja, a same dopri-nose rastu izvoza ili uvoznoj supstituciji.

4. Institucionalno ustrojstvoU FBiH postoje dva nivoa vlasti koja

vode politiku u oblasti industrije, ener-getike i rudarstva: kantonalni nivo (min-istarstva koja i po nazivu i po strukturiorganizacije nisu identi~na ) i federalni.

Koordinacija izme|u kantonalnih ifederalnog ministarstva, prema mi{ljen-jima menadèra kompanija metalskogsektora, ~esto nije efikasna, kao i narelaciji menadèri kompanija - kanton-alno ministarstvo i Federalno ministarst-vo energije, rudarstva i industrije.

5. Nedostatak institucija za kon-trolu kvaliteta

Nedostatak institucija za kontrolukvaliteta proizvoda ovog sektora pred-stavlja poseban problem, naro~ito umetaloprera|iva~kom segmentu. Nadoma}em trì{tu pojavljuju se proizvodiuvezeni iz Kine, isto~ne i jugoisto~neEvrope i sli~no, cjenovno konkurentniji,ali sumnjivog kvaliteta. Zato bi biloneophodno ustanoviti instituciju za kon-trolu kvaliteta i certificiranje proizvodaproizvedenih na doma}em trì{tu, ali i

kontrolu kvaliteta uvezenih proizvoda, ucilju za{tite potro{a~a na doma}emtrì{tu.

Postojanje potencijala za dalji razvojovog sektora sadràno je, naro~ito, uproizvodnji aluminija i ~elika, ~ijom bipreradom u finalne proizvode, realizaci-jom novih investicija, do{lo do stvaranjanovih kompanija, razvoja prate}ih dje-latnosti, novih zaposlenja, a time izna~ajnog pobolj{anja bh. ekonomskestvarnosti. Neke aktivnosti u tom pravcu,koje prate investiciona ulaganja, ve} suevidentne.

To pokazuje i novoizgra|ena Tvo-rnica za preradu aluminija u Mostaru -FE-AL d.o.o. Mostar, kao rezultat zajed-ni~kih ulaganja Aluminija i Feal-a. Utoku su aktivnosti na otvaranju livnice iobradnog centra auto-dijelova u Zeniciu kooperaciji Cimosa i ITC-a.

Rast proizvodnje u metalskom sek-toru, koji bi trebao uslijediti u narednihpet godina (aktiviranjem integralneproizvodnje u Mittal Steelu Zenica, tenajavljenog investiranja u udvostru~enjeproizvodnih kapaciteta Aluminija d.d.Mostar), za o~ekivati je da }e, uz razvojmetaloprera|iva~kog segmenta, imati iklju~nu ulogu u ekspanziji èljezni~kogtransportnog saobra}aja.

N. [EHI] - MU[I]

Napomena: Izvori navedenih po-dataka su: bilteni Federalnog zavodaza statistiku, VTKBIH i Studija “Razvojizvoznih potencijala i konkurentnostimetalskg sektora - EI Sarajevo”.


M)


organizaciji Me|unarodnefinancijske korporacije (IFC) - ~lanicegrupacije Svjetske banke za razvojprivatnog sektora, i Instituta za pro-jektovanje i saobra}aj (IPSA), u Sa-rajevu je, 04. aprila, odràn okruglistol: “GAP analiza EU i BiH legisla-tive iz oblasti reciklaè i definiranjeprioritetnih aktivnosti u pripremi i pri-mjeni potrebne zakonske regulative”.

Osnovni cilj je bio da se definirajuprioritetne aktivnosti u pripremi i prim-jeni potrebne zakonske regulative uoblasti reciklaè ~vrstog otpada u BiH.

Okrugli stol je bio prvenstvenonamijenjen predstavnicima nadle`nihinstitucija u FBiH, kantonima, op}i-nama, privrednom sektoru, nevladinimorganizacijama, ali i svim drugim zain-teresiranim subjektima iz ove oblasti.

Skup je otvorio Mehmed Cero,pomo}nik ministra u Federalnom mi-nistarstvu okoli{a i turizma, te DenisObar~anin, projekt menadèr u IFC-u, a istaknuti stru~njaci za pojedineoblasti, iz zemlje i inozemstva, obra-dili su i prezentirali slijede}e teme:

- Pregled legislative BiH i EU u oblastireciklaè,

- Analiza propisa iz oblasti upravl-janja otpadom sa aspekta reciklaèotpada i Direktiva Evropske komisije,

- Reciklaà - praksa u dràvama EU,te Sloveniji i Hrvatskoj,

- Reciklaà - praksa u Federaciji BiH,- Ekonomske kategorije reciklaè,- Potrebni preduvjeti - zakonodavni,

organizacijski, tehni~ki i financijski, tena~in organizacije i potrebna opremaza uspje{no provo|enje reciklaè.

U BiH su odre|ene vrste korisnihotpadaka, ~ija obrada donosi profit,prikupljaju i recikliraju u odre|enimkoli~inama, ali nije uspostavljen jedin-stven i odrìv sistem reciklaè, koji biosigurao recikliranje i otpadaka koji biimali trì{te, ali se ekonomski ne isplatinjihovo prikupljanje, kao i recikliranjeotpadaka koji jo{ nemaju trì{te u BiH. Utom dijelu dràva treba, subvencijama,propisima, aktiviranjem sredstava iz Ekofonda ili na drugi na~in, da pomognekako bi se, u nekom razumnom perio-du, uspostavio sistem reciklaè i takvihmaterijala.

Pri svemu dràva (i dru{tvo u cjeli-ni) treba da odredi razumne uvjete irokove koje je mogu}e ispo{tovati, jer

nerealno postavljeni zahtjevi i rokovidestimuliraju ve}inu u~esnika u rje{a-vanju uo~enih problema u oblasti reci-klaè. Dràva treba da uspostavi odre-|enu infrastrukturu, dopuni zakono-davstvo, uvede ekonomske instru-mente, pokrene specifi~ne programe,uvede upravljanje sistemom preko svo-jih organa kako bi {to bolje i {to prijeiskoristili potencijale i sru{ili postoje}ebarijere. To pretpostavlja, pored osta-log, ukidanje carine na uvoz opreme irezervnih dijelova za djelatnost recik-laè, te dono{enje Zakona o sekun-darnim sirovinama i novog Pravilnika opotrebnom prostoru i opremi za tret-man otpadaka i proizvodnju sekun-darnih sirovina, ~ije odredbe bi moralipo{tovati svi u~esnici u procesu recik-laè, a dràvni organi to kontrolirati.

Na okruglom stolu je bilo oko 70u~esnika koji su u diskusiji, nakon izlagan-ja uvodni~ara, izrazili zadovoljstvo i ocijeniliga uspje{nim i korisnim.

Predstavljena je i podijeljena bro{ura“Smjernice u recikla i ambala`nog otpa-da sa osvrtom na EU direktive”, ~ijuizradu je, tako|er, financirala organi-zacija IFC. F. \IKI]

Me|ukomorska saradnja

Razvoj privredesliva rijeke Drine

U Uìcu je 21. aprila zaklju~en Sporazum o regional-noj saradnji privrednih komora Crne Gore, Srbije,Republike Srpske, Federacije BiH, regije Bijeljina, regijeIsto~no Sarajevo, regije Trebinje i BPK Gora`de, te region-alnih privrednih komora Uìce i Valjevo, koje djeluju napodru~jima sliva rijeke Drine.

Sporazum je zaklju~en u cilju uspostavljanja i razvi-janja dugoro~ne saradnje izme|u potpisnica, uskla|ivan-ja me|usobnih interesa i razvoja privrede u podru~jimasliva rijeke Drine.

Saradnja }e se odvijati u oblasti ekonomskih odnosa:na izradi zajedni~kih programa u skladu sa ekonomskimmogu}nostima ~lanica potpisnica, izradi i kori{tenju

zajedni~kog informativnog sistema, podràvanju i podsti-canju saradnje izme|u privrednih komora, podsticanju ipodr{ci u osnivanju zajedni~kih firmi, uklju~uju}i ibankarstvo, podsticanju i podr{ci saradnji u oblastipoljoprivredne proizvodnje i trgovine, podr{ci zaklju~ivan-ju privrednih sporazuma izme|u preduze}a, te ostvarenjuzajedni~kih ekonomskih i finansijskih aktivnosti na tre}imtrì{tima.

U oblasti saobra}aja i komunikacija zajedni~ki }e seraditi na ostvarivanju radova u oblasti saobra}ajne infra-strukture (pruge, putevi, zra~ni saobra}aj, navigacija i dr),otvaranju novih grani~nih prijelaza i modernizaciji posto-je}ih.

Kada je rije~ o za{titi ìvotne sredine, sara|iva}e se nauskla|ivanju programa za{tite ìvotne sredine i aktivnosti-ma koje se odnose na za{titu zemlji{ta, zraka i vodotoka.

Radi}e se i na razvoju turizma, dok }e se u oblastinauke podsticati uspostava odnosa i saradnje izme|u uni-verziteta, istraìva~kih centara i stru~nih institucija.

Sara|iva}e se i u drugim oblastima od zajedni~koginteresa potpisnica Sporazuma.

L. S.

Odràn okrugli stol o reciklaì

Definirati prioritetne aktivnosti


Cilj obuke je upoznavanje proiz-vo|a~a hrane sa identifikacijom ianalizom specifi~nih opasnosti, teutvr|ivanjem preventivnih mjera koji-ma se rizik proizvodnje i nastanakpotencijalno opasne hrane uklanja ilisvodi na prihvatljivu mjeru.

HACCP (Hazard Analyzis CriticalControl Point) - analiza opasnosti ikontrola kriti~nih kontrolnih ta~aka -sistem samokontrole za osiguranjezdravstevene sigurnosti hrane.

HACCP je sistem kontrole sigur-nasti hrane, koji proizvo|a~ima,prera|iva~ima i distributerima hranenudi stru~an, racionalan i sistemskipristup analizi i mjerama za upravl-janje mogu}im biolo{kim, hemijskimi fizi~kim opasnostima u lancu odpolja do stola.

HACCP ima sedam na~ela:1. Identifikacija svih opasnosti ko-

je se moraju sprije~iti, ukloniti ili smanjitina prihvatljivu razinu (analiza opas-nosti);

2. Identifikacija kriti~nih kontrol-nih ta~aka u fazi ili fazama u kojimaje kontrola bitna za spre~avanje iliuklanjanje opasnosti, ili njeno sman-jenje na prihvatljivu razinu;

3. Utvr|ivanje kriti~nih granica(limita) na kriti~nim kontrolnimta~kama, koje odvajaju prihvatljivood neprihvatljivog za spre~avanje,uklanjanje ili smanjenje identifici-ranih opasnosti;

4. Uspostavljanje i provedba sigurnos-nih postupaka pra}enja procesa nakriti~nim kontrolnim ta~kama;

5. Utvr|ivanje korektivnih akti-vnosti kada pra}enje procesa upu-}uje na to da kriti~na kontrolna ta~kanije pod nadzorom;

6. Utvr|ivanje postupaka koji }e seredovno provoditi kako bi se verifiko-

valo da su mjere navedene u ta~kamaod 1. do 5. djelotvorne;

7. Uspostavljanje dokumenata ievidencija prehrambenog - proizvod-nog ciklusa, kojima }e se demonstriratidjelotvornost u ta~kama od 1. do 6.

Sedam na~ela HACCP-a prakti~nisu modeli identifikacije i kontrolisanjazna~ajnih opasnosti na trajnoj osnovi.To podrazumijeva da se tamo gdje setaj cilj moè posti}i, ali na siguranna~in, smatra da je ispunjena obavezautvr|ena ~lanom 5. stavu 1. Uredbe(EZ) broj 852/2004.

Sistem HACCP-a nije zamjena zaostale zahtjeve u vezi sa higijenomprehrambenih proizvoda, nego sudio paketa higijenskih mjera koje semoraju osigurati u proizvodnjizdravstveno ispravne i sigurne hrane.Mora se imati u vidu da prijeuspostave HACCP-a moraju biti ost-vareni zahtjevi vezani sa higijenomprehrambenih proizvoda (zahtjevi uvezi sa sirovinama, rukovanje otpa-dom, postupci uni{tavanja {teto~ina,kvalitet vode, zdravlje, li~na higijenai obuka osoblja).

Udovoljavanje zahtjevima zaproizvodnju zdravstveno ispravnehrane zahtijeva zapo{ljavanje educi-ranog osoblja, kao i kontinuiranoeduciranje (savjetovanja, vje`be,seminari i sli~no) osoblja u svrhuosposobljavanja za dodatne poslove.

M. ME[ANOVI]

Seminar

HACCP u prehrambenoj industrijiU okviru projekta ABC - DIHK (Asocijacija balkanskih privred-nih komora), koji podràva Savezna komora Njema~ke, afinansira Ministarstvo privrede i razvoja SR Njema~ka, uPrivrednoj/Gospodarskoj komori FBiH odràna je dvodnevnaobuka za proizvo|a~e prehrambenih proizvoda o HACCP-u

Promoviran Zakon o revizorskim dru{tvima

Ministarstvo finansija Federacije BiH je promoviralo Zakon ora~unovodstvu i reviziji u FBiH na web stranici ove institucije.

Zakon ure|uje materiju iz oblasti ra~unovodstva i revizije, u koji suugra|eni me|unarodni standardi, te defini{e da reviziju finansijskihizvje{taja u FBiH mogu vr{iti samo lica koja posjeduju odgovaraju}u licen-cu izdatu u FBiH.

Zakon o administrativnim taksama

Vije}e ministara BiH usvojilo je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona oadministrativnim taksama, koje se odnose na takse na javne nabavke,prema kojem se za javne nabavke ne}e trebati kupovati takse za dopise imi{ljenja Agencije.

Prijedlog zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnomrazvoju u BiH i Prijedlog zakona o vinu

Vije}e ministara BiH zauzelo je stav o daljnjem proceduralnom postu-panju u vezi sa Prijedlogom zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnomrazvoju u BiH, te o daljnjem proceduralnom postupanju u vezi saPrijedlogom zakona o vinu.

Prema rije~ima ministra Dragan Vranki}a, ovi zakoni su va`ni za BiH,jer je pribliàvanje Evropskoj uniji bez njih nezaobilazno i ovi zakoni semoraju donijeti na razini dràve.

Zakoni i propisi


Tih godina kompanija Konjuh@ivinice posjedovala je najve}u tvor-nicu u Evropi za proizvodnju stolova,zavidovi}ka Krivaja imala je najve}uevropsku tvornicu za proizvodnjutokarenih stolica sa masivnimsjedi{tem, dok je u okviru {umsko-industrijskog preduze}a [ipadSarajevo postojalo ~ak 220 proizvod-nih pogona.

Tada su kompanije iz sektoradrvne industrije BiH ve}inu svojihproizvoda izvozile na zahtjevna svjets-ka trì{ta. Dok je {vedska IKEA bila jo{u povojima, BiH je bila drugi poveli~ini evropski izvoznik namje{taja uSjedinjene Ameri~ke Dràve, sa nez-natno koli~inski manjim izvozom izaprvoplasirane Italije. Izvoz je u to vri-jeme rastao geometrijskom progresi-jom: za samo deset godina, krajemosamdesetih, BiH je pove}ala izvoznamje{taja na ameri~ko trì{te za ~ak5,8 puta.

Nelegalne pilaneNo, u ratu je uni{tena ve}ina pro-

izvodnih kapaciteta bh. drvoprera|i-va~kog sektora.

Gotovo potpuno je nestala, reci-mo, mogu}nost proizvodnje iverica imediapan plo~a, koje su se prije rataproizvodile u koli~inama od 223.000(iverice) i 90.000 (mediapan) kubnihmetara godi{nje.

Umjesto nekada prosperitetneindustrijske grane nikle su brojne pi-lane, velikim dijelom nelegalne.

Shodno tome, i statistika biljeìzna~ajno pove}anje “proizvodnje” usektoru primarne obrade drveta (uprevodu to zna~i oboriti drvo, odsje}igrane i trupac natovariti na kamion

za transport), a pad finalne proizvod-nje u poratnim godinama. Recimo,proizvodnja kuhinjskog namje{taja uBiH je sa 118.120 kubnih metara iz1997. pala na 96.892 kubna metra u2000. godini. Prije rata, samo Konjuh@ivinice je proizvodio oko 600.000kubnih metara kuhinjskih stolova.

Male firmeNekada{nje velike sisteme, poput

[ipada, Krivaje i Konjuha, zamijenile

su male firme, od kojih neke poslujugotovo u potpunoj ilegali i koje seuglavnom bave izvozom trupaca.Procjenjuje se da danas u BiH poslu-je oko 1.500 kompanija u sektorudrvne industrije koje izvoze oko 70posto svoje proizvodnje, a vi{e oddvije tre}ine tog izvoza se odnosi naprimarnu rezanu gra|u. Sve rele-vantne informacije i istraìvanja usektoru drvne industrije pokazuju dau BiH trenutno postoji oko 2.000pilana, ve}inom nelegalnih, od ~egaje ~ak 1.300 smje{teno na teritorijiFederacije BiH.

I u tako te{koj situaciji bh. proiz-vo|a~i se, ipak, bude. Prema poda-cima Uprave za indirektno oporezi-vanje, izvoz namje{taja iz BiH je u

Drvna industrija u BiH

Me|u najperspektivnijimindustrijskim granama

Drvna industrija u BiH smatra se jednom od najperspektivnijihindustrijskih grana. Prije raspada biv{e Jugoslavije i rata nakontoga, bh. kompanije iz sektora drvne industrije bile su poznate{irom svijeta, pi{e online magazin Investitor.ba

Udruènje inìnjera i tehni~ara {umarstva

Formiran Savjet {umarskihudruènja BiH

Peta redovna sjednica Skup{tine U[IT-a odràna je u P/GKFBiH krajemaprila.

Iako je realizirano dosta aktivnosti planiranih za pro{lu godinu, zastupnicisu izrazili djelimi~no zadovoljstvo do sada ostvarenim rezultatima.

Smatraju da se moglo uraditi puno vi{e, pogotovo u oblasti zadovoljenjapotreba svih ~lanova Udruènja.

Njihove aktivnosti u prethodnoj godini bile su usmjerene ka novim organi-zacijskim formama, {to je u skladu promjenama u {umarstvu FBiH.

Stav predsjedni{tva je da treba formirati kantonalna udruènja, kao i ustro-jiti ~lanstvo U[IT-a kroz ~lanske knjiìce.

Kao najzna~ajniju aktivnost realiziranu tokom pro{le godine istakli supripremu i organizaciju 38. evropskog takmi~enja {umara u nordijskim disci-plinama (EFNS) Sarajevo-Igman, koje je odràno od 26. februara do 5. marta.

Potpisan je i sporazum izme|u U[IT-a FBiH, U[IT-a RS i Hrvatskog{umarskog dru{tva iz Mostara o formiranju savjeta {umarskih udruènja BiH,te su doneseni akti o na~inu njegovog rada.

Stoga je planom rada za ovu godinu predvi|eno da se sve aktivnosti kojeU[IT FBiH provodi pro{ire na cijelu zemlju ukoliko se za to postigne saglasnost.

Tokom sjednice prezentiran je film sa EFNS-a “[umarstvo u BiH”, po{tans-ka marka gljive ljubi~aste kruna{ice i {umskog mrava, te CD pod nazivom“Interaktivni vodi~ kroz {umske fitocenoze u BiH”.

S. D@INI]


najve}em obimu i{ao prema Nje-ma~koj i u pro{loj godini je, u odno-su na prethodnu, pove}an za 103posto.

Proizvodnja namje{taja lani jepove}ana za 35 posto u odnosu nagodinu ranije, a izvoz za 26,8 posto.Najve}i udio u porastu proizvodnje,kao i izvoza, iskazale su kompanijeKonjuh, Jadrina, Krivaja, Standard,Dallas, Palavra, Impregnacija Holz,Kesten, Fis, Finvest, Nord Ent, HMM itako dalje.

Ovakve stidljive, ali, ipak, dobrerezultate poslovanja prepoznali su iinvestitori na Sarajevskoj berzi koji suposljednjih mjeseci intenzivirali ku-povinu dionica onih kompanija izdrvnog sektora ~iji se vrijednosnipapiri nalaze u ponudi na berzi. Tosu, prije svega, Standard Sarajevo,Konjuh @ivinice, Namje{taj Grada-~ac i [IP Stup~anica Olovo.

Vrijednost dionica svih ovih kom-panija, ~ak i u slu~aju zaokruènevlasni~ke strukture, kao u slu~ajuStandarda Sarajevo, porasla je zna-~ajno u posljednjih nekoliko mjesecii godina. Dionice Konjuha @ivinice suse po~etkom izlaska na berzu pro-davale po sedam KM, a danas po 65KM. Tako je i sa Standardom, ~ija jevrijednost dionica oti{la sa 3,28 na50 KM. I u slu~aju [IP Stup~aniceOlovo, najve}e legalne pilane uFBiH, situacija je sli~na: vrijednostdionica je sa 5,5 oti{la na 16 KM.

PerspektivaKakva je perspektiva kompanija

iz sektora drvne industrije ~ije sudionice izlistane na berzi? Odgovorje jednostavan - relativno ve}ina tihkompanija nije ono {to je nekad bila,niti imaju zavidne tehnolo{ke mogu-}nosti, one se bave poslom u kojemnije tako te{ko uspjeti kao u nekimdrugim sektorima. Upu}eniji u tre-nutno stanje na trì{tu znaju da jedovoljno da posjedujete bilo kakvodrvo i da }e kupci prona}i vas umje-sto da vi traìte njih. To, recimo, dajedobru perspektivu za Stup~anicuOlovo.

Malo teà situacija je sa proiz-vo|a~ima, koji se trebaju potruditida dizajniraju i proizvedu namje{taj,monta`nu ku}u ili pak obi~ne plo~e.No, i te kompanije, kako vidimo izdosada{njih analiza kretanja nji-

hovih dionica na berzi, imaju svijetlubudu}nost. Lo{e se pi{e velikim sis-temima poput zavidovi}ke Krivaje,koji su godinama sistematskiuni{tavani i raspar~avani, iako bi se,u osnovi, i ova kompanija, kada bibilo volje i znanja, mogla oporaviti.

Svijetla budu}nostNema sumnje da kompanije iz

drvne industrije BiH ~eka koliko-tolikosvijetla budu}nost, koja }e se vjerovat-no odraziti povoljno i na vrijednostdionica na berzi.

U ovom slu~aju, kao i u svimostalim, preporuka malim investitori-ma glasi: ne vjerujte glasinama, aprije investiranja va{eg novca u bilokoje dionice dobro provjerite kom-paniju, raspitajte se da li se i ~imebavi, kakve su i jesu li redovne plateradnicima, imaju li proizvodnju iizvoz, te kakva je trenutna trì{na vri-jednost njihovih dionica na berzi. Teknakon podrobne analize mogu}e jedonijeti odluku o eventualnom ula-ganju novca u dionice.

Na Vla{i}u

Javno zagovaranjeU organizaciji USAID - LAMP, na Vla{i}u, je odràn dvodnevni po~etniinteraktivni trening “Javno zagovaranje” namijenjen predstavnicimapoljoprivrednih udruènja

Predava~i su bili istaknuti predstavnici CCI (Centar civilnih inicijativa). Utoku dvodnevnog treninga prezentirani su osnovni neophodni principijavnog zagovaranja, nakon ~ega }e se od najaktivnijih u~esnika formiratinapredna grupa koja }e pro}i odgovaraju}i prakti~ni trening, a u~esnici }ebiti adekvatno certificirani.

Javno zagovaranje okuplja pojedince i grupe koji zajedno èle da pod-staknu, osmisle, izvr{e i promijene politiku i pona{anje institucija u kojimase donose odluke va`ne za njihovu zajednicu i bitisanje. Ovaj proces seodigrava u onim demokratskim dru{tvima u kojima gra|ani i formalno istvarno mogu da uti~u na institucije i vlasti.

Organizacije koje se bave javnim zagovaranjem poti~u javno mnjenjena razmi{ljanje o: kvalitetu hrane, uni{tavanju ~ovjekove okoline, kr{enjuzakona itd.

Postoji mnogo definicija koje se odnose na javno zagovaranje, a navest}emo:

“Javno zagovaranje predstavlja proces djelovanja (a ne jednokratnuaktivnost) sa ciljem postizanja poèljnih promjena u dru{tvu kako bi odnosimo}i i raspodjela bogatstva postali demokrati~niji i pravedniji i kako bi semarginalizovanim grupama obezbijedili prostor i uloga u javnomodlu~ivanju”;

“Javno zagovaranje se sastoji od razli~itih strategija koje imaju za cilj uti-caj na donosioce odluka na lokalnom, regionalnom, nacionalnom ime|unarodnom nivou, posebno vode}i ra~una o tome:

* Ko odlu~uje - izbori, postavljanje i izbor donosioca odluka, ministara,savjetnika, sudija, administrativnog osoblja itd;

* [ta se odlu~uje - politike, zakoni, nacionalni prioriteti, usluge, progra-mi, budèti, institucije;

* Kako se odlu~uje - pristup gra|ana informacijama i samom procesu,obim konsultacija, polaganje ra~una i pristupa~nost donosioca odlukagra|anima i drugim zainteresovanim grupama”.

Izvor: (InterAction: Women´s Advocasy Workshop materials) M. ME[ANOVI]


Rad teretnih vozila u 2006. u odno-su na 2005. u pre|enim kilometrimave}i je za 53 posto, a u prevezenoj robi48,85 posto. Ostvareni tonski kilometrive}i su za 98,4 posto.

U putni~kom prometu, lani, uodnosu na godinu ranije, pre|eni kilo-metri ve}i su za 21 posto, dok je brojprevezenih putnika pove}an za 15posto. Ostvareni putni~ki kilometri ve}isu za 23,9 posto.

“U gradsko-prigradskom prometuu 2006. godini u odnosu na 2005.,ukupno pre|eni kilometri vozila su sepove}ali za 25 posto, dok je ukupanbroj prevezenih putnika u istom raz-doblju uve}an za svega 0,1 posto”,naveo je Milinovi}.

U prometu robe èljeznicom odjanuara do decembra 2006. godine

prevezeno je ukupno 11.903.000tone robe, a ostvareno je 1.096.000tonskih kilometara, {to predstavljaporast od 21,4 posto u prevezenojrobi i 18,7 posto u tonskim kilometri-ma u odnosu na 2005. godinu.

Kada je rije~ o putni~kom prome-tu èljeznicom, lani je prevezeno1.133.000 putnika i ostvareno je61.000.000 putni~kih kilometara,{to predstavlja pove}anje za 66,4posto u broju prevezenih putnika i~ak 103,3 posto u putni~kim kilo-metrima u odnosu na 2005.

U po{tansko-telefonskom prome-tu uo~eno je pove}anje broja pis-monosnih po{iljki za 28 posto ipove}anje paketskih po{iljki za 34,2posto u odnosu na 2005. godinu.

“U broju telefonskih razgovora,uo~eno je veliko smanjenje u duìnitrajanja telefonskih razgovora prekofiksnih telefona i blagi porast u du-ìni trajanja mobilnih telefonskih raz-govora, koje je nastalo kao posljedi-ca promjene na~ina njihova obra~u-na, koja je onemogu}ila redovitoobjavljivanje podataka za RepublikuSrpsku, tako da se navedeni podaciodnose samo na operatere sa teri-torija Federacije BiH i Br~ko DistriktaBiH”, rekao je Milinovi}.

Promet i veze

@eljeznica prevezla11.903.000 tone robe

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi} je, na kon-ferenciji za novinare u Sarajevu, prezentirao statisti~kepodatke iz oblasti prometa i veza za pro{lu godinu

U Holiday Innu

Kooperacijska berza

U Sarajevu (Holiday Inn/salon Drina)}e se, 09. maja, sa po~etkom u u 9 sati,odràti kooperacijska berza s firmama iznjema~ke pokrajine Baden-Würrte-mberg. Me|u njema~kim firmama kojeu~estvuju u ovoj berzi je i firma iz metal-skog sektora koja traì isporu~ioce zavlastitu proizvodnju ma{ina i opreme.

Pozivamo kompanije iz Sektoraobrade metala, ukoliko su zainteresir-ane za razgovor, da se prijave. U~e{}ena berzi je besplatno, a za razgovor }ebiti obezbije|en prevodilac.

Kontakt adrese su: Delegation der Deutschen Wirtsch-

aft in BuHPredstavni{tvo njema~ke privredne

komore u BiH

Strossmayerova 1, BiH - 71000Sarajevo

Telefon: +387 33 260430, faks: +387 33 206181E-mail: [email protected] N. [. - M.

Predstavljamo profil firme sa opisomproizvoda i usluga koji se traè:

Herbold Meckesheim GmbHIndustriestraße 3374909 MeckesheimPostfach 21874909 MeckesheimTelefon: +49 6226 932 0, + 49

6226 932 165Faks: + 49 6226 932 495, + 49

6226 932 178 E-mail: [email protected] Skenderagi}, {ef nabaveFirma je osnovana 1872. Zapo{ljava

oko 70 radnika. Ostvareni prihod u2006. je 15 miliona eura. Proizvo|a~ jema{ina i opreme za sitnjenje i reciklaù

plasti~nih materijala. Vid saradnje:Kooperacija u proizvodnji ma{ina iopreme na osnovu dokumentacije ispecifikacije naru~ioca. Partner zaposlovnu saradnju: Dobavlja~i zapotrebe proizvodnje ma{ina i opreme i toza: 1. Zavarne konstrukcije - mehani~kaobrada zavarnih konstrukcija (bu{enje,glodanje, struganje, sve vrste ma|inskognu{enja) teìne 50 do 2500 kg; pojedi-na~na obrada i obrada malih serija od 1do 5 komada, maksimalno do 20 koma-da. 2. Obrada lima (80% standardni~elik i 20% ~elik visokog kvaliteta):a)dijelovi od tankog lima debljine od 1do 3 mm (sje~enje, savijanje, zavarivan-je), obrada malih serija od 2 do 20komada. b) dijelovi od lima srednjedebljine od 2 do 15 mm (sje~enje, savi-janje, zavarivanje), pojedina~na obrada iobrada malih serija od 1 do 10 komada.

Uslovi za poslovnog partnera: Firmeza obradu metala iz oblasti prenosnetehnike, proizvodnje rezervoara ma{ina idijelova, proizvoda od ~elika.


Trgovinski deficit

Robni promet sainostranstvom oko1,7 milijardi KMBiH je u martu ostvarila robni promet s

inostranstvom u vrijednosti oko 1,7 milijar-di KM. Od ovog iznosa, na izvoz se odnosi503,8 miliona KM ili 30,3 posto, a na uvozoko 1,2 milijarde KM ili 69,7 posto.

U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiH u ovommjesecu, pokrivenost uvoza izvozom jeoko 43,4 posto.

Od januara do marta ostvaren jeizvoz u vrijednosti 1,4 milijarde KM,

{to je za 26,6 posto vi{e u odnosu naisti period lani, dok je u ovom perioduostvaren uvoz u vrijednosti od 2,9 mil-ijardi KM, {to je za 41,1 posto vi{e uodnosu na isti period 2006.

U posmatranom periodu pokriveno-st uvoza izvozom bila je 47,3 posto.

U prva tri mjeseca ove godine, BiHje u robnom prometu sa inostranstvomostvarila ukupan trgovinski deficit uvrijednosti 1,5 milijardi KM.

Najve}e u~e{}e u izvozu ostvarenoje u podru~ju “Prera|iva~ka industrija”,u vrijednosti 1,3 milijarde KM, {to ~ini91,6 posto od ukupnog izvoza, dok jenajve}e u~e{}e u uvozu ostvareno upodru~ju “Prera|iva~ka industrija”,ukupne vrijednosti 2,4 milijarde KM, {toiznosi 84 odsto od ukupnog uvoza.

Od 23. aprila do 6. maja

Anketa o radnojsnazi

Agencija za statistiku BiH, Federalnizavod za statistiku i Republi~ki zavod zastatistiku Republike Srpske, od 23. apri-la do 6. maja ove godine, sprovodi}eAnketu o radnoj snazi na cijeloj teritori-ji BiH, na uzorku od 10.000 slu~ajnoizabranih doma}instava.

Prikupljeni podaci su povjerljivi ioni }e se, u skladu sa odredbamaZakona o statistici, koristiti isklju~ivou statisti~ke svrhe.

Anketom o radnoj snazi, osimdemografskih, obrazovnih i drugihkarakteristika stanovni{tva, prikupl-jaju se podaci o zaposlenosti, neza-poslenosti, podzaposlenosti, kao ipodaci o zanimanju, radnom vre-menu, trajanju radnog odnosa, do-datnom zaposlenju, {kolovanju i da-ljem usavr{avanju, traènju posla i dr.

Prikupljeni podaci }e posluìti zaizra~unavanje stope aktivnosti, zapo-slenosti i nezaposlenosti koje su zna-~ajan pokazatelj ekonomskog i soci-jalnog stanja u zemlji.

U februaru

Prosje~na ispla}ena brutoplata 913 KM

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata po zaposlenom u pravnimlicima BiH za februar 2007. iznosila je913 KM, {to pokazuje nominalniporast za 0,3 odsto u odnosu nadecembar 2006. godine.

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata za februar ove godine, uodnosu na isti mjesec lani, nominalnoje vi{a za 9,7 odsto.

Prosje~na mjese~na neto plata pozaposlenom u pravnim licima BiH zaposmatrani mjesec iznosila je 617 KM,{to pokazuje nominalni rast od 0,7odsto u odnosu na decembar 2006.

Prosje~na mjese~na neto plata zafebruar je u odnosu na isti mjesec pro{legodine nominalno vi{a za 12,8 odsto.

Agencija za statistiku BiH

U martu

Najvi{e izvozili u HrvatskuBiH je u martu ove godine najvi{e izvozila robe u Hrvatsku u vrijednosti93,9 miliona KM, {to je 18,6 posto od ukupno ostvarenog izvoza, izjavioje na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Agencije za statistikuBiH Zdenko Milinovi}

Od susjednih zemalja BiH je zna~ajan izvoz ostvarila u Srbiju i Crnu Goru uvrijednosti 64 miliona KM, {to je 12,7 posto. Posmatrano prema regionalnim gru-pacijama, u martu smo najvi{e izvozili u Evropsku uniju u vrijednosti 304,5 mil-iona KM, {to je u 60,5 posto od ukupno ostvarenog izvoza.

“U okviru zemalja EU, BiH je najvi{e izvezla u Italiju u vrijednosti od 76,2 mil-iona KM, {to je 15,1 posto od ukupnog ostvarenog izvoza”, rekao je Milinovi}.

Najvi{e smo uvozili iz Hrvatske u vrijednosti 186,5 miliona KM, {to je 16,1posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajan uvoz u istom periodu ostvarili smo iz Srbije iCrne Gore u vrijednosti 120,7 miliona KM, {to je 10,4 posto.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u martu se najvi{e uvozilo iz EUu vrijednosti 548,2 miliona KM, {to je 47,3 posto od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e smo uvozili iz Njema~ke u vrijednosti 144 mil-iona KM, {to je 12,4 posto od ukupnog ostvarenog uvoza.

U periodu januar - mart BiH je najvi{e izvozila u Hrvatsku u vrijednosti od257,5 miliona KM, {to je 18,9 posto od ukupno ostvarenog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u prva tri mjeseca najvi{e se izvozilou EU u vrijednosti 841,3 miliona KM, {to je 61,6 posto od ukupno ostvarenog izvoza.

Istovremeno, najvi{e se uvozilo iz Hrvatske u vrijednosti 457,2 miliona KM, {toje 15,9 posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u prva tri mjeseca najvi{e seuvozilo iz EU u vrijednosti 1,7 milijardi KM, {to je 58,4 posto od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema glavnim trgovinskim partnerima BiH, mogu}e je uo~iti da je najve}iporast izvoza u periodu januar - mart, u odnosu na isti period lani, ostvaren kod izvoza uSrbiju i Crnu Goru u iznosu od 35,5 posto, Hrvatsku 32,2 posto, Sloveniju 25,6 posto i dr.

U ovom periodu, najve}i porast uvoza zabiljeèn je kod uvoza robe iz Italije uiznosu od 53 posto, SCG 52,9 posto, Hrvatske 32,6 posto, Njema~ke 26,8,odsto, te Slovenije 2,9 posto.


U februaru

Prosje~na neto plata632 KM

Prema podacima Federalnog zavodaza statistiku, prosje~na mjese~na ispla}enaneto plata po zaposlenom za februar uFederaciji BiH bila je 632,32 KM.

Tokom februara do{lo je do sman-jenja prosje~ne mjese~ne ispla}eneneto plate za 0,27 posto.

Od decembra 2006. do februara2007. godine prosje~na mjese~naispla}ena neto plata iznosi 632,76 KM.

U odnosu na isti period prethodnegodine do{lo je do porasta prosje~nemjese~ne ispla}ene neto plate za 8,27posto.

Najvi{a prosje~na ispla}ena netoplata u februaru zabiljeèna je u KantonuSarajevo (KS) i ona iznosi 804,35 KM,zatim u Hercegova~ko-neretvanskom ka-ntonu (HNK) 687,32 KM, a najni a pros-je~na ispla}ena neto plata zabiljeèna jeu Srednjobosanskom kantonu (SBK)508,83 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata po zaposlenom u FBiHiznosila je 929,88 KM.

U martu

Potro{a~ka korpa496 KM

Izdaci za prehranu i pi}e, premapotro{a~koj korpi koju objavljujeFederalni zavod za statistiku, u martu,iznosili su 496,23 KM.

Potro{a~ka korpa je u martu 2007.godine bila za 0,15 KM manja uodnosu na februar, kada je iznosila496,38 KM.

Posmatrano po sjedi{tima kantona,za potro{a~ku korpu je u pro{lommjesecu najvi{e trebalo izdvojiti u[irokom Brijegu i to 559,86 KM, zatimu Livnu 544,47 KM, Mostaru 540,01KM, a najjeftinija potro{a~ka korpa jebila u Gora`du 455,07 KM.

Potro{a~ku korpu potrebnih proizvo-da ~ine najva`nije ivotne namirnice,koja po sadràju i koli~inama predstavl-ja minimum potreba za obnavljanjeenergije koja se potro{i radom, a koju suizra~unali stru~njaci za ishranu.

Zavod za statistiku FBiH

U martu

Industrijska proizvodnjave}a za 8,7 posto

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH, u martu, u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, ve}a je za 8,7 posto. U odnosu naproizvodnju iz istog mjeseca lani, ve}a je za 16,6 posto, a u odnosu na febru-ar ove godine ve}a je za 15,4 posto.

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, u martu 2007. godineu odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2006. godine, industrijskaproizvodnja u podru~ju “prera|iva~ke industrije” ve}a je za 13,5 posto, upodru~ju “rudarstva” ve}a je za 2,8 posto, a u podru~ju “snabdijevanja elek-tri~nom energijom, plinom i vodom” manja je za 2,4 posto.

Posmatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda, uperiodu januar - mart ove, u odnosu na isti period pro{le godine, zabiljeènoje pove}anje proizvodnje trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 70,6 posto,kapitalnih proizvoda za 61,2 posto, intermedijarnih proizvoda za 29,2 posto,netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 26,1 posto, dok je zabiljeèno sman-jenje proizvodnje energije za 14,4 posto.

U prva dva mjeseca

U zra~nim lukama 17,7 posto vi{e putnikaPrema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u èljezniekom putni~kom

prevozu u prva dva mjeseca ove godine prevezeno je ukupno 49.000 putnika i ost-vareno 2.560.000 putni~kih kilometara, {to je u odnosu na isti period lani manjeza 24,1 posto putni~kih kilometara, a broj prevezenih putnika manji je za 3,9posto.

U èljezni~kom teretnom prevozu u periodu januar - februar 2007. godine pre-vezeno je 947.000 tona robe, a ostvareno 91.274.000 tonskih kilometara, {to jeu odnosu na isti period 2006. godine vi{e za jedan posto prevezene robe i manjeza 1,4 posto tonskih kilometara.

U aerodromskim/zra~nim lukama u posmatranom periodu, u pore|enju saistim lani, promet putnika ve}i je za 17,7 posto.

Obim PTT usluga kod pismonosnih po{iljki u januaru i februaru 2007. godine,u odnosu na iste mjesece 2006., manji je za 9,2 posto.

Fiksni telefonski razgovori u minutama u ovom periodu, u odnosu na isti lani,manji su za 2,5 posto.

Mobilni telefonski razgovori u minutama u periodu januar - februar u odnosuna isti 2006. godine ve}i su za 8,5 posto.

Internet trajanje konekcije u periodu prva dva mjeseca ove godine, u odnosuna isti period 2006., manje je za ~etiri posto, a broj poslatih SMS poruka ve}i je za8,6 posto. (ONASA)


Porezna uprava FBiH

Napla}eno oko 670 milionaKM prihoda

Porezna uprava Federacije BiH od januara do marta 2007. godinenaplatila je ukupno 669.890.868 KM poreznih i ostalih javnih prihoda, {to jeza 127 miliona KM ili 23,39 posto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine.

U okviru navedenih javnih prihoda u isklju~ivoj nadle`nosti Porezneuprave FBiH jesu ubiranje i naplata direktnih poreza i doprinosa tako daje u prva tri mjeseca ove godine pove}ana naplata direktnih poreza uukupnom iznosu od 171.481.080 KM, {to predstavlja pove}anje za 25,7miliona ili 17,65 posto.

Ukupna naplata direktnih poreza je ostvarena po osnovu pove}anjaporeza na pla}u u iznosu od 49.047.523 KM, {to je za 28,58 posto vi{e uodnosu na isti period 2006. godine, poreza na dobit ~ija je naplata uve}anaza 1,4 miliona, kao i poreza gra|ana koji su pove}ani za 25,67 posto.

Fondovski prihodi, odnosno doprinosi su napla}eni u iznosu od444.926.897 KM, {to je za 103,9 miliona ili 30,46 posto vi{e u odnosuna isti period pro{le godine.

Doprinosi za penzijsko invalidsko osiguranje su napla}eni u iznosu od245,9 miliona KM, {to je za 59,4 miliona ili 31,89 posto vi{e, zbog ~egase, svakako, stvara mogu}nosti za pove}anje penzija na podru~ju FBiH.Doprinosi za zdravstveno osiguranje napla}eni su u iznosu od 175 mil-iona KM, {to je za 39 miliona KM ili 28,60 posto vi{e, dok je za osigu-ranje za slu~aj nezaposlenosti napla}eno 24 miliona, odnosno 5,5 mil-iona ili 29,81 posto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine.

U svih deset kantonalnih poreznih ureda od januara do marta ost-varena je znatno ve}a naplata poreznih i neporeznih prihoda u odnosuna posmatrani period pro{le godine.

Zavod za zapo{ljavanje FBiH

Poziv za u~e{}e u projektuzapo{ljavanja

Drugim projektom podr{ke zapo{ljavanju, koji se finansira iz sredsta-va Zavoda za zapo{ljavanje FBiH i kredita od Me|unarodne asocijacije zarazvoj (IDA), iz grupacije Svjetske banke, u 2007. godini je predvi|enozapo{ljavanje najmanje 2.000 nezaposlenih osoba starosti preko 45 god-ina prijavljenih kod kantonalnih slu`bi za zapo{ljavanje.

Potpisanim Sporazumom o implementaciji i finansiranju projektnihaktivnosti Drugog projekta podr{ke zapo{ljavanju u 2007., po~etkom marta,izme|u Zavoda i Jedinice za implementaciju projekata socio-ekonomskepodr{ke, obuke i prezapo{ljavanja (PIU SESER) predvi|eno je zapo{ljavanjeove populacije aktivnim mjerama trì{ta rada, a, prije svega, sufinansiran-jem zapo{ljavanja, sufinansiranjem samozapo{ljavanja, finansiranjemobuke i finansiranjem javnih radova, saop}eno je iz Federalnog zavoda.

Maksimalni iznosi finansijske podr{ke po korisniku za svaku od aktivnih mjerasu sufinansiranje zapo{ljavanja 3.000 KM, sufinansiranje samozapo{ljavanja3.000 KM, finansiranje obuke 1.500 KM i finansiranje javnih radova 800 KM.

PIU SESER i Federalni zavod za zapo{ljavanje, u saradnji sa kantonal-nim slu`bama za zapo{ljavanje, i dalje pozivaju poslodavce i preduze}aiz FBiH koji su zainteresovani da zaposle nezaposlene osobe uz finansi-jsku podr{ku iz SESP projekta, da dostave prijedlog za zapo{ljavanje.Javni poziv ostaje otvoren do 31. maja 2007. godine.

Ograni~ene dnevneoscilacije cijena dionica

Uprava Sarajevske berze/burze vrijednos-nih papira donijela je Odluku da se poslovisa vrijednosnim papirima emitenata kojisa~injavaju index SASX-10 mogu zaklju~ivatisamo po kursevima koji za +/- 10 odstoodstupaju od zadnjeg slu`benog jedinstvenogkursa prethodnog dana trgovanja na Berzi.

Odluka je donesena s ciljem za{tite trì{takapitala Federacije BiH i za{tite interesainvestitora. Ova odluka se po~inje primjenji-vati od 16. aprila ove godine. Iz Sarajevskeberze podsje}aju da su emitenti koji sa~injava-ju index SASX-10 ABS banka d.d. Sarajevo,BH Telecom d.d. Sarajevo, Bosnalijek d.d.Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo, Fabrikaduhana Sarajevo d.d. Sarajevo, Hidrogradnjad.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo, JP Elektroprivreda HZHB d.d.Mostar, Rudnik mrkog uglja Banovi}i d.d.Banovi}i i Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo.

Duè vrijeme trgovanjaSarajevska berza/burza vrijednosnih

papira odlu~ila je produìti vrijeme trajanjatrgovine na SASE, zbog znatno pove}anogobima broja transakcija, koji je u konstant-nom porastu od po~etka 2007. godine.

U skladu sa ovom odlukom, od 16. apri-la, trì{te }e se umjesto u 13.00 zatvarati u13.30 sati.

Termin aukcije, odnosno za simbole koji-ma se trguje aukcijskim na~inom trgovine,pomjera se sa 11.30 na 12.00 sati.

SASE }e i dalje pratiti trendove prometa i,po potrebi, vr{iti daljnja uskla|ivanja vreme-na trgovanja, sve sa ciljem pove}anja atrak-tivnosti trì{ta za doma}e i strane investitore.

Vrijednosnice snajve}im prometomU martu je najve}i promet ostvarila bro-

kerska ku}a Hypo Alpe-Adria VrijednosniceSarajevo, u iznosu od 53.710.520,82 KM,slijede Raiffeisen Brokers Sarajevo sa40.382.117,13 KM i VGT Broker Visoko sa37.507.380,12 KM.

Prvo mjesto po broju zaklju~enih transak-cija na trì{tu SASE zauzima RaiffeisenBrokers Sarajevo, a slijede EurohausSarajevo sa 5.603 sklopljene transakcije iHypo Alpe-Adria Vrijednosnice Sarajevo sa5.038 transakcija.

Sarajevska berza


Op{ta makroekonomskasituacija

Ekonomija je u 2005. godinidoìvjela relativno snaàn rast od oko5,5% i o~ekuje se da nastavi rastisli~nim tempom i u 2006. godini.Svaka analiza ekonomskog razvoja je,ipak, usporena slabim kvalitetom idostupno{}u statisti~kih podataka.Baza ekonomskog rasta ostajesuèna, sa jakim naglaskom na sirov-inama i baznoj proizvodnji u privredi.U Republici Srpskoj, me|utim, ranijaprivatizacija pomogla je pove}anjuproizvodnje, ali i nekih drugih sektora.U RS, industrijska proizvodnja brzo jerasla i u oktobru 2006. godinedostigla 43,7% u pore|enju sapove}anjem od 20% u 2005. godini.U FBiH je do{lo do umjerenog poras-ta stope od 6% registrirare u 2005.godini.

Me|unarodne transakcije Deficit je porastao sa 20,8% GDP-

a iz 2004. na 22,5% GDP-a u 2005.godini, ali je trend porasta promijeniosmjer u 2006. godini. Veliki diopove}anja iz 2005. godine je posljed-ica pove}anog uvoza u ~etvrtom kvar-talu zbog PDV-a. Tokom prvih {estmjeseci, izvoz je porastao za 30% dokje uvoz smanjen za 1% u pore|enju saistim periodom u prethodnoj godini.Rast izvoza podràn je nakon izvoznihpodsticaja pove}anih nakon uvo|enjaPDV-a i povoljnog razvoja cijena unekim sektorima. Podaci o uvozu u2006. bili su povoljniji zbog ve}eguvoza krajem 2005. godine. Dijelomzbog privremenih faktora, deficit jeznatno pove}an u prvoj polovini 2006.godine, na oko 15% GDP-a. Prilivdirektnih stranih investicija u 2004.godini ve}i je za 7% GDP-a nakonnekoliko ve}ih privatizacijskih transak-cija. Ovaj priliv oslabio je u 2005.godini na 5,2% GDP-a i opadaju}i

trend nastavljen je u 2006. godinikada su se investicije smanjile na 8% uprvoj polovini godine u pore|enju saistim periodom u 2005. Me|utim,sporazum iz decembra 2006. godineo prodaji Telekoma Srpske ima poziti-van uticaj na ukupni priliv za 2006.godinu. Druge vrste investicija poraslesu naglo u 2005. godini i pokrile vi{eod polovine deficita. To je jednimdijelom rezultat transfera iz stranihkompanija u banke. Ovakav,uglavnom za banke vezan priliv inves-ticija, smanjen je u 2006. godini. Ipak,njihova uloga u pokrivenosti deficitaostala je va`na. Gre{ke i propusti uplatnom bilansu ostali su na oko 20%.Opadaju}i trend javnih vanjskih dugo-vanja je nastavljen. Dugovi su dostigli27,2% GDP-a krajem 2005. a sman-jeni su do 4% tokom prvih {est mjese-ci 2006. godine. Privatni vanjski dug jepove}an u 2005. i procijenjen na oko30% ali sa limitiranim podacima orazvoju. Veliki doma}i dug vezan je zaratne i predratne neizmirene obaveze.Inicijalni dogovor da se restruktuiradug na neto vrijednost od 10% GDP-aodbili su sudovi, dok budu}i dogovorinose i ve}e tro{kove. Pravni okviri zauspostavu tremina i uslova za otplatusu u fazi priprema ili su ve} usvojeni.Krajnji rezultat restruktuiranja duga jo{nije jasan, ali izgledi su da }e imatizna~ajan finansijski uticaj u narednimgodinama.

Trì{te radaZvani~ni podaci govore da je

nezaposlenost porasla sa 43% u2004. na 44,6% u decembru 2005.godine a zatim opala na 44,3% umartu 2006. godine. Do pada u2006. godini do{lo je uglavnom zbogrevizije metoda registracije u RS i nijese odrazilo na broj radnih mjesta.Podaci su pokazali smanjenje brojaradnih mjesta u sektoru proizvodnje za8% u martu 2006. u pore|enju s godi-

nom ranije, {to je rezultat nedavne pri-vatizacije i aktuelnog restruktuiranja uodre|enim sektorima. Zvani~na statis-tika ne odraàva sasvim ta~no nivonezaposlenosti, jer podaci uklju~ujuosobe koje rade, ali su registrovanekao nezaposlene u zavodima zazapo{ljavanje. Istraìvanje trì{ta radaprovedeno u aprilu 2006. procijeniloje nezaposlenost na oko 30% radnesnage, dok je u~e{}e na trì{tu radaprocijenjeno na samo 43%. Stvarniporast plata u 2005. bio je ve}i u RSnego u Federaciji, {to je vjerovatnoodraz relativno ve}eg porasta proi-zvodnje, zbog smanjenja postoje}egjaza izme|u plata u dva entiteta.Prosje~ne neto plate manje su u prvomkvartalu 2006. za 0,9% u pore|enjusa istim periodom godinu dana ranije.

CijeneUvo|enje PDV-a u januaru 2006.

uticalo je na pove}anje inflacije,naro~ito u decembru 2005. ipo~etkom 2006. godine. Inflacija jeporasla sa 4,3% u decembru 2005. na7,6% u januaru 2006. godine. Ovajskok je zatim ublaèn. U oktobru,inflacija je dostigla 7,3% u FBiH, a uRS-u 7,0% na godi{njoj bazi.

Monetarna politikaKonvertibilna marka ostala je

vezana za euro na fiksnom kursu.Glavni ‘alat’ monetarne politike bila jepotreba za rezervama depozita kome-rcijalnih banaka, koja je pove}ana sa10% na 15% krajem 2005. godine,uglavnom s ciljem ublaàvanja viso-kog rasta u sektoru bankarskih kredi-ta. Mjera se pokazala efikasnom iukupni godi{nji kreditni rast smanjenje sa 27,3% u decembru 2005. godinena 22,8% u oktobru 2006. godine.Pad je dijelom uzrokovan sporijim ras-tom kredita za privatne poduzetnikekoji je iznosio 24% u oktobru na go-di{njoj bazi. Krediti za doma}instva

Evropska unija

Zapadni Balkan u tranziciji:Bosna i Hercegovina

(Iz dokumenta Evropske komisije, Generalnog direktorata za ekonomske i finansijske poslove, decembar 2006.)


porasli su na 28,7% u oktobru na go-di{njoj bazi, u pore|enju sa 31% udecembru 2005. godine. Neto devi-zne rezerve pove}ane su za 20% izra-èno u eurima tokom 2005. godine ipokrile su oko 4 mjesaca uvoza. Zasedam mjeseci 2006. godine rezervesu porasle za jo{ 17%. Stvarni deviznikurs KM (REER) ostao je stabilan.Fluktuacije REER uzrokovane su ugla-vnom promjenama deviznog kursaprema susjednim zemljama koje nisu~lanice EU.

Finansijski razvojKonsolidovani balans budèta

izmijenjen je od deficita u 2004. godi-ni na vi{ak od 0.9% u 2005. godini.Do ove promjene najvi{e je do{lozbog pove}anja prodaje i prihoda odtro{arine. Dràvni i entitetski budèti za2006. godinu bili su pro{ireni, anajve}a pove}anja u potro{nji bila sustalnog karaktera. Doneseno je inekoliko odluka prije oktobarskih par-lamentarnih izbora, koji su imali neg-ativne finansijske implikacije, i to odjanuara 2007. godine. Ipak, prikupl-janje prihoda bilo je dobro u 2006.godini, naro~ito kao rezultat prihodaod PDV-a koji su bili ve}i od o~eki-vanih. Prikupljanje ukupnog indirek-tnog poreza pove}ano je za oko 30%za devet mjeseci u pore|enju sa istimperiodom 2005. godine. Dodatni pri-hodi su vjerovatno potpuno pokrilipove}anje tro{kova u 2006. godini, alise nakon toga o~ekuje pove}anjefinansijskih rizika.

Mehanizam za podjelu priku-pljenog indirektnog poreza izme|urazli~itih nivoa vlasti ostao je spornopitanje. Sredstva na jedinstvenomra~unu bila su, zbog nedostatka dogo-vora, blokirana nekoliko puta u toku2006. godine i iznalaèna su samoprivremena rje{enja za odmrzavanjesredstava.

Strukturne reformeNastavljen je lagani napredak u

strukturnim reformama dok je politi-~ka volja u mnogo slu~ajeva oslabila.Glavno postignu}e bila je uspje{naimplementacija stope PDV-a u cijelojzemlji od 1. januara 2007. godine. Toje bila va`na reforma koja je podràlakreiranje jedinstvenog ekonomskogprostora i smanjenje sive ekonomije.Finansijska koordinacija bila je inten-zivirana osnivanjem Nacionalnogfiskalnog vije}a (NFC), ali su i daljeostali ozbiljni nedostaci. NFC je fun-kcionisao bez jasno definisanog zako-nskog osnova, s nedostatkom meha-nizama i limitiranom ulogom u pred-vi|anju tro{kova. Proces privatizacijenastavljen je u RS prodajom velikihkompanija tokom 2005. godine. Udecembru 2006. godine je dogovore-na prodaja Telekoma Srpske srbijan-skoj firmi Telekom Srbije za 646 mil-iona eura. U FBiH, proces privatizacijeje usporen, prete`no zbog nedovoljnepoliti~ke volje i neadekvatnog pravnogokvira. Neka pobolj{anja pravnogokvira usvojena su u 2006. godini.Problemi u sektoru privrednih dru{tavasu me|utim oti{li dalje od same priva-tizacije. Ste~ajni postupci, posebno uFBiH, nisu dobro funkcionisali aprakse korporativnog upravljanja suse ~esto pokazale slabima. Restruktu-riranje industrijske mreè je u po~etnojfazi i fabrike su ostale u vlasni{tvudràve. Finansijski sektor je oblast gdjeje strano vlasni{tvo najprisutnije i u ko-me su reforme proteklih godina bilezna~ajne. Supervizija bankarstva osta-la je podijeljena izme|u dvije odvo-jene entitetske bankarske agencije,koordinira je Centralna banka. Ovajpristup je pokazao jasna ograni~enjau ve}em integrisanju bankarskog sek-tora. Supervizija u drugim dijelovimafinansijskog sistema ostala je limiti-rana i rascjepkana.

Nezvani~an prevod:L. SADIKOVI]

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VIII

Broj 55

April/travanj 2007.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

Poziv

Me|unarodni sajam“Pri{tina 2007”

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je i ove godine planirala da sa privrednim subjekti-ma iz BiH u~estvuje na Me|unarodnom op}em sajmu u Pri{tini, u okviru dogovorenih aktivnosti nosila-ca zajedni~kih poslova po projektima komora u BiH. Stoga Vas pozivamo da u~estvujete kao izlaga~ naovom Sajmu, koji }e se odràti od 05. do 09. juna 2007. u Pri{tini - Industrijska zona u Pri{tini.

Me|unarodni sajam u Pri{tini organizira Privredna komora Kosova u suradnji sa Ministarstvomtrgovine i industrije Kosova. Sajam }e biti op}eg karaktera, na povr{ini od oko 4.000 m2 i predstavljanajzna~ajniju privrednu manifestaciju na Kosovu. Pro{le godine su poduze}a iz BiH imala uspje{an na-stup.

Ove godine cijena izlo`benog prostora je: - standardno ure|enje 60 eura/1m2. Imaju}i u vidu najavljenje investicijske zahvate na Kosovu, mi{ljenja smo da bi predstavljanje va{e

cijenjene kompanije na ovom sajmu bilo obostrano korisno. Prijavu za u~e{}e poslati najkasnije do 04. maja 2007. godine.Kontakt osobe:[emsa Alimanovi}, telefon 033/663 370 lokal: 468 i 033/220 760 E-mail: [email protected] Sadikovi}, telefon 033/211 280, faks 033/217 783E-mail: [email protected]

Documents

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i