6renesansalice: renesansa je buenje ovjeka i interesa za humanistike,svjetovne teme. ovjek trebamjesta: puca jedinstveni, nebeskisvod pod kojim su ljudi kolektiv,raanje individualizmanalije: ovjek postaje osamljeniku svemiru, pucaju veze s nebom,pa je nesigurnost nalijerenesansne samosvjesti novogovjekato Europu gura iz Srednjeg vijeka?tijekom 14. stoljea slabi mo crkve. To jestoljee promjene i razliitostiEuropa se mora mijenjati bre no to jespremnaTri potresa:Avignonsko suanjstvo (1305-1378)Crna smrt, kuga (1347-1350)Stogodinji rat (Engleska-Francuska,1338-1453)opet kriza sigurnosti, rast sekularne moi,kriza upravljanja uope, poeci novoghumanizma, pretkranski modeli miljenjaPetrarca - prvi renesansni ovjek?datum poetka renesanse? Moda 20. srpnja1304. kad se rodio Francesco Petrarcaumro 1374., nali ga s glavom na izdanjuVergilija o kojem je pisao komentarnajvaniji dogaaj njegovog ivota zbio se ucrkvi u Avignonu 6. travnja 1327. kad je sreoLauru (umrla od kuge 6. travnja 1348., na 21.godinjicu njihova prvog susreta)uzor mu je prvi ljubavni roman, Vita nova (oDanteovoj ljubavi prema Beatrice)okrunili ga kao laureata pjesnitva na rimskomKapitolu 8. travnja 1341. Vijenac stavio na grobsv. Petra.nasljednik antike, ali ne i nekraninRenesansa kao sintezarenesansa spaja kasnogotikinaturalizam i idealizam, i takodobivamo renesansni realizamistinitost u pristupu spojiti s ljepotomu oblikutonost, ali se u portretima izbjegavajuba svi detalji kako likovi ne biizgledali ukoeni, nego meki i ivotnida se izbjegne nevolja gotike - realizamdoveo do drvenih skulpturalokalne boje nasuprot gotikomareniluPouka X. pjevanja istilitaX. pjevanje istilita, Dante ulazi u krug oholih,iste se tako da vide etri reljefa primjeraponiznosti:Aneo pozdravlja DjevicuMarija odgovara: Ecce ancilla Domini!David gol ponizno plee pred zavjetnimkovegomCar Trajan usliava molbu siromaneudovicebijel mramor bijae isklesan ciotako da ne bi samo Polikleta,nego i narav postidio bio. (. X, 31-33).tu se vidi renesansni princip: ljupkost udruenas vrlinom! Realizam, vjerodostojnost, prirodnostNe rez, nego prerastanjeve u kasnogotikom slikarstvunarastao broj injenica,realistinih detalja slikesve znaajnije mjesto ovjekov likna religioznim slikama rasteuloga donatoraportret se osamostaljuje, postajezasebna vrstapovezano s rastom trgovakemoi, obrt i trgovina

Drerova mama i renesansaRast individualizma (suprotnoSrednjem vijeku) i potreba zasubjektivnim pogledom na svijetgubi se disproporcija (ogromnakatedrala, maleni ovjek) povratakljudskoj mjeriideal arhitekture postaje sredinjiprostor - posljedica ideje da jeovjek u sreditu svemiramonumentalna arhitektura javnihprostora postaje arhitektura domaOsloboeni ovjekOslobaanje od feudalizma izraavase simboliki, osloboenjemskulpture od arhitektureprvo se osamostaljuje unutar nie, azatim ak i istupa izvan nie(Verrochio) ili se posve samostalnoosovljuje kao Michelangelov David,otkriven 8. rujna 1504.Ivan Metrovi: Michelangelo. Esejiumjetnika o umjetniku, K, Zagreb2010.Pico della Mirandola -raanje novog titanaGiovanni Pico della Mirandola (dvorac Mirandolakraj Modene, 24. veljae 1463. - Firenca, 17.studenog 1494.), talijanski filozof i humanistDe dignitate hominis (1486.), kljuno djelorenesansnog humanizmaosvrt na drevnu Protagorinu misao: ovjek jemjera svih stvariovjek je duhovno sredite svemira, ili modajedno njegovo arite, dok je Bog drugobi li Pico mogao braniti to svoje stajalite uSrednjem vijeku? Napisao ga je s 23 godinesmatrao se najmudrijim ovjekom, sastavio 900teza iz svih podruja znanja koje je htio braniti -renesansni um

Ideja liberalnog obrazovanjastudent ui sedam umjetnosti ilivjetina koje se sastoje od trivija(gramatika, retorika i logika) ikvadrivija (aritmetika, geometrija,astronomija i glazba)neovisne od teologije - novinakonsrednjovjekovni konceptsvjetovnog slobodnog znanjaod renesansnog znati sve dosuvremenog biti znalac svogapodrujaTri koraka do izuma tiska1. tiskarski kalup za tono lijevanjeslova u velikim koliinama - ranije sukalupi bili drveni, ili ih nije bilo2. slitina olova, kositra i antimonana oksidira, ne oksidira pa jetrajna3. prije se laganim drvenimpreama tiskalo drvenim slogom,meutim za uvez se rabila tekametalna prea. Lomljivo. Tiskarskistroj je bio izdrljiv!Veliki prasakGuttenbergove galaksijeGuttenbergov izum bi bilo tonije staviti urazdoblje elektronike, jer je vei koraknapravio Guttenberg nego sve kasnije, buduida je on stvorio, a one modificiraju tehnologijurez, granica izmeu prevlasti usmene kulture idominacije vizualne paradigme (usp. Bibliapauperum) -kultura prestaje biti elitna!poticaj zasigurno nije financijski: prije svegaestetski i spoznajnito potvruju najljepi Guttenbergovi radovi;primjerci nisu bili isti, varijacije ukrasaGuttenbergova Biblija (1455.), danas 49primjeraka, konzervirati umijeesrednjovjekovnih pisara, font: gotica

Indulgencije i istiliteLuther napada trgovanje oprostima (Crkva ihprodaje prvenstveno zbog financijskih potrebaizgradnje nove bazilike sv. Petra u Vatikanu)kupovanje oprosta za due u istilitu (spor okoprvenstva)Iz 95 teza:Indulgencija nikada ne moe ublaiti krivnju, nisam papa ne moe to uiniti, to je u Bojoj rucion nikako ne moe djelovati na istilite, Crkvaje nadlena samo za ive; jedino molitva zamrtveKranin koji se iskreno pokajao ve je primiooprost od Boga, i ne treba mu posredovanje iliindulgenicijaLutherova revolucijaPoetak 31. listopada 1517. - Lutherove tezena vratima crkve u Wittenbergu.Posljedice:1. promijenila oblike bogotovlja ikoncepciju ljudske sudbine2. potaknula je novi osjeaj nacionalnosti3. uzvisila je poloaj govornih jezika4. promijenila je odnos prema radu,umjetnosti i ljudskim slabostima5. Liila je zapad njegovog batinjenogosjeaja jedinstva i zajednikog podrijetlaRast individualizma!Erazmo Roterdamskiosam godina prije 95 teza objavioje Pohvalu ludostineovisan, pape mu nudilebiskupije, a dvaput i kardinalskieirnajvei renesansni humanist,takva mo nad umovimasuvremenika nikad poslije nijeviena (ak ni Voltaire), zato tosu razdvojene drutvene skupinevjerskih slubenika i knjievnika

Anglikanski raskolnastala 1534. kad se engleskikralj raziao s papom iproglasio se poglavarom crkvepovod Henrikova rastava odKatarine Aragonskeinaica reformacijskog nauka, ukraljevo ime engleski premijerimenuje biskupena elu je cantenburyjskibiskup, prvi meu jednakimaEpitaf s Raphaelova grobakao simbol renesansnog duha vremenaOvdje lei Raphael. Dok jeivio, Majka Priroda bojala se dae biti nadvladana. Kad je umro,pobojala se da e umrijeti snjim.bitno: nema spomena Boga,ovjek je ravan prirodi, moeje i nadvladati - ovjek kaonovi gospodar svemira,sumjerljiv s njim.Kopernik ili:druga strana samodostatnostirui se koncepcija svijeta kao ploeispod koje je pakao, iznad koje je rajKolumbovim putovanjima se pokazujeda je Zemlja kugla, a srednjovjekovnose nebo udaljuje sve dublje u svemir.Kopernik obara geocentrini svemir ipostavlja heliocentriniraste udio znanosti u ivotu ovjekanova vrsta horror vacui - izmicanje tlapod nogama - nesigurnost manirizamParalelni proces u anatomiji: Galenkao predkopernikanski svijetrimski lijenik i kirurg, osobni lijenikrimskog cara Marka Aurelijazakljuivao o anatomiji na temeljuseciranja ivotinja jer nije mogaosecirati ljudeGalenova anatomija otkriva odnosizmeu ovjeka i svemira (astrologija)ovjek je dio svemira, zato je anatomijai teologija (mikrokozmosmakrokozmos)netaknute spone ovjeka i bogova iliBogaLeonardovi anatomski crteiu Italiji javna seciranja od 1473.Leonardo je usmjerio anatomiju u novomsmjeru, jer je secirao prava ljudska tijela -anatomija postaje bitni alat umjetnostisam Leonardo secirao je tridesetak tijela (ubolnici Santa Maria Nuova koja i danaspostoji)na tragu Galena vjerovao je da otkrivajuizakonitosti tijela otkriva savreno Bojedjeloostavio precizne anatomske crtee, ali senisu proirili jer jo nije zavladao izumtiskarskog strojaAndreas Vesalius kao KopernikDe fabrica, prvo pravo znanstvenodjelo o anatomiji, atlas temeljen naiskustvu - paralelan s Kopernikomkoji ustanovljuje mehanikisvemir, tako Vesalius gleda naljudsko tijelo kao mehanizam,utire put Descartesu i modernojmediciniisti ishod kod Kopernika i Vesaliusa:povlaenje svemirske (Logos) iljudske due iz prirodne filozofijeRembrandtkao postkopernikanski svijetlanovi kirurkog ceha na satuanatomije; sada je anatomija veznanost u punom smislunitko ne gleda u sam le, nastalku De fabricaRembrandt iluminira tijelo,tijelo kriminalca, utkana idejaotkupljenjafascinacija rukom: ruka kaoinstrument instrumentaPerspektiva kao antroopologijagotika uoava da se s likovima uprostoru neto dogaarenesansa superiorno sistematiziraiskustvo, drugo ime znanosti.Ustanovljuje se zakon, a time ovjekkoji ovladava zakonima gledanjazapravo gospodari prirodomnema vie srednjovjekovnog Bogadirigentakoji upravlja svijetom, Onse poinje udaljavati jer svemu tovidi ovjek je samosvjesni gospodar Mantegna i Rembrandt - simbolikaRembrandtovo nadahnue Mantegnomali suprotna poruka:Lijevo poinak Bogoovjeka u smrtidesno ovjek kao ovladani svijetak i njegov mozak, ljudski duh je- u rukama ovjekaCarravagiovo Polaganje u grobCarravaggio 1602. - 1604.,ve barokno slikarstvoperspektiva: unutar grobne jame (!)pravednik koji je usnuo nakon dobroobavljena poslanja, kao kod Mantegnepoloaj prstiju na Kristovoj ruci: ubroju tri, navjetaj uskrsnuaponovno angairani skup: intenzivnapanja, usredotoena lamentacija, Kristnije sam. Diego de Ribera: Oplakivanje mrtvog Krista (poetkom 1620.)evanelist Ivan dri Kristovo tijelo, Bogorodica je nad tijelom,Marija Magdalena do njegovih nogu(evokacija pomazanja Iv 12, 1-10; Mt 26, 613; Mk 14, 39)duboka afektivnost prizora;Krist nije sam, tijelo mu nije ranjeno, izraz lica spokojanPosvjetovljenje sakralnogaPierro della Francesca (1420-1492)Bievanje Krista je zapravo studija perspektivelijevo je Krist kao malena, izgubljena prilika dok rimski vojnicivitlaju bievimadesno, tri renesansna promatraa, naslikana ivim bojama priaju(o novcu ili enama?) nezainteresirani za dogaaje iza sebe, zaKristove jauke i zvuk bievaslika religije gurnute u pozadinu, dok u prvi plan dolaze svjetovnestvariStrah DostojevskogaDostojevski je vidio tu sliku u Baselu 12.kolovoza 1867.razmiljanje o toj slici u Idiotu III, 4. (414):Tom slikom kao da je izraena spoznaja omranoj, bezobzirnoj i besmisleno vjenoj silikojoj je sve podreeno i kojoj se pokorava i protivsvoje voljes tih pozicija treba promatrati renesansnuumjetnost: ona zadrava iste teme iz Kristovaivota, ali sada su naslikani ljudi odraavaligledateljev svijet, izraavali osjeaje poputnjegovih i stoga u njemu budili nove osjeaje.biti uveden u slikuManirizam kao zrcalomanirizam - izmeurenesanse i barokaizraz tog gubljenja ravnotee,krize pogleda na svijet,izazvane izguravanjemZemlje iz sreditaopi nemir, deformacijaslike svijetaKristofor Kolumboput u zapadnu Indijukomercijalni motiviosvajanje, ali i naputanje sigurnostiSchelling: Onaj tko hoe istinskimisliti, mora odjeliti oi od zadnjeobale.sva dvostrukost renesansnogmiljenja u tom je isplovljavanju.Iskoraenje prema novom (Vangels,1493.) ali i novosteena nesigurnost.7BAROK(17. i 18. STOLJEE)

Uspredba: linearno-slikarskirenesansni crte je otar, crtajasna i jednostruka,unutranje pojedinosti likaoslikane jasnim crtamabarokni crte je mek,oblikuje sjenu umjesto daocrta obriseUsporedba: Plono-dubinskirenesansni majstor likpostavlja usporedno sravninom slike, tako da supoprsje i lice frontalno premagledateljubarok postavlja ukoso, takodobiva na dubini (za skupinudijagonala)renesasno nebo nadohvat ruke,barok - bezdan nebaUsporedba: zatvoreno-otvorenorenesansa sve usklauje s okvirom, sve je prikazanocjelovito, nema nieg zanimljivog izvan slike (zakonkadra)barokna kompozicija voli prikazivati likove samo dijelom,nastavak izvan okviraUsporedba: mnotvo-jedinstvorenesansa: svaki lik, svakipredmet odvojen,pojedinaan - slika zbrojsamostalnih dijelovabarok: sve se proima i stapau jedinstvo, ne moe seodvajati dijelove.Usporedba: jasno-nejasnoVermeerova slika Slikar i modelslikar okrenut leimagledatelju, nije jasno je li slikarmlad ili starnejasan izvor svjetlostipotreba daljnjeg istraivanjatakav stav u renesansi jenezamisliv.Pojava anraslikari vie nisu generalisti: onise specijaliziraju za tipoveslikarstvaRubens - baroknapokrenutost, rasko, tjelesnabujnost, jarke boje, bogatstvoRembrandt - duhovnobogatstvo, vjeite ljudskedrameVermeer - intimnost domaRezime: reprezentativne graevinereprezentativne graevine:romanika - utvreni burggotika - vitka katedralarenesansa - gradska palaabarok dvoracBarok - prvi vaneuropski stilprema Amerikama, u Rusijuzbog posljedica mongolskihosvajanja Rusija zatvorenaza ranije stilovePetar Veliki otvara RusijuEuropi i njenim utjecajimapoetkom 18. stoljea sagradioSankt Petersburgprijestolnica - barokni gradBarokni dvoracranije: nastojanje zatvaranja,odvajanje od okolnog svijetabarok: otvoriti se prema prostoru,zagrliti svijettipian trokrilni dvorac s glavnomzgradom i dvama bonim,simetrinim krilimaperivoj: analogno kolonijalizmu -mali dvorac se iri u ogromniprostor i prisvaja ga - neodvojiv oddvorcaMalebranche: protiv neredaprirodeBarokni paradoks: zatrpanost brojniminformacijama, ali uvijek - redkako pomiriti kompleksnost prirode suvjerenjem duha da svijet mora bitilogian, ureen, kontroliran?Malebranche: Vidljivi bi svijet biosavreniji kad bi mora i zemlja inilipravilnije oblike, kad bi kie bilepravilnije, kad bi u svijetu bilo manjestrahota i neredaAlpe - nered prirode, kao i NijagariniSlapovi

Izvor baroka - kolonijalizamizvor bogatstva - kolonijalizampovrinom male europske drave:Engleska i panjolska, iliminijaturni Portugal i Nizozemskana divovskim prostranstvimaAmerika, Azije i Afrikekao i u antici: Grci otkrivali,Rimljani pokoravali; tako jerenesansa otkrivala, barokpokoravao kolonijalizmomIzmeu prve opere i Bachove smrtirazdoblje od 1600.-1750. godine1600. nastaje prva opera (dramaprilagoena glazbi i scenskomizvoenju). Opera slavisingularnost, pojedinanuemociju koju osjea pojedinanaosoba, nasuprotsrednjovjekovnomkolektivitetu1750. umire BachDefinicija barokaod portugalske rijei barocco,to znai biser ilinepravilnog oblikatijekom 18. st. to je sleng,pomalo pogrdna rije za svepretjerano i ekstravagantnonakon 1920 - ime zaekstravagantnu, bujnuumjetnostPrimjer barokne glazbekao duh vremena2. Brandenburki koncert, 3. stavak, J.S. Bach (1721.)dva elementa te glazbe:1. razigranost, visokaornamentiranost, bujnost2. smisao za red, matematiku,pravilnost u toj istoj glazbiBarokni znanstvenicirazdoblje rastuesekularizacije, znanstvenihistraivanja i racionalnosti,znanosti i kodifikacije znanjavrijeme Humea, Lockea,Descartesa, Malthusa, Bacona,Leibniza.u tom vremenu Galileiutvruje teoriju oheliocentrinostiKeplerove eliptine putanjeKepler - stvorio sloenumatematiku formulu kojomje mogao predvidjeti eliptineorbite planetabitno za baroknu znanost:neto to se ranije smatralosluajnim, magijskim ireligijskim, sada jeprotumaeno racionalno.Snaga ljudskog umaNewtonova eraAlexander Pope: Priroda injezini zakoni skriveni su utmini noi. Bog ree: nekabude Newton! I sve bijaesvjetlo!glavna tvrdnja: u vidljivomsvijetu postoji sustavan reddolazak do kraja znanosti?Znanost i religijaznanost nije posve desakralizirana1300. godina: Uitelju, zato jetrava zelena? Uitelj: Trava jezelena zato to je Bog u svojojmudrosti tako uinio.1700. godina: Trava je zelena zatoto sadri klorofil, a njezinurefleksiju mozak shvaa kaozelenu boju, to nam je Bog dao usvojoj mudrostiNova znanostsrednjovjekovni ovjek ipaksumnja u smisao istraivanja iznanja, jer u konanici sve ovisio Bojoj voljiu baroku ljudi nisu postaliateisti, ali se barokni ovjek viedivio svijetu, otkrivajuisavrenstvo stvorenogmehanizmaBog je urar, svemir je njegov satMoralna strana kolonijalizmaako pomnije pogledamozlatne oltare i freske baroka,vidjet emo barem jednukap krvi nevinihEuropa civilizira - uosvajanjima kao krvoednibarbarinasilje zbog kulture?Barokna gradogradnjairoke ulice za koije i pjeake sdrvoredima obrubljenimraskonim proeljima palaausmjerenost nekom cilju,spomeniku ili obelisku (obinou daljini)trgove ne oblikuju nizovi kua,nego jedna jedina palaa ilifontana (zbog veline)Novost zrcalau manirizmu: ono je znakiskrivljenosti svijeta, nesigurnostiu baroku: nisu vie za kunuuporabudvostruka namjenau zrcalima se stalno neto kreei mijenjazrcalo iluzionistikiudvostruuje i produbljujeRazlike madrigal - operamadrigal - srednjovjekovnaglazbaopera - tipino barokni izumu madrigalu glazba sluioslikavanju rijeiopera - oslikavanje osjeajapojedinca, pojedinanedrame - rast individualizma!