2 Psihologija u Službi Razvoja i Rada

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/17/2019 2 Psihologija u Službi Razvoja i Rada

    1/3

    PSIHOLOGIJA RADA

    Psihologija rada (poslovna psihologija) je ogranak psihologije koji proučava zavisnost uspjeha uradu od različitih psihičkih faktora, kao i uticaj pojedinih vrsta poslova i radnih uslova na psihičkiživot onih koji rade.

    Proučava stanje svijesti i ponašanje čovjeka u različitim prilikama. Psihologija rada  se baviuticajem rada na psihu (svijestpodsvijest) čovjeka.! te svrhe se koriste različite psihotehničke metode (opažanje, testovi, intervju,...). Pri tome senaročito provjeravaju slijede"a svojstva#$op"a inteligencija,$logika rasu%ivanja,$sposobnost reagovanja i pokretljivost,$iskustvo i umješnost,$poznavanje posla,$naročito izražen talenat,$sposobnost koncentracije,

    $karakter# čvrstina, pouzdanost, poštenje$odnos prema radu,$aspekti morala (etičnost),

    Zadaci psihologije rada su:a) profesionalna orijentacija kadrova,b) profesionalna selekcija ili pomo" pri izboru radnog mjesta,c) pomo" pri usavršavanju tehnike uzdizanja kadrova,d) istraživanje najpovoljnijih radnih uvjeta.

    Poslovni psiholog  se bavi savjetovanjem, obukom, unapre%enjem ljudskih resursa kao i

    psihofiziološkim i organizacijskim aspektima rada, da bi se obezbijedio individualni uspjeh iprosperitet zaposlenih u svim oblastima pa sa tim i siguran uspjeh i bolje poslovanje preduze"a.

    &a bi organizacija odgovorila zahtjevima modernog doba, neophodno je vršiti kvalitetnu i efikasnuregrutaciju i selekciju, odabrati prave ljude za posao i efikasno koristiti ljudske potencijale,motivisati radnike, eliminisati odsustva, uvesti pravedno nagra%ivanje, sisteme napredovanja idonositi odluke na osnovu trenutnih informacija. 'tručna selekcija i orijentacija zaposlenihomogu"uje da zaposleni budu dobro raspore%eni, i to na osnovu svojih sposobnosti, sklonosti imotivisanosti za rad i da u kompaniji pravi čovek bude na pravom mestu.

     

    Depresija na radnom mjesu

    &epresija je česta bolest. ak jedna od pet žena i jedan od * muškaraca "e u jednom trenutku usvom životu patiti od nekog oblika depresije. ! bilo kojem trenutku jedan od dvadeset odraslihosoba "e patiti od teške depresije. 'ličan broj "e patiti od blažeg oblika depresije. +vi problemimogu se preslikati i na zaposlene ljude. ! bilo kojem razdoblju od jedne godine, oko tri od *zaposlenika "e patiti od nekog mentalnog poreme"aja, od kojih je depresija jedna od najčeš"ih.

    1

    https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%81%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%81%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%81%D0%B8%D1%85%D0%B0https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%81%D0%B8%D1%85%D0%B0https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%81%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0

  • 8/17/2019 2 Psihologija u Službi Razvoja i Rada

    2/3

    &epresija nije problem samo onih koji pate od toga. +boljele čini manje produktivnima i čini ihodgovornijima za pove"anje broja bolovanja i nesre"a.

    !a je depresija"

    'vi se možemo osje"ati kao da nam je svega dosta, jadni ili tužni nakon nekakvog tužnog osobnoggubitka. o može biti smrt partnera ili ro%aka, raspad braka ili gubitak posla. +vakva vrsta tugeobično prolazi s vremenom. -eki puta može duže trajati ili postati sve gora i gora. ' druge strane,osje"aj tuge može se pojaviti niodkud. ko depresija traje i traje, ako je teška ili dominira svakimdijelom svakodnevnog života, treba je tretirati kao medicinsku bolest.

    Postoje simptomi koji nam mogu re"i ako netko pati od depresije za koju treba stručnu pomo".

    'imptomi#

    • tuga koja se ne mijenja iz dana u dan•

    plakanje bez nekog posebnog razloga• tjeskoba, briga, razdražljivost ili napetost

    • poreme"aji spavanja

    • smanjeni apetit i promjene u težini

    • umor, letargija i manjak motivacije

    • gubitak interesa za normalne aktivnosti

    • zaboravljivost i slaba koncentracija

    • osje"aj beznadnosti i bezvrijednosti

    !tjecaji depresije na posao

    -etko tko pati od depresije može se početi ponašati drugačije i kod ku"e i na poslu. +stalizaposlenici mogu primijetiti da netko#

    • sporije radi• radi više pogrešaka nego obično

    ne može se koncentrirati• zaboravljiv je

    • kasni na posao i sastanke

    • ne dolazi

    • ulazi u prepirke s kolegama

    2

  • 8/17/2019 2 Psihologija u Službi Razvoja i Rada

    3/3

    • ne može odrediti posao

    • više se trudi, ili se pokušava više truditi

    &epresija može ozbiljno utjecati na sposobnost efikasnog rada. /ože biti tako ozbiljno da osoba

    mora u potpunosti prestati raditi na neko vrijeme. 0ada nije tako težak slučaj mogu"e je da osobaostane raditi bolno svjesna da ne radi posao kako bi trebala. ko se depresija dovoljno rano uočimogu"e je pomo"i, te se tada ta osoba može brže vratiti normalnom radnom učinku na poslu, pase tako može izbje"i nepotrebna patnja.

    Lije#enje depresije

    1azgovor o osje"ajima može pomo"i. /nogi ljudi s blažim oblikom depresije mogu se početiosje"ati bolje ve" nakon razgovora o svojim problemima. 2e"ini ljudi s težim oblikom depresijemože se pomo"i s ve"im brojem terapija od strane doktora ili kvalificiranih profesionalaca. 0ojitretman odabrati ovisi o tipu depresije i posebnim potrebama osobe koja pati od depresije. Postojedva glavna oblika liječenja# terapija razgovorom, kao što su rješavanje problema, kognitivnabihevioristička terapija ili neki drugi oblici psihoterapije, te antidepresivni lijekovi. +ba od ovihrješenja daju se kao terapije tijekom nekoliko mjeseci. /ogu se koristi posebno ili zajedno. /nogiljudi se brinu da antidepresivni lijekovi uzrokuju ovisnost, ali zasad nema dokaza koji potkrepljuju tutvrdnju. 0ao i s ve"inom uobičajenih bolesti, ve"ina ljudi koji pate od depresije oporaviti "e se upotpunosti i biti "e sposobna da počne raditi kao i obično. 2rlo je bitno da osobe koje pružajupomo" rade zajedno. o može uključivati obiteljskog liječnika, psihijatra ili kliničkog psihijatra.

    3