53

KAKO POMOI UENIKU DA UKLJUI SVOJ MOZAK

Svjetlana Koli-Vehovec Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za psihologiju

Uiti znai otkrivati ono to ve znate.

Raditi znai pokazivati da to znate. Pouavati znai podsjeati druge da to znaju jednako kao i vi.

Richard Bach

SAETAK

Polazei od razmatranja naina funkcioniranja mozga, nastoji se odgovoriti na pitanje zato uenici teko ue fizike sadraje, te predlau naini da se to uenje uini lakim, ali i efikasnijim. Naglasak se stavlja na dva razliita oblika pamenja sadraja simboliko i predodbeno, te na vanost njihovog povezivanja. Dvostruko kodiranje informacija predstavlja aktivno rabljenje postojeeg iskustva uenika i omoguuje razumijevanje sadraja, odnosno izgraivanje novih znanja. Ova pitanja stavljaju se i u kontekst razvojnih promjena u miljenju, od konkretnog ka apstraktnom rezoniranju, te individualnih razlika meu uenicima u prolaenju kroz ove razvojne promjene. Sve navedene imbenike uspjenog uenja komentira se i kao vane izvore motivacije. SPECIJALIZACIJA MOZGOVNIH HEMISFERA

Posljednjih nekoliko desetljea dvadesetog stoljea obiljeile su znaajne znanstvene spoznaje o organu uenja mozgu. Golemi kapaciteti mozga mogu se iskoristiti tek pomou uenja. to netko moe bolje uiti to je nuno inteligentniji. Znanstvene spoznaje o nainu funkcioniranja mozga daju nam izuzetno znaajne smjernice kako organizirati vlspecijalizaciji dvaju mozgovnih hemisfera (Gazzaniga, 1985; Levy, 1974).

Desna je hemisfera organizirana u relativno nezavisne funkcionalne jedinice koje rade paralelno, esto izvan svjesne kontrole. Za to vrijeme lijeva hemisfera pokuava interpretirati ove operacije. ak i onda kada se

54

osoba ponaa naizgled besmisleno, lijeva hemisfera nalazi naine da tom ponaanju pripie neko znaenje. Zbog paralelnog procesiranja desna hemisfera pristupa iskustvu holistiki, dok lijeva hemisfera procesira informacije analitiki, dio po dio. Zato je lijeva hemisfera specijalizirana za obradu jezinih i drugih simbolikih informacija, a desna hemisfera za slike i analogije. Jezine i druge simboloke informacije razumijemo samo ako smo prethodno nauili njihovo znaenje, odnosno ako desna hemisfera moe pronai sliku s kojom moe povezati neki simbol npr. rije. Razumijevanje rijei pet i broja 5 ne podrazumijeva se samo po sebi. Naime, rije pet i broj 5 ima toliko malo veze s neim u stvarnosti to se pojavljuje petorostruko, kao to ni rije lopta ne podsjea na loptu u stvarnosti. Meutim, ako nam netko pokae otvorenu aku s pet prstiju odmah razumijemo to to znai, jer sliku koji prerauje desna hemisfera, lijeva odmah povezuje s verbalnom etiketom pet i brojem 5. Zato je teko pamtiti simbole (rijei, brojeve i dr.) ako ne posjedujemo prethodna znanja s kojim te simbole moemo povezati.

Ukljuivanje desne hemisfere izuzetno je vano jer je veliki dio naeg prikupljenog dosadanjeg znanja uskladiteno u obliku slika odnosno predodbi u dijelu pamenja kojeg zovemo epizodiko pamenje (Eysenck i Keen, 1995). Djeca lako pamte dogaaje u kojima su sudjelovala, ako razumiju to se dogaalo: lako e se dosjetiti svog prolog roendana, ali e imati problema s pamenjem datuma svog roenja. Zato je dobro smisao neke formule objasniti slikovito ili pomou eksperimenta upeatljivi eksperiment uenici e sigurno upamtiti, tim vie ako ga sami izvedu. Ovakav nain posredovanja informacija primjeren je nainu funkcioniranja mozga, jer informacije istovremeno dobivaju i lijeva i desna hemisfera mozga. Ako se obraamo samo jednom suradniku u mozgu, vlasniku mozga je teko shvatiti te polovine informacije. On misli da su teke ili da nema dobro pamenje.

to se dogaa kada pokuavamo shvatiti neku rije? Ako uenik proita rije kua, on e je razumjeti jer lijeva hemisfera prima rije dio po dio (slovo po slovo) i spaja ih u rije, a istovremeno desna hemisfera pretrauje u svojoj arhivi i kada pronae sliku kue, uenik zna to napisana rije znai. Isto tako e uenik moi razumijeti pojam elektriciteta, ako desna hemisfera moe tu rije povezati npr. s munjom ili s naelektriziranom kosom.

55

Slika 1. Procesiranje lijeve i desne hemisfere mozga (lijeva hemisfera elektricitet, desna hemisfera munja)

Ako u arhivi desne hemisfere nema odgovarajue slike ili iskustva, ne

razumijemo to rije znai i javlja se osjeaj nelagode zbog bezuspjene potrage. Ako neka poruka sadri mnogo takvih nejasnih rijei, postat emo jasno frustrirani. Npr. dvije relativno jednostavne zakonitosti uspjenog govorenja mogu se izraziti vrlo komplicirano: Relativna efikasnost kumuliranih komunikacijskih supstrata bazira se na funkcionalnoj relaciji izmeu apsolutnog kapaciteta recipijenta i kvantitativnog tezaurusa plasiranih informacija.

esto zanemarujemo nain rada naeg mozga, pa sebi ili drugima (uenicima) pogreno rasporeujemo posao. Zapoljavamo iskljuivo lijevu hemisferu mozga (sluimo se iskljuivo jezikom i drugim simbolima), dok je desna besposlena. Posljedica toga je da ne razumijemo kako napraviti posao, odnosno rijeiti zadatak, pa smo frustrirani i nemotivirani za rjeavanje takvih zadataka. NAINI UENJA 1. Prirodno ili nenamjerno uenje

Mala djeca nemaju nikakvih problema s uenjem. Bez napora ue bacati i hvatati loptu, baratati telefonom, govoriti materinjim jezikom i beskrajno puno drugih stvari. Njihova znanja i vjetine izuzetno se brzo razvijaju. Odrasle se osobe, pak, esto ale na loe pamenje, odnosno na mnotvo informacija koje moraju upamtiti. Uenje djece je brzo i lako jer uglavnom ue nenamjerno: pamte sva svoja iskustva koja mogu razumjeti, posebno ona koja su vana za preivljavanje. Dijete e diranje vrueg tednjaka odmah povezati s osjeajem boli koje izaziva opekotina i vjerojatno nee vie dirati tednjak. Djeca isto tako lako pamte ono to ih zanima npr. pjesme koje sluaju na radiju ili imena nogometaa svog omiljenog kluba.

56

2. kolsko uenje namjerno uenje

Iako i kolska djeca i odrasli takoer ue nenamjerno, oni esto nastoje i namjerno upamtiti odreene informacije. Namjerno uiti znai da neto ine da bi eljenu informaciju upamtili. Uglavnom se oslanjaju na ponavljanje onog to ele upamtiti. Ponavljajui npr. rije transformator uenik je nastoji zapamtiti. Dok to ini ova se rije zadrava u njegovom kratkotrajnom pamenju. Da bi ta informacija prela u dugotrajno pamenje, potrebno ju je ponoviti i vie od dvadeset puta. Ovoliko ponavljanje uenicima je dosadno pa esto od toga odustaju, uenje doivljavaju kao teko, a sebe procjenjuju glupim.

3. Uenje primjereno nainu funkcioniranja mozga inteligentno

uenje

Umjesto dvadeset i vie doslovnih ponavljanja samo nekoliko inteligentnih ponavljanja imat e isti efekt na uenje, i k tome mnogo vee zadovoljstvo, jer e uenje biti bre i biti e smisleno. Inteligentna ponavljanja su ona u kojima su ukljuene obje mozgovne hemisfere. Nakon to uje rije transformator, naziv e moi lake upamtiti ako moe pronai neku asocijaciju koja slino zvui npr. aligator, a znaenje rijei e razumjeti ako zamisli kako aligator mijenja hranu koju zagrize u manje komade, kao to transformator mijenja struju visokog napona u nii napon (Slika 2.). Jo e bolje razumjeti ako u knjizi moe vidjeti sliku transformatora i proitati analogiju koja objanjava kako transformator radi. Tada uenik ui s razumijevanjem, odnosno izgrauje vlastito znanje.

57

POTICANJE RAZUMIJEVANJA Razumjeti znai novo znanje povezati sa starim. S obzirom da je postojee znanje u velikoj mjeri u obliku upamenih ivotnih epizoda, povezivanje novih informacija s postojeim predodbama u pamenju omoguava razumijevanje. Uenikovo razumijevanje neke ideje ovisi o tome s koliko drugih ideja u pamenju je povezana, o prirodi i snazi tih veza i o koherentnosti (strukturi) uenikovog znanja. Uenici se stalno susreu s novim informacijama, izgrauju nove veze meu idejama i reorganiziraju postojee, pa je njihovo razumijevanje dinamiko i promjenjivo. Uspostavljeni odnosi izmeu ideja nisu svi jednako valjani i cilj je pouavanja fizike razvoj onih pojmova koji imaju najveu valjanost i korist za uenike. Uenici esto smatraju da istovremeno javljanje dvaju pojava znai da jedna uzrokuje drugu, pa npr. mogu misliti da oblaci uzrokuju kiu. Razumijevanje stvarnih uzronih odnosa je valjanije i istinitije od spoznaje o istovremenoj pojavnosti. Korisnije je da uenici razumiju atmosferske uvjete koji uzrokuju kiu nego da znaju da je oblano kada kii. Razumijevanje se razvija kada uenici stvaraju nove veze meu idejama, te kada osnauju postojee i reorganiziraju postojee veze u pamenju. Carpenter i Lehrer (1997) navode da se razumijevanje razvija kao rezultat pet mentalnih aktivnosti: 1. Stvaranje veza izmeu ideja

Uenik stvara (konstruira) znanje onda kada pokuava povezati novu ideju s onima koje ve od prije razumije, odnosno uklopiti novu ideju u postojeu mreu znanja. Npr. profesor je osmozu uenicima objasnio primjerom osmoze kod posoljenog mesa koje puta vodu.

2. Primjena znanja u novim situacijama Intelektualne vjetine kao to je raunanje ili zakljuivanje razvijaju se kroz proces rjeavanja problema, jer tada uenici bolje razumiju kada i kako primijeniti nauene vjetine. Npr. djevojica koja je u koli uila kako se pravi dizano tijesto razumjet e da se majin biskvit nije digao jer je majka zaboravila u njega staviti praak za pecivo.

3. Razmatranje iskustva Svjesno razmatranje vlastitog ili tueg iskustva pospjeuje razumijevanje neke ideje ili principa. Npr. trinaestogodinji su djeaci, nakon duljeg razmatranja lanca, zupanika i pedala na starom biciklu s

58

tri brzine, doli ocu i sretno uzviknuli Sada znamo zato je tee pedalirati u treoj brzini kada ide sporo i odveli ga do bicikla pa mu objasnili to su shvatili o odnosu zupanika i brzine.

4. Komuniciranje znanja Uenici komuniciraju znanje kada ideju nastoje objasniti nekom drugom na bilo koji nain verbalno, putem slike, dijagrama ili modela. Da bi mogli objasniti ideju ili postupak, oni sami moraju prepoznati njena osnovna obiljeja i proces kojim su sami spoznali ta obiljeja. Kada su to u stanju, onda mogu istu ideju objasniti na vie razliitih naina (npr. kroz vie primjera), a svako novo objanjenje predstavlja daljnje razmatranje same ideje.

5. Aktivno stjecanje znanja Aktivnost u uenju moe se oitovati kroz uenikovo aktivno nastojanje da nove ideje povee s onima koje ve zna, ali se aktivnost uenika moe i potaknuti njegovim aktivnim ukljuivanjima u zadane aktivnosti, kao to je izvoenje eksperimenta i razmatranje zato je ishod eksperimenta upravo takav kakav jest.

RAZVOJNE PROMJENE U NAINU UENJA I RAZUMIJEVANJA Nain uenja i razumijevanja odreen je specifinim nainom kognitivnog funkcioniranja u razliitim razvojnim fazama. Jedna od najee navoenih teorija spoznajnog razvoja je teorija Jeana Piageta (Flavell, 1963) (Slika 3.).

59

Slika 3. Faze spoznajnog razvoja prema J. Piagetu

Predoperaciona

Konkretneoperacije

Formalneoperacije

Senzo-motorna

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 godO S N O V N A K O L A F I Z I K A

U najranijem djetinjstvu, do dobi od dvije godine, glavne promjene

deavaju se u senzornom i motornom funkcioniranju, odnosno u sposobnosti spoznavanja konstantnosti objekata koji dijete okruuju i motornim ovladavanjem okolinom. To ovladavanje je djelomino posljedica izgradnje mentalnih reprezentacija objekata i djetetovih doivljaja. Period nakon druge godine pa do polaska u kolu obiljeen je usvajanjem i unapreivanjem upotrebe jezika, koji pomae djetetu u formiranju pojmova, ali zakljuivanje djeteta je temeljeno samo na jednom obiljeju npr. crveni objekti ili metalni objekti. U dobi oko 7 godina dijete postaje sposobno za izvravanje multiplih klasifikacija. Miljenje se poinje odvijati kroz mentalne operacije, koje Piaget opisuje kao sposobnost misaonog manipuliranja mentalnim reprezentacijama objekata. Dijete moe zamiljati postupke s objektom i anticipirati rezultate tih postupaka. Operaciono miljenje zamjenjuje impresionistiki skok od podataka prema zakljuku karakteristian za prethodnu fazu. Razliite logike operacije dijete obavlja iskljuivo s konkretnim objektima ili njihovim mentalnim reprezentacijama. Npr. do ove faze dijete vam ne moe odgovoriti kakva je druga strana mjeseca koju ne vidi, ali u ovoj fazi dijete moe mentalno rotirati sliku mjeseca i odgovoriti da je mjesec vjerojatno isti i s druge strane.

U fazi formalnih operacija, koja pokriva period od otprilike 11 do 14 godina, djeca su u stanju logiki razmiljati rabei apstrakcije tj. ono to je

60

mogue, a ne samo ono to je ovdje i sada. Mogu razmiljati znanstveno: zakljuivati, interpretirati i razvijati hipoteze. Njihovo miljenje postaje fleksibilno. Mogu razmiljati npr. o moguim odgovorima na pitanje zato auti uspori i stane nakon to ga gurnemo i pustimo. U ovoj dobi se poinju u osnovnoj koli pouavati spoznaje iz prirodnih znanosti, a meu njima i fizike. Meutim, da bi adolescent mogao razumjeti fizikalne principe nuno je prethodno iskustvo direktnog i unutarnjeg manipuliranja objektima, npr. da bi shvatio princip djelovanja poluge nuno je da je imao iskustvo njihanja na njihaljki ili slina iskustva.

Prelazak iz jedne faze kognitivnog razvoja u drugu javlja se kod razliite djece u razliito vrijeme, pa ako dijete ima 11 godina to automatski ne znai da to dijete rabi formalne operacije. Ovaj nain razmiljanja razvija se samo kroz iskustvo i sazrijevanje, koji se razlikuju od djeteta do djeteta. Ovu injenicu uitelji moraju stalno imati na umu. Tip logikog razmiljanja koji rabe uitelji moe biti iznad mogunosti razmiljanja djeteta. Istraivanja pokazuju da se kompleksnost miljenja mijenja sve do 17 godina i nema sumnje da se neki oblici miljenja mijenjaju i nakon toga. To znai da moramo biti oprezni u procjeni nivoa kognitivne zrelosti koju oekujemo od svojih uenika.

Proces kognitivnog razvoja potaknut je procesom traenja ravnotee izmeu onog to dijete trenutno percipira, zna i razumije i onog to vidi u novom fenomenu, iskustvu ili problemu. Ako pomou trenutnih kognitivnih kapaciteta dijete moe razumjeti novu situaciju, nema neravnotee, ali ako ne moe, nastaje neravnotea i potreban je neki intelektualni rad da se opet uspostavi ravnotea, odnosno da se dijete adaptira na novu situaciju. Ova adaptacija odvija se kroz procese asimilacije i akomodacije. Asimilacija predstavlja prilagodbu novih informacija (onog to dijete vidi) da bi ih se moglo uklopiti u staro iskustvo. Npr. kada dijete prvi puta vidi imia, vjerojatno e rei da je vidjelo neku vrstu ptice. U pouavanju se asimilacija potie navoenjem primjera, upotrebom analogija i drugim metodama povezivanja novih informacija s iskustvom djeteta. Akomodacija jest mijenjanje postojee kognitivne strukture pod utjecajem novog iskustvo. Ako djetetu iz navedenog primjera netko objasni da se radi o imiu i opie kakve su to ivotinje, dijete e na temelju toga vjerojatno izmjeniti sistem svoga znanja o sisavcima i u njega ukljuiti atribut lete. Procese asimilacije i akomodacije je teko razdvojiti, jer se deavaju istovremeno.

61

RAZUMIJEVANJE I MOTIVACIJA

Istraivanja koja istrauju utjecaj stavova i uvstava na uenje pokazuju da stres i stalan strah mogu ometati normalnu aktivnost mozga (Sylwester, 1994). Uenje napamet kroz brojna ponavljanja, a bez razumijevanja izaziva osjeaj napora i percepciju da nam uenje ne ide i da teko pamtimo. Osjeamo se frustrirani i javljaju se blokade u miljenju. U takvom stanju uenici ne ele uiti i od uenja im je muka. Savladavanje tih otpora koji se javljaju, angaira dio nae ograniene koliine energije kojom raspolaemo za aktivnost uenja. Angairanjem preostale koliine energije manje smo uspjeni nego da raspolaemo svom svojom energijom u tom trenutku. Svijest o tome da nam je uenje teko i da smo neefikasni u nama izaziva dodatnu ljutnju, koja pojaava blokadu miljenja jer angaira jo jedan dio nae energije. Tako nam za uenje preostaje vrlo malo energije i esto to nije dovoljno za uspjeno uenje, pa je naa frustriranost jo vea i raste uvjerenje da sadraj nikada neemo shvatiti. U tom trenutku emo vjerojatno odustati od uenja. U drugi pokuaj uenja ulazimo s uvjerenjem da je uenje teko koje proizlazi iz prethodnog iskustva. Zbog tog uvjerenja smo unaprijed zabrinuti za uspjenost uenja i tom brigom smo ve potroili dio svoje energije. Time se zatvara zaarani krug proroanstva koje samo sebe ispunjava (Slika 4). Zbog toga uenici esto uenje izbjegavaju, a situaciju uenja doivljavaju kao stresnu.

Slika 4. Zaarani krug neuspjenog uenja

Otpor1 Otpor2 UENJE Ja sam ljut! Ljut sam zato Ostaci to sam ljut! energije uenje je teko

Proroanstvo koje samo sebe ispunjava

62

Da bi se ovaj zaarani krug prekinuo, potrebno je prekinuti prvu kariku u lancu, a to je uenje napamet. Ako se uenike potie na uenje s razumijevanjem, na upotrebu postojeeg znanja kroz analogije, predodbe, primjere i rjeavanje problema, uenje se nee doivjeti kao teko i frustrirajue, pa otpori nee angairati dragocjenu energiju za uenje. Uenici e uspjeno uiti i biti uzbueni i zadovoljni u aktivnosti uenja, jer mozak je programiran za uenje. Uenje je, prema tome, prirodno stanje, a bioloka zapovijed glasi: Ui! - Ui hodati! Ui govoriti! Ui misliti! LITERATURA

1. Carpenter, T. P. i Lehrer, R. (1997). Teaching and learning mathematics with understanding.

2. U E. Fennema i T. A. Romberg (Eds.). Classrooms that promote understanding.

3. Mahwah, NJ: Erlbaum. 4. Eysenck, M. A. i Kean, M. T. (1995). Cognitive psychology. Hove, UK:

LEA. 5. Flavell, J. H. (1963). The developmental psychology of Jean Piaget.

Princeton, NJ: Van Nostrand. 6. Gazzaniga, M. S. (1985). The social brain: Discovery the networks of

the mind. New York: Basic Books. 7. Levy, J. (1974). Cerebral asymmetries as manifested in split-brain man.

U M. Kinsbourne i W. L. Smith (Ur.), Hemispheric disconnection and cerebral function. Springfield, IL: Charles C. Thomas.

8. Sylwester, R. (1994). How emotions affect learning. Educational Leadership: 60-65.