2009 - gov.hr

2009

Izvjestaj MK 09 12/21/09 2:57 PM Page 1



4

PRORA»UN 2009

055 MINISTARSTVO KULTURE 1.045.574.978

GLAVA 5 MINISTARSTVO KULTURE 86.328.063

UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA MINISTARSTVA 78.787.859

INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA 2.000.000

OBNOVA VOZNOG PARKA

OPREMANJE POSLOVNIH PROSTORIJA 200.000

OBNOVA ZGRADA MINISTARSTVA I KONZERVATORSKIH ODJELA 704.000

HRVATSKO POVJERENSTVO ZA UNESCO 200.000

OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI 5.700.000

NAGRADE ZA POSTIGNUΔA U KULTURI 1.600.000

ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA 45.099.032

MATICA HRVATSKA 5.685.700

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA 6.606.600

ME–UNARODNA KULTURNA SURADNJA 13.963.254

DAROVNI UGOVOR - OBVEZA RH PREMA G–I TOPIΔ-MIMARA 700.000

KULTURNA KONTAKTNA TO»KA (EU-KKT) 884.104

»LANARINE ZA PROGRAME EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU 2.197.514

INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE 1.700.000

OTKUP ZGRADE ZA HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ 24.000.000

IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE USTANOVA KULTURE 95.000.000

NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE 1.300.000

GLAVA 30 ZA©TITA I O»UVANJE PRIRODE 94.621.678

UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA NACIONALNIH I PARKOVA

PRIRODE I DRÆAVNOG ZAVODA ZA ZA©TITU PRIRODE 46.626.036

SPRJE»AVANJE ©IRENJA INVAZIVNIH VRSTA 223.300


5

FINANCIJSKO PRAΔENJE ME–UNARODNIH PROJEKATA 600.000

O»UVANJE KR©KIH EKOLO©KIH SUSTAVA

ZA©TITA PRIRODE 8.257.800

NACIONALNI PROGRAM PROTUPOÆARNE ZA©TITE 1.170.000

NAKNADE ©TETE U»INJENE OD ZA©TIΔENIH ÆIVOTINJA 2.240.000

NAGRADA ZA ZA©TITU PRIRODE 200.000

ZBRINJAVANJE ZA©TIΔENIH VRSTA

PROVEDBA NACIONALNE STRATEGIJE BIOLO©KE RAZNOLIKOSTI 59.500

USPOSTAVA MREÆE ‘’NATURA 2000’’ EU PHARE PROJEKT 280.000

IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE JAVNIH USTANOVA

ZA ZA©TITU PRIRODE 11.320.136

IZGRADNJA OBJEKATA NA PODRU»JU KR©KIH EKOLO©KIH SUSTAVA

GLAVA 35 ARHIVSKA DJELATNOST 75.885.530

PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI 5.500.000

ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE 70.385.530

GLAVA 40 MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST 96.435.304

PROGRAMI MUZEJSKO-GALERIJSKE DJELATNOSTI 21.467.881

NOVE MEDIJSKE KULTURE 4.803.254


GLAVA 45 KAZALI©NA I GLAZBENO-SCENSKA DJELATNOST 129.418.975

PROGRAMI KAZALI©NE I GLAZBENO-SCENSKE DJELATNOSTI 43.524.881


GLAVA 50 KNJIÆNI»NA DJELATNOST 61.084.616

POLAGANJE STRU»NIH ISPITA ZA KNJIÆNI»ARE 300.000


KNJIÆEVNO IZDAVA©TVO 34.000.000


6

PROGRAMI KNJIÆNI»NE DJELATNOSTI 18.900.000

GLAVA 55 AUDIO-VIZUALNE DJELATNOSTI I MEDIJI 75.110.019

INFORMATIVNE USLUGE HINA-i 22.010.000

ME–UNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA ‘’GLAS HRVATSKE’’ 11.380.000

FILM I KINEMATOGRAFIJA 34.500.000

SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU 3.300.000

POTPORA IZDAVA»KOJ KUΔI EDIT 1.300.000

POTPORA HRVATSKOM KULTURNOM DRU©TVU NAPREDAK 1.000.000

KULTURNA KONTAKTNA TO»KA PROGRAMA MEDIA-MEDIA DESK 600.000


GLAVA 60 DJELATNOST ZA©TITE KULTURNIH DOBARA 250.335.699

ZA©TITNI RADOVI NA NEPOKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE 27.480.427

ZA©TITA POKRETNIH SPOMENIKA 18.000.000

ZA©TITA I O»UVANJE KULTURNIH DOBARA 80.000.000

KONZERVATORSKO-ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA 40.000.000

ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE

ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL (UDIO RH U ZAJMU CEB-a) 11.930.000

RAZVOJ RESTAURATORSKE DJELATNOSTI 3.000.000

ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE

ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL (ZAJAM CEB-a) 35.790.000



7


KAZALO

11 → Meunarodna kulturna suradnja i europske integracije

29 → Zakonodavstvo o kulturi, medijima i zaπtiti prirode

33 → Dramsko stvaralaπtvo

51 → Glazba, glazbeno-scenske umjetnosti, suvremeni ples i pokret

57 → Kulturno-umjetniËki amaterizam

63 → Knjiga i nakladniπtvo

69 → KnjiæniËna djelatnost

73 → Muzejska i galerijska djelatnost

79 → Likovne umjetnosti

83 → Nove medijske kulture

87 → Digitalizacija arhivske, knjiæniËne i muzejske grae

91 → Informacijsko-dokumentacijski poslovi kulturne baπtine

95 → Posebni programi zaπtite kulturne baπtine

99 → Zaπtita kulturne baπtine


Arheoloπka baπtina → 111

Arhivska djelatnost → 115

Zaπtita prirode → 119

Investicijska djelatnost → 135

Poduzetniπtvo u kulturi → 141

Odnosi s javnoπÊu i informiranje → 143

Kulturna vijeÊa → 153



11

Meunarodna kulturna

suradnja ieuropske

integracije


12

ODOBRENI PROGRAMI ME–UNARODNE KULTURNE SURADNJE

REGIJA

Europska unijaOstale europske zemljeHrvatskaAfriËke zemljeAustralija, Novi Zeland, OceanijaAzijske zemljeJuæna AmerikaSAD, Kanada, Meksiko

UKUPNO

PROGRAMI

331115

3464

291538

572

IZNOS

6.801.502,611.975.255,71

804.140,0088.543,0063.804,54

739.717,36448.399,18935.256,23

11.856.618,63

%

57,3616,65

6,790,760,546,243,787,88

100,00

PROGRAMSKA DJELATNOST

ArhiviGlazbeno-scenske djelatnostiInterdisciplinarni projektiKnjiæevnost i nakladniπtvoKnjiæniceKulturna baπtinaKulturno-umjetniËki amaterizamLikovna i vizualna umjetnostMeunarodne nevladine organizacijeMuzejsko-galerijska djelatnostProgrami u novim medijimaUNESCO

UKUPNO

PROGRAMI

1179

3048

37

73128

533710

3

572

IZNOS

15.000,003.695.194,25

494.779,91383.065,92

19.804,28106.710,00

1.218.551,953.900.462,50

489.558,951.401.802,87

80.765,0050.923,00

11.856.618,63

%

0,1331,17

4,173,230,170,90

10,2832,90

4,1311,82

0,680,43

100,00

Pregled odobrenih programa po programskoj djelatnosti

Pregled odobrenih programa po regijama


13

IZBOR IZ PROGRAMA ODRÆANIH U INOZEMSTVU

Gostovanja glazbeno-scenskih ansambala i umjetnika

• Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, turneja po SAD i Kanadi

• Bezimeno autorsko druπtvo BADco., Simetrije 2009 - Liga vremena, Danska, ©vedska, Belgija, Velika

Britanija, Norveπka, Nizozemska

• Kazaliπte “Daska”, Sisak, KuÊa nadrealista u SAD-u

• Brass Quintet grada Virovitice u Kanadi (Hamilton, Toronto)

• Faroski kantaduri, Stari Grad na festivalu sakralne glazbe Qubec Festival of Sacred Music i Kanadi

(Quebec,Toronto, Mississauga, Montreal)

• Glazbena radionica mladih “Polifonija” u SAD-u

• Oratorijski zbor crkve Sv. Marka u Maarskoj (Koljnof, Sopron) i ©vedskoj (Göteborg)

• 5. festival hrvatske glazbe u BeËu, Austrija

• ZagrebaËko kazaliπte mladih u Austriji, Litvi, NjemaËkoj i Francuskoj

• Eurokaz na kazaliπnom festivalu u Tbilisiu, Gruzija

• Plesna udruge “Sjene”, ©ibenik, gostovanje na 17. kotorskom festivalu pozoriπta za djecu, Crna Gora

• Sudjelovanje hrvatskih umjetnika i dirigenta Miroslava Homena na sveËanom koncertu povodom 1200

godina katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, Crna Gora

• DubrovaËki simfonijski orkestar u NjemaËkoj i Francuskoj

• ZagrebaËki kvartet u NjemaËkoj i Japanu

• Ansambl Dialogos na 5. meunarodnom festivalu Musica Mediterranea u NjemaËkoj i Italiji

• Gradsko kazaliπte Jastrebarsko u ©vicarskoj

• Druπtvo za promicanje kulture i umjetnosti “REZ”, El Harraga hrvatsko-alæirska koprodukcija u Alæiru

• ZagrebaËki kvartet saksofona u Francuskoj

• Hrvatsko glazbeno druπtvo »arobna frula u Maarskoj

• Hrvatsko druπtvo profesionalnih baletnih umjetnika u Japanu

• KUD Tena na Meunarodnom festivalu folklora u Kini

• Mjeπoviti pjevaËki zbor Lira u »eπkoj i Srbiji

• Kazaliπte Mala scena u Japanu, Juænoj Koreji, SAD-u i Australiji


14

• HNK Ivana pl. Zajca, gostovanje Talijanske drame na 49. festivalu MESS u Zenici i u Sarajevu

• HNK Zagreb u BiH-u

• Gradsko kazaliπte mladih Split na festivalu „Sarajevska zima“, BiH

• Dom kulture „Kristalna kocka vedrine“ na 4. meunarodnom kazaliπnom festivalu u Bareillyju, Indija

• Hrvatsko druπtvo pisaca u Indiji, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj, Poljskoj, Kini,

Maarskoj, Rumunjskoj, Egiptu, Ukrajini i »eπkoj

• ZagrebaËki plesni ansambl u Izraelu

• GudaËki kvartet Rucner u Izraelu

• PjevaËki zbor „Chorus Angelicus“ u Izraelu (Jeruzalemu i Tabghi)

• Hrvatska glazbena mladeæ, suradnja s Turskom, Francuskom, ©vedskom, ©panjolskom, Belgijom,

Makedonijom i SAD-om

• Gradsko kazaliπte mladih Split u Sloveniji

• Novo kazaliπte u Sloveniji i Obali Bjelokosti

• Kulturni centar Osijek, premijera oratorija za soliste, zbor i orkestar ‘’Muka po Izaiji’’ u PeËuhu, Osijeku

i Varaædinu u okviru programa obiljeæavanja Europske prijestolnice kulture ∑ PeËuh 2010.

• Kazaliπte “Daska” na Studijima kroatistike u Poljskoj (Bialsko Biala, Katowicew, Krakow, Poznan, Torun)

• Plesni centar „Tala“ na festivalu LILLE 3000 u Francuskoj

• Gradsko kazaliπte lutaka Rijeka na Svjetskom festivalu kazaliπta lutaka u Charleville, Francuska

• Hrvatski centar ITI ∑ UNESCO 9. festival europske dramatike u Santiago de Chileu, »ile

Izloæbe (muzejsko-galerijska djelatnost)

• ‘’Hrvatski spomenici na UNESCO-voj listi zaπtiÊene svjetske baπtine’’ u Japanu (Kawasaki), Belgiji

(Bruxelles)

• ‘’Suvremeni hrvatski crteæ’’ u JuænoafriËkoj Republici (Pretorija, Johanesbourg), Maarskoj

(Budimpeπta, ©opron, PeËuh), Srbiji (Subotica), Maleziji (Kuala Lumpur, Georgetown)

• ‘’Suvremeno hrvatsko kiparstvo’’ u Austriji (BeË), NjemaËkoj (Berlin), SlovaËkoj (Bratislava), Hrvatskoj

(Zagreb)

• ‘’Suvremeni hrvatski nakit’’ u Italiji (Rim), Maarskoj (PeËuh)

• Izloæba Moderne galerije ‘’Vlaho Bukovac’’ u Gemeentemuseumu, Den Haag, Nizozemska

• Izloæba ‘’Continuity of the avant-garde’’ Arhitekst d.o.o. u Nizozemskoj (Amsterdam)


15

• Izloæba ‘’Muzeji na otvorenom ∑ posteri’’, Muzeji Hrvatskog zagorja - “Staro selo Kumrovec“ u Danskoj

i Crnoj Gori

• Izloæba ‘’Dani Ivana MaæuraniÊa (1814-1890.)’’, Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski u Crnoj Gori

• Izloæba “Narodne noπnje Hrvatske“, Etnografski muzej Zagreb u Appenzellu, ©vicarska

• Samostalna izloæba Dimitrija PopoviÊa iz ciklusa “Marija Magdalena” u Parizu, Francuska

• Izloæba ‘’Political Speech is Suprematism: MeπtroviÊev paviljon’’ u Parizu, Francuska

• Izloæba ‘’Muzej prekinutih veza’’, UmjetniËka organizacija Labirint u JuænoafriËkoj Republici, Irskoj i

Singapuru

• Izloæba Kristine Lenard i Mirjane Vodopija na trijenalu Echigo-Tsumari u Japanu

• ULUPUH ∑ putujuÊa izloæba ilustracija u Galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu, BiH

• UmjetniËka organizacija “Moja zemlja, ©taglinec”: Creative Collaboration 2009 - PAVES u Irskoj,

Izraelu i Hrvatskoj (Zagreb)

• Izloæba Marije UjeviÊ GaletoviÊ u Rimu, Italija

• Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Meunarodna izloæba akademija jugoistoËne Europe,

Istanbul, Turska

• Galerija Miroslav KraljeviÊ ALU i LMU ∑ suradnja zagrebaËkih i londonskih studenata likovnih

akademija

• Izloæba Dalibora StoπiÊa u Schlossgoart Gallery, Luxembourg

• Izloæba Sanje IvekoviÊ u Muzeum Sztuki, Lodz, Poljska

• 14. meunarodni fotografski doæivljaj baπtine 2009.; izloæba mladih fotografa u organizaciji Hrvatskog

fotosaveza u ©panjolskoj (Barcelona), Francuskoj (Strasbourg), Hrvatskoj (Zagreb)

Knjiæevni programi

• Dani Ivana MaæuraniÊa u Cetinju, Crna Gora

• Meunarodni prevodilaËki projekt “Poezija susjeda: Pjesnici prevode pjesnike’’, sudjelovanje Katarine

©kunce, Branka »egeca, Zvonimira MakoviÊa i Tomice BajsiÊa u Edenkobenu, NjemaËka

• Knjiæevni nastup i izloæba fotografija Andriane ©kunca na Meunarodnom festivalu poezije u

Münsteru, NjemaËka

• Programi razmjene i suradnje Hrvatskog druπtva pisaca s Nizozemskom, ©panjolskom, BiH, Crnom

Gorom, Poljskom, Bugarskom, Rumunjskom, Slovenijom, Kinom, Maarskom, Makedonijom,

Egiptom, Ukrajinom, »eπkom i NjemaËkom


16

• Programi razmjene i suradnje Druπtva hrvatskih knjiæevnika s Austrijom, BiH, Poljskom, Bugarskom,

Slovenijom, Makedonijom i Albanijom

• Sudjelovanje Ëlanova P.E.N.-a na konferencijama u Makedoniji, Sloveniji, Italiji i Austriji

Meunarodne manifestacije

• 53. venecijanski bijenale, sudjelovanje hrvatskih predstavnika Nikole Koydla, Zoltana Novaka i Matka

VekiÊa

• 11. istanbulski bijenale, autori izloæbe kustoski kolektiv „©to, kako i za koga“ (WHW), tema „What keeps

mankind alive?“, sudjelovanje hrvatskih umjetnika Vlatke Horvat, Sanje IvekoviÊ, Siniπe LabroviÊa,

Davida MaljkoviÊa, Mladena StilinoviÊa u Istanbulu, Turska

• 3. bijenale Kvadrilaterale „Uglovi i sjeciπta“, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka

• Bijenale u Aleksandriji, sudjelovanje umjetnice Sanje IvekoviÊ

• 14. bijenale mladih Mediterana u Skopju (primijenjene umjetnosti, gastronomija, film i video,

knjiæevnost, glazba, izvedbene umjetnosti, vizualne umjetnosti), Makedonija

IZBOR IZ STRANIH PROGRAMA ODRÆANIH U HRVATSKOJ

• Seminar André Malraux u Zagrebu na temu „Festivali“ uz sudjelovanje direktora festivala iz Avignona,

Annecya, Charleville-Mézièresa te direktora festivala iz Dubrovnika (DLJF), Zagreba (Animafest) i

©ibenika (©ibenski djeËji festival)

• Matica hrvatska i maarski Institut Balassi u Budimpeπti: Meunarodni hrvatsko-maarski znanstveni

skup ∑ Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u Hrvatskoj i maarskoj povijesti u Varaædinu i Zagrebu

• Europska udruga za baπtinu ∑ Najbolji u baπtini 2009/The Best in Heritage 2009. u Dubrovniku

• Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: obiljeæavanje 200. obljetnice Ilirskih pokrajina u Hrvatskoj

u Zagrebu i Zadru

• Savez udruga Klubtura ∑ Pasivni promatraËi ili aktivni sudionici? ∑ Uloga nezavisne kulture u izgradnji

europskih kulturnih politika, Exit Europe u Zagrebu

• SveuËiliπte u Zadru ∑ Dolazak u baπtinu ∑ Slika kao hermetiËka ikona novog doba u Zadru


17

• Hrvatski centar ITI i Talijanski kulturni centar, simpozij Skice o hrvatsko talijanskim kazaliπnim dodiri-

ma u Zagrebu

• Muzej za umjetnost i obrt, meunarodni projekt Muzeji bez granica: Barok u Europi ∑ otkrivanje

barokne umjetnosti u Zagrebu

• Korejski tjedan u Hrvatskoj 2009 u Muzeju Mimara, Zagreb

• Turneja hrvatsko-francusko-grËke koprodukcije predstave SILENCE/TISHINA Udruge ‘’Mavena ∑ 36

njezinih Ëuda’’ u Splitu, Zadru, Rijeci, Dubrovniku, Preku

Izloæbe (muzejsko-galerijska djelatnost)

• Izloæba „Nakit i ukras noπnje u Boki Kotorskoj“, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka

• Izloæba maarskog akademskog kipara Adama Farkaπa, Centar za kulturu Novi Zagreb, Zagreb

• Duπan Kallay - izloæba dobitnika nagrade 2. hrvatskog bijenala ilustracije u Galeriji KloviÊevi dvori,

Zagreb

• Izloæba mladih austrijskih slikara „In between. Austria Contemporary’’ u Galeriji umjetnina u Splitu

• Izloæba „Hrvatsko slikarstvo i ALU München 1870-1920’’ i simpozij o „Münchenskim acima’’, Institut

za povijest umjetnosti, Zagreb i UmjetniËki paviljon, Moderna galerija, Arhiv za likovne umjetnosti

HAZU, Zagreb

• Izloæba slika crnogorskog umjetnika Voje StaniÊa u Muzeju Mimara, Zagreb

• Izloæba slovenskog umjetnika Zorana MuπiËa „100 djela za 100 godina“, Muzej moderne i suvremene

umjetnosti, Rijeka

• Razmjena izloæbenih programa s UmjetniËkom galerijom Maribor, Muzej moderne i suvremene

umjetnosti, Rijeka

• Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka: skupna izloæba hrvatskih umjetnika stipendiranih od

Kulturkontakta Austrije za rezidencijalne boravke u Austriji pod nazivom: Grenzenlos/Bez granica

• Izloæba Victora Vassarelya, Galerija Kortil, Rijeka

• Izloæba Device_Art sa sudjelovanjem japanskih, slovenskih i domaÊih umjetnika, Biro suvremene

umjetniËke prakse Kontejner, Zagreb

• Izloæba Conor McGrady, Galerija Karas, Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika, Zagreb

• Izloæba Italia UNESCO heritage u Gliptoteci HAZU-a, Zagreb

• UmjetniËka baπtina Kotorske biskupije u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb


• Izloæba „Hrvatski umjetnici u crnogorskim muzejima“, Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske

æupanije Rijeka, Muzej grada Rijeke

• Izloæba ‘’Veliki fotografski portreti Felixa Nadala’’ u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb

Rezidencijalni programi

• Rezidencijalni programi za likovne umjetnike ∑ suradnja s NjemaËkom, SAD-om; boravak umjetnika u

Parizu (Cité internationale des Arts); razmjena pisaca s flamanskom zajednicom Belgije

PROGRAMI EUROPSKE UNIJE

Program Kultura (2007. ∑ 2013.)

Odjel za Kulturnu kontaktnu toËku (KKT HRVATSKA)

Za provedbu programa za kulturu Europske unije Kultura 2007-2013 u Hrvatskoj zaduæen je Odjel za kul-

turnu kontaktnu toËku osnovan u Ministarstvu kulture u prosincu 2006. godine. Aktivnosti Odjela za kul-

turnu kontaktnu toËku financirane su od Ministarstva kulture i Europske komisije, a prema pozivu

Europske komisije za prijavu na natjeËaj za sufinanciranje. Tijekom 2009. godine Kulturna kontaktna

toËka sudjelovala je na sastancima i konferencijama organiziranima od i/ili u suradnji s Europskom

komisijom i Izvrπnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, organizirala je semi-

nare i prezentacije Programa Kultura 2007 ∑ 2013 u Ministarstvu kulture, æupanijama, gradovima te u

suradnji s domaÊim i stranim projektnim partnerima. Zajedno s Kulturnim kontaktnim toËkama

Republike Slovenije i Republike Austrije organizirana su tri foruma u Zagrebu, Murskoj Soboti i Linzu na

temu poveznica projekata/inicijativa u okviru programa Kultura sa gospodarstvom, pretpristupnim i

strukturnim fondovima, te urbanim kulturno-umjetniËkim inicijativama u okviru manifestacije Europske

kulturne prijestolnice. Odjel za Kulturnu kontaktnu toËku izdao je broπuru Kultura u pokretu ∑ Kultura

2007-2013 (treÊu po redu) koja sadræi, uz informacije vezane uz Program i njegovu provedbu u Republici

Hrvatskoj, opise europskih projekata u kojima sudjeluju projektni partneri iz Hrvatske.

18


19

Hrvatski projekti sufinancirani iz Programa Kultura

1. BADco., Zagreb: Black/North SEAS

2. Muzej suvremene umjetnosti-Zagreb: Prijevod moderne i suvremene europske umjetnosti ∑ EuMCAT

3. Muzej Lapidarium, Novigrad-Cittanova: Razmjena kulturnih djelatnika i producenata

4. Studentski centar, Ured kulture-Zagreb: Europska mentorska i kazaliπna inicijativa (Connections)

5. [BLOK] ∑ Lokalna baza za osvjeæavanje kulture-Zagreb: Umjetnost urbane intervencije

6. Etnografski muzej-Zagreb: Karneval ∑ kralj Europe

7. KUD-INA / Galerija Miroslav KraljeviÊ-Zagreb: Zemlja ljudskih prava

8. DubrovaËko ∑ neretvanska æupanija: EUCALAND ∑ Europska kultura kroz agrikulturni krajobraz

9. ©to, kako i za koga (WHW): Umjetnost uvijek ima posljedice

10. Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP)/Tjedan suvremenog plesa-Zagreb: Dance Explorations

Beyond Front@

11. Hrvatsko druπtvo skladatelja-Zagreb: Nova glazba

12. SveuËiliπte u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna: Prvi europski natjeËaj plakata za mlade

13. Etnografski muzej-Zagreb: PoduzetniËki gradovi Europe i njihove zajednice

14. Hrvatsko narodno kazaliπte-Split: Europsko glazbeno ljeto - festival koji povezuje europske povijesne

spomenike

15. Udruga za oËuvanje Dubrovnika: Baπtina bez granica: redefiniranje kulturnih vrijednosti kroz

nepokretnu kulturnu baπtinu jugoistoËne Europe

16. Labin Art Express XXI: Underground City XXI - europska interdisciplinarna internet platforma

17. Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP)/Tjedan suvremenog plesa-Zagreb: W-EST_WHERE

18. Eurokaz; Umjetnost i znanost u izvedbenim umjetnostima ∑ europska suvremena produkcija

19. Grad Rovinj: Festival «Sedam sunca sedam mjeseca¿

20. Mala performerska scena, Zagreb: Mladi cirkuski talenti Europe

21. Hrvatski savez za Esperanto-Zagreb: Tri europske djeËje knjige u Indiji-jedna indijska djeËja knjiga u

Europi

22. UO Novo kazaliπte: Lutkarska nomadska akademija

23. Fraktura d.o.o. za nakladnistvo i usluge; prijevodi 6 djela europskih jezika na hrvatski jezik

24. Naklada Pelago; prijevod 1 djela s engleskog na hrvatski jezik

25. V.B.Z.d.o.o.: prijevod 1 djela s engleskog na hrvatski jezik


Iz programa Kultura 2007-2013 takoer su financirani prijevodi ukupno 18 djela hrvatskih autora na

strane jezike ( slovenski, maarski, talijanski, slovaËki, poljski, nizozemski, bugarski, finski i danski).

Program Kultura 2007-2013 sufinancira i aktivnosti organizacija aktivnih u kulturi na europskom nivou

(veleposlanici europske kulture, mreæe, festivali, platforme za strukturni dijalog, grupacije za analizu

politike); velik broj hrvatskih kulturnih organizacija su Ëlanice ovih europskih krovnih organizacija, Ëime

takoer participiraju u programu Kultura 2007-2013.

VIJEΔE EUROPE

U 2009. VijeÊe Europe je obiljeæilo 60. godiπnjicu osnutka. Prioriteti VijeÊa Europe: izrada nacionalnih

izvjeπÊa o kulturnoj politici, Compendium - informativni sustav o kulturnim politikama i primjerima

dobre prakse, podrπka suradnji u jugoistoËnoj Europi i kavkaskoj regiji (Regionalni program za kulturnu i

prirodnu baπtinu u JI Europi), Euroimages ∑ Fond VijeÊa Europe za koprodukciju i distribuciju kine-

matografskih i audiovizualnih djela; implementacija Bijele knjige o interkulturnom dijalogu, monitoring

kulturnih konvencija (UNESCO, VE), stvaranje portala CultureWatchEurope te interkulturni gradovi kao

zajedniËki projekt VijeÊa Europe i Europske komisije.

U Krakowu je u lipnju 2009. odræana konferencija „Kultura i razvoj u Europi 20 godina nakon pada komu-

nizma“ (prva CultureWatchEurope konferencija).

U Strasbourgu je odræan godiπnji sastanak Odbora za kulturu (CDCULT) VijeÊa Europe i Biroa CDCULT-a

na kojem je sudjelovao predstavnik Ministarstva kulture.

Aktivnosti CDCULT-a za razdoblje 2010. ∑ 2012.: intenziviranje interkulturnog dijaloga te upravljanja kul-

turnom raznolikoπÊu, jaËanje uloge VijeÊa Europe u praÊenju upravljanja u kulturi, zaπtiti kulturne i

prirodne baπtine.

PrihvaÊena je Preporuka Odbora ministara dræava Ëlanica VijeÊa Europe o nacionalnoj politici u podruËju

kinematografije.

20


21

ME–UNARODNA, MULTILATERALNA I REGIONALNA SURADNJA

Savjet ministara kulture jugoistoËne Europe

U Ateni je 3. travnja 2009. odræan sastanak Savjeta ministara kulture JI Europe pod grËkim predsjedanjem.

Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja Ëlanica Savjeta ∑ Albanije, BIH, Bugarske, Crne Gore,

Rumunjske, Srbije, Makedonije, Turske, Hrvatske kao i predstavnici Austrije (zemlje promatraËa),

UNESCO-a te VijeÊa Europe.

Teme ministarskog sastanka bile su: regionalna suradnja i interkulturni dijalog u JIE, redefiniranje kul-

turnih politika u regiji u okviru implementacije UNESCO-ve Konvencije o zaπtiti i promicanju raznolikosti

kulturnih izriËaja 2004.-2009., 2009. ∑ Europska godina kreativnosti i inovacija u obrazovanju i kulturi te

revizija Akcijskog plana.

U Akcijski plan o kulturnoj suradnji Savjeta ministara kulture jugoistoËne Europe za period od 1. travnja

2009. do 1. travnja 2010. prihvaÊeni su i uvrπteni sljedeÊi hrvatski projekti: Hrvatska glazbena mladeæ, Mu-

ziËki mostovi ∑ stvaranje mreæe medu mladima u JIE te Epicentar ∑ stvaranje mreæe kazaliπta mladih u JIE.

U Ljubljani je 7. studenoga 2009. odræan izvanredan sastanak Savjeta ministara kulture jugoistoËne

Europe, u okviru meunarodne konferencije Ljubljanska konferencija ∑ obnove zajedniËke baπtine, nakon

koje je Republika Slovenija dobila status zemlje promatraËa u Savjetu.

U Podgorici je 27. studenoga 2009. odræan sastanak Nacionalnih koordinatora Savjeta ministara kulture

jugoistoËne Europe, a sudjelovali su nacionalni koordinatori svih zemalja potpisnica Povelje Savjeta te

predstavnici Austrije, UNESCO-a i VijeÊa Europe.

Jadransko-jonska inicijativa

U okviru predsjedanja Helenske Republike Jadransko-jonskom inicijativom u Ateni je od 6. svibnja 2009.

odræano Zasjedanje Okruglog stola za kulturu. Teme sastanka bile su promicanja regionalnog turizma u

zemljama JJI - predstavljanje ‘’Dana vodene baπtine u Jadransko-jonskoj regiji’’ u okviru pilot program

‘’Interkulturni susreti morskih, rijeËkih i jezerskih ruta u regiji’’; Zaπtita podvodne kulturne baπtine.


22

Stvaranje zajedniËke mreæe drevnih luka u zemljama Ëlanicama JJI te zaπtita nematerijalne kulturne

baπtine u okviru implementacije relevantne UNESCO-ve Konvencije.

Srednjoeuropska inicijativa

Ministarstvo kulture u okviru Srednjoeuropske inicijative sudjeluje u radu Radne skupine za kulturu.

Radna zajednica Alpe-Jadran

Furlanija -Julijska krajina preuzela je predsjedanje RZ za 2009. i 2010. godinu od Savezne pokrajine

GradiπÊe.

Glavni ciljevi bit Êe i nadalje: suradnja na podruËju zaπtite okoliπa, oËuvanje jeziËne i kulturne raznolikosti,

okupljanje i zbliæavanje mladih, razmjena uËenika, studenata, znanstvenika i umjetnika u okviru projeka-

ta, te redovito odræavanje sportskih susreta.

Suradnja u podruËju kulture se nastavlja preko Projektne skupine za kulturnu razmjenu koja organizira

susrete knjiæevnika i prevoditelja i Ekspertnu skupinu za kulturnu baπtinu koja priprema projekt „Glazbeni

arhivi RZ Alpe-Jadran“ s ciljem oËuvanja glazbene baπtine na podruËju Alpe Jadrana.

Glavni projekt Projektne skupine za kulturnu razmjenu se provodi pod nazivom: „RazliËiti tokovi (Flussi

diversi) - Pjesniπtvo i pjesnici Alpe Jadrana“ ∑ projekt okuplja pjesnike iz zemalja Ëlanica RZ Alpe Jadrana

koja se svake godine odræava u kasno proljeÊe u mjestu Caorle na Jadranskoj obali. Tijekom tri dana

smjenjuju se susreti, Ëitanja, razmjena iskustava izmeu pjesnika i djelatnika na prevoenju i izdavanju

radova pjesnika na nacionalnim jezicima pet dræava Ëije regije pripadaju Radnoj zajednici.

Obje skupine se provode pod stalnim predsjedanjem i uz financijsku potporu regije Veneto.

Forum slavenskih kultura

Republika Slovenija organizirala je predstavljanje FSK-a u Strasbourgu u listopadu 2009. Ruska Federacija

organizirala je koncert ruskog Orkestra narodnih instrumenata ‘’Osipov’’ 10. listopada 2009., na kojem su,

pored izvoaËa iz drugih slavenskih zemalja, sudjelovali i Ëlanovi Hrvatskoga gajdaπkog orkestra, etnolog

Antun BoæiÊ i multiinstrumentalist Marko First.


UNESCO ∑ HRVATSKO POVJERENSTVO ZA UNESCO

Ured Hrvatskog povjerenstva za UNESCO djeluje u sklopu Odjela za UNESCO pri Ministarstvu kulture. S

obzirom na πirok djelokrug koji obuhvaÊa sva UNESCO-va programska podruËja: obrazovanje, prirodne i

tehniËke znanosti, druπtvene i humanistiËke znanosti, kulturu i komunikacije Hrvatsko povjerenstvo za

UNESCO i Odjel za UNESCO u koordinaciji s ostalim vladinim i nevladinim organizacijama podupiru

dugoroËne inicijative i projekte od nacionalne i potencijalne regionalne i meunarodne vaænosti, dijag-

nosticira podruËja unutar kojih u Hrvatskoj postoje vrhunska znanja koja se mogu formalizirati u okviru

posebnih inicijativa i projekata putem UNESCO-a.

VAÆNIJI DOGA–AJI I PROJEKTI ODJELA ZA UNESCO

Obljetnice u UNESCO-u za 2009-2010

Na inicijativu Ministarstva kulture i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, obljetnice koje je predloæila

Republika Hrvatska su uvrπtene u UNESCO-ove obljetnice za godine 2009-2010.

PrihvaÊene obljetnice 100 godina otkriÊa MohoroviËiÊevog diskontinuiteta, ANDRIJE MOHOROVI»IΔA

(1910); 450 godina roenja MARKA ANTUNA de DOMINISA, filozofa i znanstvenika (1560-1624) i 300 go-

dina roenja JOSIPA RU–ERA BO©KOVIΔA, fiziËara, astronoma, matematiËara (1711-1787), bit Êe prigo-

dno obiljeæene.

Upis hrvatskih dobara na Reprezentativnu listu nematerijalne baπtine svijeta

Na sastanku Meuvladinog odbora za nematerijalnu baπtinu odræanog u Abu Dhabiju od 28. rujna do 2.

listopada 2009. na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baπtine ËovjeËanstva upisano je

sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baπtine: dubrovaËka Festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih

intervala Istre i Hrvatskog primorja, umijeÊe izrade drvenih tradicijskih djeËjih igraËaka s podruËja

Hrvatskog zagorja, godiπnji proljetni ophod „Kraljice“ (Ljelje) iz Gorjana, procesija „Za kriæen“ na otoku

Hvaru, godiπnji pokladni ophod zvonËara s podruËja Kastva i Ëipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepo-

23


24

glava). Taj izuzetan uspjeh potvrda je viπegodiπnjeg predanog rada Ministarstva kulture, njegovih struËnih

sluæbi kao i struËnjaka iz podruËja etnologije koji veÊ rade na novim kandidaturama Republike Hrvatske

za 2010. godinu.

Meunarodni seminar struËnjaka za nematerijalnu kulturnu baπtinu

U organizaciji Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i UNESCO-ovog ureda u Veneciji

BRESCE u Zagrebu je od 23. do 26. travnja odræan „Meunarodni seminar struËnjaka za nematerijalnu

kulturnu baπtinu: iskustvo i suradnja u jugoistoËnoj Europi“, na kojem su sudjelovali struËnjaci iz 14

zemalja jugoistoËne Europe, te iz Austrije, Italije, Maarske, ©vicarske i Namibije.

Dodjela UNESCO-ove povelje Starom Gradu na otoku Hvaru

Nakon πto je Starigradsko polje 2008. godine upisano kao sedmo hrvatsko dobro na prestiænu UNESCO-

ovu listu svjetske baπtine, 19. listopada 2009. u Starom Gradu na Hvaru odræana je sveËanost uruËivanja

UNESCO-ove povelja. Uz ministra kulture mr.sc. Boæu BiπkupiÊa, predstavnika lokalne i æupanijske

uprave, sudjelovala je visoka predstavnica UNESCO-a Mechild Roessler, ravnateljica UNESCO-ova ureda

za SAD i Europu te predstavnici ICOMOS-a, Meunarodnog savjeta za muzeje i galerije koji djeluje pri

UNESCO-u.

Meudræavna nominacija steÊaka za upis na Listu svjetske baπtine

U Sarajevu je 2. studenoga potpisano pismo namjere izmeu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i

Srbije u svrhu uspostavljanja meuinstitucionalne suradnje na pripremi i prezentaciji zajedniËkog pro-

jekta izrade nominacijskog dokumenta „Nominacija steÊaka ∑ srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika ∑

za upis na Listu svjetske kulturne baπtine UNESCO-a“.

Kandidatura prekograniËnog UNESCO-ovog rezervata biosfere Mura-Drava ∑Dunav

U Maarskoj je potpisana zajedniËka izjava o uspostavi hrvatsko-maarskog prekograniËnog rezervata

Mura-Drava-Dunav za kandidaturu za UNESCO-ov program »ovjek i biosfera (MAB).


25

Meunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru postao UNESCO-ov Centar II kategorije

U organizaciji Ministarstva kulture, Meunarodnog centra za podvodnu arheologiju i UNESCO-ovog

ureda u Veneciji BRESCE u Zadru je od 1. do 4. listopada odræan Seminar o podvodnoj arheologiji.

»etvrta dodjela Nacionalne stipendije „Za æene u znanosti“

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L’Oréal ADRIA dodjeljuje Ëetiri stipendije

mladim znanstvenicama na posljednjem stupnju pripreme doktorske disertacije u iznosu od 4.000 eura.

Osnovana UNESCO-ova Katedra za medicinu i pravo u Zagrebu

Uz potporu Hrvatskog povjerenstva za UNESCO osnovana UNESCO-ova Katedra za medicinu i pravo u

Zagrebu gdje se u sklopu postojeÊeg akademskog programa u pravu, a u programskom podruËju djelo-

vanja UNESCO-a, jaËa postojeÊa i uspostavlja nova mreæa meunarodne akademske suradnje.

OBILJEÆAVANJE DANA I OBLJETNICA UNESCO-A

• Obiljeæavanje Dana kulturne raznolikosti 21. svibnja, odræane glazbene radionice u Gliptoteci,

Medvedgradska 2, Zagreb

• Obiljeæavanje 60 godina od proglaπenja i 30 godina od upisa NP PlitviËka jezera na Listu svjetske

prirodne i kulturne baπtine

• Svjetski dan filozofije - Meunarodni seminar „Filozofija u praksi“ u organizaciji Zadarskog filozofskog

kruga Hrvatskog filozofskog druπtva, Zadar, 28.-30. studenoga i obiljeæavanje Svjetskog dana filozofije

(20.11), Klub SveuËiliπnih profesora, Zagreb, 19. studenoga; Gradska knjiænica Zadar, Zadar, 20. stu-

denoga; palaËa Milesi, Split, 21. studenoga

• Obiljeæavanje 2009. Meunarodne godine astronomije


26

Participacijski program UNESCO-a za 2008.-2009.

SljedeÊi projekti dobili su UNESCO-ova sredstava u sklopu Participacijskog programa UNESCO-a za

2008.-2009.:

Znanstveni skup Svjetski dan filozofije 2009.; Projekt „Edukacijom u odræivu buduÊnost“, Grad Slunj;

Projekt „Monitoring medijskog razvoja - implementacija UNESCO-ovih indikatora medijskog razvoja“;

Bejahad ∑ Æidovska kulturna scena; Projekt „Mobilnim struËnim timom do πkole za sve“; Projekt „Put pod

noge“; Program obrazovanja na podruËju nautiËke arheologije i pomorske povijesti; XVI.-XVII. stoljeÊe.

Potpora projektima i dogaajima Hrvatskog povjerenstva za UNESCO u 2009.

• Projekt japanske nacionalne televizije NHK ∑ snimanje dokumentarnog filma o Dubrovniku, Splitu i

©ibeniku, hrvatskim lokalitetima upisanim na UNESCO-ovu Listu svjetske baπtine

• 11. dani bioetike, Rijeka, 14.-15. svibanj 2009.

• Odræavanje struËnog skupa Edukacijom u odræivu buduÊnost, Slunj, lipanj, 2009.

• 2. meunarodni simpozij o zaπtiti prirodnog noÊnog neba parkova, Lastovo, 14.-19. rujna 2009.

• Projekt „Glagoljaπka renesansa“, Zadar, 20.-25. rujna 2009.

• Meunarodna konferencija „UNESCO-ovi indikatori medijskog razvoja: Monitoring medijskog razvo-

ja u Hrvatskoj“, Zagreb, 25. rujna 2009.

• Simpozij Ars Nautica, Dubrovnik, 7. do 9. rujna 2009.

• Bejahad ∑ Æidovska kulturna scena; radionice, seminari koncerti u Hrvatskoj i regiji 24.do 31. kolovoza

2009.

• Simpozij u povodu obiljeæavanja 1. svjetskog dana romskog jezika, Zagreb

• Konferencija „Odræivost krπkog okoliπa ∑ dinarski krπ i druge krπke regije“, PlitviËka jezera, 23.-26. rujna

2009.


»lanstvo RH u programskim i radnim tijelima UNESCO-a

• Meuvladin odbor Konvencije za zaπtitu i promicanje raznolikosti kulturnih izriËaja ∑ mr.sc. Nina

Obuljen, dræavna tajnica izabrana je u prosincu 2009. za predsjedateljicu zasjedanja koje Êe se odræati

u prosincu 2010.

• Meunarodna konferencija Konvencije o podvodnoj kulturnoj baπtini ∑ mr. Jasen MesiÊ, ravnatelj

Uprave za arheologiju izabran je za predsjedatelja i Ëlana znanstvenog ∑ struËnog vijeÊa iste konvencije

• Meuvladin odbor za zaπtitu nematerijalne baπtine

• Meuvladino vijeÊe Meunarodnog programa za razvoj komunikacija ∑ IPDC

• Odbor za meunarodnu razmjenu oceanografskih podataka ∑ IODE

• Meuvladina oceanografska komisija ∑ IOC

• Upravno vijeÊe UNESCO-ovog Instituta za obrazovanje o vodi



29

Zakonodavstvo u kulturi, medijima

i zaπtiti prirode


30

DONESENI ZAKONI I PODZAKONSKI PROPISI

• Zakon o izmjenama Zakona o kulturnim vijeÊima (NN 44/09)

• Zakon o izmjeni Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 38/09)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 65/09)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjiænicama (NN 69/09)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima (NN 65/09)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (NN 87/09)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroniËkim medijima (NN 65/09)

• Pravilnik o registru umjetniËkih organizacija (NN 57/09)

• Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 62/09)

• Pravilnik o uvjetima dræanja, naËinu oznaËavanja i evidenciji zaπtiÊenih æivotinja u zatoËeniπtvu (NN

70/09)

• Pravilnik o prekograniËnom prometu i trgovini zaπtiÊenim vrstama (NN 72/09)

• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloπku mreæu (NN 118/09)

• Pravilnik o proglaπavanju divljih svojti zaπtiÊenim i strogo zaπtiÊenim (NN 99/09)

• Pravilnik o postupku i naËinu izdavanja dopuπtenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim

morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji su zaπtiÊeni kao kulturno dobro (NN

22/09 )

• Pravilnik o struËnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i naËinu njiho-

va stjecanja (NN 59/09)

Sabor Republike Hrvatske usvojio je 11. prosinca 2009. novi Zakon o elektroniËkim medijima.


31



33

Dramskostvaralaπtvo


DRAMSKE UMJETNOSTI ∑ PROFESIONALNA DJELATNOST

Na Poziv za javne potrebe u kulturi za 2009. godinu prijavljena su 234 programa s potraæivanjem od

Ministarstva kulture oko 50.650.000,00 kn. Odobren je 101 program u iznosu od 26.476.00,00 kn.

FESTIVALI I MANIFESTACIJE ∑ NACIONALNI FESTIVALI

U 2009. sufinancirana su 43 festivala i manifestacija s ukupno 10.056.000,00 kn (ukljuËujuÊi i dva nacional-

na festivala). U okviru navedenog iznosa za DubrovaËke ljetne igre izdvojeno je 4.800.000,00 kn, a za

Splitsko ljeto 1.700.000,00 kn.

60. DubrovaËke ljetne igre

DubrovaËke ljetne igre su na tragu temeljnog estetiËkog odreenja Festivala ∑ neponovljive dubrovaËke

ambijentalnosti ostvarile umjetniËki program visoke razine umjetniËke kvalitete. Izvedena su ukupno 33

dramska programa. U dramskom programu premijerno su izvedene predstave: Hamlet W. Shakespearea,

u reæiji I. KunËeviÊa; Na taraci I. VojnoviÊa , u reæiji J. JuvanËiÊa (koprodukcija s HNK u Zagrebu) u kojoj su

glumili doajeni Festivalskog dramskog ansambla (Tonko Lonza, Pero KvrgiÊ, Milka Podrug KokotoviÊ,

Miπe MartinoviÊ, Marija Kohn); Orgije tolerancije J. Fabrea (prva teatarska meunarodna koprodukcija

Igara) s treÊinom hrvatskih izvoaËa. Predstavljeni su reprizni naslovi: Arkulin M. DræiÊa u reæiji K.

DolenËiÊa, Glasi iz planine P. HektoroviÊa/M. DræiÊa u reæiji R. Medveπeka i Skup M. DræiÊa u reæiji I.

KunËeviÊa. Ostvarena je uspjeπna suradnja sa Splitskim ljetom, koje je gostovalo s premijernom pred-

stavom Moje dijete M. Bartletta u reæiji N. Delmestre te suradnja s Festivalom igranog filma u Puli ∑

prikazan je pobjedniËki film Festivala. Takoer je slijedom viπedesetljetne suradnje s ADU iz Zagreba te u

spomen na VojnoviÊevu obljetnicu adaptiran naslov Govorite li hrvatski? u izvedbi J. ©eve. Studentski

teatar Lero predstavio je autorski projekt D. Mojaπa Epitaphio. Zapaæeno je inozemno gostovanje drama-

tiziranih Shakespeareovih soneta Love is my sin u adaptaciji P. Brooka i izvedbi C.I.C.T.& Théatre des

Bouffes du Nord.

34


35

U glazbenom programu su izvedena 23 programa, 7 plesnih programa i program plus. Igre su sveËano

otvorene koncertom DubrovaËkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra V. ©uteja, a zatvorene

koncertom Filharmonije nacija i Akademskog zbora I. G. KovaËiÊ, pod ravnanjem J. Frantza te sa solisti-

ma: V. FijaËko, D. ©eparoviÊ-MuπoviÊ, T. Muæekom i L.BatiniÊem. Tijekom Festivala nastupili su najis-

taknutiji hrvatski i inozemni ansambli i solisti (DubrovaËki simfonijski orkestar, ZagrebaËki solisti,

Varaædinski komorni orkestar, GudaËki kvartet Porin, DubrovaËki komorni zbor, Komorni orkestar -

Wiener Concert Verein sa solistom P. Badura-Skoda, Zoran DukiÊ i Maroje BrËiÊ, Martina Filjak, Laura

Vadjon i Laurence Cumming, Vadim Repin i Itamar Golan i dr.

Ostvaren je bogati popratni program, a u plesnom programu nastupili su Ansambl Lado i Folklorni

ansambl Lino te predstava Vodoinstalater (Teatar Itd&MuziËki biennale).

Dobitnici Nagrade Orlando za najveÊe dosege u drami su Jan Fabre za autorski projekt Orgija tolerancije,

za najveÊe dosege u glazbi Zoran DukiÊ i Maroje BrËiÊ, a dobitnik Grand Prix Orlanda je Miπe MartinoviÊ

za ulogu Gospara Nika u predstavi Na taraci.

UgoπÊeno je viπe od 2000 umjetnika iz gotovo 30 zemalja na 13 razliËitih scenskih prostora. Igre biljeæe oko

60.000 posjetitelja i 204.000 posjeta na internetskoj stranici te veliku pozornost domaÊih i inozemnih

medija. Na zavrπnoj tiskovnoj konferenciji predstavljena je pilot verzija DVD monografije Igara.

55. Splitsko ljeto

Splitsko ljeto doseglo je u svom programu visoku umjetniËku razinu. Tijekom 32 festivalska dana

prikazano je 38 koncerata, opernih, baletnih i dramskih predstava, te 4 izloæbe. Programi su se odvijali na

raznim pozornicama: od Peristila, Dioklecijanovih podruma, tvrave Gripe i Sustipana do splitskih grad-

skih trgova, Galerije umjetnina, MeπtroviÊeve galerije i Kaπteleta. Glazbeni program Splitskog ljeta ove

godine postao je dijelom meunarodnog festivala Europsko glazbeno ljeto koji okuplja partnere iz

Hrvatske, Slovenije, Italije i »eπke, potpomaæe ga EU, a cilj mu je razmjena vrijednih glazbenih programa.

Premijerom scenske kantate Carmina burana C. Orffa, a pod dirigentskom palicom I. LipanoviÊa, na

Prokurativama je otvoreno Splitsko ljeto, dok su na Peristilu upriliËene reprize Nabucca i Don Carlosa te

u Vrlici Ere s onoga svijeta. Vrijedno je zabiljeæiti gostovanje ansambla Dialogos i Faroski Kantaduri s pro-

gramom Dalmatika.

Dramski program odlikovali su raznovrsnost estetika, raznorodni æanrovi te dijapazon od velikih ansambl

predstava do monodramskog izraza. Izvedene su dvije premijerne predstave: Moje dijete M. Bartletta u

reæiji N. Delmestre te Goldonijeve Ribarske svae u reæiji V. Breπana, kao i brojne reprizne predstave.


36

Ovogodiπnji plesni program obiljeæilo je gostovanje dræavnog baleta iz Ankare s predstavom Æivot i tango

na pozornici u Sustipanu.

Nagradu Judita za dramski program dobio je Nenad SrdeliÊ za ulogu Paron Furte u Ribarskim svaama C.

Goldonija, a izvedba Verdijeve opere Don Carlos za glazbeni program. Student glume na UmjetniËkoj

akademiji u Splitu, Marko PetriÊ dobio je posebnu plaketu za ulogu Djeteta u predstavi M. Bartletta Moje

dijete. Novoustanovljenom nagradom Umjetnik naroda moga nagraena je Katarina LivljaniÊ, ugledna

muzikologinja za osobiti doprinos oËuvanju i obradi hrvatske srednjovjekovne crkvene i glagoljaπke

glazbene baπtine.

56. festival igranog filma u Puli

Na 56. festivalu igranog filma u Puli prikazano je ukupno 150 filmova (dugometraænih i kratkih), od Ëega

deset u Nacionalnom programu.

Dobitnik velike Zlatne Arena na 56. pulskom filmskom festivalu je film Metastaze redatelja Branka

Schmidta. Osim nagrade za najbolji film Metastaze su dobile i Zlatnu Arenu za najbolju muπku ulogu, onu

Renea Bitorajca za ulogu Krpe.

Zlatnu Arenu za reæiju dobili su Zvonimir JuriÊ i Goran DeviÊ za film Crnci, dok je najbolji scenarij napisao

Antonio NuiÊ za film Kenjac. Nagradu za najbolju glavnu æensku ulogu dobila je Dijana Viduπin za ulogu

Ines u filmu Ljubavni æivot domobrana redatelja Pave MarinkoviÊa.

Najbolji sporedni glumci su Lena Politeo u filmu U zemlji Ëudesa redatelja Dejana ©orka i Nikπa Butijer u

filmu Crnci redatelja Zvonimira JuriÊa i Gorana DeviÊa.

Glasovanjem za Nacionalni program prikazan u Areni, publika je dodijelila nagradu publike filmu

Vjerujem u anele redatelja Nikπe SviliËiÊa. Hrvatsko druπtvo filmskih kritiËara nagradu Oktavijan za

najbolji hrvatski dugometraæni igrani film dodjelilo je redatelju Antoniu NuiÊu za film Kenjac, dok je za

najbolji dugometraæni igrani film u Meunarodnom programu proglaπen film Ljubavnici Jamesa Graya.

Broj festivalskih gledatelja porastao je za viπe od 60% - sa 43.800 na 55. Festivalu na 70.320 na 56. Festivalu,

od Ëega je 60.200 gledatelja gledalo 15 filmova u Areni, a ostalih 10.120 gledatelja filmove na Kaπtelu, Kinu

Valli, Istarskom narodnom kazaliπtu i Trgu Portarati.

RijeË je o najveÊem broju gledatelja i najveÊem broju filmova od proglaπenja hrvatske neovisnosti.


37

OSTALI KAZALI©NI FESTIVALI I MANIFESTACIJE/SUSRETI

49. meunarodni djeËji festival ©ibenik

49. meunarodni djeËji festival ©ibenik, najznaËajnija manifestacija koja predstavljanjem profesionalnih

ansambala za djecu i djeËjeg stvaralaπtva, uvodi najmlau populaciju u bogatstvo umjetniËkih programa

te razvija djeËju kreativnost. Festival je i ove godine zadræao svoje prepoznatljive komponente. 15 dana

cjelodnevnih festivalskih dogaanja na πibenskim pozornicama i ulicama obuhvatilo je sve programske

segmente (dramski, lutkarski, glazbeni i glazbeno-scenski, literarni, likovni, filmski, radioniËki i prateÊi

program, kao i program na trgovima i ulicama te festivalsko izdavaπtvo). Predstavljeno je oko 120 progra-

ma iz razliËitih umjetniËkih i estetskih podruËja u kojima je sudjelovalo viπe od 1100 sudionika iz 19 dræa-

va. Tijekom Festivala odræan je TreÊi sajam djeËje knjige, a promovirana je i tradicijska kultura hrvatskih

otoka kroz program OtoËe, volim te.

42. PIF ∑ meunarodni festival kazaliπta lutaka

42. PIF ∑ meunarodni festival kazaliπta lutaka ove je godine bio posveÊen lutkarskoj tehnici marionete-

lutke na koncu. Tijekom sedam festivalskih dana u Zagrebu je gostovalo 20 kazaliπta i lutkarskih skupina

iz zemlje i inozemstva. Viπe od 300 lutkara, glumaca, glazbenika i kazaliπnih umjetnika sudjelovalo je u

izvedbama 26 lutkarskih predstava i 12 popratnih programa. Publika je imala prilike vidjeti marionetske

predstave iz Hrvatske: Gradskog kazaliπta lutaka Split, Lutkarskog studija Krpe i Konci iz Varaædina, kao i

talijanskog kazaliπta Stabile del Friuli Venezia Giulia iz Trsta, Udruge Figli d’arte Cuticchio iz Palerma i

Lutkarskog kazaliπta Ljubljana iz Slovenije. U Muzeju Mimara bila je postavljena izloæba Æivot na koncu

M. Meschkea, a svi zainteresirani okuπali su se i u izradi i animaciji marioneta na trodnevnoj radionici koju

je vodio D. Torjanac. U okviru Festivala promovirane su knjige Lutkari i lutke M. »eËuka, O lutkama i

lutkarstvu M. ÆupaniÊ BeniÊ i Monografija DjeËje kazaliπte Branka MihaljeviÊa u Osijeku 1958.-2008.

autorice A. Bogner ©aban. Novost na ovogodiπnjem PIF-u bio je eksperimentalni program Talentoskop,

koji je dao priliku mladim umjetnicima lutkarima da pokaæu svoje vienje lutkarstva danas. Sudionici

Festivala gostovali su i u Varaædinu s dvjema predstavama. Odræan je i zanimljiv filmski program u lapi-

dariju Arheoloπkog muzeja, gdje su prikazivani lutkarski filmovi kazaliπta Green Ginger iz Velike Britanije.

Procjenjuje se da je dogaanja na ovogodiπnjem PIF-u vidjelo preko 7500 gledatelja.


38

19. MaruliÊevi dani

19. MaruliÊevi dani, festival autorske drame i hrvatskog kazaliπta, predstavio je, po odabiru izbornice N.

Delmestre, deset predstava hrvatskih autora, od Ëega osam u produkciji hrvatskih kazaliπta, a dvije u pro-

dukciji kazaliπta iz Bosne i Hercegovine i Maarske: autorski projekt Najbolja juha! Najbolja juha! R.

Medveπeka u izvedbi ZagrebaËkog kazaliπta mladih; Kauboji S. AnoËiÊa u izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

Riva i druxi M. Rakovca u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i INK Pula; Skup Marina DræiÊa u izvedbi

splitskog HNK; Judith French V. VorkapiÊ u izvedbi Ars Septime i Teatra TNT Treπnjevka iz Zagreba;

autorski projekt O. FrljiÊa Turbo folk u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca Rijeka; Ilijada 2001 F. ©ovagoviÊa u

izvedbi GDK Gavella iz Zagreba; Djeca sa CNN-a A. BukviÊa u izvedbi GlumaËke druæine Histrion iz

Zagreba; DræiÊev Dundo Maroje kazaliπta Csokonai iz Debrecena, te Æaba D. MihanoviÊa u izvedbi

Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. MaruliÊevi dani sveËano su otvoreni dodjelom Nagrade Marin DræiÊ za

2008. godinu, a najboljom predstavom Festivala proglaπena je predstava Kauboji. Na Festivalu je odræano

i javno Ëitanje dramskih djela nagraenih Nagradom za dramsko djelo Marin DræiÊ za 2008. godinu.

16. festival glumca

Festival glumca posveÊen je glumcu i njegovom stvaralaπtvu. Ovogodiπnji grad-domaÊin je bio Ilok, a

predstave su odræavane i u Vinkovcima, Vukovaru, Æupanji i Otoku. Prema odabiru izbornika Slavka

Jurage izabrane su 22 predstave hrvatskih kazaliπta. Najboljom predstavom u cjelini proglaπena je pro-

dukcija Djeca sa CNN-a Amira BukviÊa u reæiji Aide BukviÊ i produkcije GlumaËke druæine Histrion, kojoj

je pripala Nagrada Fabijan ©ovagoviÊ za najbolju izvedbu u cjelini.

2. festival regionalnih kazaliπta PROLOG

Festival regionalnih kazaliπta PROLOG odræan je u Sisku od 1.10. do 3.12. 2009. u organizaciji Doma kul-

ture Kristalna kocka vedrine Sisak. Ministarstvo kulture iniciralo je, stvaranjem prethodnih uvjeta u smis-

lu obnove izvedbenih prostora i donoπenjem Zakona o kazaliπtu, kao i pruæanjem financijske podrπke za

pokretanje profesionalne produkcije i profesionalnih kazaliπnih ansambala hrvatskih regionalnih kaza-

liπta, odræavanje Festivala Prolog u Sisku. Na Festivalu Prolog nastupilo je 13 kazaliπta: Kazaliπte Virovitica,

GK Joza IvakiÊ Vinkovci, Kazaliπna kuÊa Zadar, GK Sisak, Scena Gorica, GK Zorin dom Karlovac, Kazaliπte

Merlin, Kazaliπna druæina Pinklec, Ludens teatar Koprivnica, INK Pula, ©ibensko kazaliπte, Studentski

teatar Lero i GK Poæega.


39

24. Gavelline veËeri

Gavelline veËeri smotra je najboljih kazaliπnih ostvarenja sezone hrvatskih profesionalnih kazaliπta.

Ovogodiπnja izbornica T. GaπpareviÊ odabrala je 14 predstava, od Ëega tri gostujuÊe, izvan konkurencije,

vodeÊi se, kako sama kaæe, idejom o talasanju. Od tri gostujuÊa naslova, izvan konkurencije, predstavljene

su Generalna proba samoubojstva D. KovaËeviÊa u produkciji beogradskog Zvezdara Teatra, na domaÊim

festivalima veÊ viena Æaba D. MihanoviÊa u produkciji sarajevskog Kamernog teatra 55, te Molièrov

Tartuffe u produkciji rumunjskog Teatrul Clasic u reæiji D. Vasileva. Najboljom predstavom Gavellinih

veËeri proglaπena je predstava ZagrebaËki pentagram F. ©ovagoviÊa, I. Rajkija, N. MitroviÊ, D. Karakaπa i I.

VidiÊa, u reæiji P. Magellija i produkciji ZagrebaËkog kazaliπta mladih.

33. dani satire

Dani satire tradicionalna je manifestacija koja okuplja najbolja komediografska i satiriËka djela hrvatske i

inozemne kazaliπne produkcije. Program manifestacije ove je godine bio posveÊen A. N. Ostrovskom.

Izvedeno je trinaest predstava, jedanaest domaÊih i po jedna iz Slovenije i Srbije, koje je izbornik H.

IvankoviÊ odabrao meu tridesetak ponuenih. Nagrada Zlatni smijeh za najbolju reæiju pripala je Paolu

Magelliju za predstavu ZagrebaËki pentagram, dok je u konkurenciji najboljeg teksta Zlatni smijeh pripao

Ivanu VidiÊu, za jednu od pet priËa iz ZagrebaËkog pentagrama.

16. meunarodni festival malih scena

Meunarodni festival malih scena predstavio je 10 predstava recentne europske kazaliπne produkcije, u

odabiru izbornika J. Boke, koje ne pristaju na kazaliπte kao bijeg od stvarnosti, a rijeË je o angaæiranom

kazaliπtu. Festivalom su dominirali redatelji srednje generacije koji su pokuπali odgovoriti na pitanje zaπto

smo doπli tu gdje smo sad. Nagradu Veljko MariËiÊ za najbolju predstavu u cjelini ravnopravno dijele

Bakhe Dramskog ansambla Splitskog ljeta i Turbo folk HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

Festival svjetskog kazaliπta

7. festival svjetskog kazaliπta prikazao je izbor svjetskih kazaliπnih ostvarenja koja odlikuje osobita kvalite-

ta i inovativnost. Na festivalu su gostovala kazaliπta iz Rusije, NjemaËke, Belgije, ©vicarske i Italije. Festival

je otvorila Dodinova inscenacija Grossmanova romana Æivot i sudbina u izvedbi Dramskog kazaliπta Maly


40

iz Sankt Peterburga. Slijedila ju je predstava Kuverta S. Scrinoea u reæiji F. Sframelija u izvedbi Compagnia

Scimone Sframeli iz Messine, Isabellina soba u reæiji J. Lauwersa u izvedbi Needcompany iz Bruxellesa,

Stifterove stvari u reæiji H. Goebelsa i produkciji Theatrea Vidy iz Lausanne te predstava VoÊna muπica

koju je u reæiji C. Marthalera izvela Volksbühne am Rosa Luxemburg - Platz iz Berlina. Selektori i umjet-

niËki ravnatelji 7. festivala svjetskog kazaliπta bili su Dubravka VrgoË i Ivica Buljan, a predstave su izvedene

u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih, HNK Zagreb, ZagrebaËkom kazaliπtu lutaka i na Velesajmu.

Zadar snova ∑ meunarodni festival suvremenog teatra i izvedbenih umjetnosti

Zadar snova - meunarodni festival suvremenog teatra i izvedbenih umjetnosti, u osmodnevnom je

prikazivanju, predstavio selekciju umjetniËkih produkcija meunarodno renomiranih autora prema kon-

ceptu potpune otvorenosti spram formata umjetniËke poruke. Predstavljeno je 11 recentnih produkcija,

nastupili su umjetnici iz Austrije, Francuske, ©panjolske, Velike Britanije, Izraela, ©vicarske, Nizozemske i

Slovenije dok su iz Hrvatske predstavljeni radovi Zadarskog plesnog ansambla, Dance lab collectiva i ovo-

godiπnja produkcija Teatra ITD i MuziËkog biennala Zagreb. Ulogu koproducenta festival je imao u 3 pro-

jekta: premijera Zadarskog plesnog ansambla Rock the Barock, plesna predstava Tree House te prva inte-

gralna verzija projekta B. M. Koltes Sallinger u meunarodnoj suradnji Mini Teatra Ljubljana, Novog kaza-

liπta i kazaliπta Hotel BuliÊ (Zagreb), ARL ( Dubrovnik), nacionalne πkole TNB Rennes (Francuska) i festi-

vala Zadar snova. PrateÊi festivalski program pod nazivom Revija svjetskog kratkog filma u sv. Donatu

predstavio je 27 naslova nagraivanih filmskih ostvarenja u kategoriji europskog kratkometraænog filma.

10. meunarodni festival komornog teatra Zlatni lav

Meunarodni festival komornog teatra Zlatni lav i ove godine je u Umagu pod umjetniËkim vodstvom D.

Zlatara Freya okupio predstave koje otvaraju nove puteve u kazaliπnom stvaralaπtvu regionalno bliskih

kultura, a nagrada Grand Prix dodijeljena je ansamblu predstave Crnac prema istoimenom romanu T.

GromaËe u produkciji HNK Ivan pl. Zajc Rijeka, a u reæiji T. JaneæiËa.

RijeËke ljetne noÊi

RijeËke ljetne noÊi odræavaju se u organizaciji Hrvatskog narodnog kazaliπta I. pl. Zajca Rijeka.

Na RijeËkim ljetnim noÊima izvedena su 24 programa na 13 razliËitih gradskih lokacija, a biljeæi se rekord-


41

nih 29.555 posjetitelja. U dramskom programu istaknula se premijera ©krtac J.B.P. Molièrea Ëiju reæiju pot-

pisuje O. FrljiÊ.

OsjeËko ljeto kulture

OsjeËko ljeto kulture otvoreno je baletom Petar Pan, B. Bjelinskog, u reæiji i koreografiji D. BogdaniÊa. 38

dramskih, djeËjih, glazbenih, likovnih i filmskih programa prikazanih tijekom OsjeËkog ljeta izabrali su

umjetniËki savjetnici: za glazbeni program B. ©ipuπ, za dramski Z. Sviben, a za likovni i knjiæevni Z.

MakoviÊ. Na ovogodiπnjoj manifestaciji izvedena su tri premijerna naslova: uz veÊ spomenutog Petra Pana

na otvaranju, DjeËje kazaliπte Branka MihaljeviÊa u Osijeku premijerno je odigralo predstavu Baltazar i

tenor Koko (predstava je proglaπena najboljom festivalskom izvedbom u cjelini), dok je Ansambl OsjeËkog

ljeta kulture i Gradskog kazaliπta Sisak pripremio Zavrπnicu Samuela Becketta u reæiji Z. Svibena.

23. Eurokaz ∑ festival novog kazaliπta

23. Eurokaz - festival novog kazaliπta u glavnom je fokusu ovogodiπnjeg programa imao odnos teatra i

smrti. Festival je otvorio Compagnie 111, u suradnji sa Scenes de la terre, s predstavom Sedam dasaka

varke. BalansirajuÊi na rubu izmeu plesa, cirkusa i fiziËkog teatra, predstava je zasnovana na kineskoj sla-

galici tangram, koja je, u prijevodu s kineskog, dala i naslov predstavi. Slagalica se sastoji od sedam dijelo-

va i nudi velik broj moguÊnosti kombiniranja, a u scenskoj varijanti ti su dijelovi zapravo dijelovi

scenografije Ëijim se pomicanjem stvaraju apstraktni pejsaæi.

Nizozemska grupa Hotel Modern, koja se u Zagrebu predstavila s neobiËnom lutkarskom predstavom

Kamp, progovorila je o iskustvu Auschwitza kroz tisuÊe minijaturnih lutaka te malih kamera koje lutaju po

maketi logora koja prekriva Ëitavu scenu.

U Zagreb je stigla i jedna od najpoznatijih svjetskih novokazaliπnih skupina, Forced Entertainment, koja je

na pozornicu u Travnom dovela dva izvoaËa, u reæiji jednog od osnivaËa i najistaknutijih Ëlanova grupe

T. Etchellsa.

15. PUF ∑ meunarodni kazaliπni festival

15. PUF odræan je u Puli pod umjetniËkim vodstvom Branka Suπca. U sklopu Festivala po deseti je put

odræan meunarodni projekt Anno Domini koji se ostvaruje u suradnji sa slovenskim koreografom B.


42

OtoËanom i tri razliËite grupe glumaca: Human Error, plesaËa i performera. Njime se ove godine oæivjela

joπ jedna lokacija, Danteov trg, a tema je kriza identiteta. Ovogodiπnje izdanje donijelo je, uz popratne

manifestacije, kazaliπna ostvarenja iz 6 zemalja, uz gostovanje domaÊih predstava: Human Error, Histerije

NOVE i M. ©ÊekiÊ, Expozicija, BacaËa sjenki te Duh (sklon promjeni) M. Drobac i SSP-a.

PROFESIONALNO STVARALA©TVO ZA DJECU I MLADE

14. lutkarsko proljeÊe u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji

14. vukovarsko lutkarsko proljeÊe okupilo je 18 predstava koje su odigrane u Vinkovcima, Vukovaru,

Æupanji, Iloku i 14 mjesta u vukovarsko-srijemskim opÊinama te u –akovu, sa ukupno 111 izvedbi. Na

tisuÊe vukovarsko-srijemskih maliπana ponovno je dobilo prigodu uæivati u vrhunskim lutkarskim pred-

stavama svih kazaliπta u Hrvatskoj koja se bave lutkarstvom, a predstavili su se i gosti iz PeËuha i Mostara.

Kontinuirano odræavanje ove lutkarske sveËanosti za djecu dalo je izniman doprinos kulturnom razvoju i

edukaciji djece i mladih ovoga podruËja od posebne dræavne skrbi.

12. susret profesionalnih kazaliπta za djecu i mlade i 3. Epifest

12. susret profesionalnih kazaliπta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej i 3. Epifest ∑meunarodni fe-

stival kazaliπta za djecu i mlade srednje i jugoistoËne Europe odræan je u »akovcu. Na Susretu je, od ukup-

no prijavljenih 17 predstava, sudjelovalo 10 predstava hrvatskih kazaliπta. Susret organiziraju Centar za

kulturu »akovec i Hrvatski centar Assitej.

Istovremeno se u »akovcu odræao TreÊi meunarodni festival kazaliπta za djecu i mlade srednje i jugois-

toËne Europe- EPIFEST, na kojem je publika mogla vidjeti predstave iz susjednih zemalja: Austrije, GrËke,

Crne Gore i Italije.

Ministarstvo kulture podræava programe strukovnih udruga: ASSITEJ, UNIMA, HC ITI i HDDU, kao i

znanstvene skupove i strukovne nagrade: Dani hvarskog kazaliπta, Nagrada Marko Fotez (svake 4. godine)

i Nagrada hrvatskog glumiπta.


43

HRVATSKA NACIONALNA KAZALI©TA

Ministarstvo kulture u 2009. ukupno je izdvojilo 12.450.000,00 kn za redovnu djelatnost nacionalnih kazaliπta.

HNK u Zagrebu

HNK u Zagrebu najveÊi je korisnik sredstava dræavnog proraËuna iz podruËja kazaliπne djelatnosti. OsnivaËi

HNK u Zagrebu su Republika Hrvatska i Grad Zagreb te u financiranju sudjeluju u omjeru 51:49 %.

Ministarstvo kulture sufinancira HNK u Zagrebu s ukupno 47.531.266,00 kn, πto ukljuËuje programske

troπkove ∑ 5.900.000,00 kn, izdatke za zaposlene (plaÊe) -34.909.580,00 kn, ostale izdatke za zaposlene ∑

1.020.000,00 kn, materijalne izdatke -5.701.686,00 kn te zasebno investicijsko odræavanje i opremanje -

700.000,00 kn.

Drama HNK premijerno je u sezoni 2008./2009. izvela 4 naslova: M. BegoviÊ: Pustolov pred vratima u reæi-

ji T. PavkoviÊa, M. Krleæa: Kraljevo, u reæiji O. ProhiÊa; G. Büchnert: Dantonova smrt, u reæiji H. Heyme; H.

McCoy: I konje ubijaju, zar ne? u reæiji I. Boban. Godiπnja Nagrada Mila DimitrijeviÊ za najbolju æensku

ulogu pripala je Ivani Boban za ulogu Glorije Beatty u predstavi H. McCoyja i Ivici Boban I konje ubijaju,

zar ne?, a za najbolju muπku ulogu Zijadu GraËiÊu za ulogu Georgesa Dantona u predstavi Dantonova smrt.

Opera je u sezoni 2008./2009. premijerno izvela 3 naslova: G. Rossini: Pepeljuga, u reæiji P. Pawlika i pod

ravnanjem G. Marciana; S. BradiÊ: Crux Dissimulata (u suradnji s MuziËkim biennaleom Zagreb), u reæiji

K. DolenËiÊa i pod ravnanjem Z. JuraniÊa ; G. Verdi: Falstaff, u reæiji A. Bernarda i pod ravnanjem M.

Helmratha.

Balet je u sezoni 2008./2009. izveo 3 premijerna naslova: A. Dumas sin/C.Davis/D.Deane: Dama s kameli-

jama u koreografiji D. Deana; M. Lazar/E. Clug: Razloga 4 (4 Reasons) u koreografiji E.Cluga; F. Hérold/L.

Hertel: Vragolasta djevojka u koreografiji V. Derevjanka.

HNK Split

OsnivaË HNK Split je Grad Split. Ministarstvo kulture sufinancira programsku djelatnost s 2.100.000,00 kn

(uz obvezu 12 gostovanja u RH) a investicijsko odræavanje i opremanje sa 600.000,00 kn.

Drama HNK Split je u sezoni 2008./2009. izvela je pet premijernih naslova: Y. Reza: Bog masakra u reæiji N.


44

Delmestre; P.A.C. de Beaumarchais: Seviljski brijaË u reæiji R. Maurin; F.M. Dostojevski: ZloËin i kazna u

reæiji A. Ogarjova; J. Galceran: Metoda u reæiji Æ. MesariÊa te V. MatoπiÊ: Toma Niger: O Marulu u reæiji Z.

Boureka.

Opera HNK Split je u sezoni 2008./2009. izvela tri premijerna naslova: I. TijardoviÊ: Splitski akvarel (diri-

gent I. LipanoviÊ, redatelj K. DolenËiÊ); F. ParaÊ: Judita (dirigentica N. MatoπeviÊ, redatelj P. Selem) i G.

Puccini: Sestra Angelica/ Gianni Schicchi ( dirigent I. RepuπiÊ, redatelj F. Sparvoli).

Balet HNK Split u sezoni 2008./2009 izveo je jednu premijeru: L. Minkus: Bajadera (koreografkinja V.

Ganibalova).

HNK u Osijeku

OsnivaËi HNK u Osijeku su Grad Osijek i OsjeËko-baranjska æupanija. Ministarstvo kulture sufinancira

programsku djelatnost s 2.100.000,00 kn (uz obvezu 12 gostovanja u RH), a investicijsko odræavanje i opre-

manje sa 600.000,00 kn.

U dramskom programu izvedeni su premijerni naslovi: ©okica, autora I. OkrugiÊa (reæija D. FerenËina),

Pidæama za πestero, komiËna farsa M. Camolettija (reæija R. Raponja) i Budala za veËeru, komedija

Francisa Vebera (reæija J. JuvanËiÊ).

U opernom programu izvedeni su premijerni naslovi: J. Offenbach: Orfej u podzemlju (dirigent P.

Oschaniztky, redateljica N. Kleflin), J. Hatze: Povratak ( dirigent M. Tutavac, redatelj I. L. Lemo) i W. A.

Mozart: Teaterdirektor (dirigent P. Oschaniztky, redatelj I. KrajaË).

HNK I. pl. Zajca Rijeka

OsnivaË HNK I. pl. Zajca Rijeka je Grad Rijeka. Ministarstvo kulture sufinancira programsku djelatnost s

2.350.000,00 kn, a investicijsko odræavanje i opremanje sa 600.000,00 kn.

U dramskom programu postavljene su premijerne predstave: Dama s kamelijama (reæija D. Zlatar Frey),

praizvedba Crnac, roman u kazaliπnim skicama T. GromaËe (reæija T. JaneæiË) i drama Tramvaj zvan æud-

nja T. Williamsa (reæija D. MustafiÊ).

U opernom programu izvedeni su permijerni naslovi: B. Papandopulo: SunËanica (dirigent N. Bareza,

redatelj O. ProhiÊ), G. Puccini: Madama Butterfly (dirigent I. RepuπiÊ, redateljica D. Ruædjak- Podolski) i G.

Verdi: La Traviata (dirigentica N. MatoπeviÊ, redatelj J. Kica).

U baletnom programu izvedeni su premijerni naslovi: R. ©Ëedrin: Ana Karenjina (koreograf D. BogdaniÊ) i


45

koprodukcija s MuziËkim biennalom Zagreb ©ipuπ- Zurovac- Kafka: Proces (koreograf S. Zurovac).

Talijanska drama HNK I. pl. Zajca prikazala je premijerne naslove: Aggiungi un posto a tavola / Dodaj

jedno mjesto za stolom triju autora Garinei & Giovannini, Iaia Fiastri koja je izvedena u prostoru Teatra

Fenice. U okviru Zajc off programa na scenu je postavljena komedija Amy’s view / Differenti opinioni

(RazliËita miπljenja) kao i Ljepotica i zvijer D. Harea, koja je premijeru i reprizu imala u prostoru

Hrvatskoga kulturnog doma na Suπaku.

REGIONALNA KAZALI©TA

U skladu sa Zakonom o kazaliπtima, koji je donesen 2006. godine, Ministarstvo kulture iniciralo je i daje

potporu pokretanju stalne profesionalne produkcije i osnivanja stalnih profesionalnih kazaliπnih

ansambala u manjim regionalnim centrima. Potporom Ministarstva kulture pokrenuta je profesionalna

produkcija u 11 hrvatskih gradova (Virovitica, Poæega, Pula, ©ibenik, »akovec, Koprivnica, Zadar, Sisak,

Velika Gorica, Karlovac, Vinkovci) kao prva faza profesionalizacije ansambala. To je dovelo do πirenja

kazaliπne mreæe na podruËju cijele RH i osnivanja novih profesionalnih kazaliπta. Tijekom 2009. godine

nastavljena je suradnja s regionalnim kazaliπtima i pokrenuti su novi projekti (okrugli stol u sklopu

MaruliÊevih dana u Splitu, koji je okupio sve ravnatelje i intendante hrvatskih kazaliπta, zbornik Kazaliπte

kao akcija u povodu obljetnice 60 godina djelovanja INK Pula).

Potrebno je istaknuti da razvoj regionalnih kazaliπta obuhvaÊa i poboljπanje kvalitete repertoara, koji sve

ËeπÊe predstavlja i promiËe hrvatsko suvremeno dramsko stvaralaπtvo. Potpora umjetniËkoj produkciji u

2009. iznosila je 2.295.000,00 kn (9% ukupnog financiranja profesionalne dramske djelatnosti).

MREÆA KAZALI©NIH GOSTOVANJA

Poticanje programa kazaliπnih gostovanja putem sufinanciranja kazaliπta od osobite je vaænosti, sa ciljem

umreæavanja, revitalizacije kulturnog æivota i kulturne ponude na podruËju cijele RH, a osobito na

podruËjima od posebne dræavne skrbi i otocima. Sredstva su odobrena privatnim kazaliπtima (14

kazaliπta) 1.185.000,00 kuna i javnim kazaliπtima (6 kazaliπta) 105.000,00 kuna. Godiπnje se uz potporu


46

Ministarstva kulture na taj naËin ostvaruje preko 250 gostovanja. Model „gratis“ gostovanja provodi se kao

potpora podruËjima od posebne dræavne skrbi i mjestima koja nisu u moguÊnosti u potpunosti financirati

kazaliπna gostovanja na svom podruËju (Nin, Beli Manastir, Vukovar, Grubiπno Polje, GospiÊ, Daruvar,

Hrvatska Dubica, Sunja, Novska, i dr.), a neka mjesta i gradovi imaju moguÊnost povoljnije cijene pred-

stava (»azma, –akovo, MetkoviÊ, Biograd na Moru, Kriæevci, Nova Gradiπka, Suhopolje, i dr.).

Ministarstvo kulture takoer dodjeljuje sredstva lokalnim organizatorima za organizaciju kazaliπnih gos-

tovanja (Vukovar, Beli Manastir, Slavonski Brod, Karlovac, GospiÊ, Daruvar i dr.).

NAGRADA ZA DRAMSKO DJELO MARIN DRÆIΔ

Nagradu za dramsko djelo Marin DræiÊ Ministarstvo kulture dodjeljuje u svrhu poticanja hrvatskog dram-

skog i kazaliπnog stvaralaπtva. Dobitnici Nagrade Marin DræiÊ za 2008., prema odluci StruËnog povjeren-

stva u sastavu: predsjednik Boris B. Hrovat, Branka CvitkoviÊ i Nino ©krabe su:

I. nagrada: Davor ©piπiÊ: Alabama,

II. nagradu ravnopravno dijele: Damir PetriËeviÊ: Prolaznici i Slobodan ©najder: Kako je Dunda spasila

domovinu;

III. nagradu ravnopravno dijele: Miro Gavran: Najlua predstava na svijetu, Nenad StaziÊ: Otac tue djece

i Yves-Alexandre TripkoviÊ: Krizantema.

Uz potporu Ministarstva kulture u 2009. godini postavljen je na scenu treÊenagraeni dramski tekst Mire

Gavrana, Najlua predstava na svijetu, u produkciji Teatra Gavran i izvedbi Mladene Gavran.

U pripremi je postavljanje na scenu prvonagraenog dramskog teksta Davora ©piπiÊa Alabama, u produk-

ciji i izvedbi Gradskog kazaliπta Gavella i reæiji Daria HarjaËeka.

Nagradu hrvatskog glumiπta za najbolju glavnu æensku ulogu za 2009. godinu dobila je Judita FrankoviÊ za

ulogu Judith French u prvonagraenoj drami Nagradom Marin DræiÊ za 2006. Judith French, u produkciji

Ars Septime.

Edicija Nagrada za dramsko djelo Marin DræiÊ

Ministarstvo kulture u cilju promocije i potpore hrvatskim dramskim autorima, prvi put je u 2009. godini

sufinanciralo izdanje dvaju knjiga dramskih djela nagraenih Nagradom za dramsko djelo Marin DræiÊ za

2007. i 2008. godinu u izdanju izdavaËke kuÊe Disput. Osnivanjem ove edicije, koju Êe Ministarstvo i dalje


47

sufinancirati, dan je snaæan poticaj piscima te omoguÊen lakπi put do izvoenja domaÊih drama u kaza-

liπtima. U knjizi nagraenih dramskih tekstova za 2007. objavljeni su dramski tekstovi autora: Tomislav

Zajec, Pavo MarinkoviÊ, Matko Srπen, Elvis Boπnjak, Vladimir StojsavljeviÊ i Lana ©ariÊ, a za 2008. : Davor

©piπiÊ, Damir PetriËeviÊ, Slobodan ©najder, Miro Gavran, Nenad StaziÊ i Yves-Alexandre TripkoviÊ.

NOΔ KAZALI©TA

Kazaliπta i centri za kulturu iz 21 grada diljem Hrvatske (Bjelovar, Dubrovnik, Grubiπno Polje, Jastrebarsko,

Koprivnica, Kriæevci, Kutina, Osijek, Poæega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, ©ibenik, Varaædin,

Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Zadar i Zagreb) otvorili su svoja vrata tijekom NoÊi kazaliπta i iznimno

kvalitetno osmiπljenim programom privukli brojnu zainteresiranu publiku te pribliæili kazaliπte

najmlaima i graanstvu. Tijekom NoÊi kazaliπta su u 36 kazaliπnih prostora predstavljena 43 kazaliπta, a

odigrano je 80 predstava uz 60 popratnih programa, koje imalo priliku vidjeti viπe od 30 tisuÊa posjetitelja.

Ovaj projekt od nacionalnog znaËenja postao je prava sveËanost kazaliπta i ostvario svoje ciljeve Ëak i viπe

od oËekivanja, a to je komunikacija hrvatskih kazaliπta s publikom, popularizacija kazaliπne umjetnosti te

kreativna povezanost svih kazaliπta. Manifestacija je odræana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture

RH, a koordinator i organizator projekta bilo je Narodno sveuËiliπte Dubrava- DjeËje kazaliπte Dubrava.

KAZALI©NI AMATERIZAM

Kazaliπno amatersko stvaralaπtvo potiËe se u programima manifestacija, gostovanja i programima

redovne djelatnosti razliËitih kazaliπnih amaterskih skupina na podruËju cijele RH te u programima gos-

tovanja. Od 117 prijavljena programa, sufinancirana su 36 programa sa 745.000,00 kn.

Festival hrvatskih kazaliπnih amatera

NajznaËajnija manifestacija kazaliπnog amaterizma je Festival hrvatskih kazaliπnih amatera koji okuplja

najbolja hrvatska amaterska kazaliπna ostvarenja, a odræava se u Kastvu. Festival je vaæan poticaj razvoju


48

kazaliπnog amaterizma. U 2010. godini odræat Êe se jubilarni 50. FHKA, za koji su pripreme poËele veÊ u

2009. godini (bit Êe izdana prigodna monografija).

Zapaæene produkcije i programi

Sufinanciranjem redovnog programa kazaliπnog amaterizma podræava se rad uspjeπnih amaterskih

skupina s dugom tradicijom: Amatersko kazaliπte Ranko MarinkoviÊ Vis, Gradsko kazaliπte Jastrebarsko (u

2009. godini sveËano su obiljeæili 40 godina postojanja), Hvarsko puËko kazaliπte, Dramski studio mladih

Hvar, Kristalna kocka vedrine iz Siska, Bjelovarsko kazaliπte, Gradsko kazaliπte Zorin dom Karlovac,

Kazaliπte Daska, JAK Mali Loπinj i dr.

Kontinuirano se podræavaju i programi specifiËnih kazaliπta hendikepiranih osoba (Druπtvo tjelesnih invali-

da, Udruga kazaliπta, vizualne umjetnosti i kulture gluhih Dlan, Hrvatska udruga gluho-slijepih osoba

Dodir). Dramsko kazaliπte slijepih i slabovidnih Novi æivot istiËe se svojim kontinuiranim uspjeπnim djelo-

vanjem i zapaæenim umjetniËkim produkcijama, koje su nagraivane i na profesionalnim festivalima, a

takoer organiziraju i Meunarodni festival slijepih i slabovidnih-BIT, jedinstven i prepoznatljiv u svijetu.

Svako od umjetniËkih podruËja u sebi ima neograniËeni prostor izraæavanja te je sudjelovanje osoba s inva-

liditetom u kulturnom æivotu πire druπtvene zajednice nuæno za afirmaciju sveukupnog stvaralaπtva i dopri-

nosa kulturnim aktivnostima. Da bi bile u potpunosti ukljuËene u druπtvo, osobama s invaliditetom i nji-

hovim udrugama osiguravaju se jednake moguÊnosti za razvoj vlastitih kreativnih potencijala.

Vaæno je istaknuti da se kontinuiranom potporom pokrenulo amatersko stvaralaπtvo u brojnim manjim mje-

stima na podruËju cijele RH, πto doprinosi raznolikosti i dinamiËnosti kazaliπnog amaterskog stvaralaπtva.




51

Glazba,glazbeno-scenske

umjetnosti,suvremeni ples

i pokret


52

GLAZBA, GLAZBENO-SCENSKE UMJETNOSTI, SUVREMENI PLES I POKRET

U okviru glazbene, glazbeno-scenske umjetnosti te suvremenog plesa i pokreta, u 2009. godini upuÊena su

552 natjeËajna zahtjeva, a potpora je odobrena za 199 umjetniËkih programa s proraËunom od

7.812.900,00 kuna. Sredstva su odobrena za programske skupine:

• Festivali i manifestacije ∑ glazbeni, glazbeno-scenski i plesni

• Samostalne produkcije hrvatske suvremene plesne scene

• Koncertna mreæa glazbenih i plesnih gostovanja

• Meunarodni majstorski seminari i radionice

• Meunarodna glazbena natjecanja

• Glazbeno nakladniπtvo ∑ notna izdanja djela hrvatskih skladatelja i nosaËi zvuka s djelima nacionalne

glazbene literature u izvedbama hrvatskih umjetnika

• Djelatnost javnih ustanova u kulturi kojima je osnivaË Republika Hrvatska

• Otkup vrijednih diskografskih izdanja

Festivali i manifestacije

NajveÊi dio sredstava izdvojen je za festivale i manifestacije koji se znaËajnim dijelom odræavaju u ljetnom

razdoblju. Profilima su orijentirani na klasiËnu, odnosno suvremenu glazbu, na jazz i etno world music

stvaralaπtvo, na plesne umjetnosti, komorne forme te posebne tematske i stilske sadræaje (orguljaπki,

ËembalistiËki, udaraljkaπki festivali; festivali rane, barokne glazbe i sliËno). Sufinancirana su 52 festivala i

manifestacije s 3.575.000,00 kuna. Uz dobre programe, meu ostalima, Varaædinskih baroknih veËeri,

Osorskih glazbenih veËeri, Tjedna suvremenog plesa Zagreb, Liburnia jazz festivala u Opatiji, Festivala

plesa i neverbalnog kazaliπta u SvetvinËentu, bjelovarskog IPEW-Meunarodnog udaraljkaπkog tjedna i

Samoborske glazbene jeseni, u 2009. godini jubileje su obiljeæili 25. muziËki biennale Zagreb, 20. Brodsko

glazbeno ljeto, 15. dani Milka Kelemena u Slatini i 10. gospiÊko glazbeno ljeto.


53

Mreæa koncertnih gostovanja

Za mreæu koncertnih gostovanja u Republici Hrvatskoj izdvojeno je 22% ukupnih sredstava ili 1.688.000,00

kuna za 54 programa. U njima su sudjelovali mnogi hrvatski komorni ansambli i solisti poput ZagrebaËkog

gitarskog trija, ZagrebaËkog kvarteta saksofona, GudaËkih kvarteta Porin, Rucner i Sebastian te

ZagrebaËkog kvarteta, Cantus Ansambla, ansambla Acoustic Project, Hrvatskog baroknog ansambla,

Varaædinskog komornog orkestra, Hrvatskog komornog orkestra, ZagrebaËkih solista, ZagrebaËkog

komornog orkestra, Ide Gamulin, Sretne MeπtroviÊ i drugih, kao i Ansambla narodnih plesova i pjesama

Hrvatske LADO. Gostovanja su ostvarena u svim æupanijama, a u nekim sredinama publika je po prvi puta

Ëula klasiËnu glazbu u æivo i vidjela klasiËni glazbeni instrumentarij (Topolje u OsjeËko-baranjskoj æupani-

ji, Jarmina u Vukovarsko-srijemskoj). Sastavni dio koncertnih programa predstavljaju skladbe suvremenih

hrvatskih skladatelja te djela nacionalne baπtine.

Suvremena plesna scena

U okviru suvremene plesne scene, vezane uz Zadar, Zagreb, Sisak, Split, Poæegu i Slavonski Brod, potporu

od 1.073.900,00 kuna dobila su 43 programa, a za njih je izdvojeno 14% ukupnog proraËuna. Plesni ansam-

bli, solisti i koreografi redoviti su gosti Platforme mladih koreografa, Tjedna suvremenog plesa, kao i

Festivala plesa i neverbalnog kazaliπta SvetvinËenat. S druge strane, njihove pojedinaËne produkcije i

radionice predstavljaju vaæni dio nacionalne plesne scene (primjer su radionice udrugâ „Kazaliπte,

vizualne umjetnosti i kulturna gluhih ∑ Dlan“ i Bezimenog autorskog druπtva ∑ BADco.). Toj skupini pri-

padaju predstave, primjerice, Ilijane LonËar, Maπe Kolar, Plesnog kolektiva D_LC, Studija za suvremeni

ples, Sodaberg koreografskog laboratorija, ZagrebaËkog plesnog ansambla i drugih. U okviru klasiËnoga

baleta pozornost su privukli postavljanje baleta „Petar Pan“ Brune Bjelinskog u Osijeku, kao i mani-

festacija Dani plesa u Ëast Miji »orak Slavenskoj u Slavonskom Brodu.

Meunarodni majstorski seminari i radionice

Meunarodni majstorski seminari i radionice predstavljaju izvedbenu i edukativnu platformu za mlade

glazbene umjetnike jer ukljuËuju, ne samo rad s hrvatskim i inozemnim pedagozima, nego i niz koncert-

nih, profesionalnih nastupa. U seminarima i radionicama sudjelovalo je viπe stotina mladih glazbenika, a

izvedbene discipline odnosile su se na puhaËke i gudaËke instrumente iz korpusa simfonijskog orkestra,


54

zatim vokalnu umjetnost, orgulje, jazz te interpretaciju barokne glazbe. Za 10 programa odobrena je pot-

pora od 460.000,00 kuna.

Meunarodna natjecanja

Meunarodna natjecanja mladih glazbenika odvijaju se uglavnom bijenalno ili svake Ëetiri godine, pa

ritam njihova odræavanja uvjetuje razinu godiπnjih potpora. Za 5 programa izdvojeno je 255.000,00 kuna.

Od istaknutijih natjecanja, u 2009. odræani su EPTA - Meunarodno natjecanje mladih pijanista u Osijeku,

Meunarodno violinistiËko natjecanje „Vaclav Huml“ u Zagrebu i Meunarodno natjecanje mladih

umjetnika „Ferdo LivadiÊ“ u Samoboru.

Glazbeno nakladniπtvo

Glazbeno nakladniπtvo, s notnim i diskografskim izdanjima te srodnim programima, po svojemu profilu i

dalje je zadræalo posebnost i prepoznatljivost upravo po vezanosti uz nacionalnu glazbu. Za 35 projekata

izdvojeno je 761.000,00 kuna. Partiture i nosaËi zvuka, kakav je dvostruki album operete „Mala Floramye“

Ive TijardoviÊa, ukljuËili su mnoga solistiËka, komorna i orkestralna djela, poput onih Vatroslava

Lisinskog, Blagoja Berse, Stjepana ©uleka, Brune Bjelinskog, Borisa Papandopula, Igora KuljeriÊa, Stanka

Horvata, Dubravka Detonija, Mladena Tarbuka, Viktorije »op, Pavla Deπpalja, Zorana JuraniÊa i drugih.

Meu njima je i, prva u povijesti, tiskana notna zbirka sonatina na Brailleovu pismu. Ovome podruËju

takoer pripada otkup vrijednih diskografskih izdanja, kao oblik potpore takozvanim nekomercijalnim

albumima.

Poticanje suvremenog glazbenog stvaralaπtva

Uz godiπnji natjeËaj Ministarstva kulture, za podruËje glazbene umjetnosti postoji i posebni natjeËaj ili Javni

poziv za poticanje hrvatskog glazbenog stvaralaπtva koji u kontinuitetu traje od 1996. godine. Kako je uobiËa-

jeno, skladatelji djela nastala u prethodnoj godini prijavljuju u sedam umjetniËkih kategorija: glazbeno-scen-

skoj, vokalno-instrumentalnoj, orkestralnoj, komornoj, zborskoj, solistiËkoj i elektroniËkoj, a ukupni potica-

jni fond iznosio je 191.000,00 kuna. NovËani poticaji dodijeljeni su Massimu BrajkoviÊu, Viktoriji »op, Æarku

DropuliÊu, Frani –uroviÊu, Mireli IviËeviÊ, Zoranu JuraniÊu, Vjekoslavu NjeæiÊu, Nikπi NjiriÊu, Marku

Ruædjaku, Kreπimiru SeletkoviÊu, Ivanu Josipu Skenderu, Mladenu Tarbuku i Tomislavu Uhliku.


55

Odobrena potpora

U 2009. odobrena je potpora za 199 programa s iznosom od 7.812.900,00 kuna:

• 52 glazbena festivala i manifestacije

• 54 programa u okviru mreæe koncertnih gostovanja

• 43 programa suvremenog plesa i pokreta

• 10 programa majstorskih seminara

• 35 nakladniËkih projekata sa srodnim programima

• 5 programa meunarodnih glazbenih natjecanja



57

Kulturno-umjetniËki

amaterizam


KULTURNO-UMJETNI»KI AMATERIZAM

U 2009. godini upuÊene su 552 natjeËajne prijave, a potpora je odobrena za 180 programa. Iznosom od

3.606.000,00 kuna sufinancirana su podruËja:

• Kulturne priredbe tradicijskog stvaralaπtva ∑ smotre, festivali, susreti, natjecanja

• Nabava narodnih noπnji, tradicijskih glazbala i puhaËkih instrumenata za kulturno-umjetniËke udruge

i puhaËke orkestre

• Glazbeno nakladniπtvo ∑ nosaËi zvuka, notna izdanja

• Obiljeæavanje visokih obljetnica

• Koncertna gostovanja pjevaËkih zborova

• Seminari i radionice

Manifestacije tradicijskog stvaralaπtva

Manifestacije tradicijskog stvaralaπtva ∑ smotre, festivali, susreti i natjecanja sve viπe imaju predznak

meunarodnih, a njihove programe prate struËna tijela sastavljena od etnografa, etnokoreologa i etno-

muzikologa. Radi se o programskoj skupini Ëiji proraËun iznosi neπto viπe od 65% ukupnog proraËuna

predviena za ovu djelatnost. Fenomen amaterskog djelovanja ogleda se upravo na takvome tipu kul-

turnih priredbi, gdje scenska izraæajnost u prikazivanju raznolikosti etnografskog obilja svih hrvatskih

regija, kao i likovnost narodnog ruha, najbolje moæe doÊi do izraæaja i gdje umjetniËko izraæavanje ama-

tera dobiva poseban znaËaj. Potpora u iznosu od 2.303.000,00 kuna odobrena je za 66 smotri, festivala,

susreta i natjecanja. Uz one najveÊe, poput zagrebaËke Meunarodne smotre folklora, Brodskog kola u

Slavonskom Brodu, VinkovaËkih jeseni, Festivala dalmatinskih klapa u Omiπu, Susreta pjevaËkih zborova

ili Susreta puhaËkih orkestara, odræan je cijeli niz manjih i vrijednih manifestacija (Hrvatski gajdaπki festi-

val - Mihovljani, Zagreb, Festival ÆganËevih zapisa - Vratiπinec, Folklorni susreti Korduna - Donji Laevac,

Smotra „Meimurske popevke“ - NedeliπÊe, Smotra starocrkvenog puËkog pjevanja „Maπa po starinski“ -

GraËiπÊe, Festival djeËjeg folklora - Kutina i sliËno).

58


59

Programi kulturno-umjetniËkih udruga

U okviru 74 programa kulturno-umjetniËkih udruga potpora se odnosila na obnovu, rekonstrukciju,

nabavu narodnih noπnji ili njihovih dijelova, poput nakita, turopoljskih „cabajki“, „koæunaca“, πokaËke

„reklje“ i sliËno, zatim na nabavu i obnovu tradicijskih glazbala (tambure, od samica, prima, braËa, buga-

rija do basa, gajde, gusle, podravske dude, diple, mandoline, dvojnice), kao i nabavu instrumenata za

puhaËke orkestre. Za ovo podruËje izdvojeno je 856.000,00 kuna, Ëime su udruge koje njeguju izvornu za-

viËajnu tradiciju, uz kvalitetne puhaËke orkestre, znaËajno nadopunili vlastite funduse. Radilo se o kul-

turno-umjetniËkim druπtvima od »azme, Tenje, Gline, Darde, Kraljevice, Slunja, Klanjca, Donjega MuÊa,

RuπËice, Novske, Donjeg Lapca, Sinca, Volodera, –uevca, Dvora, Prkovaca, Rajeva Sela, Hrvatske

Kostajnice, Sunje, Velike Kopanice, Poljane, UneπiÊa, Lovasa, GospiÊa, sve do Zemunika i Pupnata na

KorËuli. Programi su takoer ukljuËili i djelatnost nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

NakladniËka djelatnost i obljetnice

U programu poticanja nakladniËke djelatnosti, meu ostalima, naπlo se prvo notno izdanje skladbi za har-

moniku na Brailleovu pismu, prvi nosaË zvuka Hrvatskog gajdaπkog orkestra, nosaËi zvuka moslavaËkih

napjeva i kola, album petrinjskoga pjevaËkog zbora „Slavulj“ te onaj Instituta za etnologiju i folkloristiku

pod nazivom „Crkveno puËko pjevanje otoka ©olte“.

Visoke obljetnice obiljeæile su amaterske skupine iz Kraljevice (115 godina druπtva „Zvijezda Danica“),

Splita i Zagreba (90 godina KUD-a „Jedinstvo“ i KUD „OraË), DraganiÊa (75 godina KUD-a „Sv. Juraj“) te

RoËa (50 godina KUD-a „Istarski æeljezniËar“).

Uz pojedinaËna koncertna gostovanja, pjevaËki zborovi okupili su se u 2009. na nekolicini susreta i festi-

vala, poput Susreta hrvatskih pjevaËkih zborova u Novigradu, poreËkog Susreta pjevaËkih zborova „Naπ

kanat je lip“, manifestacije „Lipanjski zvuci“ u Petrinji, Glazbenih sveËanosti hrvatske mladeæi u

Varaædinu, Æupanijske smotre malih vokalnih sastava u Sisku, kao i Smotre pjevaËkih zborova u Lipiku. U

ta tri podruËja bilo je ukljuËeno 25 programa s potporom od 288.000,00 kuna.


60

Seminari i radionice

Seminari i radionice u kojima sudjeluju Ëlanovi amaterskih udruga, ali i njihovi voditelji, oslanjanju se na

razliËite programske sadræaje. Oni su bili vezani uz hrvatska tradicijska glazbala, plesnu tradiciju jadran-

skog podruËja, folklorno naslijee panonske zone, izradu i restauraciju narodnih noπnji, tkanje i tradicij-

ski vez te uz seminare za dirigente i voditelje puhaËkih orkestara, zborova i malih vokalnih sastava, tam-

buraπkih orkestara, folklornih skupina i drugo. Za 15 programa izdvojeno je 159.000 kuna.

Odobrena potpora

Za 180 programa kulturno-umjetniËkog amaterizma u 2009. godini odobrena je potpora u iznosu od

3.606.000,00 kuna:

• 66 smotri, festivala, susreta i natjecanja

• 74 programa kulturno-umjetniËkih udruga i puhaËkih orkestara

• 25 programa nakladniËke djelatnosti, pjevaËkih zborova, obiljeæavanja visokih obljetnica amaterskih

ansambala

• 15 seminara i radionica


61



63

Knjiga i nakladniπtvo


64

KNJIGA I NAKLADNI©TVO

Iako jedan od najstarijih medija knjiga je i danas, u doba virtualnog svijeta, interneta i elektronskog

prenoπenja podataka, od iznimne vaænosti za oËuvanje nacionalnog kulturnog identiteta ∑ prije svega jezi-

ka i knjiæevnosti. U provoenju hrvatske kulturne politike Ministarstvo kulture posebnu vaænost pridaje

knjizi.

RazliËitim oblicima i vrstama potpora nastoji se obuhvatiti sve segmente „æivota knjige“ ∑ od autora i pre-

voditelja, preko nakladnika, do knjiæara i knjiænica, odnosno Ëitatelja. Posebna se paænja pridaje i kul-

turnim Ëasopisima te promidæbi hrvatske pisane rijeËi na razliËitim domaÊim i inozemnim knjiæevnim

manifestacijama.

Potpora izdavanju knjiga

Potpora koja se dodjeljuje nakladnicima za izdavanje knjiga, samo je jedan od naËina na koji Ministarstvo

kulture potpomaæe objavljivanje vrijednih izdanja. Na taj naËin osiguravaju se sredstva za istraæivaËki,

knjiæevno-povijesni ili osobito zahtjevan prevodilaËki rad.

Prednost prilikom odluËivanja imaju iznimna pjesniËka, prozna ili knjiæevno-esejistiËka djela suvremene

domaÊe produkcije. Prijevodi stranih knjiæevnosti, ali i najvaænijih djela druπtveno humanistiËkih znanos-

ti, kako suvremenih autora tako i klasika, takoer se uvrπtavaju u program kulturnog razvitka kako bi se

hrvatska kultura obogatila i dopunila svjetski priznatim djelima i odræavala korak sa suvremenim svjet-

skim trendovima u kulturi.

Javni poziv za potporu izdavanju knjiga u 2009. godini bio je otvoren od 29. listopada do 15. prosinca 2008.

godine. Ukupno je zaprimljeno 1729 prijava, od 392 nakladnika. Od toga su sufinancirana 658 naslova, 187

nakladnika, u ukupnom iznosu od 6,842.000,00 kn.

Otkup knjiga

Otkup knjiga mjera je Ministarstva kulture koja zadire u gotovo sve segmente æivota knjige, povezujuÊi


nakladnika, a posredno i autora, s knjiænicama, odnosno Ëitateljima koji su njihovi korisnici. Ponajprije je

zamiπljen kao pomoÊ nakladnicima u distribuciji, naroËito vrijednih, ali nekomercijalnih djela.

Otkupljuju se djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost, djela suvremene

domaÊe knjiæevnosti i publicistike te sabrana, odabrana i kritiËka izdanja ∑ djela hrvatskih autora. Knjige

se otkupljuju u 20, 50, 100, 150, 200 ili iznimno 300 primjeraka, a namijenjene su popunjavanju knjiænih

fondova tristotinjak narodnih knjiænica u Hrvatskoj.

Pri otkupu prednost imaju vrijedna djela suvremene hrvatske knjiæevnosti, naroËito mlaih prozaika i

pjesnika. Otkupljuju se i vrsni novi prijevodi koji pridonose obogaÊivanju hrvatske kulture. Uz kontrolu

pridræavanja Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige kao formalnog uvjeta natjeËaja, posebna se paænja

poklanja i kvaliteti prijevoda te kvaliteti kompletnog izgleda i izrade knjige.

Na Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjiænice u 2009. godini, koji je bio otvoren od 2. oæujka do 16.

studenoga 2009. godine, prijavilo se 520 nakladnika s 2.530 naslova, a od toga je otkupljeno 1363 naslova

u 86.570 primjeraka od 349 nakladnika u ukupnom iznosu od 14,077.630,00 kn.

Potpora knjiæevnom stvaralaπtvu

Od 2006. godine ova se potpora redovito dodjeljuje piscima i prevoditeljima za njihov autorski rad. Iako je

najveÊe odjeke ova potpora doæivjela meu samim autorima, piscima i prevoditeljima, i πira je hrvatska

kulturna javnost prepoznala vrijednost objavljenih djela koja su uglavnom doæivjela afirmaciju i publike i

kritike, a neka od njih su i nagraivana.

Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje knjiæevnog stvaralaπtva u 2009. godini bio je raspisan od 6. srp-

nja do 15. rujna 2009. godine. Prijavilo se 89 autora, a proces odluËivanja je u tijeku.

Sredstva odobrena autorima za Potporu knjiæevnom stvaralaπtvu u 2008. godini isplaÊivana su u 2009.

godini u mjeseËnim obrocima od 7.000,00 kn bruto.

»asopisi

Sufinanciraju se Ëasopisi i listovi u kulturi koji naroËito pridonose kulturnoj æivosti i raznolikosti te inten-

zitetu kulturnog æivota Republike Hrvatske. Pri odluËivanju se uzimaju u obzir programska profiliranost,

kontinuiranost izlaæenja, aktualnost, selektivnost i kritiËnost, koncepcijska ujednaËenost, likovno-grafiËko

oblikovanje i izvedba te regionalna zastupljenost.

65


66

Tijekom cijele godine struËne sluæbe Ministarstva kulture prate kvalitetu i redovitost izlaæenja publikacija

kao i zbivanja na cjelokupnoj Ëasopisnoj sceni u Hrvatskoj.

U ovoj godini na natjeËaj je prijavljeno 165 programa od kojih je 96 sufinancirano u ukupnom iznosu od

7.271.000,00 kn.

PROMIDÆBA KNJIGE I »ITANJA

Potpora prijevodima djela hrvatskih autora

RijeË je o potpori πto se dodjeljuje stranim izdavaËima za prevoenje vrijednih knjiæevnih tekstova

istaknutih hrvatskih autora. Inozemni nakladnik mora osigurati pravovremeno objavljivanje kvalitetno

prevedenoga i prireenog djela kao i dostojno predstavljanje same knjige u skladu s osobitostima

pojedinaËnih kulturnih træiπta. Na taj se naËin omoguÊuje njezina potpuna afirmacija meu stranom Ëita-

laËkom publikom te sustavno pridonosi promidæbi hrvatske knjiæevnosti i kulture u europskim i svjetskim

okvirima.

U 2009. godini za potporu izdavanju knjiga hrvatskih autora u prijevodu na strane jezike prijavljeno je 60

naslova, a od toga je odobrena potpora za njih 36, u ukupnom iznosu od 412.000,00 kn.

Knjiæevne manifestacije

Ministarstvo kulture kontinuirano financira Ëitav niz knjiæevnih manifestacija koje se redovito odræavaju,

a uglavnom su posveÊene bitnim osobama i dogaajima koji su obiljeæili hrvatsku knjiæevnost i kulturu.

Velik se dio sredstava u okviru ove vrste potpore izdvaja za nastupe hrvatskih autora i nakladnika na

domaÊim i stranim sajmovima knjiga i drugim dogaanjima vezanima uz knjigu i nakladniπtvo u cilju πto

kvalitetnije promidæbe hrvatske, naroËito suvremene, literature na svjetskoj kulturnoj sceni.

Od 210 prijavljenih programa, potporu su u 2009. dobile 122 knjiæevne manifestacije u iznosu od

3,431.250,00 kn.


67

Potpora knjiæevnim programima knjiæara

Svrha Javnoga poziva za dodjelu potpora za poticanje knjiæevnih programa u okviru knjiæarske djelatnos-

ti jest omoguÊivanje financijske potpore samim knjiæarama putem sufinanciranja manifestacija koje se

odvijaju iskljuËivo u njihovim prostorijama. Na taj se naËin nastoji pridonijeti revitalizaciji i usustavljenom

osnaæivanju hrvatske knjiæarske mreæe te pripomoÊi knjiæarama u ponovnom stjecanju statusa pou-

zdanih, kultnih mjesta za æivu razmjenu najnovijih intelektualnih i kulturnih ideja, nastojanja i strujanja.

Proπle su godine na natjeËaj bila prijavljena 52 programa, od Ëega su sufinancirana 22 u iznosu od

337.800,00 kn.

Nagrada „Iso VelikanoviÊ“

Nagrada je osmiπljena i ustanovljena 2005. godine s ciljem poticanja kvalitetnih i vrijednih knjiæevnih pri-

jevoda te popunjavanja praznina u podruËju hrvatske prijevodne literature. Hrvatskim se Ëitateljima tako

nastoje pribliæiti vrhunska djela s jezika i iz knjiæevnosti naroda koji dosad nisu zauzimali primjereno

mjesto u kontekstu naπe nacionalne kulture, a prevoditeljskoj se struci priskrbljuje oËuvanje zasluæenoga

digniteta.

U 2009. godini nagradu za æivotno djelo primio je ugledni komparatist, prevoditelj i traduktolog Mirko

TomasoviÊ, dok je godiπnja nagrada dodijeljena prevoditelju Andyju JelËiÊu za prijevod romana »ovjek

bez osobina austrijskoga pisca Roberta Musila.



69

KnjiæniËnadjelatnost


70

KNJIÆNI»NA DJELATNOST

Nabava knjiæne i neknjiæne grae u narodnim knjiænicama, knjiæniËne akcije i manifestacije te razvojni

programi i projekti (radionice, seminari i struËno usavrπavanje knjiæniËara) i ove su godine bili srediπnji

programi koje je u cilju unapreivanja knjiæniËne djelatnosti podupiralo Ministarstvo kulture. Tome valja

pridodati sufinanciranje rada æupanijskih matiËnih sluæbi, programe srediπnjih knjiænica nacionalnih

manjina, informatizaciju narodnih knjiænica te znaËajna ulaganja u opremu i prostore narodnih knjiænica

u Republici Hrvatskoj te Hrvatskoj knjiænici za slijepe.

Novinu u opÊem razvoju knjiæniËne djelatnosti, a time i razvoju knjiæniËnih usluga unio je projekt

uvoenja knjiæniËnih usluga za slijepe osobe u narodnim knjiænicama veÊih gradova (Gradska i

sveuËiliπna knjiænica Osijek, Gradska knjiænica Rijeka, Gradska knjiænica Slavonski Brod, Gradska knjiæni-

ca i Ëitaonica Pula, Gradska knjiænica Marka MaruliÊa u Splitu) realiziran u suradnji s Hrvatskom knjiæni-

com za slijepe na prijedlog Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa pri Ministarstvu kulture.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjiænicama, donesen u lipnju 2009., stavio je pred Ministarstvo

kulture nove zadaÊe - pripremu Pravilnika o uvjetima i naËinu stjecanja struËnih knjiæniËarskih zvanja te

Pravilnika o dodjeljivanju odgovarajuÊih struËnih knjiæniËarskih zvanja u roku od godine dana.

Pravo na naknadu za javnu posudbu

Najæivlja aktivnost odvijala se na pripremi provedbe ostvarivanja prava na naknadu za javnu posudbu. Pri

Hrvatskom knjiæniËnom vijeÊu osnovana je Radna skupina koja je izradila Algoritme za izradu tablica za

praÊenje podataka o posudbi. Na nekoliko uzastopnih sastanaka s ravnateljima æupanijskih matiËnih

knjiænica, te potom s predstavnicima Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu dogovoreno je da Êe se

podaci o posudbi pratiti u æupanijskim matiËnim knjiænicama od 1. sijeËnja 2010. godine, a Nacionalna i

sveuËiliπna knjiænica u Zagrebu ima obvezu tehniËke koordinacije obrade podataka, izrade sustava za

objedinjavanje podataka dobivenih iz pojedinaËnih sustava i izradu zbirnih izvjeπÊa.

Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe na svojim je sjednicama raspravljalo o svim aktualnim pitanjima u

knjiæniËarskoj djelatnosti te dogovorilo odræavanje sjednica izvan Zagreba, u æupanijama kojih knjiænice

trebaju potporu za kvalitetan razvoj mreæe i djelatnosti uopÊe.


71

Nove knjiænice kao samostalne ustanove

Sukladno Ëlanku 53. Zakona o knjiænicama („Narodne novine“ br. 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09), kao

samostalne ustanove osnovane su knjiænice u BeliπÊu, Valpovu (OsjeËko-baranjska æupanija), Krapinskim

Toplicama (Krapinsko-zagorska æupanija) i u Vela Luci (DubrovaËko-neretvanska æupanija).

Nabava knjiæne i neknjiæne grae

U programu Ministarstva kulture knjiæniËnoj djelatnosti u 2009. godini bilo je namijenjeno je

18.562.500,00 kn i to:

• za nabavu knjiæne i neknjiæne grae ∑ 18 080 000,00 kn;

• za manifestacije u knjiæniËnoj djelatnosti ∑ 482 500,00 kn.

ZnaËajni programi knjiæniËne djelatnosti

Meu znaËajnim programima knjiæniËne djelatnosti valja spomenuti: „Mjesec hrvatske knjige“ u organi-

zaciji Knjiænica grada Zagreba, struËne skupove i okrugle stolove o aktualnim temama, 7. savjetovanje za

narodne knjiænice RH: ZaviËajne zbirke u narodnim knjiænicama, Centar za stalno struËno usavrπavanje

knjiæniËara, obiljeæavanje obljetnica Izloæbe glagoljice u SveuËiliπnoj knjiænici Rijeka, DjeËje knjiænice mira

u Gradskoj knjiænici i Ëitaonici Vinkovci, 200. godiπnjica roenja Louisa Braillea i mnoge druge.

Objavljen je i Zbornik radova 5. savjetovanja za narodne knjiænice u Republici Hrvatskoj s temom

„Narodne knjiænice za sadaπnjost i buduÊnost: koncepti, arhitektura, tehnologija “ (Lovran, 3. ∑ 6. listopa-

da 2007.) koji tekstom ministra kulture, a i niza drugih autora, svjedoËi o vodeÊoj ulozi Ministarstva kul-

ture u izgradnji, adaptiranju i opremanju knjiænica i mijenjanju knjiæniËnog zemljovida. Od ove godine,

portal europskih knjiænica www.librarybuilding.info bogatiji je za Ëetiri hrvatske narodne knjiænice ∑

primjere izvrsnosti u arhitektonskom i funkcionalnom pogledu.

Djelatnici Odjela za knjiæniËnu djelatnost sudjelovali su, kao gosti ili izlagaËi, na skupovima u zemlji i

inozemstvu.



73

Muzejska i galerijska djelatnost


74

MUZEJSKA I GALERIJSKA DJELATNOST

Otvaranje novih muzeja i muzejskih postava

Muzej antiËkog stakla u Zadru, prvi specijalizirani nacionalni arheoloπki muzej za tu vrstu muzejske grae

otvoren je 5. svibnja 2009. godine. Njegovim otvaranjem otvorene su moguÊnosti sustavnijeg istraæivanja

i izlaganja antiËke staklene grae, njegove revalorizacije u muzeoloπkom smislu, kao i moguÊnost sagle-

davanja problematike proizvodnje antiËkog stakla za razdoblje ranog Rimskog carstva do kasne antike na

prostoru Republike Hrvatske.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu otvoren je 11. prosinca 2009. godine prezentirajuÊi prvi stalni

postav „Zbirke u prostoru“. Prema projektu arhitekta Igora FraniÊa gradnja je zapoËela 2003. godine, a

financirali su ga zajedniËki Ministarstvo kulture i Grad Zagreb. Muzej suvremene umjetnosti najveÊa je

investicija u kulturi nakon osamostaljenja Hrvatske.

Galerija umjetnina u Splitu otvorena je 9. svibnja 2009. godine postajuÊi time novi muzejski simbol Grada

Splita i snaæna metafora za kvalitetnu likovnu i muzejsku prezentaciju. Galerija umjetnina skrbi za viπe od

3200 umjetnina kojima je obuhvaÊeno razdoblje od 14. stoljeÊa do danas, dajuÊi pregled svih znaËajnijih

umjetniËkih pojava i pravaca na ovome podruËju.

Prirodoslovni muzej u Dubrovniku je otvoren je 17. oæujka 2009. godine i Ëuva muzejsku grau koja Ëini

jedinstvenu muzejsku cjelinu s kraja 19. stoljeÊa te je od osobitog kulturnog i povijesnog znaËenja za

Hrvatsku.

U Gradskom muzeju Vinkovci otvoren je prvi dio Stalnog postava Arheoloπkog odjela koji prezentira raz-

doblje mlaega kamenog doba na kojem su predstavljeni nalazi starËevaËke i sopotske kulture s

naglaskom na nalaze s eponimnog lokaliteta Sopot kod Vinkovaca.

Investicijska potpora izgradnje muzeja

Ministarstvo kulture nastavilo je s investicijskom potporom izgradnje:

Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, Muzeja evolucije i nalaziπte praËovjeka „Huπnjakovo“ u Krapini,

Muzej VuËedolske kulture VuËedol, Vukovar.


75

Ministarstvo kulture nastavilo je i s financiranjem novih stalnih postava: Gradski muzej Varaædin, Stalni

postav Arheoloπkog i Povijesnog odjela u PalaËi Hertzer, Etnografski muzej Istre u Pazinu i Gradski muzej

Vinkovici, dio postava Arheoloπkog odjela, Muzej grada Iloka, Gradski muzej ©ibenik, Arheoloπki muzej

Zadar, Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika Split, Muzeji Ivana MeπtroviÊa, Split i dr.

Hrvatsko muzejsko vijeÊe

Hrvatsko muzejsko vijeÊe je odræalo pet sjednica. Odræane su i dvije zajedniËke sjednice Hrvatskog muze-

jskog vijeÊa, VijeÊa Sustava muzeja, voditelja matiËnih djelatnosti, Muzejskog dokumentacijskog centra i

Hrvatskog muzejskog druπtva na kojima su utvreni prioriteti i programi Sustava muzeja Republike

Hrvatske za 2010. godinu:

• nastavak inventarizacije i informatizacije u svim muzejima

• registracija muzejskih i galerijskih zbirki

• programi dokumentacije i digitalizacije muzejske grae

• izrada smjernica za obradu muzejske grae

• izrada prioriteta zaπtite i restauriranja muzejske grae kao i revizija postojeÊeg stanja

• izrada plana otkupne politike

• priprema elaborata za osnivanje Etnografskog muzeja Slavonije

Verifikacija novih muzeoloπkih koncepcija

Hrvatsko muzejsko vijeÊe verificiralo je muzeoloπke koncepcije stalnih postava Arheoloπkog muzeja Osijek

„Seoba naroda i srednji vijek“, Gradskog muzeja Varaædina, „Moda i odijevanje kroz stoljeÊa“ i

Prirodoslovnog muzeja MetkoviÊ.

OËevidnik muzeja

Nastavljeno je s radom na upisu prijava u OËevidnik muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i

drugih pravnih osoba.


76

FINANCIRANJE PROGRAMA

U okviru muzejsko-galerijskih programa u 2009. godini bilo je prijavljeno 953 programa za koje se od

Ministarstva kulture potraæivalo oko 63 milijuna kuna. Na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeÊa sufinanci-

rano je 415 programa u ukupnom iznosu od 14.949.341,20 kuna za programe izloæaba iz fundusa, zaπtite

muzejskih fondova, arheoloπkih i drugih istraæivanja, otkupa muzejske spomeniËke grae, pedagoπko-

edukativnih programa, nakladniπtva, programa Sustava muzeja i dr.

Izloæbeni projekti i manifestacije

Od podræanih programa istiËemo veliki kulturoloπki izloæbeni projekt „Slavonija, Srijem i Baranja ∑ vrela

europske civilizacije“ koja je prikazala kulturno i prirodno bogatstvo tih regija od prapovijesti do danas,

izloæbu „Uspomene na jednog bana ∑ ostavπtina JelaËiÊ“ u Hrvatskom povijesnom muzeju, Zagreb, retro-

spektivnu izloæbu Joze KljakoviÊa u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb, projekt „Taktilna galerija“ i izloæbu

„Intimizam u hrvatskom slikarstvu“ u Modernoj galeriji, Zagreb, izloæbu „Foto-albumi obitelji

Hellenbach“ u Muzeju grada Zagreba te veliku izloæbu „Od KloviÊa i Rembrandta do Warhola i Picelja“

povodom 90. obljetnice GrafiËke zbirke Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu.

Od podræanih programa manifestacija istiËu se: 12. vukovarske adventske sveËanosti u Gradskom muzeju

Vukovar, 37. mediteranski kiparski simpozij, 13. meunarodni festival Ëipke u Lepoglavi te 8. meunaro-

dni festival antike Sepomaia Viva.

Zaπtita fondova i arheoloπka istraæivanja

Za programe zaπtite muzejskih fondova ∑ preventivna zaπtita grae i restauraciju muzejske grae izdvo-

jeno je 2.585.500,00 kuna.

Za programe sustavnih arheoloπkih i ostalih istraæivanja izdvojeno je 905.000,00 kn (arheoloπka istraæi-

vanja u Saloni, na Visu, u πpilji KopaËina kod Donjeg Humca, katedrale u Udbini, na lokalitetima SlavËa,

MaËkovac, »itluk, Budinjak, Crkvina u Gornjim Koljanima kraj Vrlike i dr.).


77

Otkup muzejske spomeniËke grae

Podræan je 21 program otkupa muzejske spomeniËke grae financiran u iznosu od 1.498.609,00 kn od

kojih istiËemo otkup portreta Ivana MeπtroviÊa autora Vlahe Bukovca, seriju bakropisa Givannia Battiste

Piranesia i crteæ Miroslava KraljeviÊa, etnografsku grau za Etnografski muzej u Zagrebu kao i otkupe za

funduse Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb, Moderne galerije, Zagreb, Muzeja suvremene umjetnosti,

Zagreb, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Zagreb, Muzeje Hrvatskog zagorja i dr.

»asopisi, edukativni programi i struËni skupovi

Tisak struËnih i znanstvenih muzejskih Ëasopisa obuhvaÊa 70 programa, od kojih istiËemo „Vjesnik za

arheologiju i povijest dalmatinsku, svezak 102“ Arheoloπki muzej ∑ Split, Split, „Histria arheologica“

Arheoloπki muzej Istre, Pula, „Vjesnik Arheoloπkog muzeja u Zagrebu“ Arheoloπki muzej u Zagrebu,

„Natura Croatica“ Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, „Vijesti muzealaca i konzervatora“ Hrvatskog

muzejskog druπtva, „Informatica museologica“ i „Muzeologija“ Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb.

Edukativni programi i struËni skupovi: programi vezani uz obiljeæavanje Meunarodnog dana muzeja

(izloæbe, predavanja, edukativna nagradna igra) i programi vezani uz obiljeæavanje NoÊi muzeja,

Znanstveni skup Hrvatskog arheoloπkog druπtva u Visu, StruËno znanstveni skup „Stjepan GunjaËa i

hrvatska srednjovjekovna povijesna arheoloπka baπtina“ i StruËno-znanstveni skup „Zbirke maski i po-

kladnih likova i oblici njihovog prezentiranja u etnografskim muzejima“.



79

Likovne umjetnosti


80

PROGRAMI LIKOVNE UMJETNOSTI, LIKOVNIH MONOGRAFIJA, DIZAJNA I ARHITEKTURE

U okviru programa likovnih umjetnosti, likovnih monografija, dizajna i arhitekture prijavljeno je 607 pro-

grama za koje se od Ministarstva kulture potraæivalo 34,8 milijuna kuna. Na prijedlog Kulturnog vijeÊa za

likovne umjetnosti sufinancirano je 217 programa u ukupnom iznosu od 5.685.300,00 kuna. Kulturno

vijeÊe za likovne umjetnosti odræalo je tri sjednice na kojima su definirani prijedlozi Programa kulturnog

razvitka za 2009. godinu. Programi su razmatrani i ocjenjivani prema Pravilniku o izboru i utvrivanju pro-

grama javnih potreba u kulturi te prema usvojenim Kriterijima za vrednovanje programa. Sufinancirani

programi su obuhvaÊali izloæbene aktivnosti, likovne manifestacije, likovne kolonije, pripremu i tisak

likovnih monografija te ostala dogaanja (radionice, predavanja i sl).

Podræani su, kao i prethodnih godina, oni programi koji pokazuju kontinuitet umjetniËkog djelovanja i pri-

donose kulturnom razvitku u cjelini, a istiËu se programi meuinstitucionalne suradnje, programi koji

imaju nacionalni karakter, programi koji pridonose decentralizaciji kulturnih aktivnosti te programi

strukovnih udruæenja.

Arhitektura, dizajn, manifestacije

U okviru programa arhitekture i dizajna podræani su programi strukovnih udruæenja realizirani kao ma-

nifestacije, izloæbe, likovne monografije, okrugli stolovi i sl. (Hrvatsko dizajnersko druπtvo „Dizajnerska

konvencija“, Udruæenje hrvatskih arhitekata „44. zagrebaËki salon ∑ Arhitektura 2009.“)

Podræane su likovne manifestacije koje ukazuju na kontinuitet umjetniËkog djelovanja i stvaralaËki poten-

cijal hrvatske umjetnosti, od kojih se posebno istiËu sljedeÊi programi: 10. salon fotografije Vinkovci 2009.

(Fotoklub Vinkovci), 8. festival jednakih moguÊnosti (Druπtvo tjelesnih invalida), 10. trijenale hrvatskog

kiparstva (Gliptoteka HAZU), 5. hrvatski trijenale grafike (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti -

Kabinet grafike), 33. Zagreb salon (Fotoklub Zagreb), 14. meunarodna izloæba karikature (Hrvatsko

druπtvo karikaturista), 49. poreËki Annale (PuËko otvoreno uËiliπte PoreË), 4. meunarodni festival stripa

u Makarskoj (Udruga Mozaik stripa), te likovne kolonije, radionice i ostala likovna dogaanja, primjerice

16. kiparska kolonija Jakovlje (Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika), Kiparska kolonija Ernestinovo

(Likovna udruga „Petar SmajiÊ“), Baranjska umjetniËka kolonija (OpÊina Draæ), 36. zimska likovna koloni-

ja ZILIK (Dom za djecu Vladimir Nazor).


81

Izloæbeni programi

Sufinancirano je 152 izloæbena programa: retrospektivnih, samostalnih, skupnih, tematskih i problemskih

izloæaba, u ukupnom iznosu od 3.205.500,00 kuna.

Podræani su godiπnji izloæbeni programi Art radionice Lazareti - Galerije Otok, Dubrovnik, Galerije

Decumanus, Krk, Galerije Modulor, Zagreb, Gradske galerije Labin, Gradskih galerija Osijek, Galerije Rigo,

Novigrad, Galerije Zuccatto, PoreË, Galerije Svetog Krπevana u ©ibeniku, Galerije Zlati ajngel u Varaædinu,

Galerije Karas i PM Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika u Zagrebu.

Od retrospektivnih izloæbi istiËu se one Vladimira MegliÊa i Alfreda Pala u Muzeju za umjetnost i obrt,

Zagreb, te one u organizaciji strukovnih udruæenja - Galerije ULUPUH, Zagreb, Hrvatskog druπtva likovnih

umjetnika Zagreb, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Istre, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika

Rijeke, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Osijek.

IstiËu se i obljetniËke izloæbe: UmjetniËki paviljon „Zagreb-München“, izloæba koja kao problemsko-te-

matska cjelina povezuje hrvatske slikare i Akademiju likovnih umjetnosti u Münchenu, a povodom njene

200-te obljetnice postojanja, te „100 godina hrvatske scenografije i kostimografije (1909-2009)“ u organi-

zaciji ULUPUH-a, kao najveÊa izloæba posveÊena povijesti scenografske i kostimografske struke u

Hrvatskoj.

Likovne monografije

Sufinancirana su 42 programa likovnih monografija u iznosu od 1.817.800,00 kuna. Podræani su programi

za pripremne radove i izdavanje likovnih monografija, zbornika, kataloga izloæaba i publikacija iz podruË-

ja povijesti umjetnosti.

Ministarstvo kulture podræalo je izdavaËke projekte strukovnih udruæenja: Druπtvo povjesniËara umjet-

nosti Hrvatske „Kreπimir GaloviÊ: Arhitekt Stjepan Podhorsky, æivot i djelo“, Druπtvo povjesniËara umjet-

nosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja „RijeËki povjesniËari umjetnosti“, ULUPUH - Hrvatska udruga

likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti „Marina BariËeviÊ: Stella Skopal (1904-1992), Instituta za

povijest umjetnosti (Likovna monografija „Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikar-

stvo“, „Bastioni jadranske Hrvatske“, „Povijest hrvatske umjetnosti“, „©ibenik u doba velike modernizaci-

je“, te nakladnika, primjerice Art magazin Kontura „Salon Ulrich ∑ prva hrvatska privatna galerija“,

„Likovna monografija Æeljko Lapuh“, „Likovna monografija Bogumil Car“, „Likovna monografija Davorin

RadiÊ“, „Likovna monografija Dino Trtovac“, Art studio AzinoviÊ „Likovna monografija Tomislav Ostoja“.



83

Nove medijske kulture


84

NOVE MEDIJSKE KULTURE

Programi novih medijskih kultura

U okviru programa novih medijskih kultura za financiranje je bilo prijavljeno ukupno 239 programa za

koje se od Ministarstva kulture potraæivalo 19,6 milijuna kuna. Na prijedlog Kulturnog vijeÊa za nove

medijske kulture sufinancirana su 124 programa u iznosu od 4.215.500,00 kuna. Kulturno vijeÊe za nove

medijske kulture je tijekom 2009. godine odræalo Ëetiri sjednice, na kojima su vrednovani programi prema

Pravilniku o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi te prema usvojenim Kriterijima za

vrednovanje programa.

Sufinancirani programi ukljuËuju umjetniËke produkcije, jednokratne projekte, permanentne programe i

manifestacije, a posebno su, kao i prethodnih godina, podræani oni programi koji pokazuju dugoroËnost

i stabilnost, koji pridonose razvoju civilnog druπtva i drugih organizacija u kulturi od interesa za Republiku

Hrvatsku, te stabilizaciji izvaninstitucionalne i neprofitne scene ukljuËujuÊi podrπku njihovoj suradnji s

javnim kulturnim institucijama kao i umjetniËke, teorijske i praktiËne suradnje s naglaskom na osuvre-

menjivanje domaÊe scene.

IstiËe se potpora onim programima koji promiËu suvremeni audiovizualni jezik urbanog izriËaja, pro-

gramima suvremenih istraæivaËkih umjetniËkih praksi i programima koji potiËu koriπtenje novih

tehnologija u umjetniËkoj produkciji te aktivnu interakciju socijalnog i kulturnog polja djelovanja u suvre-

menom kulturnom kontekstu.

Kulturno vijeÊe za nove medijske kulture je raspravilo i podræalo inicijativu za osnivanjem Zaklade

„Kultura Nova“ Ëijim se osnutkom planira pridonijeti stabilizaciji i razvoju civilne scene, i kroz koju bi se

financirale mreæe udruga nezavisnog kulturnog sektora, kvalitetni meusektorski projekti te se osiguravao

pristup regionalnim i europskim fondovima kao i dugoroËna partnerstva. VijeÊe je razmotrilo Nacrt

Zakona o Zakladi „Kultura Nova“ te predloæilo osnivanje Radne skupine za definiranje i razradu djelokru-

ga Zaklade „Kultura Nova“ i finaliziranje Nacrta Zakona o Zakladi „Kultura Nova“ tijekom 2010. godine.


85

Programske aktivnosti

Od programa novih medijskih kultura financiranih u 2009. godini izdvajaju se kvalitetni glazbeni, kazaliπni

i umjetniËki festivalski programi (25 FPS - program audiovizualnih interakcija na Festivalu 25 FPS,

Autonomni centar - ACT „ACTFEST 2009 - festival slobode glazbe“, Attack „Festival alternativnog kaza-

liπnog izriËaja FAKI 12“, Konfuzija „Illectricity“, Lokalna baza za osvjeæavanje kulture - BLOK

„UrbanFestival 2009“, Studentski centar SveuËiliπta u Zagrebu „N.O. Jazz festival“, „Æedno uho festival“,

Udruga Art & Music „13. Art & Music Festival“, M-art „9. Performance art festival“, Metamedij „Media

Mediterranea 11 - festival kreativnih medija“, Artless „7. festival prvih“, Ladyfest: Voxfeminae 3, 9. Festival

vizualnih i audio medija Vizura Aperta i drugi), umjetniËke produkcije, instalacije i izloæbeni projekti (90-

60-90 „Galerija MoËvara“, BADco., BacaËi sjenki, izloæbeni projekti Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika,

Multimedijalni kulturni centar Split „Hrvatski multimedijalni umjetnici i strategije istraæivanja“)

Podræani su razliËiti edukativni programi i radionice (Multimedijalni kulturni centar Split „Radionica

kompjuterske animacije“, Prostor rodne i medijske kulture K-zona „Radionice Novomedijske platforme za

rodno osvijeπten medijski kulturni prostor“), okrugli stolovi i predavanja (Lokalna baza za osvjeæavanje

kulture - BLOK „Mikropolitike - serija predavanja i prezentacija“, Bijeli val „Simpozij - Subverziv film festi-

val“, ©to, kako i za koga/WHW „Crvena nit - serija predavanja“ i „Serija javnih intervjua: Umjetnost uvijek

ima posljedice“).

Kao i prethodnih godina u programu novih medijskih kultura podræane su i manifestacije poput Domino

„Queer Zagreb 2009“, Kontejner „Device art 2009“, Mala performerska scena „5. festival novog cirkusa“,

Muzej-museo Lapidarium „Media Scape 11“.

Neprofitna kulturna scena

Posebno treba istaknuti i podrπku cjelogodiπnjim programima organizacija neprofitne kulturne scene (Art

radionica Lazareti „Nezavisni kulturni centar Karantena“, Dubrovnik; Autonomni kulturni centar Attack,

Zagreb; DomaÊi, Karlovac; Drugo more, Rijeka; Koalicija udruga mladih „Klub Kocka“ Split; K.V.A.R.K.

Kriæevci, Multimedijalni institut „Kulturni i druπtveni centar MaMa“ Zagreb; Kulturtreger „Klubski pro-

gram u Booksi“ Zagreb; M-art „Barutana 09“ Osijek; URK „MoËvara - multimedijalni kulturni centar za

mlade“ Zagreb kroz koju se potiËe razvoj i stabilnost nezavisnog kulturnog sektora, te intenzivna projekt-

na i programska suradnja i razmjena programa (Savez udruga Klubtura „CLUBTURE-HR 2009“).



87

Digitalizacijaarhivske,

knjiæniËne i muzejske grae


88

NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE ARHIVSKE, KNJIÆNI»NE I MUZEJSKE GRA–E

U okviru nacionalnoga projekta „Hrvatska kulturna baπtina“ (2007. ∑ 2009.) realizirano je 79 projekata dig-

italizacije knjiæniËne, arhivske i muzejske grae kojom je obuhvaÊeno viπe od 300 000 stranica knjiga, 50

000 stranica periodike, 70 sati zvuËnih zapisa, 2 000 000 stranica novina, 5000 digitaliziranih dokumena-

ta, spisa, isprava, karata, planova, rukopisa, povelja, graevinskih planova i nacrta arhivske grae, 60 000

fotografija ( negativa, negativa na staklenim ploËama, dijapozitiva), plakata, crteæa, skulptura, sadrenih

odljeva, medalja, prirodnina, notnih zapisa i sitnoga tiska. Odjel podupire ustanove kulture administra-

tivno, edukativno te u operacionalizaciji projekata digitalizacije.

Projekt „Hrvatska kulturna baπtina“

VijeÊe projekta „Hrvatska kulturna baπtina“ prihvatilo je evaluaciju Nacionalnog projekta na temelju real-

iziranih projekata, izraenih smjernica i normi, uspostave digitalnog arhiva te meunarodne suradnje i

razvojnih elemenata portala „Hrvatske kulturne baπtine“. VijeÊe je predloæilo daljnji razvoj Projekta u tra-

janju od dvije godine (2010.-2011.) s ciljem pojaËanog osposobljavanja ustanova koje provode projekte

digitalizacije. Predloæene su daljnje aktivnosti: poticanje digitalizacije u ustanovama; izrada daljnjih

smjernica za digitalizaciju grae ∑ za svaku vrstu grae pojedinaËno npr. novine, fotografije, zvuËni zapisi,

grafike; nastavak provedbe edukacije; jaËanje suradniËkog aspekta u okviru projekta; ukljuËivanje u sus-

tave pohrane digitalnih podataka u zemlji i izvan nje; intergracija u portal Europeana.

Projekt Ministarstva kulture „Hrvatska kulturna baπtina“ (www.kultura.hr) nacionalni je agregator prema

projektu Europske komisije, Europeani (www.europeana.eu), πto ukljuËuje planiranje i provoenje

nacionalnih inicijativa u digitalizaciji kulturne baπtine, praÊenje aktivnosti i rezultata digitalizacijskih pro-

jekata, prikupljanje metapodataka od ustanova ukljuËenih u projekt te njihovo konvertiranje u formate

Europeane i valorizaciju u europskom kontekstu.

Izlaganja i sudjelovanja djelatnika Odjela na nizu konferencija, okruglih stolova i u okviru edukativnih

radionica na nacionalnoj i meunarodnoj razini sastavnim su dijelom provedbe programa.


89

Programi digitalizacije

Na temelju Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi u 2009. godini, podræana je realizacija 42 pro-

grama digitalizacije knjiæniËne, arhivske i muzejske grae u iznosu od 1.219.000,00 kuna (42% knjiæniËne

grae, 32% muzejske grae i 26% arhivske grae).


Informacijsko-dokumentacijskiposlovi kulturne

baπtine


91

INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJSKI POSLOVI KULTURNE BA©TINE

Odjel za INDOK poslove kulturne baπtine

Nastavljen je rad na unosu podatka u ISKB Teuta te onih iz starog Registra spomenika kulture, skeniran-

je starih rjeπenja kotarskih zavoda i pridruæivanje istih unosima u bazi. Izrada dokumentacije za pokre-

tanje projekta izrade novog cjelovitog GIS Sustava za upravljanje kulturnom baπtinom “HERMES”.

Srediπnji arhiv s podruËja kulturne baπtine

OtpoËelo se sa sustavnom digitalizacijiom arhivske grae kulturne baπtine iz Srediπnjeg arhiva: Zbirka

rjeπenja o registriranim i preventivno zaπtiÊenim spomenicima kulture. U sklopu tog postupka u po-

tpunosti su digitalizirana rjeπenja, odnosno registracije Regionalnih zavoda (RZG, RST, ROS, RRI), te re-

gistracije Zavoda Zagreb. Napravljeno je 9.175 preslika materijalnih rjeπenja (listovi), te je digitalizirano

3.755 registracija nepokretnih spomenika kulture. DjelomiËno su digitalizirana i rjeπenja o preventivnoj

zaπtiti nepokretnih spomenika kulture, 2.503 preslike, a skenirana su 1.153 rjeπenja o preventivnoj zaπtiti.

Ukupno je napravljeno 11.678 digitalnih preslika rjeπenja registriranih i preventivno zaπtiÊenih nepokret-

nih spomenika i pridruæene su odgovarajuÊim jedinicama u ISKB “Teuta“.

Ostavπtina VeÊeslava Henneberga

Razvrstana je i skenirana rukopisna graa iz ostavπtine VeÊeslava Henneberga (Zagreb, 22.3.1889 - Zagreb,

5.4.1937), suradnika Povjerenstva za oËuvanje umjetnih i historiËkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj

i Slavoniji. Dio rukopisa koje je 1950.g. otkupio je Konzervatorski zavod u Zagrebu (drugi dio pohranjen je

u Hrvatskom dræavnom arhivu) sadræi oko 4.000 dokumenata koji Ëine sljedeÊe cjeline: Lika, Medvednica,

Gradovi u gotskome ratu, DomaÊi i strani dvorovi, Kriæevci, ©Êepan-grad na sastavcima Drine, Novinski

isjeËci (tekstovi Mile MagdiÊa objavljenih poËetkom 20. stoljeÊa u Narodnim novinama) i Varia.

Najopseænija graa odnosi se na Liku i sadræi planove i nacrte za 111 prethistorijskih i srednjovjekovnih

lokaliteta te iscrpnu bibliografiju.


92

Ostavπtina prof. Gjure Szabe

Rukopisna ostavπtina prof. Gjure Szabe ( Novska, 3.2.1875. ∑ Zagreb, 2.5.1943.) pohranjena je u 8 arhivskih

kutija, a do sada je obraena prva koja sadræi opise kulturno-historijskih spomenika za 158 lokaliteta.

Opisi, skice, povijesni podaci i literatura odnose se na stare gradove, crkve i kapelice a obuhvaÊaju pokret-

nu i nepokretnu baπtinu. Graa je prikupljana od otprilike 1910. godine pa do 30-ih godina 20-og stoljeÊa.

Fototeka

Nastavljen je rad na redovitim, viπegodiπnjim poslovima, i na novim godiπnjim projektima:

• fototeËnoj bazi podataka dodano je 1.358 fotografija ( mahom starija graa koja je od ranije sastavni dio

fototeke);

• u prikupljanju foto-dokumentacije nastavljena je suradnja s Konzervatorskim odjelima Bjelovar,

Imotski, Krapina, Osijek, Sisak, i Trogir, a do danas nije uspostavljena s onima u GospiÊu, Karlovcu,

Pakracu, PoreËu, Puli, Slavonskom Brodu, Varaædinu, Vukovaru, te Konzervatorskim odjelima s

duæom tradicijom i osnovanim fototeËnim sustavom, kao πto su oni u Splitu, Zadru i ©ibeniku;

• istraæivaËki rad fototeËne sluæbe temelji se i na prouËavanju fotograe VeÊeslava Henneberga;

• uz redovne poslove pruæanja struËnih i tehniËkih usluga kolegama te vanjskim strankama FototeËna

sluæba aktivno je sudjelovala u velikom izloæbenom projektu Ministarstva kulture „Slavonija, Baranja i

Srijem ∑ vrela europske civilizacije“ odræane u Galeriji KloviÊevi dvori 2009. godine, odnosno pripremi

izloæbe, pripremi monografije (I i II. dio) te pripremi Kataloga izloæaka;

• u okviru programa Dani europske baπtine 2009., posveÊenog temi zvonika, fototeËna sluæba je

suraivala i sa svojim tekstualnim i slikovnim prilogom na temu „Izrada zvona“.

Mikrofilmska dokumentacija spomeniËke baπtine

Nastavak suradnje s FINA∑om, zapoËetom 2005. godine, na projektu digitalizacije mikrofilmske doku-

mentacije, koja sadræi 95.000 snimaka tehniËke dokumentacije, te oko 22.000 snimaka knjiga starog regis-

tra spomenika kulture, te starih rjeπenja o zaπtiti spomenika i evidencije ratnih πteta na nepokretnim

spomenicima kulture. Dosad je digitalizirano i povezano s bazom mikroteke 45.400 snimaka tehniËke

dokumentacije nepokretnih spomenika kulture.


93

Realizirana su 2 snimanja dokumentacije ratnih πteta na nepokretnim spomenicima kulture, te najstarijih

rjeπenja o zaπtiti. U bazu je uneseno oko 5.000 snimaka, a isto toliko je i digitalizirano U bazi podataka

Mikrofilma (ISKB TEUTA) dosad je u cijelosti obraeno 15 æupanija ukljuËujuÊi i digitalizaciju.

Prelaskom na digitalizaciju Mikroteke osigurana je daleko lakπa dostupnost vanjskim struËnim korisnicima.

Knjiænica

Obraeno i upisano ili prilagoeno novom knjiæniËnom informacijskom sustavu ZAKI, 1.484 svezaka

staroga knjiænog fonda; nastavljeno je s izradom popisa novih publikacija u knjiænici koji se objavljuju na

web-u Ministarstva kulture.

Redovita nabava, inventarizacija i katalogizacija knjiga i Ëasopisa (407 novih svezaka knjiga, 281 novi

svezak Ëasopisa i 212 svezaka stare periodike). Fond hemeroteke, s Ëlancima iz djelokruga zaπtite

spomenika kulture, obrauje se raËunalno i digitalizira ( 454 Ëlanka).

Nastavljeno je sa zaπtitom vrijednoga staroga fonda knjiænice



95

Posebni programizaπtite kulturne

baπtine


96

POSEBNI PROGRAMI ZA©TITE KULTURNE BA©TINE

Projekt „Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne baπtine Ilok-Vukovar-VuËedol“

Projekt od 2005. godine zajmom financiraju Vlada Republike Hrvatske (25%) i Razvojna banka VijeÊa

Europe (75%) u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 HRK (30.215.654,00 mil EUR) a dovrπetak svih projek-

tnih programa je u 2011. godini. Na provedbi programa Projekta sudjeluju uz Ministarstvo kulture i

Hrvatski restauratorski zavod, muzeji Iloka i Vukovara, Arheoloπki muzej u Zagrebu, Katedra za arheologi-

ju Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, Institut za arheologiju, UrbanistiËki institut Hrvatske,

Arhitektonski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu i dr. uz punu suradnju gradova Iloka i Vukovara.

Na sastancima VijeÊa i Uprave Projekta u Ministarstvu kulture, i brojnim sastancima u Vukovaru i Iloku,

nastavljeni su Projektom planirani programi za 2009. godinu kojima koordinira VijeÊe i Uprava Projekta

pri Ministarstvu kulture.

Program obnove graditeljske baπtine Vukovara vodi se na 12 zgrada barokne jezgre grada zavrπena je

obnova 4 zgrade, a 7 je u fazi projektiranja.

Zahtjevna obnova kompleksa Dvorca Eltz, buduÊeg muzejsko-galerijskog centra Grada Vukovara, kon-

tinuirano se provodi od 2007. godine a nakon provedenih istraæivanja i projektiranja, u prvoj polovici 2009.

otpoËelo se cjelovitom graevinskom obnovom toga kompleksa i gospodarskih zgrada ( vraÊanje u izvorni

oblik) i obnovom perivoja Dvorca .

Dovrπen je glavni i izvedbeni projekt Muzeja VuËedolske kulture, autora Gorana Rake, d.i.a., na arheo-

loπkom lokalitetu VuËedol i u toku je ishoenje graevinske dozvole za poËetak izgradnje Muzeja, kao i

obnova Vile Streim, znanstveno-istraæivaËkog centra te izgradnja i opremanja arheoloπkog parka .

U Gradu Iloku, projektom je planirana cjelovita obnova povijesne jezgre a do sada su i dovrπena opseæna

arheoloπka istraæivanja i prezentacija nalaziπta ∑ Dvora knezova IloËkih (15.st.); dovrπena je u 2009. godi-

ni i obnova Dvorca Odeschalchi, a programom Projekta izvrπena su i opseæna konzervatorsko-restaura-

torska istraæivanja u interijerima i na proËeljima Dvorca Odeschalchi, od kojih je najznaËajniji dio i

prezentiran in situ. U toku su radovi na dovrπenju novoga stalnog postava Muzeja grada Iloka, koji je u

gotovo cijelom prostoru Dvorca.

Kompleks srednjovjekovnih zidina i tvravskog platoa je u zavrπnoj fazi konzervatorsko - restauratorskih

istraæivanja i idejnog projektiranja. Izraen je detaljan arhitektonski snimak postojeÊeg stanja cjelokupne


97

povijesne jezgre Iloka te graevina- srednjovjekovne fortifikacije (15.st.) koji su njihov sastavni dio, zgrade

starog samostana, te ostaci turske arhitekture - hamam.

Izloæba „Slavonija, Baranja i Srijem ∑ vrela europske civilizacije“

Drugi nacionalni izloæbeni kulturoloπki projekt kojim je predstavljena ukupnost baπtine Slavonije, Baranje

i Srijema, koordiniralo je i financiralo Ministarstvo kulture, a realizirala Galerija KloviÊevi dvori. Izloæeni

priojekt je vodilo Povjerenstvo koje je imenovao ministar kulture, uz sudjelovanje viπe od 120 autora:

arheologa, povjesniËara umjetnosti, knjiæevnika, povjesniËara, etnologa, muzikologa, muzealaca i to za

pretpovijesno razdoblje, antiku, srednji vijek, slikarsku i kiparsku baπtinu svih stilskih razdoblja sa

eksponatima posuenim iz stotinjak muzeja, arhiva, knjiænica, crkava i privatnih zbirki. Autorica likovno-

ga postava bila je Nikolina JelaviÊ MitroviÊ. Izloæbu prati dvotomna monografija a pri dovrπetku je i treÊa

publikacija izloæbe - katalog izloæaka u kojem su reproducirani svi izloæbeni predmeti (2000 predmeta).

Opseæniji katalog izloæaka prezentirat Êe se i na zasebnom CD-u a cjelovita izloæba se uskoro promovira

na web stranici Ministarstva kulture „Hrvatska kulturna baπtina“ (www.kultura.hr).

Meunarodna suradnja: Povrat kulturnih dobara

Odræane su tri sjednice meudræavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i

Republike Srbije: u Somboru, Zagrebu te Zadarskoj i ©ibensko kninskoj æupaniji, Beogradu, Novom Sadu

i Srijemskim Karlovcima, na kojima se uz utvrivanje termina povrata kulturnih dobara radi i na uvidu u

stanje deponiranih umjetnina te na reviziji popisa potraæivanja.

Iz Republike Srbije, manjim dijelom i iz Republike Crne Gore, od 2001. do 2009. godine vraÊeno je 25. 204

pokretnih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve (Vukovar, Gradski muzej i Zbirka Bauer, FranjevaËki

samostan Sv.Filipa i Jakova; Ernestinovo, Likovna kolonija kipara naivca Petra SmajiÊa; Dalj, eparhijska

kapela; Bobota, hram Sv.vmË.Georgija; FranjevaËki samostan Sv.Jeronima, Slano, oltarna slika Celestina

MedoviÊa, koja je nakon povrata iz Republike Srbije u listopadu 2009., restaurirana u Hrvatskom restau-

ratorskom zavodu u Zagrebu i 17. studenoga i vraÊena na izvorno mjesto u Slano, a za Ëiju je potragu bilo

nadleæno Ministarstvo unutarnjih poslova .



99

Zaπtita kulturnebaπtine


100

REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE

Utvrivanje svojstva kulturnog dobra i revizija Registra spomenika kulture kontinuiran je programski

zadatak zapoËet 2001., a provodi se u suradnji s konzervatorskim odjelima, suradnicima u posebnom

StruËnom povjerenstvu prema zakonu o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) i Pravilniku o reg-

istru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01).

Tijekom 2009. godine odræane su 4 sjednice StruËnog povjerenstva za utvrivanje svojstva kulturnog

dobra na kojima je razmotreno 350 prijedloga za reviziju rjeπenja o registraciji spomenika kulture ili

utvrivanje svojstva kulturnog dobra, od Ëega je prihvaÊeno 287 prijedloga.

Odræane su 3 sjednice StruËnog povjerenstva za utvrivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske i galer-

ijske zbirke na kojima su razmotreni prijedlozi 27 muzeja za utvrivanje svojstva za 111 zbirki od Ëega su

prihvaÊeni prijedlozi za utvrivanje svojstva za 33 zbirke.

Takoer, izraeno je 195 rjeπenja o reviziji ili proglaπenju kulturnog dobra, a u tijeku je izrada 100 rjeπenja

sa sjednica odræanih 15. listopada i 18. studenoga 2009 .godine te 17 rjeπenja za muzejske i galerijske

zbirke.

Do kraja godine odræat Êe se joπ jedna sjednica StruËnog povjerenstva na kojem Êe se razmotriti 50 prijedloga.

U Listu zaπtiÊenih kulturnih dobara upisana su do 30.studenoga 287 kulturnih dobra, a do kraja godine

upisat Êe se joπ 40 kulturnih dobara, dok je na Listu preventivno zaπtiÊenih kulturnih dobara upisano 312

rjeπenja. Liste se redovito objavljuju u Narodnim novinama.

REGISTAR KULTURNIH DOBARA

2009.

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE

POKRETNA KULTURNA DOBRA

NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA

MUZEJSKO GALERIJSKE ZBIRKE

LISTA PREVENTIVNO

ZA©TIΔENIH

U 2009. DO 30. XI.

312

9

147

5

-

LISTA ZA©TIΔENIH

2009.

264 + 30 (prosinac)

23 + 3 (prosinac)

117 + 15 ( prosinac)

8

33 zbirke u 9 ustanova


101

INVENTAR KULTURNIH DOBARA

Evidentiranje, istraæivanje, dokumentiranje i utvrivanje stanja kulturne baπtine posao je koji se provodi

unutar tematskih cjelina pojedinih vrsta kulturnih dobara, a osnova je za sve radnje na kulturnom dobru.

Obraeni podaci upisuju se u Srediπnji inventar kulturne baπtine. Rezultat su struËni elaborati ili tiskane

publikacije s tematskim pregledima pojedinih vrsta baπtine.

INVENTARIZACIJA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Istraæivanje, evidencija, dokumentiranje i utvrivanje stanja

• prikupljanje i nadopuna dokumentacije za zaπtiÊena kulturna dobra na podruËju opÊina i gradova

Varaædinske i Meimurske æupanije

• istraæivanje i dokumentiranje povijesne arhitekture ∑ stare πkole u BrezniËkom Humu i kurije u Malom

Bukovcu

• nadopuna dokumentacije i dodatna istraæivanja za: kuriju u Cerju Tuænom (podruËje Grada Ivanca),

kapelu Sv. Jakova u Jakopovcu, kapelu Sv. Kriæa u Kriæovljanu, dvorac PataËiÊ u Krkancu, bivπi pavlin-

ski samostan u Lepoglavi, cinktor æupne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu, kapelu Sv. Tri Kralja na

Meljanu (Ravna gora), kapelu Sv. Duha u Prigorcu, kapelu Sv. Antuna u Selniku, franjevaËku crkvu u

Varaædinu, kapelu Sv. Vuka na Vukovoju, crkvu Sv. Trojstva u Visokom

• prikupljanje dokumentacije i prijedlozi zaπtite za: kapelu Sv. Duha u ©emovcu, kapelu Sv. Antuna u

Tuænom, æupnu crkvu Sv. Marka u Vinici, kuriju æupnog dvora u Vinici, kapelu Sv. Marije Magdalene u

ViniËnom, za sakralnu i javnu plastiku na podruËju Meimurske æupanije, te kuriju Mattachich-

Dolansky u Vinici

• dodatna istraæivanja, nadopuna dokumentacije te izrada struËnog Ëlanka za æupnu crkvu Sv. Marije

Magdalene u Gornjem Knegincu, vezano uz sudjelovanje na struËnom skupu „800 godina spomena,

220 godina æupe“ u Gornjem Knegincu

• nadopuna evidencije, utvrivanje stanja i obrada podataka za donoπenje prostorno-planske doku-

mentacije Meimurske i Varaædinske æupanije (npr. PPÆ Meimurske æupanije, PPUG Varaædinskih

Toplica, Novog Marofa, Preloga i Ivanca, i dr. )


102

• u sklopu revizije rjeπenja o zaπtiti nastavilo se s inventarizacijom i valorizacijom objekata unutar povi-

jesno-urbanistiËkih cjelina grada Varaædina, »akovca i Varaædinskih Toplica

• prikupljanje, obrada i dopuna dokumentacije za izradu prijedloga o utvrivanju svojstva kulturnog

dobra za kultivirani i agrarni krajolik πireg podruËja Bele

• provedba mjera zaπtite unutar zaπtiÊene parkovne i umjetniËke cjeline gradskog groblja u Varaædinu i

æidovskog groblja u Varaædinu

• dodatna istraæivanja, nadopuna dokumentacije te izrada struËnog Ëlanka za kapelu Sv. Marije u

Rukljevini, vezano uz sudjelovanje na struËnom skupu „KukuljeviÊevi dani“ u Varaædinskim Toplicama

• Prikupljanje i obraivanje arhivske grae iz fonda Graevinske sekcije (nacrti, projektna doku-

mentacija i ostali spisi) iz vremena Austrijske i Talijanske uprave u Dalmaciji. Povijesna projektna

dokumentacija se prikuplja i prouËava u svrhu πto bolje valorizacije kako saËuvanih tako i vremenom

nestalih graevina i koristi se prilikom izrade Rjeπenja o zaπtiti kulturnih dobara kao i prilikom obnove

pojedinih graevina.

• Inventarizacija tradicijske arhitekture zadarskog arhipelaga (otok Iæ, otok Paπman, otok Pag).

• istraæivanje, skupljanje i izrada dokumentacije stanja Providurove i Kneæeve palaËe u Zadru;

Nadbiskupske palaËe u Zadru

• Izrada dokumentacije za natjeËaj za izbor projekta za ureenje Trga Petra ZoraniÊa u Zadru

• Sudjelovanje u izradi priruËnika za urbane opreme za Grad Zadar

• Prikupljanje i obraivanje pisane grae i foto dokumentacije o svjetionicima na podruËju Zadarske

æupaniji u svrhu registracije izrade Rjeπenja o zaπtiti kulturnih dobara.

• Suradnja sa lokalnom samoupravom (OpÊina Bibinje) glede premjeπtaja etnografske zbirke u novi

prostor, osmiπljavanje postava i uvjeta.

• Suradnja sa drugim dræavnim tijelima i tijelima lokalne samouprave glede sprjeËavanja naruπavanja

ruralnih cjelina i pojedinaËnih nepokretnih kulturnih dobara (dvor MiletiÊ-Raæanac, Zadar i Pag)

Arhitektonska dokumentacija

• NaËinjeni su arhitektonski snimci 7 tradicijskih kuÊa u Kuli,

• Pakrac, Trg Ivana Pavla II (Æupni stan)

• Poæega, Æupanijska 17; baroka jednokatnica

• Poæega, Æupanijska 19; secesijska prizemnica

• Poæega, KuÊa Klesinger, Trg Sv.Trojstva 4


103

• Dokumentirano je 13 tradicijskih objekata s okuÊnicama, odnosno stambeno-gospodarskih sklopova

Krapinsko-zagorske æupanije.

Inventarizacija arheoloπke baπtine

Vidjeti odjeljak „Arheoloπka baπtina“

Inventarizacija etnoloπke baπtine

• dokumentiranje i valoriziranje etnoloπke baπtine na podruËju opÊine Bednja, opÊine Visoko, zatim na

podruËju KameniËkog Podgorja, Varaædinsko-topliËkog gorja, Cvetlina, Brezove Gore, Selnice,

Maareva, PodevËeva, Prigorca, GloboËca Ludbreπkog

Izrada konzervatorskih podloga

• U tijeku je izrada konzervatorske podloge za UrbanistiËki plan ureenja povijesne cjeline grada

Bjelovara - Zona B. Konzervatorska podloga se izrauje u suradnji s Konzervatorskim odjelom u

Zagrebu.

• Izraene su konzervatorske podloge za Centar Suhopolje i PPU Poæeπko-slavonske æupanije

• Izraena je Konzervatorska podloga za PPPO Nacionalni park Sjeverni Velebit

• Izraena je Konzervatorska podloga za UPU Jastrebarsko

• Izraena je Konzervatorska studija za UPU centra Bjelovara, suradnja sa KO Bjelovar

• Izraen je Prostorni plan ureenja podruËja posebne namjene ∑ vodocrpiliπte »rnkovec ∑ ZraËna luka

• Izraena je Konzervatorska studija za Prostorni plan podruËja posebnih obiljeæja NP PlitviËka jezera

INVENTARIZACIJA POKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Istraæivanje, evidencija, dokumentiranje i utvrivanje stanja

• evidencija i obrada pokretnog inventara u æupnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u Knegincu, vezano uz

sudjelovanje na skupu „800 godina spomena Kneginca….“

• evidencija i obrada liturgijskog posua i fundusa slika u posjedu FranjevaËkog samostana u »akovcu,

vezano uz sudjelovanje na skupu „350 godina franjevaca u »akovcu“


104

• evidencija sakralnih inventara izvrπena je u: kapeli Sv. Tome u Donjoj VoÊi, æupnoj crkvi Sv. Martina

Biskupa u Donjoj VoÊi, æupnoj crkvi Sv. Jurja u Svetom –uru, kapeli Sv. Wolfganga u Vukovoju, kapeli

Sv. Marije u Rukljevini, æupnoj crkvi Uznesenja BDM u Svetoj Mariji, æupnoj crkvi Sv. Jurja u Svetom

Jurju u Trnju, kapeli Sv. Lovre u Crikovljanu, æupne crkve Sv. Jurja u Lopatincu, kapeli Sv. Jeronima u

©trigovi, kapela Sv. Kriæa u Svetom Kriæu

• Dovrπetak popisa predmeta i arhivske grae inventara obitelji Desnica iz Kule JankoviÊa (Islam GrËki)

pohranjenih u ZaviËajnom muzeju Benkovac

• Dovrπetak terenskog rada i revizije postojeÊih popisa predmeta i arhivske grae, prikupljanja doku-

mentacije te izrada inventara i konaËnog pisanog izvjeπÊa o predmetima, knjiænoj i arhivskoj grai u

vlasniπtvu obitelji Desnica iz Kule JankoviÊa (Islam GrËki) koja se Ëuva u ZaviËajnom muzeju Benkovac.

• obraen je inventar æupne crkve Sv. Kriæa u PeruπiÊu

• Inventarizacija zbirke obitelji FiskoviÊ u OrebiÊu

• Inventarizacija zbirke Druπtva prijatelja dubrovaËke starine u Dubrovniku

Evidencija sakralnog inventara

• obrada, unos i dopuna podataka srediπnjeg inventara pokretne baπtine smjeπtene u sakralnim objekti-

ma: franjevaËkih samostana u Krapini i Imotskom, æupne crkve Sv. Lovre u Kaliju, te æupne crkve Sv.

Stjepana u Motovunu, kao i obrada opseænog fotografskog materijala

• evidencija zavjetnih darova Kapucinskog samostana Gospe od Milosra u Dubrovniku

• evidencija inventara Crkve OËiπÊenja Blaæene Djevice Marije, u Smokvici na otoku KorËuli

Evidencija stanja glazbenog instrumentarija

• u 2009. zapoËelo se s pregledom orgulja u Poæeπkoj biskupiji (Poæega - Sveti Lovro, Sv.Leopold MandiÊ,

Sv. Duh, katedrala Sv. Terezija, u Kaptolu, Velikoj i Straæemanu); pregledane su i evidentirane i novo

nabavljene orgulje

• za sve je instrumente izraen izvjeπtaj o utvrenim promjenama, πtetama i popravcima, te je prikljuËen

postojeÊim dosjeima o pojedinim orguljama

• aæurirani su i podaci o stanju oko 200 orgulja u Dalmaciji

• evidentirane su orgulje u crkvi Gospe od snijega u Cavtatu

• evidentirane su orgulje u crkvi Gospe od ©unja na Lopudu


105

Evidencija stanja mozaika i zidnih slika

• na lokalitetu Banovac u Ninu, na podruËju rimske vile, nastavljeno je prikupljanje podataka i foto-

dokumentacije u svrhu obrade toga, u nas i u svijetu danas jedinstvenog nalaza crno-bijelih mozaik s

prijelaza 1. u 2. stoljeÊe

• sreivani su podaci o zidnim slikama prikupljeni na oko 100 lokalitete s podruËja Istre, Zadra i sjeverne

Hrvatske

Valorizacija stare grae planoteke

• Tijekom 2009. godine struËno je obraena, inventarizirana i digitalizirana graa vezana uz zaπtitno

istraæne radove na kapeli Sv. Stjepana u Zagrebu od 1950. do 1955.

• Kronoloπki je sloæena pisana graa vezana uz natjeËajnu regulatornu osnovu ureenja Kaptola i oko-

lice. Graa je podijeljena na viπe kronoloπkih cjelina: 1908., 1909., 1910. 1911., 1912. 1913. 1914., 1915,

1916., 1917, 1918. i 1919. godinu.

Inventarizacija i digitalizacija planoteËne grae

• od rujna 2008. do prosinca 2009. godine u inventarnu je knjigu inventarizirano 60 arhitektonskih

planova i studija s Ëime se broj inventiranih nacrta popeo sa 8475 na 8535

• od rujna 2008. do prosinca 2009. godine digitalizirano je ukupno 157 planova od Ëega je u bazu podata-

ka uneseno 107 planova

INVENTARIZACIJA I O»UVANJE NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA

• Ministarstvo kulture koordinira rad Povjerenstva za zaπtitu nematerijalne kulturne baπtine;

• obraenoje 50-ak zahtjeva za financiranje programa oËuvanja nematerijalne baπtine u 2009. g.

• nastavljeno je istraæivanje, dokumentiranje i evidentiranje znaËajnih fenomena nematerijalne baπtine

te struËna obrada i priprema novih prijedloga za upis nematerijalne baπtine u Registar kulturnih dobara

RH;


106

• Ministarstvo kulture pripremilo je 16 kandidatura za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu

svjetske nematerijalne kulturne baπtine te za upis jednog dobra na UNESCO-ovu Listu ugroæene

svjetske nematerijalne baπtine

ZA©TITNI RADOVI NA KULTURNIM DOBRIMA

Zaπtitni radovi na nepokretnim kulturnim dobrima

U cilju sustavne zaπtite kulturnih dobara u 2009. godini razmotreni su programi predloæeni temeljem

Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, te je izvrπen izbor programa

koji se financiraju iz dræavnog proraËuna. Obraen je 1971 zahtjev za financiranje zaπtitnih radova na

nepokretnim kulturnim dobrima. Od toga broja odobreno je, odnosno ugovoreno 727 programa, od Ëega

je 409 programa za sakralne spomenike, 235 za profanu arhitekturu i 83 za arheoloπke lokalitete.

U okviru sustavnog rada na zaπtiti i oËuvanju nepokretnih kulturnih dobara, izraena je konzervatorska

dokumentacija za pojedinaËne graevine i povijesne cjeline, a konzervatorski odjeli struËno su obradili i

nadzirali zaπtitne radove na kulturnim dobrima te izradili izvjeπtaj o radovima financiranim od

Ministarstva i ostalih investitora.

Ministarstvo kulture, Uprava za zaπtitu kulturne baπtine obavlja provjeru izvrπenja programa zaπtitnih

radova na kulturnim dobrima kao i dokumentacije vezane za izvrπenje programa.

Zaπtitni radovi na pokretnim kulturnim dobrima

Tijekom 2009.g. obraeno je 658 zahtjeva za financiranje radova koji su upisani u bazu podataka zaπtitnih

radova na pokretnim kulturnim dobrima. Od tog je broja odobreno, odnosno ugovoreno 403 programa.

Konzervatorski odjeli obavljali su nadzor nad svim radovima financiranim od Ministarstva kulture i van-

jskih investitora.

Uprava za zaπtitu kulturne baπtine obavljala je nadzor nad izvrπenjem programa zaπtitnih radova na

pokretnim kulturnim dobrima, kao i ovjeru dokumentacije vezane za izvrπenje svih programa.


107

SprjeËavanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima

U okviru redovitog programa izvrπeni su, uz stalnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova i

Ministarstvom financija ∑ Carinskom upravom, brojni poslovi vezani uz sprjeËavanje nezakonitog

prometa kulturnim dobrima. Na traæenje Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, INTERPOL-a,

policija pojedinih zemalja kao i drugih meunarodnih organizacija obavljane su provjere porijekla zapli-

jenjenih umjetnina, te davane informacije i dokumentacija o ukradenim i zaplijenjenim kulturnim dobri-

ma i umjetninama. Izraeno je IzvjeπÊe za UN-ov Ured za drogu i kriminalitet o provoenju u Republici

Hrvatskoj UN-ove Rezolucije br. 2008/23 „ Zaπtita kulturne baπtine od nezakonitog prometa“. Nastavljeno

je prikupljanje informacija o kraama te zapljenama kulturnih dobara i umjetnina u 2009. godini, uz stal-

no aæuriranje podataka i voenje tematske hemeroteke. Voena je srediπnja evidencija trajnog ili privre-

menog iznoπenja kulturnih dobara i umjetnina iz zemlje (obraeno je 646 zahtjeva).

Prema posebnom programu i utvrenim prioritetima, u cilju zaπtite od krae i poæara vrijednih sakralnih

inventara, ugraeni su alarmni sustavi u Ëetiri «prioritetnafl objekta, a obavljeni su i redoviti godiπnji

servisi do sada ugraenih alarmnih ureaja, te remonti dotrajalih sustava.

PROVEDBA ZAKONA O ZA©TITI I O»UVANJU KULTURNIH DOBARA

Konzervatorske podloge za prostorne planove

Prema zahtjevima jedinica lokalne samouprave izrauju se konzervatorske podloge za sve vrste pros-

tornih planova. Konzervatorska studija ukljuËuje inventarizaciju prostora, svih zaπtiÊenih kulturnih

dobara, kao i onih koja se predlaæu za zaπtitu, njihovu valorizaciju, te sustav mjera zaπtite koji Ëini sastavni

dio provedbenih odredbi plana. Tijekom 2009. izraeno je 115 konzervatorskih podloga.


108

Inspekcijski poslovi

Odjel za inspekcijske poslove radio je na utvrivanju stanja kulturnih dobara i provoenju mjera njihove

zaπtite i oËuvanja te nadzirao uporabu i promet kulturnih dobara.

Takoer je nadzirao izvoenje konzervatorskih, restauratorskih, arheoloπkih i drugih radova na kulturnim

dobrima te pridræavanje izdanih uvjeta i odobrenja, odnosno provoenje zakona i drugih propisa kojima

se ureuje zaπtita i oËuvanje kulturnih dobara. Tijekom 2009.g. zaprimljeno je 159 prijava od graana i

konzervatorskih odjela. Izvrπeno je ukupno 357 inspekcijskih pregleda kulturnih dobara, s tim u vezi done-

seno je 280 odgovarajuÊih akata od kojih 75 zapisnika, doneseno je 76 rjeπenja kojima se utvruju

nedostaci i nepravilnosti, te odreuje rok za njihovo otklanjanje. Nadleænim sudovima podneseno je 20

zahtjeva za pokretanje prekrπajnog postupka i 7 zahtjeva za pokretanje kaznenog postupka.

Odjel za inspekcijske poslove surauje s ostalim odjelima i nadleænim tijelima Ministarstva kulture te

Gradskim zavodom za zaπtitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.

Odjel takoer sudjeluje u rjeπavanju predmeta u postupku izdavanja lokacijske i graevne dozvole, popisu

inventara pokretnih. kulturnih dobara, izradi konzervatorskih podloga, zaπtitnim radovima te u radu

razliËitih struËnih povjerenstva.

POSEBNI PROJEKTI

• u zavrπnoj je fazi izrada Strategije oËuvanja, zaπtite i gospodarskog koriπtenja kulturne baπtine

Republike Hrvatske

• Ministarstvo kulture pripremilo je Poslovni plan za MaπkoviÊa Han u Vrani u okviru zajedniËkog pro-

grama Europske Komisije i VijeÊa Europe (the European Commission/Council of Europe Joint

Programme on the Integrated Rehabilitation Project Plan/Survey on the Architectural and

Archaeological Heritage (IRPP/SAAH)) te je projekt MaπkoviÊa Han u Vrani prijavljen kao pilot projekt

za pretpristupne fondove EU ∑ program IPA, komponenta I




111

Arheoloπkabaπtina


112

ZA©TITA, ISTRAÆIVANJE I DOKUMENTIRANJE ARHEOLO©KE BA©TINE

Arheoloπki rad konzervatorskih odjela

Arheolozi konzervatorskih odjela tijekom 2009. obavljali su razliËite poslove vezane uz zaπtitu arheoloπke

baπtine:

• konzervatorski nadzor nad arheoloπkim radovima

• arheoloπki nadzor nad radovima izgradnje objekata unutar zaπtiÊenih podruËja

• manja zaπtitna arheoloπka istraæivanja

• rekognosciranje terena i upotpunjavanje arheoloπke topografije

• izradu konzervatorskih podloga za prostorne planove i studije utjecaja na okoliπ

• izdavanje posebnih uvjeta zaπtite, prethodnih odobrenja i drugih rjeπenja

• priprema dokumenata trajne i preventivne zaπtite arheoloπkih lokaliteta

• sudjelovanja na predavanjima i izloæbama s ciljem popularizacije zaπtite arheoloπke baπtine

• sudjelovanje na znanstvenim skupovima

Odjel za arheoloπku baπtinu

Odjel za arheoloπku baπtinu obavljao je struËne i upravne poslovi vezane za istraæivanje i obradu arheo-

loπke kulturne baπtine, uz praÊenje i utvrivanje stanja arheoloπke kulturne baπtine i izradu prijedloga

programa i prioriteta njihove zaπtite te provode mjere zaπtite arheoloπke baπtine. Tijekom 2009. struËnjaci

odjela obavljali su poslove izrade konzervatorskih podloga s ciljem utvrivanja stanja kulturno-povijesnih

vrijednosti prostora, njihovu valorizaciju te utvrivanje mjera zaπtite (istraæivanje i prikupljanje doku-

mentacije, terenski obilazak i identifikacija, smjernice za zaπtitu kulturnih dobara). Izraeno je sedam

konzervatorskih podloga:

• za rekonstrukciju magistralnog plinovoda Slavonski Brod ∑ Vinkovci, podruËje ©estinac

• za trasu magistralnog plinovoda Kukuljanovo - Omiπalj

• trasu III. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije, GospiÊ ∑ Benkovac

• za trasu IV. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije, Benkovac ∑ Dugopolje

• za trasu magistralnog plinovoda Dobrovac ∑ Kutina


113

• za UrbanistiËki plan ureenja UPU VuËedol

• za akumulaciju rijeke »ikole.

Tijekom 2009. struËnjaci odjela obavili su rekognosciranje i zaπtitna arheoloπka istraæivanja na podruËju

predvienom za izgradnju LNG terminala unutar pogona DINA ∑ Petrokemije u Omiπlju na Krku.

Istraæena su dva prapovijesna tumula. U suradnji s Konzervatorskim odjelom u Karlovcu obavljen je i

arheoloπki nadzor nad zemljanim radovima izgradnje cestovnog Ëvora Novigrad ∑ NetretiÊ.

Hrvatski arheoloπki godiπnjak

Odjel za arheoloπku baπtinu prikuplja, ureuje i priprema za tisak Ëlanke koji se objavljuju u Ëasopisu

Hrvatski arheoloπki godiπnjak. U njemu se daje prikaz svih arheoloπkih istraæivanja provedenih unutar

jedne kalendarske godine. Do sada su izaπla Ëetiri broja, a u tijeku je priprema i petog broja (za radove

provedene tijekom 2008. godine).



115

Arhivskadjelatnost


116

PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI

Programe u arhivskoj djelatnosti koje su u 2009. godini predloæili dræavni arhivi i druge ustanove zaintere-

sirane za financiranje arhivske djelatnosti razmatralo je Hrvatsko arhivsko vijeÊe, te od ukupno 125 pri-

javljenih programa predloæilo 103 programa za financiranje u 2009. godini.

Pri utvrivanju programa Hrvatsko arhivsko vijeÊe pridræavalo se kriterija prioritetnih programa, te je

prednost u izboru dalo programima zaπtite arhivskog gradiva, a to su konzerviranje i restauriranje, mikro-

filmsko snimanje i skeniranje, digitalizacija, zaπtita zvuËnih zapisa te otkup arhivskog gradiva.

Financijsku podrπku dobili su i izdavaËki programi znaËajni za arhivsku djelatnost koji objavljuju arhivsko

gradivo, redoviti Ëasopisi arhiva.

Odræan je III. kongres hrvatskih arhivista u Osijeku.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rataHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata predloæio je niz programa vezanih uz

Domovinski rat, a financijsku potporu dobilo je 9 programa. Prioritetnim programima ocijenjeni su oni

koji su usmjereni na prikupljanje i zaπtitu arhivskog i memoarskog gradiva iz Domovinskog rata, otkup

arhivskog gradiva, objavljivanje knjiga dokumenata, monografija, te odræavanje znanstvenih skupova i

izloæbi za obiljeæavanje znaËajnih obljetnica i dogaaja.

Novi prostori arhivskih ustanovaNastavljen je razvoj mreæe podruËnih dræavnih arhiva koja se temelji na æupanijskom upravno-teritorijal-

nom ustroju dræave.

Nakon 4 novootvorena arhiva u 2008. godini sveËano je u 2009. godini otvoren DA za Meimurje u ©trigovi,

te Sabirni arhivski centar u Novalji na otoku Pagu.

U tijeku su zavrπni radovi na ureenju prostora u Dubrovniku, te Sabirni arhivski centar na KorËuli

(Ærnovo) a preseljenja se oËekuju u 2010. godini.


117

Arhivski informacijski sustav ARHINETUspostavljen je mreæni informacijski sustav ARHINET, koji koriste svi dræavni arhivi i mnogi drugi imatelji

arhivskog gradiva. U 2009. g. u sustav je ukljuËeno ukupno 180 institucija koje ga koriste za opis, pretraæi-

vanje i upravljanje svojim arhivskim gradivom.

Izdana je i u rad uvedena verzija 2.0 sustava s brojnim novim ili unaprijeenim funkcionalnostima. Na

natjeËaju Europske komisije za najbolja rjeπenja iz podruËja elektroniËke uprave European eGovernment

Awards 2009. sustav je nagraen priznanjem Good Practice Label i uvrπten u katalog zapaæenih projekata,

kao jedan od tri takva projekta iz Republike Hrvatske.

MATRA projekt „Administrative and management reform of Croatian Archive Service“U 2009. godini zavrπen je dvogodiπnji projekt Ministarstva kulture i Hrvatskog dræavnog arhiva u suradnji

s Nacionalnim arhivom Kraljevine Nizozemske „Administrative and management reform of Croatian

Archive Service“. Projekt je pokrenut u okviru pretpristupnog programa pomoÊi Vlade Kraljevine

Nizozemske Matra Pre-accesssion Projects Programme (MPAP), kojem se æeli pomoÊi dræavama kandi-

datkinjama u zadovoljavanju kriterija za Ëlanstvo u EU i u jaËanju sposobnosti za provedbu usvojenih poli-

tika i za sudjelovanje u europskim programima i projektima.

Svrha je ovog dvogodiπnjeg bilateralnog projekta podræati Ministarstvo kulture i arhivsku sluæbu u

Republici Hrvatskoj u optimiziranju ustroja i djelatnosti arhivske sluæbe, usvajanju i primjeni europskih

politika i preporuka te u podizanju institucionalne i struËne osposobljenosti za sudjelovanje u europskim

programima i projektima.

U okviru projekta izraeni su prijedlozi za strategiju daljnjeg razvoja arhivske sluæbe, unapreenje propisa

i pojedinih podruËja struËnog rada. Slijedom ovih preporuka ustrojena je struËna savjetodavna sluæba koja

okuplja struËnjake iz svih dræavnih arhiva.



119

Zaπtita prirode


120

Za djelatnost zaπtite prirode u Dræavnom proraËunu za 2009. godinu osigurano je ukupno 70.976.772,00 kn.

ZA©TIΔENA PODRU»JA, MINERALI, SIROVINE I FOSILI TE DIVLJE SVOJTE

ZA©TIΔENA PODRU»JA

Ulaganja u zaπtitne i investicijske programe

Za zaπtitne i investicijske programe u nacionalne parkove, parkove prirode i Dræavni zavod za zaπtitu

prirode tijekom 2009. godine izdvojeno je 13.316.180 kn. U svim nacionalnim parkovima i parkovima

prirode nastavljena je provedba znanstvenih istraæivanja i inventarizacija podruËja kako bi se osigurali

kvalitetni podaci za izradu planova upravljanja te za praÊenja stanja ciljeva oËuvanja buduÊih ekoloπki

znaËajnih podruËja Europske unije NATURA 2000. Investirano je u odræavanje postojeÊe te izgradnju i

ureenje nove infrastrukture i popratnih sadræaja za posjetitelje. U NP Brijuni nastavljeno je ureenje bri-

junskog Mediteranskog vrta, NP Mljet ishodio je potrebnu dokumentaciju za nabavu novog plovila za pri-

jevoz posjetitelja po Velikom jezeru, NP Paklenica nastavila je s ureenjem polivalentnog edukacijsko-

promidæbenog centra tzv. „Bunkeri“ itd. PP Biokovo uredio je novu pouËnu stazu i prezentacijski centar u

Gornjim Brelima te info-punkt u Makarskoj, a PP KopaËki rit nastavio je s radovima ureenja i obnove

Novog dvorca Tikveπ. PP Lonjsko polje nastavio je gradnju i ureenje povijesnog Ëardaka ∑ osmatraËnice,

dok je PP Papuk pripremio projektnu dokumentaciju za buduÊi Geoinfo centar u VoÊinu. PP TelaπÊica i PP

Vransko jezero radili su na ureenju posjetiteljskih i info centara. Investirano je i u opremanje struËne i

nadzorne sluæbe u svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Dræavni zavod za zaπtitu prirode nastavio je s izradom Crvenih knjiga, uspostavom mreæe NATURA 2000,

kao i razvojem jedinstvenog informacijskog sustava zaπtite prirode.

Ulaganja u protupoæarnu zaπtitu u nacionalnim parkovima i parkovima prirode

Za protupoæarnu zaπtitu u nacionalnim parkovima i parkovima prirode tijekom 2009. godine izdvojeno je

1.170.000 kn. U okviru provedbe Nacionalnog programa za telemetrijski sustav u nacionalnim parkovima

i parkovima prirode nastavljeno je postavljanje te zavrπetak radova na telemetrijskim protupoæarnim sus-


121

tavima u NP Kornati, PP Biokovo, PP KopaËki rit i PP TelaπÊica. U svim nacionalnim parkovima i parkovi-

ma prirode osigurana je potrebna protupoæarna oprema, te su ureivani i odræavani protupoæarni putovi.

Preventivna zaπtita i proglaπenje zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti

U 2009. godini preventivno su zaπtiÊeni:

• “Jama Vrtare male u Dramlju”, u kategoriji spomenik prirode, geoloπko-paleontoloπki: jama u blizini

Crikvenice bogato je paleontoloπko nalaziπte i zasada jedini speleoloπki objekt u Hrvatskoj u kojem su

naeni fosilni ostaci slonova.

• “©piljski park GrabovaËa“- PeruπiÊ, u kategoriji znaËajnog krajobraza povrπine 595,2 ha kao prirodni i

dijelom kultivirani krπki predjel πireg podruËja Velebita izmeu PeruπiÊa i rijeke Like kojim dominiraju

brda obrasla niskom πumom s brojnim speleoloπkim objektima i mozaiËko rasporeene livade velike

krajobrazne vrijednosti, bioloπke i geo(morfoloπke) raznolikosti te kulturno-povijesnog znaËaja nami-

jenjen uglavnom odmoru i rekreaciji.

• “Poæeπka gora”, u kategoriji znaËajnog krajobraza: podruËje velikih krajobraznih i estetskih vrijednosti

i bogatog kulturno-povijesnog naslijea.

• “Turski grad“, u kategoriji park-πuma: stavljen pod preventivnu zaπtitu krajem proπle godine, ovo je

podruËje u blizini Slatine izuzetnih krajobraznih vrijednosti, s oËuvanom prirodnom sastojinom hras-

ta luænjaka i obiËnog graba.

U tijeku je postupak preventivne zaπtite za:

• Geolokaliteta BRBI©ΔICA na Dugom otoku, dobro oËuvanog, rijetkog i atraktivnog fosilnog ekosustava

s iznimno bogatim fosilifernim naslagama s ostacima svjetski znaËajnog nalaza fosilnog guπtera te fos-

ilnih riba, biljaka, algi i morskih beskraljeπnjaka iz razdoblja gornje krede (od najgornjeg cenomana do

donjeg turona, cca 90 milijuna godina), u kategoriji posebni rezervat, geoloπko-paleontoloπkim.

• Geolokaliteta Dubci u Parku prirode „Biokovo“, nalaziπta fosilifernih koπtanih breËa donjeg pleistoce-

na u kategoriji spomenik prirode, geoloπko-paleontoloπki.

• Sunjsko polje, u kategoriji znaËajnog krajobraza, povrπine 20.330 ha obuhvaÊa podruËje uz rijeku Sunju

i njezine pritoke. PodruËje iznimnih prirodnih (poplavne πume hrasta luænjaka, crne johe i poljskog

jasena, vlaænih mezofilnih livada te mezofilnih travnjaka i paπnjaka) i kulturnih vrijednosti (tradicijska

arhitektura).


122

U tijeku su pripreme za provoenje javnog uvida u prijedlog za proglaπenje:

• PodruËja MoslavaËke gore povrπine 14.704,60 ha u SisaËko-moslavaËkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj

æupaniji regionalnim parkom.

• PodruËja Turjak-MaliπÊak-Pliπ-Lapjak, povrπine 185,53 ha preteæitim dijelom u Parku prirode „Papuk“,

posebnim rezervatom-botaniËkim.

U tijeku je postupak za proglaπenje zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti:

• Regionalni park Mura ∑ Drava: Dræavni zavod za zaπtitu prirode izradio je struËnu podlogu za

proglaπenje hrvatskog regionalnog parka Mura-Drava, koja je prethodno usuglaπena sa æupanijskim

Zavodima za prostorno planiranje, te æupanijskim javnim ustanovama za upravljanje zaπtiÊenim

prirodnim vrijednostima. Regionalni park prostire se pograniËnim podruËjem kroz pet æupanija na

povrπini od 89.204 ha, od Meimurske do OsjeËko-baranjske æupanije. Tijekom mjeseca studenog

æupanije su provele javne uvide u prijedlog proglaπenja, svaka za svoj dio regionalnog parka, pri Ëemu

javno izlaganja odræava Ministarstvo kulture i Dræavni zavod za zaπtitu prirode u suradnji sa Upravnim

odjelom æupanije za poslove zaπtite prirode. Pitanja i primjedbe s javnog uvida dostavit Êe se Upravi za

zaπtitu prirode na razmatranje i davanje odgovora, slijedom kojih Êe se pripremiti uredba Vlade RH o

proglaπenju regionalnog parka.

• „Paπnjak Iva“ u kategoriji znaËajnog krajobraza, Dræavni zavod za zaπtitu prirode izradio je struËnu

podlogu za zaπtitu ovog vrijednog lokaliteta poplavnih nitrofilnih paπnjaka, povrπine 268 ha, na

podruËju Brodsko-posavske æupanije te je Ministarstvo kulture dalo prethodnu suglasnost kako bi se

pokrenuo postupak proglaπenja zaπtite pri Æupanijskoj skupπtini Brodsko-posavske æupanije.

ZA©TIΔENI MINERALI, SIROVINE I FOSILI

Fosilni ostataci dinosaura

U postupku zakonske zaπtite je proglaπenje fosilnih ostataka dinosaura na podruËju Republike Hrvatske

(kosturi/kosti, otisci stopala, repa i dr., „in situ“ i „ex situ“) zaπtiÊenom prirodnom vrijednoπÊu, odnosno

“zaπtiÊenim fosilom“.


123

ZA©TITA DIVLJIH SVOJTI

Zbrinjavanje, lijeËenje i skrb strogo zaπtiÊenih æivotinja

VeÊ Ëetvrtu godinu nastavlja se uspjeπna suradnja sa Centrima za zbrinjavanje, lijeËenje i skrb naenih,

ozlijeenih, iscrpljenih ili ranjenih, te zaplijenjenih i oduzetih strogo zaπtiÊenih æivotinja (Udruga

„Sokolarski centar“ iz ©ibenika, Eko-centar „Caput Insulae ∑ Beli“ iz Belog, „AWAP ∑ Udruga za zaπtitu

divljih æivotinja“ iz Zagreba, Udruga za zaπtitu æivotinja „RuπËica“ iz RuπËice i Aquarium Pula iz Pule).

Uspjeπno je izlijeËeno i oporavljeno, te ponovno puπteno u prirodu viπe od 300 jedinki strogo zaπtiÊenih

vrsta. Za navedene poslove u 2009. godini iz dræavnog proraËuna izdvojeno je 445.000,00 kuna.

Ministarstvo je sudjelovalo iznosom od 225.000 kn u sufinanciranju dijela troπkova izgradnje volijere za

lijeËenje i oporavak bjeloglavih supova u okviru Eko-centra „Caput Insulae ∑ Beli“ iz Belog kako bi se

poboljπali uvjeti za aktivnu skrb o supovima, strogo zaπtiÊenoj i kritiËno ugroæenoj vrsti.

Za nadoknadu πtete od æivotinja strogo zaπtiÊenih divljih svojti, u proraËunu za 2009. godinu, osigurano je

1.400.000,00 kuna, dok je za obavljanje vjeπtaËenja u postupku utvrivanja i procjene πtete, osigurano

840.000,00 kuna. Zaprimljeno 1523 zahtjeva za nadoknadu πtete.

Nadoknada πtete i suzbijanje invazivnih stranih svojti

Za suzbijanje invazivnih stranih svojti (Caulerpa sp.) Ministarstvo kulture u 2009. g. izdvojilo je 113.500,00 kuna.

EKOLO©KA MREÆA, ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI I EU INTEGRACIJE

Ekoloπka mreæa i provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekoloπku mreæu

PoËetkom listopada 2009. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, progra-

ma i zahvata za ekoloπku mreæu (NN 118/09), Ëime su u cijelosti ispunjeni zakonodavni preduvjeti za

provoenje postupka ocjene prihvatljivosti za ekoloπku mreæu, na naËin kako je propisano Zakonom o

zaπtiti prirode (NN 70/05 i 139/08).


124

Zakonodavne aktivnosti i EU integracije

Tijekom 2009. godine nastavljen je rad na usklaivanju propisa iz podruËja zaπtite prirode s propisima EU

te je u svrhu nastavka usklaivanja donesen niz novih pravilnika, odnosno izmjena i dopuna postojeÊih.

Doneseni su sljedeÊi pravilnici: Pravilnik o uvjetima dræanja, naËinu oznaËavanja i evidenciji zaπtiÊenih

æivotinja u zatoËeniπtvu (NN 70/09), Pravilnik o prekograniËnom prometu i trgovini zaπtiÊenim vrstama

(NN 72/09), Pravilnik o proglaπavanju divljih svojti zaπtiÊenim i strogo zaπtiÊenim (NN 99/09), Pravilnik o

ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloπku mreæu (NN 118/09) te Pravilnik o izmjenama

i dopunama Pravilnika o vrstama staniπnih tipova, karti staniπta, ugroæenim i rijetkim staniπnim tipovima

te o mjerama za oËuvanje staniπnih tipova (NN 119/09).

Predstavnici Ministarstva kulture, u okviru svoje nadleænosti, sudjelovali su i u izradi Zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o GMO-ima (NN 137/09).

U okviru djelovanja Radne skupine za pregovore u Poglavlju 27. Okoliπ nastavljen je proces priprema za

otvaranje poglavlja 27. za pregovore.

U periodu 6. - 8. svibnja 2009. u posjeti Republici Hrvatskoj boravila je grupa struËnjaka Europske komisi-

je, ukljuËujuÊi i struËnjake iz podruËja zaπtite prirode, sa zadatkom da izmeu ostalog, ocijene napredak

Republike Hrvatske u podruËju provedbe Direktive o staniπtima i Direktive o pticama. U okviru ove pos-

jete i procjene stanja, struËnjaci Europske komisije posjetili su Ministarstvo kulture, Dræavni zavod za

zaπtitu prirode, JU „Priroda“ u Primorsko-goranskoj æupaniji te samo sjediπte Primorsko-goranske æupani-

je. StruËnjaci Europske komisije posjetili su i jedno od podruËja nacionalne ekoloπke mreæe na podruËju

Primorsko-goranske æupanije i to lokalitet ObruË, za Ëije upravljanje je nadleæna JU „Priroda“.

Priprema nominacije za prekograniËni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Na zajedniËkoj sjednici Vlada Republike Hrvatske i Republike Maarske, odræanoj u BarËu, 17. rujna 2009.,

potpisana je zajedniËka izjava o uspostavi prekograniËnog hrvatsko-maarskog rezervata biosfere Mura-

Drava-Dunav. Izjavu su potpisali ministri nadleæni za zaπtitu prirode, ministar kulture mr.sc. Boæo

BiπkupiÊ i maarski ministar za okoliπ i vode Imre Szabó. Prema potpisanoj izjavi, Maarska je poslala svoj

dio nominacije u rujnu, dok se Hrvatska obvezala na prethodno provoenje postupka zaπtite Regionalnog

parka Mura-Drava, kojim se jamËi aktivno upravljanje srediπnjim dijelom buduÊeg rezervata biosfere.

OËekuje se da Êe postupak proglaπenja regionalnog parka okonËati do poËetka sijeËnja, kako bi se do kraja

sijeËnja 2010. poslao i hrvatski dio nominacije za rezervat biosfere. Potpisivanje izjave naiπlo je na poziti-


125

van odjek svjetskih medija, te pisma podrπke upuÊenih ministru mr. sc. Boæi BiπkupiÊu, πto potvruje

interes javnosti i znaËaj zaπtite za jedno od posljednjih oËuvanih rijeËnih tokova u Europi.

Suradnja na podruËju zaπtite prirode izmeu Hrvatske i Maarske

Tijekom 2009. godine nastavljena je suradnja u podruËju zaπtite prirode izmeu Republike Hrvatske i

Republike Maarske. Predstavnici Ministarstva kulture, Uprave za zaπtitu prirode, Dræavnog zavoda za

zaπtitu prirode, JU PP KopaËki rit, JU PP Papuk te JU za upravljanje zaπtiÊenim prirodnim vrijednostima

VirovitiËko-podravske æupanije sudjelovali su na 1. sastanak Hrvatsko-maarskog pododbora za zaπtitu

prirode (BarË, Maarska, svibanj 2009) koji djeluje u okviru ZajedniËkog odbora za zaπtitu okoliπa i prirode

Republike Hrvatske i Republike Maarske. Maarsku delegaciju Ëinili su predstavnici nadleænog min-

istarstva te predstavnici Nacionalnog parka Dunav∑Drava. Sadræaj sastanka obuhvatio je niz tema, meu

kojima treba izdvojiti pripreme za nominaciju PrekograniËnog rezervata biosfere ‘Mura-Drava-Dunav’,

suradnju izmeu uprave NP Dunav-Drava i JU za upravljanje zaπtiÊenim prirodnim vrijednostima u sus-

jednim æupanijama u Hrvatskoj, te suradnju i razmjenu iskustava o NATURA 2000 ekoloπkoj mreæi.

Provedba Protokola o bioloπkoj sigurnosti (Kartagenski protokol)

Uprava za zaπtitu prirode koordinira funkcionalnu i organizacijsku nadogradnju postojeÊe web stranice o

bioloπkoj sigurnosti kao svojevrsni nastavak UNDP/GEF projekta „JaËanje kapaciteta za uspjeπno sudjelo-

vanje u Mehanizmu za razmjenu podataka o bioloπkoj sigurnosti (BCH)“ koji je zavrπio u 2008. godini. Cilj

je izraditi novu web stranicu hrvatskog portala bioloπke sigurnosti, koja Êe pruæati sve obavijesti i infor-

macije o provedbi Protokola o bioloπkoj sigurnosti (Kartagenski protokol), o radu nacionalnog Mehanizma

za razmjenu podataka o bioloπkoj sigurnosti (BCH mehanizam) te opÊenito o problematici GMO. PoËetak

rada novog hrvatskog portala bioloπke sigurnosti predvien je za kraj sijeËnja 2010. godine.


126

PROVEDBA ME–UNARODNIH PROJEKATA

PPA-Environmental Facility (PPA/V)

PPA-Environmental Facility (PPA/V): Provedba okoliπnog acquis-a vezano uz zaπtitu divljih svojti reguli-

ranjem trgovine (sijeËanj 2007. ∑ oæujak 2009.) - Rezultati ovog bilateralnog projekta Republike Hrvatske i

Kraljevine Nizozemske ukljuËuju detaljnu analizu hrvatskog zakonodavstva iz podruËja prekograniËnog

prometa zaπtiÊenim vrstama te Konvencije o meunarodnoj trgovini ugroæenim vrstama divljih æivotinja

i biljaka (CITES) te preporuke za daljnje usklaivanje naπeg zakonodavstva s propisima EU. Razraen je

protokol za postupanje nadleænih sluæbi prilikom kontrole prekograniËnog prometa i trgovine zaπtiÊenim

vrstama. Izraeno je i tiskano 2500 primjeraka priruËnika “PrekograniËni promet i trgovina zaπtiÊenim

vrstama i CITES konvencija”, Ëime je Republika Hrvatska postala jedna od rijetkih dræava koja ima tako

detaljan priruËnik za postupanje nadleænih sluæbi (inspektora zaπtite prirode, djelatnika carine, kriminal-

istiËke i graniËne policije te uprave za zaπtitu prirode). Izraen je program za obuku djelatnika nadleænih

sluæbi (inspektora zaπtite prirode, djelatnika carine, kriminalistiËke i graniËne policije te uprave za zaπtitu

prirode) po pitanju prekograniËnog prometa i trgovine zaπtiÊenim vrstama. Analizirano je programsko

rjeπenje CITES baze podataka Ëiju je izradu financiralo Ministarstvo kulture te su dane preporuke za nado-

gradnju programa tako da potpuno udovoljava zahtjevima izvjeπÊivanja prema CITES konvenciji i EU.

Provedena je analiza programa obavjeπÊivanja javnosti o problemima vezanim uz nekontroliranu trgov-

inu ugroæenim vrstama te znaËaju CITES zakonodavstva za oËuvanje ugroæenih biljnih i æivotinjskih vrsta.

PAMS II (2007-2009)

Vlada Kraljevine Norveπke: Uspostava sustava upravljanja za æupanijske javne ustanove ∑ PAMS II (2007-

2009) -

Provedeno je proπirenje Sustava upravljanja zaπtiÊenim podruËjima na æupanijske javne ustanove za

upravljanje zaπtiÊenim podruËjima. Glavni cilj je bio poveÊanje uËinkovitosti æupanijskih javnih ustanova

u obavljanju poslova zaπtite prirode te uspostava WebGIS portala zaπtite prirode. Izraena je WebGIS

stranica www.zastita-prirode.hr Ëiji je osnovni cilj bio uspostava srediπnjeg informacijskog sustava zaπtite

prirode koji sluæi za dvosmjernu razmjenu podataka putem Internet servisa izmeu Ministarstva kulture,


127

Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode, nacionalnih parkova, parkova prirode, æupanijskih javnim ustanova

za upravljanje zaπtiÊenim podruËjima i javnosti.

PHARE 2005: Institucionalno jaËanje i provedba NATURA 2000

PHARE 2005: Institucionalno jaËanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj (sijeËanj 2008 ∑ rujan 2009) ∑

Projekt koji je provodio Dræavni zavod za zaπtitu prirode, ukljuËio je razradu prijedloga ekoloπke mreæe

NATURA 2000 te provedbu konzultacijskog procesa s ciljem ukljuËivanja brojnih dionika u proces.

Izraena je web-stranice (www.natura2000.hr) na kojima je u fazi konzultacija predstavljen nacrt prijed-

loga mreæe NATURA 2000 te je odræano dvadesetak regionalnih i nacionalnih radionica s oko 800 sudioni-

ka. U okviru projekta izraeni se planovi upravljanja za dva pilot podruËja, Vransko jezero i Jasen (znaËa-

jni za zaπtitu ptica) te podruËje Gorskog kotara (staniπte velikih zvijeri). Provedeno je struËno usavrπavan-

je djelatnika nadleænih tijela za uspostavu i provedbu mehanizma ocjenjivanja prihvatljivosti planova,

programa i projekata na podruËja ekoloπke mreæe RH te buduÊe mreæe NATURA 2000 u skladu s nacional-

nim propisima i okoliπnim acquis-om. Izraene su broπure za razliËite skupine dionika, koje ukljuËuju sva

pitanja i nejasnoÊe utvrene na prethodno provedenim radionicama. S ciljem ukljuËivanja πire javnosti u

proces izraene su broπure, leci, plakati o NATURA 2000 mreæi, te je odræano predstavljanje projekta (vis-

ibility event) u Zagrebu pod nazivom „NATURA 2000 u Hrvatskoj“.

FFEM, WWP-MedPO, RAC/SPA: Pilot projekt za hrvatska morska zaπtiÊena podruËja

FFEM (Fonds Français pour l’Environnement Mondial), WWP-MedPO, RAC/SPA: Pilot projekt za hrvats-

ka morska zaπtiÊena podruËja - MedPAN South project” - U tijeku je provedba Pilot projekta za hrvatska

zaπtiÊena podruËja u okviru MedPAN South projekta „Development of a Mediterranean Marine and

Coastal Protected Areas Network through the boosting of Mediterranean MPA creation and management

in areas within national jurisdiction of third countries“. Projekt financira FFEM (Fonds Français pour

l’Environnement Mondial) te druge privatne i meunarodne fondacije (WWP-MedPO, RAC/SPA). Cilj pro-

jekta je poveÊanje uËinkovite zaπtite bioloπke raznolikosti vrijednih obalnih i morskih podruËja stvaranjem

ekoloπki usklaene mreæe morskih zaπtiÊenih podruËja te izrada planova upravljanja za morske parkove:

NP Kornati, NP Mljet, NP Brijuni, PP TelaπÊica i PP Lastovsko otoËje. Partneri na projektu su Ministarstvo

kulture, Dræavni zavod za zaπtitu prirode, javne ustanove navedenih nacionalnih parkova i parkova

prirode te nevladina udruga „Sunce“. Predvieno trajanje projekta je 3 godine.


128

Svjetski fond za zaπtitu prirode (WWF): Ekoregija Dinarskog luka”

U tijeku je projekt Svjetskog fonda za zaπtitu prirode (WWF) „Ekoregija Dinarskog luka“ koji ima za cilj

stvoriti povoljne uvjete za uspjeπnu provedbu Programa Konvencije o bioloπkoj raznolikosti na temu

zaπtiÊenih podruËja u zemljama Dinarskog luka. Projekt je dio Dinaric Arc inicijative i obuhvaÊa podruËje

Dinarida na teritoriju Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. U okviru projekta

prikupljaju se temeljni podatci i proπiruje znanje o regiji, a ujedno se osnaæuju kapaciteti vladinih tijela na

dotiËnom podruËju.

GEF: Izrada 4. nacionalnog izvjeπÊa o bioloπkoj raznolikosti

GEF: Izrada 4. nacionalnog izvjeπÊa Republike Hrvatske za Konvenciju o bioloπkoj raznolikosti (CBD)

(rujan 2008. ∑ svibanj 2009.) - 4. nacionalno izvjeπÊe Republike Hrvatske za Konvenciju o bioloπkoj razno-

likosti izraeno je u okviru projekta kojeg je financijski pomogao GEF, proveo UNDP, dok je izvrπna agen-

cija projekta bilo Ministarstvo kulture. »etvrto nacionalno izvjeπÊe temelji se na novoj Strategiji i akci-

jskom planu zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske koja je usvojena u studenom

2008. godine, nakon temeljite analize stanja bioloπke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te

provedenog postupka javne rasprave. Ministarstvo kulture pokrenulo postupak izrade nove Strategije na

osnovi prijedloga IzvjeπÊa o stanju prirode i zaπtiti prirode za razdoblje 2000. ∑ 2007. godine, kojeg je izra-

dio Dræavni zavod za zaπtitu prirode. »etvrto nacionalno IzvjeπÊe podneseno je Tajniπtvu CBD-a 20. svib-

nja 2009., te se moæe naÊi i na Internetskim stranicama Konvencije:

http://www.cbd.int/reports/search/?type=nr-04

Projekt ulaganja u zaπtitu prirode (NPIP)

Meunarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka): Projekt ulaganja u zaπtitu prirode (NPIP) ∑

pripremna faza (2009. ∑ 2010.) - U oæujku 2009. godine sklopljen je Ugovor izmeu Republike Hrvatske i

Meunarodne banke za obnovu i razvoj o dodjeli predujma, Ëime je zapoËela priprema Projekta ulaganja

u zaπtitu prirode u RH (Croatia Nature Protection Investment Project ∑ CNPIP). Ovim projektom Êe se ost-

variti potpora hrvatskim pripremama za ulazak u Europsku uniju u sektoru zaπtite prirode. Glavni cilj pro-

jekta je pruæiti pomoÊ pri uspostavi i implementaciji ekoloπke mreæe temeljene na Direktivi o pticama i

Direktivi o staniπtima. Projekt je znaËajan za tijela dræavne uprave i sve javne ustanove na nacionalnoj,

æupanijskoj i lokalnoj razini koje se bave zaπtitom prirode, kao i za sve ostale donosioce razvojnih odluka


u povezanim sektorima (posebice poljoprivredi, turizmu, πumarstvu, te regionalnom razvoju). Takoer,

projektom Êe se unaprijediti sudjelovanje javnosti u zaπtiti prirode ∑ posebno nevladinih udruga koje se

bave zaπtitom prirode te lokalnog stanovniπtva. Aktivnosti projekta pridonijet Êe ostvarivanju smjernica i

aktivnosti Strategije i akcijskog plana zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti RH. Cilj pripreme faze pro-

jekta je pripremiti plan aktivnosti i pregled troπkova nuænih ulaganja u sustav zaπtite prirode u Republici

Hrvatskoj.

Projekt ”Ilok-Vukovar-VuËedol”

Projekt ”Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne baπtine Ilok-Vukovar-VuËedol” ∑ obnova perivoja i

zelenih povrπina - Uprava za zaπtitu prirode ima zadaÊu struËnog praÊenje projekta Ilok-Vukovar

∑VuËedol u dijelu koji se odnosi na obnovu perivoja i zelenih povrπina. Za staru jezgru Iloka koja obuhvaÊa

i zaπtiÊeni spomenik parkovne arhitekture ∑ Park dvorca Odescalchi, izvedeni su planirani radovi na

ureenju engleskog i francuskog dijela parka, prostora neposrednog okruæenja dvorca, srediπnjeg platoa

izmeu πkole i kurije BrnjakoviÊ, te ureenja πetnice na sjevernoj padini. Ureenje sjeverne padine pov-

jereno je Javnom poduzeÊu ‘Hrvatske πume’ za koje su izdvojili vlastita sredstva, a odobrena su i sredstva

Fonda za zaπtitu okoliπa i energetsku uËinkovitost za postavljanje energetski πtedljive rasvjete u parku.

Ureenje parka dvorca Eltz u Vukovaru, biti Êe prema projektu kojeg izrauje prof. dr. sc. Sonja JurkoviÊ

Ëiji se zavrπetak izrade planira u prosincu 2009. godine, a izvoenje radova tijekom 2010. godine.

PROMOCIJA ZA©TITE PRIRODE

Nagrada „Ivo Horvat“

Nagradu “Ivo Horvat” za izvanredna dostignuÊa u podruËju zaπtite prirode Ministarstvo kulture dodjelju-

je veÊ Ëetvrtu godinu u povodu 22. svibnja, Meunarodnog dana bioloπke raznolikosti i Dana zaπtite

prirode u Hrvatskoj. Nagrada se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i priro-

doslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira MatauπiÊa) i novËanog iznosa od 60.000 kuna (za

æivotno djelo), odnosno 30.000 kuna (godiπnja nagrada). Ovogodiπnji dobitnik nagrade “Ivo Horvat” za

æivotno djelo bila je gospoa Ljerka Regula Bevilacqua koja je cijeli je svoj radni vijek posvetila radu koji je

129


130

dao doprinos oËuvanju cjelokupne prirodne baπtine. Svoje znanje i ljubav prema prirodi prenosila je na

mlade naraπtaje kroz struËni i znanstveni rad u BotaniËkom vrtu Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta,

SveuËiliπta u Zagrebu., Dobitnik godiπnje nagrade „Ivo Horvat“ za 2008. godinu je gospodin Ivan ©ugar za

knjigu „Hrvatski biljni imenoslov“ koja predstavlja kapitalno djelo hrvatske filonomije i do sada najiscrp-

niji popis hrvatskih biljnih imena.

Projekti zaπtite prirode

Nastavljena je suradnja Ministarstva kulture s nevladinim udrugama Ëiji je djelokrug zaπtita prirode, te

obrazovnim institucijama i javnim ustanovama za upravljanje zaπtiÊenim prirodnim vrijednostima na

podruËju æupanija, u provoenju projekata iz podruËja zaπtite prirode odobrenih temeljem „Javnog pozi-

va za dostavu projekata iz podruËja zaπtite prirode u svrhu financiranja iz sredstava Dræavnog proraËuna

raspoloæivih u 2009. godini“. Sufinancirano je provoenje 14 projekata, s ciljem πto kvalitetnijeg ukljuËi-

vanja lokalne zajednice i πire javnosti u aktivnu zaπtitu prirode. Vezano za to, Ministarstvo je odobrilo

financijska sredstva s ukupnim iznosom od 470.000,00 kuna.

UPRAVNI I NEUPRAVNI POSLOVI U ZA©TITI PRIRODE

U 2009. godini do 1. prosinca u Odjelu bioloπke raznolikosti zaprimljeno je i rijeπeno 1838 predmeta, od

toga 850 upravnih (ukljuËujuÊi 183 CITES dopuπtenja) i 988 neupravnih predmeta, u Odjelu za zaπtiÊena

podruËja zaprimljeno je i rijeπeno 1964 novih predmeta, od toga 359 upravnih i 1605 neupravnih, a u

Odjelu za odræivo koriπtenje prirodnih dobara zaprimljeno je i rijeπeno 2495 predmeta, od toga je 1081

novih od kojih je 316 upravnih predmeta.


131

INSPEKCIJSKI POSLOVI ZA©TITE PRIRODE

Aktivnosti Odjela za inspekciju zaπtite prirode

Tijekom 2009. godine inspekcija zaπtite prirode je uz svoj redovni rad (struËna usavrπavanja, nadzor

zaπtiÊenih podruËja, nadzor uzgajivaËa zaπtiÊenih æivotinja, protupoæarni nadzori u zaπtiÊenim podruËji-

ma itd.), naglasak svojih aktivnosti usmjerila i na suzbijanje protuzakonite trgovine i prometa strogo

zaπtiÊenim i zaπtiÊenim vrstama æivotinja i biljaka na graniËnim prijelazima, ali i u specijaliziranim trgo-

vinama i trænicama, pri Ëemu je zabiljeæen znaËajan uspjeh.

U tom smislu, ostvarena je uspjeπna suradnja s carinskom sluæbom i policijom, te su u 60-ak sluËajeva

postupanja prema prekrπiteljima Zakona o zaπtiti prirode, uglavnom na graniËnim prijelazima sa susjed-

nom Republikom Srbijom i Republikom Slovenijom, ostvareni konkretni i kvalitetni rezultati.

Otkriveno je i zaplijenjeno, preko 26.000 mrtvih i æivih primjeraka æivotinja, biljaka i gljiva, Ëija je vrijednost

odπtetnih zahtjeva gotovo 1.500.000 kn. Kada je rijeË o æivotinjama, uglavnom se radilo o πkoljkama

(najËeπÊe prstaci, ali i periske), pticama pjevicama (prugaste trepteljke i gugutke), gmazovima (morske i

kopnene kornjaËe) i sisavcima (vuk, ris, medvjed), a kada je pak rijeË o biljkama i gljivama, najËeπÊe se radi-

lo o πirokolisnoj veprini, velecvijetnom kukurjeku, eriki i visibabama, odnosno bijelim i crnim tartufima.

Prekrπajno procesuirajuÊi prekrπitelje zakona, inspektori zaπtite prirode naplatili su preko 140.000 kn od

kazni izreËenih istima.

Do studenoga 2009. godine inspekcija je obavila 573 nadzora. Temeljem nadzora sastavljeno je 411 zapis-

nika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, izdano je 16 rjeπenja kojima se utvruju nepravilnosti, te

odreuju mjere i rokovi za njihovo uklanjanje. Inspekcija zaπtite prirode pokrenula je 93 optuæna prijed-

loga, te 10 kaznenih prijava.

Inspekcija je takoer posredovala u zbrinjavanju ozlijeenih ptica grabljivica i drugih vrsta koje su

smjeπtene u ovlaπtene centre za zbrinjavanje.

Sukladno Vladinom Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaπtite od poæara od interesa za

Republiku Hrvatsku u 2008. godini, inspekcija je obavila nadzore u javnim ustanovama parkova prirode i

nacionalnih parkova, te u javnim ustanovama koje provode zaπtitu prirode na æupanijskom nivou, te o

nadzoru izradila izvjeπÊe.


132

Takoer inspektori zaπtite prirode sudjeluju u koordiniranim zajedniËkim nadzorima sa drugim sluæbama

koje su nadleæne za nadzor morske i kopnene granice, ali i pruæanju potrebne edukacije iz zaπtite prirode

tim sluæbama.

Odjel za unaprjeenje rada nadzorne sluæbe

Tijekom 2009. godine u dva ispitna roka organizirano je polaganje struËnog ispita za nadzornike u javnim

ustanovama. Odræane su edukacije kao priprema za ispit (u sklopu Godiπnjeg seminara za nadzornike, u

svibnju 2009. u GospiÊu i sredinom listopada u NP PlitviËka jezera). U ovoj godini ispit je poloæilo ukupno

11 nadzornika. UkljuËujuÊi nadzornike koji su poloæili u 2008. godini, ukupno je struËni ispit poloæilo 142

nadzornika (121 u parkovima i 21 u æupanijskim javnim ustanovama).


133


134


135

Investicijskadjelatnost


136

Na poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2009.godinu prijavljeno je 596 programa.

Prema planu i proraËunu za navedene namjene bila su predviena sredstva od 125 mil. kn koja su reba-

lansom proraËuna smanjena na 98,0 mil. kn. Sredstva su rasporeena na ukupno 211 programa.

Raspored sredstava za investicijske programe

DJELATNOST

ARHIVSKA

MUZEJSKO-GALERIJSKA

KAZALI©NA

KNJIÆNI»NA

ZA©TITA KULTURNE BA©TINE

CENTRI ZA KULTURU

UKUPNO

PROGRAMI

16

77

17

40

3

44

211

IZNOS

6.516.000

68.864.000

4.300.000

7.100.000

5.400.000

6.000.000

98.000.000

%

6,6

70,0

4,4

7,2

5,5

6,3

100,0

Od odobrenih programa istiËu se po pojedinim djelatnostima sljedeÊi programi:

Muzejsko-galerijska djelatnost

• Izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu zapoËela krajem 2003. Radovi na izgradnji Muzeja

zavrπeni i Muzej otvoren. Vrijednost radova 398.000.000 kn od Ëega je Ministarstvo kulture osiguralo

50%. U 2009. godini za izgradnju Muzeja isplaÊeno 43.000.000 kn.

• Za otplatu kredita za otkup zgrade bivπe Tvornice duhana Zagreb za potrebe Hrvatskoga povijesnog

muzeja osigurana sredstva od 24.000.000 kn.

• Zavrπena rekonstrukcija zgrade za Muzej antiËkog stakla u Zadru. Muzej otvoren u prvom polugodiπtu

2009. godine. Ukupna vrijednost radova 55.000.000 kn od Ëega je u 2009. godini osigurano 15.000.000 kn.

• U zavrπnoj fazi su radovi na dovrπenju Muzeja krapinskih neandertalaca (Muzej Huπnjakovo) Ëije

otvorenje se predvia u sijeËnju 2010. godine. Za radove na dovrπenju Muzeja u 2009. godini

Ministarstvo osiguralo 15.000.000 kn.


137

• Nastavljeni su radovi na rekonstrukciji Gradskog muzeja u Bjelovaru za πto je Ministarstvo izdvojilo

1.000.000 kn.

• Etnografskom muzeju Istre u Pazinu za radove na ureenje prostora za stalni postav osigurano je

400.000 kn.

• Zavrπeno je ureenje Muzeja grada Iloka i stalni postav za koji je u 2009. godini Ministarstvo osiguralo

500.000 kn otvara se u sijeËnju 2010.g

• Za obnovu tvrave Nehaj Gradskom muzeju u Senju osigurano 700.000 kn.

• Za ureenje i opremanje Muzeja Slavonije u Osijeku osigurano 600.000 kn.

• Za sanaciju Galerije Muzeja Moslavine u Kutini osigurano 400.000 kn.

• Arheoloπkom muzeja u Splitu za ureenje i opremanje osigurano 500.000 kn.

• Za obnovu objekata Kninskog muzeja osigurano 400.000 kn.

• Za ureenje depoa Dvorca TrakoπÊan osigurano 500.000 kn

• Za rekonstrukciju zgrade za potrebe muzeja u Slatini osigurano 500.000 kn

• Za rekonstrukciju zgrade za potrebe Gradskog muzeja u Novoj Gradiπki osigurano 800.000 kn.

• Za investicione potrebe Muzeja Mimara osigurano 700.000 kn.

• Za stalni muzejski postav Arheoloπkom muzeju u Osijeku osigurano 1.000.000 kn.

• Za stalni postav obnovljene Galerije umjetnina u Splitu ∑ 600.000 kn.

• Za ureenje Muzeja Triljskog kraja ∑ 300.000 kn.

• Za dovrπenje Muzeja u Skradinu ∑ 200.000 kn.

Arhivska djelatnost

• Za nastavak radova na ureenju objekata za potrebe Hrvatskoga dræavnog arhiva u Kerestincu osigu-

rano 800.000 kn.

• Za izradu projektne dokumentacije za izgradnju novog spremiπta za potrebe Hrvatskog dræavnog arhi-

va u Kerestincu osigurano 2.700.000 kn.

• Osigurana su i odgovarajuÊa sredstva i ostalim dræavnim arhivima za potrebe investicijskog odræavan-

ja i opremanja (Zagreb, Karlovac, Pazin, Zadar, Split, Osijek, ©trigova, Rijeka, Vukovar, ©ibenik,

Varaædin).


138

KnjiæniËna djelatnost

• Za nastavak radova na rekonstrukciji zgrade u Labinu za potrebe knjiænice osigurano 700.000 kn.

• Za ureenje i opremanje knjiænice u Ozlju osigurano 400.000 kn.

• Ureuje se knjiænica u Rovinju ∑ 300.000 kn.

• Za dovrπenje knjiænice u Ogulinu osigurano 1.000.000 kn

• Rekonstruira se zgrada za potrebe knjiænice u Lipovljanima ∑ 400.000 kn.

• Za ureenje i opremanje knjiænice u Novskoj osigurano 300.000 kn.

• Za dovrπenje knjiænice u Jelsi osigurano 400.000 kn.

• Ureenje prostora za knjiænicu u PloËama ∑ 200.000 kn.

• Obnova zgrade za knjiænicu u ©enkovcu 250.000 kn.

• Za rekonstrukciju zgrade Gradsku knjiænicu u Poæegi 700.000 kn.

Kazaliπna djelatnost

• Investicijsko odræavanje Hrvatskoga narodnog kazaliπta Zagreb (700.000 kn), Hrvatskoga narodnog

kazaliπta Split (600.000 kn), Hrvatskog narodnog kazaliπta Rijeka (600.000 kn), Hrvatskoga narodnog

kazaliπta Osijek (600.000 kn).

• Oprema za potrbe DubrovaËkih ljetnih igara 300.000 kn.

• Ureenje i opremanje prostora ansambla Lado 200.000 kn.

Zaπtita kulturne baπtine

• Za adaptaciju i ureenje prostora Meunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru osigurano

2.100.000 kn

• Adaptacija, ureenje i oprema restauratorskih radionica Hrvatskog restauratorskog zavoda (posebna

sredstva za razvoj restauratorske djelatnosti) 3.000.000 kn

• Za ureenje prostora za smjeπtaj Agencije za upravljanje prostorom Starigradskog polja (spomenik

UNESCO-a) osigurano 300.000 kn.


139

Centri za kulturu

• Obnova doma kulture u Grubiπnom Polju 500.000 kn.

• Obnova polivalentne dvorane u Ogulinu ∑ 200.000 kn.

• Obnova doma kulture u Krapinskim Toplicama ∑ 150.000 kn.

• Obnova doma kulture u MaËu ∑ 200.000 kn

• Obnova doma kulture u Mihovljanu ∑ 200.000 kn.

• Obnova dvorane PuËkog uËiliπta u GospiÊu ∑ 150.000 kn.

• Obnova polivalentne dvorane u Belom Manastiru ∑ 300.000 kn.

• Obnova doma kulture u Glini ∑ 300.000 kn.

• Obnova kulturnog centra u Komiæi 300.000 kn.

• Izgradnja hrvatsko-slovaËkog doma u Miljevcima kod Virovitice ∑ 150.000 kn.

• Obnova doma kulture na Velom Iæu ∑ 200.000 kn.

• Obnova dvorane PuËkog uËiliπta u Vrbovcu ∑ 300.000 kn.

• Obnova objekta PuËkog otvorenog uËiliπta u Koprivnici ∑ 200.000 kn.

• Za obnovu i ureenje domova kulture u Meimurskoj æupaniji (Palinovec, Gornji Mihaljevec, Sveta

Marija, Donji Vidovec, Gornji HraπÊan, Podturen, Gardinovec) osigurano ukupno 700.000 kn odnosno

za svaki objekt po 100.000 kn.


140

Poduzetniπtvou kulturi


141

PROJEKT „PODUZETNI©TVO U KULTURI“ ZA 2009. GODINU

Projekt ‘’Poduzetniπtvo u kulturi’’ provodi se drugu godinu za redom, i to temeljem Sporazuma izmeu

Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniπtva. Cilj projekta je poticanje

poduzetniπtva, promicanje kulturnih industrija i poduzetniËkih projekata u kulturi.

Namjena bespovratnih sredstava U 2009. godini osigurana su sredstva u iznosu od 4.000.000 kuna od kojih 50% osigurava Ministarstvo kul-

ture, a 50% Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva. Najviπi iznos potpore po korisniku utvruje

se u iznosu do 75% opravdanih troπkova, a najviπe do 100.000 kuna. Bespovratna sredstva bila su nami-

jenjena za:

• nabavu novih tehnologija za provedbu kulturnih projekata, ukljuËivo informatiËka oprema i pro-

grami, te multimedije,

• ulaganja u znanja za primjenu novih tehnologija u kulturi,

• ulaganja u marketing kulturnih projekata,

• pokriÊe dijela troπkova provedbe nezavisnih i izvaninstitucionalnih kulturnih poduzetniËkih pro-

jekata,

• zakup prostora za organizaciju kulturnih aktivnosti u 2009. godini,

• pokriÊe dijela troπkova promidæbenih materijala, istraæivanja træiπta i kreativnih rjeπenja,

• pokriÊe dijela troπkova vanjskih suradnika u provedbi poduzetniËkog projekta u kulturi,

• pokriÊe dijela troπkova obrazovanja za menadæment u kulturi,

• sufinanciranje projekata i programa svojstvenih poduzetniπtvu u kulturi.

Korisnici dræavne potporeKorisnici dræavne potpore bili su obrti, trgovaËka druπtva i zadruge, samostalni umjetnici, kulturne

ustanove, umjetniËke organizacije i institucije u kulturi koje provode kulturne poduzetniËke projekte.

Zaprimljeno je 307 zahtjeva, a Povjerenstvo je na temelju kriterija za ocjenu zahtjeva odobrilo 108 potpo-

ra u iznosu od 4.000.000 kuna.

Na temelju broja pristiglih zahtjeva moæe se zakljuËiti da je projekt iznimno dobro prihvaÊen meu

poduzetnicima kulturnih djelatnosti, jer je samostalne umjetnike i sve koji se bave umjetniËkom industri-

jom stavio u ravnopravan poloæaj s ostalim poduzetnicima.

U iduÊoj godini oËekuje se nastavak projekta uz vjerojatno preciznije definiranje namjene sredstava te

razradu kriterija pri razmatranju zahtjeva.



143

Odnosi sjavnoπÊu

i informiranje


144

ODJEL ZA ODNOSE S JAVNO©ΔU I INFORMIRANJE

U 2009. godini nastavilo se intenzivno praÊenje rada Ministarstva kulture od strane medija o Ëemu svje-

doËe i podaci o broju zaprimljenih upita u Odjelu za odnose s javnoπÊu i informiranje:

viπe od 40O upita upuÊeno je Odjelu u 2009. godini, a odræano je 17 konferencija za novinare.

ZnaËajni dogaaji vezani uz rad Ministarstva kulture bili su popraÊeni u svim medijima, od radija, televiz-

ije, novina do web portala. Posebno bi istaknuli i televizijske prijenose uæivo kao πto je bilo javljanje iz Abu

Dabija prilikom uvrπtenja 7 fenomena hrvatske kulturne baπtine na UNESCO-ov popis.

Kao i do sada, kulturu su sa zanimanjem pratili i graani koji su upuÊivali brojna pitanja i traæili savjete.

Svjesni smo velikog porasta interesa za kulturu i za kulturna dogaanja u svim dijelovima Hrvatske baπ kao

i izvan zemlje. Hrvatska kultura na kulturnoj karti Europe zauzima vaæno mjesto πto smo se uvjerili i ove

godine. Iz tog razloga, u iduÊoj godini, nastojat Êemo hrvatsku kulturu i baπtinu joπ viπe uËini pristu-

paËnom πiroj javnosti putem medija .

WEB MINISTARSTVA KULTURE

Ministarstvo kulture i ove je godine nastavilo je sa svojom dosadaπnjom praksom u transparentnom

objavljivanju podataka na svojim web stranicama. Brojnost informacija pridonijela je i poveÊanju broja

arhiviranih stranica. Rubrike kao πto su ‘Novosti’ i ‘Ministarstvo kulture u tisku’ zbog iznimne posjeÊenosti

i ove su godine udvostruËile svoj broj dnevnih vijesti.


U razdoblju od 1.1.2009. do 30.11.2009. stranice su bile posjeÊene ukupno:1,431,694 puta, mjeseËno stran-

ice posjeti 120 000 posjetitelja, u prosjeku jedan posjetitelj pregleda 4.29 stranica te na stranicama provede

oko 2,5 min u prosjeku.

Pregled posjeÊenosti web stranica po zemljama

145

Statistika posjeta stranicama Ministarstva kulture po mjesecima (od 1.sijeËnja do 30. studenog 2009.

godine):

Pregled posjeÊenosti stranica po mjesecima u 2009. g.


146

UËestalost posjeta po osobij


147

NOVINARI KOJI SU PRATILI RAD MINISTARSTVA KULTURE

BeluæiÊ, Tihana - Radio 101

BenaziÊ, Kornelija - HRT

Bujan, Marina - Hina

Buzov, Æeljko - OTV

Celebrini TevπiÊ, Silva - Hrvatski radio

Ciglar, Æelimir - VeËernji list

CigleneËki, Draæen - Novi list

CuraÊ, Marko - Hina

»adeæ, Tomislav - Jutarnji list

Derk, Denis - VeËernji list

DevËiÊ, Tanja - Hrvatski radio

Domazet, Nina - Business Hr

Domlja, Zlatko - Hrvatski radio

DæebiÊ, Branka - Vjesnik

Erceg, Lenka - Trogirski list

Galjan, Martina - Otvoreni radio

GaπparoviÊ, Lidija - HRT

Goleπ, Alemka - Slobodna Dalmacija

Grbin, Anamarija - HINA

Haller, Ivona - HRT

HrgoviÊ, Maja - Novi list

llinËiÊ. Draæen - HRT

Jandraπek, Tin - OTV

JendriÊ, Dorotea - VeËernji list

Jindra, Jelena - Globus; Pola ure kultu

JurkoviÊ, Mira - Vjesnik

Kalle, Martina - Vjesnik


148

KeæiÊ, Lina - HRT

Kirin, Ana - Nacional

KonjeviÊ, Alen - Radio Martin

LauπiÊ, Vesna - Slobodna Dalmacija

MatasoviÊ, Trpimir - Radio 101

MandiÊ - MuπÊet, Jelena - Vjesnik

MandiÊ, Davor - Novi list

MilinoviÊ, Marijana - Media Servis

MesariÊ, Vid - Hrvatski radio

Munjin, Bojan - Feral Tribune

NeziroviÊ, Vanja - Jutarnji list

Obad, Orlanda - Jutarnji list

Oster, Naco - HRT

OstoviÊ, Gordana - Hrvatski radio

OæegoviÊ, Nina - Nacional

PaliÊ, Mislava - Hrvatski KatoliËki Radio

PandæiÊ, Marija - Hrvatski KatoliËki Radio

Pavliπa, Mija - T-portal

PavlekoviÊ, Nikolina - Javno.hr

Paæin, Vesna - Slobodna Dalmacija

PetrovËiÊ, Gordana, Vjesnik

Piteπa, Adriana - Jutarnji list

PlaniniÊ, Marija ∑ Plavi Radio

Prodan, Goran - Glas Istre

Raos, Tanja - Glas Hrvatske

RuæiÊ, Igor - Radio 101

Sever, Maja - HRT

©imunoviÊ, Ruæica - Hrvatski radio

Smoljak, Petra - VeËernji list

©piranec, Lidija - HRT

SrziÊ, Ante - T-portal

©triga, Nika - Vijenac


149

SumiÊ, Tea - Slobodna Dalmacija

©urina, Maja - Radio 101

TrajkoviÊ Sergej - Jutarnji list

Tenæera, Marina - Vjesnik

TodoriÊ, Ana - Hina

Turalija, Zrinka - HRT

Varenica, Katarina - Hrvatski KatoliËki Radio

VidaËkoviÊ, Zlatko - Vijenac, Vjesnik

Vrkljan, Alina - Radio Sljeme

VrljeviÊ, –ura - ©ibenski list

VujoviÊ, Olga - HR Radio Sljeme

Zec, Miroslav - Novi list

ZorËec, Zrinka - Vjesnik

Zurak, Dubravka - Radio Zadar

Æugec ∑ PaviËiÊ, Mirjana - HRT

- i m n o g i d r u g i


MEDIJI KOJI SU PRATILI RAD MINISTARSTVA KULTURE

24 sata,

Arena

Bussiness.hr

DubrovaËki list

Feral Tribune

Fokus

Glas Istre

Glas koncila

Glas Slavonije

Globus

Gloria

Hrvatski radio

H-Alter.hr

Hrvatska televizija

Hrvatski KatoliËki Radio

Indeks.hr

Javno.hr

Jutarnji list,

Kapital

Livingstone

La voce del popolo

Media Servis

Medijska mreæa

Nacional

Narodni radio

NET

Nov@ Tv

150


151

Novi listopad

Novosti

Otvoreni radio

OTV

Plavi Radio

Poslovni dnevnik

Privredni vjesnik

Radio 101

Radio Cibona

Radio Jadranka Mali Loπinj

Radio Martin

Radio Mreænica

Radio Sljeme

Radio Student

Radio Zagreb 1. program



RTL Televizija

Sensa

Slobodna Dalmacija

T-portal

Tena

VeËernji listopad Vjesnik

Vijenac

Vjesnik

Zamir.net

Zadarski list

ZagrebaËki radio

Zarez


152

PROJEKT CULTURENET CROATIA

DvojeziËni portal Culturenet.hr teæi objediniti raspoloæive informacijske resurse o hrvatskoj kulturi

(organizacijama, udruæenjima, institucijama, projektima, inicijativama, umjetnicima itd.), potaknuti na

njihovu razradu i omoguÊiti kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu pronau informacije koje ih

zanimaju i partnere za svoje projekte.

Culturenet servis oslanja se na input korisnika koji je dostupan kroz web stranicu, e-mailing liste (daily

newsletter na hrvatskom izdanju, dvotjedni newsletter na engleskom) te RSS feed. Sastoji se od 6

segmenata: Infoservis; Katalog; Korisno; Kultura u slici; Manifestacije; Panorama.

Hrvatski daily newsletter korisnike na dnevnoj razini informira o izloæbama, plesnim i kazaliπnim

produkcijama, umjetniËkim dogaanjima, koncertima, filmskim projekcijama, kulturnim druæenjima,

promocijama knjiga, predavanjima i sl.

Engleski newsletter fokusira se na nove sadræaje, predstavljajuÊi izbor objavljenih tema koje su

ekskluzivne najave iz umjetniËke i kulturne sfere. Newsletter stvara digitalni informacijski prostor gdje

umjetnici i kulturni struËnjaci mogu pronaÊi relevantne obavijesti o hrvatskoj kulturi u inozemstvu.

Portal umjetnicima i kulturnim djelatnicima pruæa izvor informacija o stipendijama, natjeËajima,

konferencijama, rezidencijalnim programima, πkolovanju, audicijama, financiranjima putem fondacija

(baza podataka i savjeti) i programa Kulturne kontaktne toËke Hrvatska.

Projekt se bazira na infrastrukturi za pronalaæenje kulturnih sadræaja na internetu, a kombinacija je

statiËne, strukturalne informacije i dinamiËkog komunikacijskog sustava.

Culturenet je bio poligon za testiranje novih tehnoloπkih moguÊnosti i primjer prve implementacije

najnovijeg MS Content management software-a u Hrvatskoj.

Teænja portala je objediniti sve kulturne resurse u Hrvatskoj, dræavne i privatne, profitne i neprofitne,

mainstream i alternativne.

Portal je u protekloj godini realiziran i unaprijeen prema najnovijim tehnoloπkim i Internet standardima

web 2.0.

Culturenet.hr je uvrπten meu deset najboljih web stranica u 2009. godini, u kategoriji ‘Znanost,

obrazovanje, kultura’. To je treÊe VIDI Web Top 100 priznanje ovom portalu u posljednjih osam godina.


153

Kulturna vijeÊa


154

KULTURNA VIJEΔA

Pri Ministarstvu kulture za pojedina se podruËja umjetniËkog i kulturnog stvaralaπtva osnivaju kulturna

vijeÊa, za Ëije Ëlanove ministar kulture imenuje kulturne djelatnike i umjetnike koji svojim iskustvom, sa-

vjetima i prijedlozima pridonose realizaciji ciljeva kulturne politike te predlaæu mjere za njezino

provoenje. Zakonom o kulturnim vijeÊima osnivaju se: kulturno vijeÊe za glazbu i glazbeno-scenske

umjetnosti, dramske umjetnosti, film i kinematografiju, knjigu i nakladniπtvo, likovne umjetnosti, nove

medijske kulture i meunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije. Uz navedena vijeÊa, posebnim

se zakonima osnivaju: Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra, Hrvatsko muzejsko vijeÊe, Hrvatsko knjiæniËno

vijeÊe i Hrvatsko arhivsko vijeÊe.

Kulturno vijeÊe za meunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije

Predsjednica:

Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica

»lanovi:

Snjeæana AbramoviÊ MilkoviÊ, umjetniËka voditeljica ZagrebaËkog plesnog ansambla

Zlatko Tanodi, redoviti profesor na MuziËkoj akademiji SveuËiliπta u Zagrebu

Peruπko BogdaniÊ, redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti SveuËiliπta u Zagrebu

Sanja NikËeviÊ, izvanredni profesor na UmjetniËkoj akademiji SveuËiliπta u Osijeku


155

Kulturno vijeÊe za dramske umjetnosti

Predsjednik

Æelimir MesariÊ, redatelj, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

»lanovi:

Nada Abrus, dramska umjetnica, Dramsko kazaliπte ‘’Gavella’’, Zagreb

Goran GrgiÊ, dramski umjetnik, predsjednik Hrvatskog druπtva dramskih umjetnika, Zagreb

Dinka JeriËeviÊ, scenografkinja, Zagreb

Joπko ©evo, dramski umjetnik, pedagog, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

Kulturno vijeÊe za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti

Predsjednica:

Jagoda MartinËeviÊ, muzikologinja, Zagreb

»lanovi:

Ivo LipanoviÊ, dirigent, Zagreb

Ksenija Zec, koreografkinja i pedagog, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

Kreπimir SeletkoviÊ, skladatelj i pedagog, MuziËka akademija u Zagrebu

Igor Savin, skladatelj i pijanist, Zagreb


156

Kulturno vijeÊe za knjigu i nakladniπtvo

Predsjednik:

Tonko MaroeviÊ, Zagreb

»lanovi:

Stipe Botica, profesor na Odsjeku za kroatistiku, Filozofski fakultet, Zagreb

Andrea Zlatar VioliÊ, profesorica na Odsjeku za komparativnu knjiæevnost, Filozofski fakultet, Zagreb

Borben VladoviÊ, knjiæevnik, predsjednik Druπtva hrvatskih knjiæevnika, Zagreb

Mira ©vob, Gradska knjiænica, Zagreb

Kulturno vijeÊe za likovne umjetnosti

Predsjednica:

Mikica MaπtroviÊ, voditeljica GrafiËke zbirke Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice, Zagreb

»lanovi:

Tomislav Buntak, Centar za kulturu i informacija Maksimir, Zagreb

Dalibor JelaviÊ, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb

Margarita Sveπtarov ©imat, Kabinet grafike, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

Josip Zanki, Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika, Zagreb


157

Kulturno vijeÊe za nove medijske kulture

Predsjednik:

Branko Franceschi, Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika Zagreb, Zagreb

»lanovi:

Saπa BoæiÊ, Kombinirane operacije, Zagreb

Teodor Celakoski, Multimedijalni institut, Zagreb

Marin LukanoviÊ, Udruga Filmaktiv, Rijeka

Tihomir Milovac, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe

Predsjednica:

Davorka BastiÊ, Knjiænice grada Zagreba

»lanovi:

Jelka Petrak, Srediπnja medicinska knjiænica, Medicinski fakultet, Zagreb

Mira Zovko, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb

Kata IviÊ, SveuËiliπte Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek

Zdenka Sviben, Knjiænice grada Zagreba

Bruno DobriÊ, SveuËiliπna knjiænica u Puli, Voditelj MornariËke knjiænice SveuËiliπne knjiænice, Pula

Tamara Krajna, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Knjiænica Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb


158

Hrvatsko muzejsko vijeÊe

Predsjednik:

Vinko IviÊ, Muzej grada Zagreba, Zagreb

»lanovi:

Zrinka BuljeviÊ, Arheoloπki muzej Split, Split

Davor FulanoviÊ, TehniËki muzej, Zagreb

Goranka Horjan, Muzeji Hrvatskoga zagorja, Gornja Stubica

Dubravka OsreËki JakeliÊ, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Ankica PandæiÊ, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Æarka VujiÊ, Filozofski fakultet sveuËiliπta u Zagrebu, Zagreb

Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra

Predsjednik:

Ferdinand Meder, prof., ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Zagreb

»lanovi:

Stjepan ΔosiÊ, ravnatelj Hrvatskoga dræavnog arhiva, Zagreb

Vinko IviÊ, predsjednik Hrvatskoga muzejskog vijeÊa, Zagreba

Zvonko BojËiÊ, ravnatelj Arheoloπkog muzeja, Osijek

Tihomil MaπtroviÊ, glavni ravnatelj Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice, Zagreb

Andro KrstuloviÊ Opara, ravnatelj Muzeja Ivana MeπtroviÊa, Split

Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb

Draæen Posavec, Zagreb

Branko Silain, Zagreb


159

Hrvatsko arhivsko vijeÊe

Predsjednik:

Jozo IvanoviÊ, pomoÊnik ravnatelja Hrvatskoga dræavnog arhiva, Zagreb

»lanovi:

Branko Kaleb, naËelnik Odjela za arhivsku djelatnost Uprave za arhivsku djelatnost i arheoloπku baπtinu

Ministarstva kulture RH, Zagreb

Stjepan ΔosiÊ, ravnatelj Hrvatskog dræavnog arhiva, Zagreb

Marjan KatuπiÊ, naËelnik Srediπnjeg vojnog arhiva, Ministarstvo obrane RH, Zagreb

Arijana Blaæek, naËelnica odjela kadrovskih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH, Zagreb

Erna Perak, voditeljica Odjela za opÊe i tehniËke poslove, Ministarstvo vanjskih poslova i

europskih integracija RH, Zagreb

Renata Sokolaj, naËelnica Sektora za pravne poslove i ljudske resurse, Ministarstvo pravosua RH, Zagreb

Branka PaviËiÊ, naËelnica Odjela upravne inspekcije, Ministarstvo uprave RH, Zagreb

Æeljko ÆuljeviÊ, naËelnik Odjela za uredske poslove u Tajniπtvu Ministarstva, Ministarstvo unutarnjih

poslova RH, Zagreb

Stjepan Razum, arhivist zagrebaËke nadbiskupije, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb

Deana KovaËec, predsjednica HAD-a, Zagreb

StruËno povjerenstvo za kulturno-umjetniËki amaterizam

Predsjednik:

Josip Forjan, Posudionica i radionica narodnih noπnji, Zagreb

»lanovi:

Naila CeribaπiÊ, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Slavica Moslavac, prof., Kutina

Silvio Braica, Split

Tvrtko Zebec, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb


REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO KULTURE

2009.

Nakladnik

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Za nakladnika

Boæo BiπkupiÊ, ministar

Urednici

Nina Obuljen

Zoran ©ikiÊ

Grau prikupili i uredili

Sanja Markuπev-JelaËiÊ

Boris JuriniÊ

Lektura

Nada KresojeviÊ-Glas

Fotografije

Fotoarhiva Ministarstva kulture Republike Hrvatske

GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak

Art Design ©iπko, Zagreb

Naklada

100

ISSN 1845-4054

Zagreb, prosinac 2009.


Documents

2009 - gov.hr