prev
next
out of 63

2011 12 12 OSL.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    1/63

    DANAS PRILOG

    Ministar Ahmetovi}na sesiji Kruga 99

    REVIZIJA: U~inci od jula do septembra 2011.

    OSLOBO\ENJEPONEDJELJAK 12. 12. 2011. Godina LXVIII Broj 23.341Cijena: 1 KM/6 KN

    BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www .os lob odj enj e.b a

    Mirni protest Podrinjki u Tuzli

    Trebaju li majke same

    tra`iti grobnice?

    Foto:A.

    [E]KANOVI]

    4. strana

    ORGANIZOVANIKRIMINAL

    NAJVE]APRIJETNJA

    3. strana

    Na kontrolu boraca

    potro{eno1.180.000 KM6-7. strana

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    2/63

    OSLOBO\ENJEponedjeljak,12.decembar/prosinac 2011.2

    U @I@I

    Srpska demokratska stranka op-tu ila je ju~er aktuelnu vlast da je po-tro{ila novac od privatizacije Tele-koma RS-a, a da nije rije{ila problemneodr`ivog penzionog sistema i dajo{ uz to donosi i novi zakon potpu-no nepovoljan za penzionere, javilaje Fena.

    ^lan banjalu~kog Predsjedni{tvaSDS-a Bojan Savi} potvrdio je da tastranka ne podr`ava novi zakon o PIOkako ga je koncipirala Vlada te naj-avljuje amandmansko djelovanje to-kom naredne rasprave u Narodnoj

    skup{tini RS-a.Ne mo`e se mnogo popraviti polo`aj penzionera u RS-u dok god se vodi ovakva politika nepostojanja pravnedr`ave, gdje se kroz stalne promjene propisa i pove}anjedoprinosa onemogu}ava dolazak stranih investicije, abez toga nema novog zaposlenja, ka`e Savi}.

    Podsje}a da je odnos radnika i penzionera u RS-u izje-dna~en, tako da se problem penzionog sistema mo`e ri-

    je{iti jedino kroz pove}anje zaposlenosti i nova ulaganja.Me|utim, stranih investicija je u RS-u sada manje ne-

    go u Albaniji, koju smo nekada izdvajali kao lo{ primjer,upozorio je Savi} na pres-konferenciji u Banjoj Luci.

    On je u ime SDS-a predlo`io i na~ine kako da se osi-guraju izvorna sredstva za finansiranje socijalnougro`enih kategorija u najve}em gradu RS-a.

    SDS UPOZORAVA

    VIJES

    TI

    SDA ju~er je najo{trije osudilaizjave predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH Nikole [piri}a injegove krajnje neprihvatljive,pau{alne i uvredljive tvrdnjeupu}eneBo{njacima-muslimani-ma BiH. [piri}umorabitijasno danjegova tzv. upozorenjane}e bi-tiprihva}ena od ozbiljnih i respe-ktabilnihanaliti~ara, predstavni-ka akademskih zajednica i poli-ti~ara, ka`e se u saop}enju SDA.

    Savjetnikpredsjednika SDA Su-lejmana Tihi}a za odnose sa ja-

    vno{}uErdalSelmanovi}izjavio jeza Oslobo|enje da bi se [piri}, za-pravo, trebao pozabaviti usvaja-njem bud eta institucija BiH za2012, kao i, na`alost, kontinuira-nimpoku{ajima i transformacijomRS-a u isklju~ivosrpski entitet.

    Evropski narodNiko iz FBiH i iz dr`ave ne

    pretvaravjerskeslave u zvani~nedaneinstitucija u zakonodavnimi izvr{nim organima. Nismo mi tikoji posve}uju odre|eneprosto-

    rezakonodavne i izvr{nevlastiin-stitucija BiH, a tako|er nismo niti koji podr avaju i odobravajuis-ticanje vjerskihobilje`ja u {kola-ma i drugim javnim mjestima,odnosnodrugimjavnim institu-cijama, kazao je Selmanovi}.

    SDA navodi da je [piri} svjes-tan ~injenice da Bo{njaci-mu-slimani BiH nikadanisuba{tini-litradicijeekstremnogtuma~enjai prakticiranjaislama, kao i da seradi o autohtonom evropskomnarodu u ~iju bit su utkanevrije-dnostisu ivota, po{tivanjadrugogi druk~ijeg i izgradnjedru{tvenihi moralnih vrijednosti u multie-tni~koj i multikulturalnoj`ivotnoj

    sredini.Stoga je jasno da je [piri}evje-

    dini cilj ubiranje jeftinih poli-ti~kih poena (pogotovu kada su

    ovakveporuke izre~ene u Bijelji-ni ili nekom drugom dijelu enti-teta RS, u kojoj su nad bo{nja~kimstanovni{tvom po~injeni najsvi-repijizlo~ini koji su se u Evropido-godili nakon Drugog svjetskograta, uklju~uju}i i genocid!). De-mografska struktura stanovni{-tva BiH obavezuje SDA da kon-stantno i upornotraga za rje{enji-ma prihvatljivim za sve narode igra|anekakobismozajednogra-

    dilidomovinu svih nas i ure|iva-lipoliti~ke i dru{tvene tokove pomjeri svih bh. stanovnika. Ta-ko|er nagla{avamo da domina-cijanije u duhuna{evjere, kao {tonije u duhu vi{estoljetnog zaje-dni~kog `ivota na ovimprostori-ma, stoji, uz ostalo,u saop}enju.

    TransformacijaSDA je upozorila na zabrinja-

    vaju}e~injenicepoimanja i tran-sformacije manjeg bh. entiteta uisklju~ivosrpski entitet BiH, iako

    je to u potpunoj suprotnosti i saUstavom BiH i Ustavom RS-a, teda je u ime i pod krinkomza{titetih vjerskih obilje`ja i svetkovina

    po~injengenocid nad nesrpskimstanovni{tvom u entitetu RS, {to

    je potvr|eno i presudama Ha-{kog suda. Dl. O.

    SDA odgovorila [piri}u

    Pozabavite se

    BUD@ETOM[piri}u mora biti jasno da njegova tzv.upozorenja ne}e biti prihva}ena od ozbiljnihi respektabilnih analiti~ara, ka`u u SDA

    Niko a [pi i} Jef ini poeni

    Opstrukcije iz RS-aSDA je iznena|ena izjavamaposlanika u Evropskom parla-

    mentu i stalnogizvje{ta~a za BiH Doris Pack i njenimpoku{a-jem relativiziranjanapadaMiloradaDodika i predstavnika RS-a na dr`avuBiH.

    Izvje{ta~a za BiH moramopodsjetiti da je usvajanjezakonskihrje{enja iz evropskog paketa u Parlamentarnoj skup{tini BiH vi-{e od 300 putazaustavljeno, isklju~ivoupotrebomentitetskogve-ta od predstavnika politi~kih stranka iz RS-a. Predstavnici FBiHsu uvijekpokazali slo`nost i glasali su ZA usvajanjeneophodnihzakonskih rje{enja Zakon o sistemu dr`avne pomo}i, Zakon opopisustanovni{tva, implementacijapresudeSejdi}-Finci i mno-gidrugi. Nepobitna je ~injenica da je FBiH po ure|enjukomple-ksniji entitet, ali istotako je i potpunaneistina da ona predstav-ljako~nicu BiH na njenomputu ka punopravnom~lanstvu u EUi NATO-u. Do sada su predstavniciFBiHuvijekjedinstvenonas-tupali i glasali za zakonskarje{enja iz evropskemapepute. Jedi-neopstrukcije su dolazile i dolaze iz RS-a, saop}eno je iz SDA.

    SDP je ju~erizrazioveliko iz-nena|enje i ~u|enje nakon su-

    botnjih izjava evropske parla-mentarke i izvjestiteljice za BiHDoris Pack, iznesenih na skupuu BanjojLuci o nedavnom sas-tanku u Italiji, kojima je poku{a-la relativizirati Dodikov nasrtajna pravni poredakBosne i Her-cegovine, te u kojoj se posrednodotakla tzv. kiparskog scenarijaza Bosnu i Hercegovinu.

    Neta~na izjavaUmjesto da osudi ratnohu-

    {ka~keizjaveMiloradaDodikaiz-nesene pred nekoliko desetinapredstavnikame|unarodnezaje-dnice u Italiji, Pack iznosineisti-nu da je on zapravo samo tra io

    savjet i smjernice {ta je to {to RSmora da uradi na putu ka EU. Akoona njegovzahtjev za ukidanjemSuda i Tu`ila{tva BiH, odlazakOHR-a, ukidanje Vojske BiH, aonda i kona~ no z ahtjev zauvo|enjem u ustav mehanizmaza podjelu dr`ave i same prego-

    vore o tome, smatrasmjernicamaza put RS-a prema EU, ondamo`emo konstatovati da,na`alost, od njenogbudu}egan-ga`mana u BiH ne}emo imatinikakvekoristi, ~ak naprotiv. Zbogtoga joj na eventualnotakvoman-

    ga`manu unaprijedtrebazahva-liti i zamoliti je da ga vi{e ne ~ini.

    Politi~ki neodmjerena i ne-dobronamjerna, ali prije sveganeta~na izjava, u kojoj tvrdi daFBiH nije posve}ena putu ka~lanstvu u EU, u mjeri u kojoj je

    RS, predstavljaelementarnone-razumijevanje situacije u dr`aviza koju je zadu`ena kao izvjes-tilac, ali i otvoreno svrstavanje nastranu propagande koja `eli dapredstavi kako je "problem uFBiH", kako bi se na taj na~inskrenula pa`nja sa ekonomskihi socijalnihproblema u RS-u, alii skinula sa sebeodgovornost zatrenutnu politi~ku krizu u BiH.

    I Doris Pack i svi sli~ni njojtre-ba da znaju da nemaapsolutnoni-kakve{anse za uvo|enje tzv. kipar-

    skogmodela u BiH na na~in da en-titeti zasebno pristupaju EU iliimajuzaseban EU put. SDP nika-dane}epristati na ugro`avanjesu-

    vereniteta Bosne i Hercegovine.Ipak, i poredtoga, ona morazna-ti da ovakvim, svjesnim zatvara-njem o~iju pred politikama kojeprijetedestabilizaciji BiH, preuzi-ma dobar dio odgovornosti zaposljedicetakvih politika.

    ^ovjek u fokusuMi smo sigurni da SDP, kao

    multietni~ka stranka i pobje-dnik izbora u BiH, predstavljaprepreku za protivnik e zaje-dni~kih, multietni~kih dru{tavakoji smatraju da je razli~itostslabost i time sebe opet svrsta-

    vaju na pogre{nu stranu histo-rije. Upravo nam oni daju naj-

    ve}u snagu da nastavimo saborbom za izgradnju dru{tva

    jednakih prilika i {ansi za sve,dru{tva u ~ijem fokusu je obi~an~ovjek, bez obzirakojoj etni~kojili vjerskoj grupi pripada i u ko-

    jem dijeluBosne i Hercegovine`ivi, saop}eno je iz SDP-a.

    SDP poru~io Doris Pack

    Kiparski model

    ne}e pro}iUmjesto da osudiratnohu{ka~keDodikove izjave uItaliji, Pack iznosineistinu da je onzapravo samo tra`iosavjet i smjernice {ta

    je to {to RS mora dauradi na putu ka EU

    SUVERENITETSDP nikada ne}epristati naugro`avanjesuvereniteta Bosne iHercegovine

    Do is Pack Po i i~ki neodmje eno

    Potro{en novac, problemi ostali

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    3/63

    U @I@IOSLOBO\ENJE ponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011. 3

    DORIS PACK BANJA LUKA D@ERARD SELMAN SARAJEVO

    Nisam hvalila RSEvropska parlamentarka i izvjestiteljica za BiH Do-

    ris Pack demantovala je ju~er medijske napise da

    je hvalila Republiku Srpsku, a kudila Federaciju BiH,

    javila je Fena. Ponekad se pitam {ta ovi ljudi me-

    ni rade. Moram da ka`em da sam oklijevala i da da-

    nas ponovo stanem pred medije, rekla je ju~er Pack

    reagiraju}i na natpise u pojedinim medijima. Stoga

    je ponovila da je samo rekla da je sre}om, RS stru-

    kturiran druga~ije od FBiH, a taj bh. entitet se ne

    mo`e kriviti za strukturu koju ima i koja je uspos-

    tavljena u Washingtonu. Neki problemi, dodala je,

    nastaju i zbog problemati~ne strukture BiH.

    Saradnja sa Crnom GoromPredsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske

    Igor Radoji~i} podsjetio je u ju~era{njem razgovoru

    sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Du{kom Mar-

    kovi}em na dogovor o zajedni~koj sjednici vlada dvi-

    je republike na kojoj bi se razmotrili prioritetni infra-

    strukturni i projekti u energetici, prenijela je Srna.

    Sagovornici su konstatovali da je izme|u Srpske

    i Crne Gore mogu}e razmjenjivati dalja iskustva u

    oblasti evropskih integracija, jer je RS ve} u{ao u

    strukturalni dijalog o reformi pravosu|a, {to je pi-

    tanje koje stoji pred Crnom Gorom u daljem putu ka

    EU, saop{teno je iz Radoji~i}evog kabineta.

    Neefikasno pravosu|eMinistar pravde Republike Srpske D`erard Sel-

    man izjavio je ju~er da su Sud i Tu`ila{tvo BiH osno-

    vni generator kr{enja ljudskih prava u BiH i da je

    neefikasnost bh. pravosu|a posljedica i neefika-

    snosti Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta, javi-

    la je Srna.

    Selman je na me|unarodnoj konferenciji o ljudskim

    pravima u BiH rekao da je reforma pravosu|a, ko-

    ja je pod okriljem me|unarodne zajednice po~ela

    2000, ra|ena bez adekvatne pripreme i da je rezul-

    tirala neefikasnim pravnim lijekovima u neefikasnim

    institucijama i odsustvom prava na pravi~no su|enje.

    Dvodnevni sastanak PIC-aUpravni odbor Vije}a za provedbu mira (PIC) da-

    nas po~inje svoj dvodnevni sastanak u Sarajevu. UO

    PIC-a }e razmotriti glavne izazove sa kojima se Bo-

    sna i Hercegovina suo~ava, uklju~uju}i neformira-

    nje novog Vije}a ministara, neusvajanje bud`eta dr`a-

    vnih institucija i pitanje fiskalne stabilnosti, te za-

    stoje u provedbi odluke Ustavnog suda BiH o Sta-

    tutu Grada Mostara.

    Kako je najavljeno iz OHR-a, politi~ki direktori }e

    razmotriti i prepreke koje stoje na putu implemen-

    tacije Dejtonskog mirovnog sporazuma i napretka

    u realizaciji programa 5+2, prenijela je Fena.

    Sigurnosniizazovi u Bosnii Hercegovinipovezani susa globalnim, regionalnimi unutra{njim prilikama,

    kazao je ministarsigurnosti BiHSadik Ahmetovi} na ju~era{njojredovnoj sesiji Asocijacije neza-visnih intelektualaca Krug 99.

    On je rekao da je najve}i glo-balni izazov prijetnja sigurnostiod terorizma i da po tom pitanjuMinistarstvo sigurnosti BiH, za-jedno sa partnerima u regionu isvijetu, preduzima sve aktivnos-ti da bi se ova oblast uredila nanajboljimogu}ina~in, kako unu-tar BiH tako i u svim zemljama

    koje djeluju u sklopu alijanse zaborbu i prevenciju protivterori-zma. Naglasak je stavio na pita-nje o rganizovanog kriminala,koji je jedna od najve}ihprijetnjiu regionu.

    Ispred politike

    - Bruxelles je odgodio nekepristupne pregovore i datumepristupnih pregovora za nekezemlje u okru`enju. Jedan odosnovnih razloga je organizova-ni kriminal. Mi, kao ni zemlje uokru`enju, nismopo{te|eni to-ga. Najbolji na~in da pobolj{amoborbu protivorganizovanogkri-minalajesteregionalnasaradnja,

    mislim da smo posljednjih godi-nanapravili ogromannapredak,koji jo{ nije dovoljan, ali samuvjeren da on ide puno vi{e is-pred politi~kihodnosa u zemlja-ma regije, rekao je Ahmetovi}.

    Prema rije~ ima SulejmanaRed`i}a, predsjednika Kruga99,politi~ke vo|e u BiH moraju vla-stite i interese stranakapodredi-tiinteresima gra|ana i kona~noformiratiinstitucije vlasti na dr`a-vnom nivou. Zbogneformiranjavlasti, BiH je ve} izgubila mnogoi mnogo gubi svakodnevno.

    - Nepostojanje organizovane

    vlasti na demokratskim princi-pima, nakonposljednjihizbora,u zna~ajnoj mjeri destabiliziraBiH u svim njenimsegmentima.BiH trebapropatriotskiorijenti-sane snagekoje }e raditi na rein-tegraciji razorenog i raslojenogbosanskohercegova~kog dru{-tva, snagekoje }e graditi me|uso-bno gra|anskopovjerenje i insti-tucije sistema koje }e ekasnijeraditi na integraciji BiH ume|unarodnekoordinate, a na-ro~ito pristupanje NATO-snaga-ma, rekao je Red`i}.

    Jedan od u~esnika sesije prof.

    dr. ]azim Sadikovi}rekao je da jepitanje dr`avne sigurnostiveomava`no. U ovom trenutku sve ze-mlje u Evropi, koje imaju normal-nu dr`avu i pravi ustav, za razli-ku od BiH, posve}uju velikupa`nju upravo tom pitanju.

    Ugro`en sistem

    - Dr`avna sigurnost zna~i, pri-je svega, sigurnost same dr`ave,konzistentnostnjenihinstitucija,konzistentnost njene organiza-cije i funkcioniranje. To zna~i, si-gurnostteritorijalnog integriteta

    dr`ave, sigurnost gra|ana i sigur-

    nost elementarnihpoliti~kih, de-mokratskihinstitucija te dr`ave.Dakle, obuhvata cjelinudru{tvai cjelinu politi~kih i demokrat-skih struktura. Mislim da bi uBiH trebaloposebnupa`njupo-svetiti p itanju dr`avne sigur-nosti, s obzirom na to da suekonomija i dru{tvo u krizi, a miznamo da tamo gdje se javljaekonomskakriza i sama dr`ava

    je u krizi, {to ugro`ava cjeloku-pan demokratski sistem, ista-kao je prof. Sadikovi}.

    D. MOCNAJ

    Ministar

    Ahmetovi}

    na sesiji

    Kruga 99

    Organizovani kriminal

    najve}a prijetnjaBruxelles je odgodio pristupne pregovore i datume pristupnihpregovora za odre|ene zemlje u okru`enju. Jedan od osnovnihrazloga je organizovani kriminal, upozorio je ministar sigurnosti BiH

    U~esnici ju~era{njeg skupa Fo o: D ]UMUROVI]

    Vije}e ministaraprioritet

    Ministar Ahmetovi}sma-tra da BiH ima unutra{njeprobleme, Ustavkoji je ne-funkcionalan i koji se direk-tno odra ava na organiza-ciju sigurnosti, kao i ne-

    ure|en sigurnosnisistem uBiH. Tim problemima do-dao je i neformiranjeVije}aministara, ekonomske i so-cijalnepote{ko}e, migraci-

    je stanovni{tva te te{kusi-tuaciju u pravosu|u.

    - Nije dobro da ja komen-tiram rad Tu`iteljstva i Su-da, ali ako je ~injenica dabud`et ovih institucija uposljednjihdvije-tri godinenije pove}an niti za jednumarku, onda to izravnouti~e na stanjesigurnosti una{ojzemlji. Naravno da izovog ima izlaz, ali da bismonapravili kvalitetnije poma-

    ke u tom pravcu, mi mora-mo formirati Vije}e minis-tara BiH, moramo izdvaja-ti dovoljno novca i za sud iza tu`ila{tvo i za policijskeagencije. Moram o i matikvalitetnusaradnjuunutarpolicijskihstruktura u BiH,koja }e se pro{irivati na re-giju i sve zemljegdjeeven-tualno ima indicija da BiHtreba imati aktivan pristupu ovom segmentu, zaklju~io

    je Ahmetovi}.

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    4/63

    Ukoliko eksperti iz Instituta zatra`enje nestalih uskoro nepo~nu otvarati masovne grobni-ce u Podrinju, taj posao }e preu-zeti pre`ivjele `rtve genocida,poru~ile su ~lanice Udru`enja@ene Srebrenice sa ju~era{njegmirnog protesta, odr`anog, kaoi svakog 11. u mjesecu, na tu-zlanskim ulicama.

    Sada imamo osam poznatihlokacija o masovnim grobnicamau Podrinju, a oni ni{ta ne podu-zimaju. Znaju i oni za te grobni-ce, ali ni{ta ne rade. Ne znam dali je razlog novac ili neki njihovme|usobni nesporazum, ali mi,porodice `rtava genocida, naj-

    vi{e patimo zbog toga, poru~ila jeHajra ]ati}, predsjednica Udru-`enja @ene Srebrenice, koja jepredvodila kolonu sastavljenuod Podrinjki i njihovih prijatelji-ca iz na{e zemlje i regiona.

    U minskom polju

    ]ati}eva je navela i vlastitiprimjer iz jula ove godine kakobi na najbolji na~in opisala(ne)rad eksperata iz Instituta za

    tra`enje nestalih BiH.Ja sam u{la u minsko polje i

    tra`ila kosti svog sina. Oni to nisuuradili, iako su znali lokaciju. Napovr{ini, {irom Podrinja, imamokosti rtava genocida, ali niko nemari za to. Preostaje li majkamada slijede moj primjer, odnosnoda same po~nemo tra`iti po

    {umama kosti svojih najmilijih.Ukoliko se ne{to uskoro ne pro-mijeni, onda nam samo to osta-

    je, zaklju~ila je ]ati}, isti~u}i dazbog svojih stavova o radu In-stituta za tra`enje nestalih BiHima i odre|enih problema.

    Udru`enja srebreni~kih `enaponovo su me predlo`ila u Sa-

    vjetodavno tijelo Instituta, aliba{ kao i ranijih godina, stigao jeodgovor da treba predlo`iti ne-kog drugog. To je zbog mojih sta-

    vova o njima, smatra predsjed-nica Udru`enja @ene Srebrenice.

    aosje}ajnost

    Zajedno sa Podrinjkama mir-no su protestovale i ~laniceUdru`enja Zlatne ruke iz Ilija{a,te aktivistice srbijanskog Udru-`enja @ene u crnom, koje jepredvodila Sta{a Zajevi}.

    Kada bi politi~ari iz regionaradili zajedno kako radimo mi,onda bi nam svima bilo punobolje, kazala je Zajevi}, osvr}u}ise na dugogodi{nju podr{ku po-drinjskim enama, dodaju}i da}e @ene u crnom i narednih go-dina imati istu misiju.

    Ne}emo prestati da tra`imoodgovornost doma}ih vlasti, ali ime|unarodnu odgovornost, zasve {to se desilo u Srebrenici,istakla je Zajevi}, s kojom su ju~eru Tuzlu do{le aktivistice iz desetgradova Srbije i Crne Gore.

    A. [E]KANOVI]

    DOGA\AJI OSLOBO\ENJEponedjeljak,12.decembar/prosinac 2011.4

    Borislav Stefanovi},{ef pregova a~kog tima Beograda

    DOBAR LO[ ZAO

    IZJAVA DANA

    Ameri~ki ambasador u Bosni i Hercegovini Pa-trick Moon dobitnik je Po~asne povelje Travu-njana za izuzetan doprinos {irenju i podstica-nju borbe za ljudska prava. Odluku o dodjelipriznanja donio je Alternativni klub Trebinje na

    sve~anoj sjednici posve}enoj Me|unarodnomdanu ljudskih prava.

    Atlantska inicijativa, organizacija @ene enamai @enevski centar za civilnu kontrolu oru`anihsnaga DCAF u Sarajevu su promovirali izvje-{taj o rodu i reformi sektora sigurnosti u BiH.Kathrin Quesada iz DCAF-a ka`e da mu{karcii ene imaju razli~it pristup i da je zato va`no dai jedni i drugi budu anga`ovani u tom podru~ju.

    VIJEST U

    BROJU 90doma}instava na podru~ju Zvornika dobilo je kvalitetnije snabdije-vanje strujom.

    Bo`i}ni bazarCaritasBiskupske

    konfe rencije Bi Ho vo g v ikend a je uSamostanu sv. Ante uSarajevu upr ili~iobo`i}nibazarnazvanDobro je ~initi do-bro. Tom prilikom

    Caritas je promovi-rao svoj rad, projektei programekojima sepoma e osobama spotrebama te priku-pljanje sredstava zabudu}ehumane ak-tivnosti.

    Danas bi se pred Vladom FBiH trebao na}i pre-

    dnacrt zakona o radu, kojim je predvi|en ve}istepen socijalne pravde. Resorni federalni mi-nistar Vjekoslav ^amber veli da su unesena svarje{enja iz predlo`enih izmjena i dopuna, a po-jedine odredbe jasnije definisane i usagla{e-ne sa me|unarodnim konvencijama i Socijal-nom poveljom.

    Rukometa{i sarajevske Bosne izgubili su na do-ma}em parketu od skopskog Vardara sa19:32 u SEHA ligi. Ovaj poraz udaljio je Bosnuod ambicije da u regionalnom takmi~enju zau-zme jedno od mjesta pri vrhu.

    RK BOSNA

    VJEKOSLAV ^AMBER

    KATHRIN QUESADA

    PATRICK MOON

    VIJEST U OBJEKTIVU Fo o: Damir ]UMUROVI]

    Srbija ne}e odustati

    od dijaloga sa

    Pri{tinom, jer je to

    jedini na~in da se

    do|e do obostrano

    prihvatljivog re{enja

    za regionalno

    predstavljanje

    Kosova

    i sva

    preostala

    otvorena

    pitanja

    Mirni protest Podrinjki u Tuzli

    Trebaju li majke same

    tra`iti grobnice?Sada imamo osam poznatih lokacija o masovnimgrobnicama u Podrinju, a oni u Institutu za tra`enjenestalih ni{ta ne poduzimaju, kazala je Hajra ]ati}

    I ovog 11 decembra tu`na kolona

    ODGOVORNOSTNe}emo prestati da

    tra`imo odgovornostdoma}ih vlasti,

    ali i me|unarodnuodgovornost, za

    sve {to se desilou Srebrenici,

    istakla je Zajevi}

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    5/63

    Razgovarala: Gordana KATANA

    U Narodnoj skup{tini RS-a,~iji ste poslanik, slijedi usvajanjebud`eta i ekonomske politike zanarednu godinu. Komentari nanacrt ukazivali su da bud`et ni-je ni razvojni ni socijalni i pos-tavlja se pitanje ho}e li mo}i za-dovoljiti zahtjeve brojne armijekorisnika?

    - Ono {to je za PDP osnovnoje-ste da je ekonomska politika, ko-ju je Vladapredstavila za narednugodinu, katastrofalna. Mi smo nato Vladu upozoravali i kada jeusvajana ekonomska politika za2011. Mislimo da ono {to je po-nu|eno ne mo`e ni izblizazado-voljiti ovako projektovan bud et.Podsjeti}u da je Vlada projekto-vala pove}anje stope nezaposle-nosti, a njihovklju~nizadatak, ko-ji su si postavili,bio je o~uvanjepo-stoje}ih i otvaranje novih radnihmjesta. Dinamika izvoza proje-ktovana je za devet posto manje,smanjeni su podsticaji za poljo-privredu, za privredu, ukinuta jestavka subvencija za elektri~nuenergiju socijalno u gro `e negra|ane. Dakle, {to se ti~e PDP-a,ovajbud`etniti je razvojniniti je so-cijalni, ovo je neki bud et koji jeVlada napravila za gra|ane koji,~ini mi se, u RS-u ni ne postoje.

    Pred kolapsom

    Na ~emu se onda zasniva pro-gnoza Vlade RS-a o rastu BDP-a od2, 5 posto u narednoj godini?

    - Mi smo, kada se donosiobud etza ovu godinu i kada je Vladanaj-avila rast BDP-a od 2,5 posto, kaza-li da ta ekonomska politika nemo`e taj rast ostvariti. I sada smou Skup{tini, kada se raspravljalo o

    nacrtu bud`eta za 2012, istopono-vili i kazali da se taj rast ne mo`eos-tvariti, nego se pla{imo da 2012. RSponovo ne u|e u recesiju. Procje-nenajve}ihnansijskihinstitucija,a to su MMF i Svjetska banka, ne

    predvi|aju BiH slijede}egodinerastBDP-a ni jedanposto. Pla{imse da}e ova ekonomskapolitika i ovo {toradiVladaponovo RS dovesti u re-cesiju. A ta novarecesija za RS i BiHzna~ikolaps. Totalnikolaps. VladaRS-a ne mo`e da se sakriva izasvjetskeekonomskekrize. Jeste dasvjetskaekonomskakriza itekakouti~e na BiH,pa tako i na RS, ali po-stavljamopitanje {ta je Vlada~ini-la da preduprijedi mnogenegati-

    vneefekte, da sprije~imnogenepo-trebneinvesticije, rasipanjenovca.

    Vlada je i ono novca{to je bilone-planski tro{ila, gurala u javnu po-tro{nju i krpljenjebud`etskihrupa,umjesto da je ulagala u privredu.

    Tokom2011. samo smo slu{ali o in-vesticijama, a u RS nijeinvestirananijednamarka.PredNarodnomskup{tinom

    na}i}e sei dva sistemskazako-na- onaj o PIO i onajo pravimaboraca, nakojesu iopozicijai so-cijalnipartneri Vlade(sindikat,borci, penzioneriiposlodavci) iz-nijeli niz zamjerki. Da ste namjestuaktuelneVlade, odaklebi-steposegnuliza sredstvimako-jatra e ipenzioneriibora~keka-tegorije? Morajuliborcibitispre-mnidapreuzmuna sebediote-reta ekonomske krize?

    - Svi gra|ani RS-a moraju u ovimte{kim vremenima na svojim

    ple}ima ponijeti dio tereta eko-nomske krize. Ali, ono {to radiVlada RS-a je da najve}itereteko-nomskekrizesvaljuje na le|a bo-raca, ratnihvojnihinvalida, penzi-

    onera, najugro`enijih kategorija. Toje ono {to je osnovna zamjerkaPDP-a. Zato smo i tra`ili da se do-nesumjere{tednje i da se kroznjih

    vidi ko i na koji na~in treba najvi-{e da podneseteretekonomskekri-

    ze. Ne mo`e se govoriti o {tednji iracionalnom tro{enju, a da Vladaistovremeno zagovara izgradnjuaerodroma u Trebinju, na Sokocu,donosiodluku o kupovini dva pu-tni~kaaviona, ~ija je predra~unska

    vrijednost 56 milionadolara, i dane nabrajam dalje. Izbjeglice sudo-slovno masakrirane u bud`etu zanarednugodinu, a Vlada, ponav-ljam, teretkrize`eli da prebaci i nanjih i na borce i na penzionere. Tonikada ne}emoprihvatiti.Kolikosu onda izvjesni so-

    cijalninemiriilijetonemogu}eu RS-u, po{to se ~ini da kodgra|ana nije izgra|ena svijestdasuiprotestividostvarivanja

    prava?- Socijalni nemiri su mogu}i.Ali, htio bih napraviti digresiju.Ono {to se sadadoga|a u ~itavomsvijetu od Gr~ke, Italije, [panije,Portugala do SAD-a, kao najve}esvjetskeekonomskesile,mi vidimoda ljudisvoje pravotra`e na ulica-ma i na protestima. I to je demo-kratija. Ne pozivam na takvuvrstubunta i to je posljednjikorak kojitreba da se napravi, i kada ulicapo~ne da rje{ava probleme, ondato nijedobro. Ali, pla{im se da Vla-da RS-a sve {to radi,i koje poteze

    vu~e, sama sebi plete om~u okovrata i vodigra|ane da iza|u na uli-cu. A kada ulica po~ne da rje{ava

    stvari, onda to nije dobro. A kadaje u pitanju ovaj socijalni aspekt,mislim da su gra|ani RS-a ubije-ni u glavu i da zato u javnosti nemo`emo da osjetimo taj bunt, ali

    mo`emo da osjetimo u pozadinida klju~a u ljudima. Svjedoci smosvakodnevnih samoubistava. To jesve odrazstanjaobi~nog ~ovjeka.I ja se pla{im problema u tomsmislu da taj bunt koji tinja u lju-dima mora kad-tad da eskalira, ato ne}e bitidobro.

    Skretanje pa nje

    Da li onda plasiranjem novihpri~a o ugro`enosti RS-a, ovaj putje to navodna eskalacija veha-bijskog pokreta, zazivanje sece-sije i nezavisnosti RS-a, vlast po-ku{ava pa`nju javnosti skrenutis realnih problema?

    - Jeste. Ova nacionalna, rekao bihnacionalisti~ka retorika, uvijek setempira u trenucima kada eko-

    nomska kriza `estoko zaprijeti,kadase skaleamplitudepove}aju,odmahsutradan imate nacional-nu ili nacionalisti~kupri~upobje-dnika na pro{limizborima. Njimani ne odgovara formiranje Vije}aministara,ne odgovaraim uspos-tavljanjevlasti na nivou BiH, ne od-govara im da normalno po~nu dafunkcioni{u institucije, jer se oninajbolje snalaze u toj nacionalis-ti~koj retorici. Vlast nema odgo-

    vora na klju~neekonomske i soci-jalne probleme, na ~injenicu danam ljudi doslovno krepavaju naulicama, a ~im nema odgovorana takva pitanja oni se pozabavenacionalnimpri~ama koje zavadenarod, a sa zava|enim narodomnajlak{e se manipuli{ete.

    INTERVJUOSLOBO\ENJE ponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011. 5

    Udruge pro istekle iz Domo-vinskog rata HVO op}ine Vitezju~er su, zajedno s predstavnici-ma HDZ-a BiH i HDZ-a 1990,obilje`ile 12. obljetnicusmrtiFra-nje Tu|mana. "S du`nim po{to-

    vanjem i pijetetom se sje}amo pr-vog predsjednika Hrvatske dr.Franje Tu|mana. Paljenjem svi-

    je}a i polaganjem cvije}a te opi-jelom `elimo mu na taj na~in iz-razitizahvalnost i odatipo{tova-nje za sve {to je u~inio i za hrvat-skinarod BiH", izjavila je za FenuMarina Pende{, predsjednica OOHDZ-a BiH Vitez.

    TAKORE]I... TU\MAN

    Vlast nema odgovora na klju~ne ekonomske i socijalne

    probleme, na ~injenicu da nam ljudi doslovno krepavaju na

    ulicama, a ~im nema odgovora na takva pitanja, oni se

    pozabave nacionalnim pri~ama koje zavade narod

    U ljudima klju~a

    nezadovoljstvo

    Zoran \eri}, potpredsjednik Partije demokratskog progresa

    Ugledati se na Crnu Goru i Hrvatsku Naredne godine su lokalni izbori i oni }e biti test raspo-

    lo`enja ovda{nje javnosti. Rezultati izbora u Hrvatskoj su po-kazali da politi~ko udru`ivanje zna~i i garanciju uspjeha. Mo`eli se u RS-u o~ekivati ja~anje opozicionog bloka i da li je smet-nja tomu stalno laviranje SDS-a izme|u vlasti i opozicije?

    - Prije svega, mislim da oni koji su u opoziciji i koji se ozbiljnobave politikommoraju da se ugledaju na ono {to radiCrnaGo-ra, {to je sada uradila Hrvatska. Samo udru`ena opozicijamo e sru{itire`ime demokratskimputem. Ukoliko opozicija RS-a na narednim lokalnimizborima ne bude iza{la udru`ena, do`i-

    vjet}emo poraz od onihistihkoji su sada na vlasti. Ali,da bi opo-zicija bila udru ena,to zavisi od SDS-a. Nije klju~ kod PDP-a ilidrugih stranaka. Do SDS-a je, kao najja~e opozicionepartije uRS-u, da se pojavi, isprsi i ka e mi smo vo|e udru`ene opozi-cije. Ako SDS-a nema u toj pri~i, onda ni udru`ivanjemanjihstra-

    naka ne}edonijeti zna~ajne promjene.

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    6/63

    DOGA\AJI OSLOBO\ENJEponedjeljak,12.decembar/prosinac 2011.6

    VIJESTI

    Bu{ko jezerogotovo presu{iloBu{ko jezero, najve}a vje{ta~ka hidro-akumulacija u Evropi, ~ija se jednatre}ina povr{ine nalazi u op}ini Livno,a dvije tre}ine u op}ini Tomislav-Grad,zbog dugotrajnog izostanka padavina go-tovo je sasvim presu{ilo, javila je Srna.

    Vodostaj jezera, ~ija je povr{ina 55,8 ki-lometara kvadratnih, zapremina 782 mi-liona kubnih litara, a maksimalna koli~ina800 miliona kubnih litara vode, spustiose na najni`i nivo u posljednjih 20 go-dina i ispod granice hidrolo{kog mini-muma, radi ~ega je ugro`en bogat ribljifond ove akumulacije. Od kada je prije40 godina izgra|eno, nivo vode Bu{kog

    jezera, koja pokre}e turbine hidrocen-trale Orlovac u susjednoj Hrvatskoj, ni-kada nije bio ni`i u decembru, kada je-zero gotovo uvijek ima maksimalni ka-pacitet vode.

    1.500 predmetau StrasbourguU ovom trenutku pred Evropskim sudomza ljudska prava u Strasbourgu nalazi se1.500 predmeta iz Bosne i Hercegovine,{to pokazuje da u ovoj dr`avi ne{to nefunkcioni{e, ukazala je evropska parla-mentarka Doris Pack, javila je Fena.U~estvuju}i na me|unarodnoj konfe-renciji o ljudskim pravima, koja je ju~erzavr{ena u Banjoj Luci, Pack je iznije-la mi{ljenje da u BiH postoji nedostatakpo{tivanja ljudskih prava i kod pro-vo|enja presuda u slu~ajevima vra}anjaimovine, {to bi zna~ajno uticalo na po-vratak izbjeglih i raseljenih.

    Humanitarna akcijau Posu{juEkolo{ka sekcija K[D Rakitno pokrenula

    je akciju pod nazivom "Unesimo radost unjihovo srce", koja je odr ana ju~er ispredcrkve u `upi Rakitno, javila je Fena. Bu-du}i da je vrijeme do{a{}a i solidarnos-

    ti, ~lanovi ove sekcije koji su u~enici Osno-vne {kole Ante Brune Bu{i}a Rakitno,pod vodstvom nastavnice Diane Mikuli},odlu~ili su pokrenuti humanitarnu akcijukoja bi trebala pomo}i siroma{nim obite-ljima u Rakitnom za predstoje}e bo`i}neblagdane. Oni su izradili prigodne bo i}nedarove koje su prodavali ispred crkve, asav prihod bit }e dodijeljen siroma{nim obi-teljima u Rakitnom.

    U informaciji o dosada{njimu~incimarevizije bora~ke popu-lacije (koja traje ve} 15 mjeseci,op.a.) pi{ekako je, isklju~ivo njojzahvaljuju}i, iz prava izvedeno730 korisnika. Ako se tomedo-daju i oni koji su po raznimosnovama (smrt...) ostali bezprava, onda brojka izvedenih izprava naraste na 2.053.

    Revizijom je bez prava nali~nu i porodi~nu invalidninuostalo 230 korisnika, bez li~ne in-

    validnineostalo je 118 osoba, teih je 103, odnosno 277 ostalo beznov~ane naknade jer se nisuodazvali na poziv Instituta zamedicinsko vje{ta~enje. Revi-

    zijom je bez prava na povoljnustarosnu mirovinu o stalo 210penzionera, a zahvaljuju}i inspe-kciji Ministarstva, bez naknadesu ostale 52 osobe.

    Opstrukcija ministara

    Informacija donosi i spiskoveosoba koje su ostale bez prava,no Oslobo|enje je te spiskove u

    ve}ini i objavilo. Vidljiv je, za-klju~uje se u informaciji, trendpada broja korisnika prava. U ju-lu 2010. godinenaknade za po-rodi~ne i li~ne invalidnine is-pla}ivane su za 102.602 kori-snika, a za septembar 2011. za99.799 korisnika.

    Dva revizorskatima (broj ~eti-ri i {est), navodi se u informaci-

    ji, resorni ministar Posavskogkantona je sprije~io da rade svojposao. Sli~no se de{avalo u Lju-bu{kom, kada je vra}en tim br.4 i u Mostaru, kada nije dozvo-ljen rad istom timu.

    - Neki kantonalni ministritra`e da na "njihovom" terenu

    radi tim koji je formiran po nji-hovom prijedlogu i od doma}ihkadrova. Upravo ta ~injenica jeu prethodnom periodu dovelado rasformiranja sedamtimovakoji su radili na lokalnompros-toru i to po paroli da pregleda-

    ju {to ve}i brojpredmeta, koji susigurnoispravni, a sve predme-tekoji upu}uju na neispravnost

    REVIZIJA: U~inci od jula do septembra 2011.

    Na kontrolu boraca

    potro{eno1.180.000 KMBez prava na mirovinu ostalo 210 vojnih penzionera

    Na pla}e revizorskih timova oti{lo je 517.202 KM

    Najve}a ukinuta mirovina 1.842 KM

    Zanimljivo, na spisku od 230 osoba koje su ostale bez li~ne

    i porodi~neinvalidnine~ak je 59 ratnihvojnihinvalida (sad ve}biv{ih?) iz [irokogBrijega ~iji je procent invalidnosti bio 70 po-sto.

    Opet, na spisku od 64 osobekoje su ostale bez prava na po-voljnu starosnu mirovinu (oti{le u mirovinu po uredbama I iII Vlade FBiH, op. a.), ~ak 17 ih je imalomirovinu ve}u od hi-ljadu KM. Najve}u je imao AnteKaramati} - 1.842 KM, potom

    Vlatko ^uli} - 1.763, pa @elimir Crnogorac - 1.674 KM, Rajko]u`i} - 1.553 KM i tako redom.

    [i oki Bri eg: Sa spiska skinu o 59 RVI ja

    Konstituiraju}a sjednicaSe-nata Bo{nja~ke akademije na-uka i umjetnosti (BANU), ko-

    jom je predsjedavao akademikMustafa Ceri}, reisu-l-ulemaIslamske zajednice u Bosni iHercegovini, odr`ana je u su-botu u Sarajevu nakon osni-

    va~ke skup{tine BANU od 9.juna u Novom Pazaru, javila jeagencija MINA.

    Prihva}eno je da akademik[erbo Rastoder, prof. dr. NijazDurakovi} i prof. dr. HasnijaMuratagi}- Tunabudu~lanovi,~ime je dovr{eno konstituira-njeSenata od 11 ~lanova. Dogo-

    voreno je da BANU u prvoj po-lovini marta idu}egodinebudeinauguriran u Sarajevu.

    U raduosniva~ke sjedniceSe-natasudjelovali su ~lanovi ovogtijela: muftija MuamerZukorli},prof. dr. Ferid Muhi}, predsje-dnik BANU, akademik Muha-med Filipovi}, akademik EjupGani}, prof. dr. D`evad Jahi},

    prof. dr. Lamija Had iosmanovi}i prof. dr. Mevlud Dudi}.

    Nakon rasprave o strategijinacionalnog i kulturnog razvo-

    ja Bo{njaka, usvojene suprepo-ruke predsjedni{tvuAkademijeza idu}u godinu.

    To podrazumijeva organizi-ranjevi{e nau~nih skupova: o li-ku i djelu rahmetli akademika

    Ned ada Ibri{imovi}a, jednogod osniva~a Akademije, zatimskupa ~iji }e povod biti stogo-di{njica balkanskih ratova(1912-2012) te me|unarodnognau~nog skupa o bosanskom

    jeziku.Predsjedni{tvu je tako|er pre-

    poru~eno raspisivanje vi{e na-tje~aja: za izradu izvje{taja o

    stanju nacije Bo{njaka, izradumape kulturne ba{tine te naci-onalnog kalendara B o{njaka,kao i otpo~injanja izrade bo-sanske enciklopedije (enciklo-pedija bosnika). Tako|er je pre-poru~eno da predsjedni{tvo

    Akademije anga`ira akademikaMuhameda Filipovi}a da napi-{e "ManifesetBo{njaka".

    BANU dobio SenatNA SJEDNICIU SARAJEVU

    U martu idu}e godine inauguracija

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    7/63

    DOGA\AJIOSLOBO\ENJE ponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011. 7

    VIJESTI

    Tribine o pomirenjuUdru`enja logora{a regije Bira~ i nes-talih lica Bratunac - Srebrenica organi-zova}e tribinu Javnim govorenjem do po-mirenja danas i sutra u Bratuncu i Vla-senici, javila je Srna. Tribine su dio pro-

    jekta Izaberimo mir zajedno koji u BiH,uz podr{ku Ameri~ke agencije zame|unarodni razvoj (USAID), provodi Ca-ritas Biskupske konferencije BiH."Cilj nam je da javnim govorom `rtavaiz sva tri naroda po{aljemo poruku mi-ra", rekla je predsjednica Udru`enja ne-stalih lica iz Bratunca Milka Kova~i}.

    Ugro`eno pravona bezbjednostStanovnici Sarajeva smatraju da im je naj-vi{e ugro`eno pravo na bezbjednost (175)i slobodu izra`avanja (173), pokazala jeanketa Inicijative mladih za ljudska pra-va, prenijela je Srna. ak 151 ispitanik jeodgovorio da smatra da mu je ugro`enasloboda misli, savjesti i vjere, a veliki brojgra|ana ~esto je odgovarao da smatra daim je ugro`eno pravo na pravi~no saslu-{anje u gra|anskim i krivi~nim postup-cima (92), pravo na obrazovanje (85), naslobodu kretanja i prebivali{ta (82). An-keta, koja je provedena u okviru obilje`ava-nja Me|unarodnog dana ljudskih prava iu kojoj je ispitano gotovo 1.000 gra|ana,pokazala je da 68 gra|ana vjeruje da im

    je ugro eno pravo na ivot (u kontekstuugro`ene egzistencije), dok je peteroispitanika navelo da su im sva prava ispu-njena. Anketari su saznali da bi nekigra|ani `eljeli da postoji pravo na vi{e en-titeta (44) i pravo na otcjepljenje (36), dok32 ele da ive samo sa sugra|anima is-te nacionalnosti.

    Milijarda za penzijePredsjednik Narodne skup{tine RS-a i pot-predsjednik SNSD-a Igor Radoji~i} ka`eda je godi{nja potreba Fonda penzi-ono-invalidskog osiguranja RS-a (PIORS)dostigla iznos od milijardu KM, {to je sko-ro pa paralelni bud`et RS-a, te da se zbogtrenutne ekonomske i finansijske situ-acije mora donijeti zakon koji }e odgo-voriti takvoj situaciji, javila je Fena. Iakonapominje da nije upoznat s novim zakon-skim rje{enjem o penziono-invalidskomosiguranju u RS-u, Radoji~i} je u izjavi no-vinarima u Banjoj Luci rekao kako zna dasocijalni partneri imaju potpuno suprot-

    stavljene stavove o Zakonu o PIO.

    su ostavljali po strani. Cilj je bio

    naplatiti premije i pau{ale, a ni-koga ne izvesti iz prava. Nasu-prot tom principu, svugdjegdjesu radilieksteritorijalnirevizor-ski timovi, imali su vidljive rezul-tate. S terena se daje podr{ka zaprovo|enje revizije sve dok re-vizorskitimovi na tom terenu nepo~nu s izdavanjem naloga zaobrazac FMB 2 kojim se izvodi iz

    prava. Tada podr{ka prestaje i

    tra`i se obustava procesa revi-zije, pi{e u informaciji.

    Zukan Helez, federalni mini-star za bora~kapitanja, u infor-maciji koju je ponudio VladiFBiH na usvajanje, podsje}a ka-ko je isklju~ivo on odgovoran zareviziju, kako je pozvao sve kan-tonalne ministre da predlo`epopune revizorskih timova, uz

    napomenu da "resornifederal-ni minist ar o dlu~ uje g dje }euputiti odre|eni revizorski tim ukontrolu, odnosno revizorski ti-movi ne}e raditi samo na po-dru~ju kantona sa kojeg je do{aoprijedlog za formiranje".

    Timovi od polamiliona KMInformacija donosi i brojke

    koje govorekoliko nasje kontro-la bora~ke populacije stajala.Dakle, u 2011. godini poreskiobveznici su kontrol u ratnih

    vojnihinvalida, povoljnihvojnihpenzionera... platili 1.180.000KM. Od toga, na pla}e revizor-skih timova oti{lo je 517.202

    KM, Tim za koordinaciju ko-{tao nas je oko 38.000, voza~i jo{i vi{e - 38.778 KM. Ona, revizija,zahtijevala je i osob e koje }eMinistarstvo anga`ovati te sunas oni stajali 151.736 KM, vo-lonteri - oko 35.000. Ni kance-larijski materijal nije bio bes-platan - 42.913 KM. Seminar-d va k o{tao je gra|ane FBiH

    22.600 KM, a rekonstrukcija ob-jekta u kojem se arhiviraju zapi-snici - 35.254 KM. Ni Institut zamedicinskovje{ta~enje nije ra-diomufte - 117.400 KM.

    Asaf BE^IROVI]

    ukan He ez Glavni i odgovorni za kon ro u bo a~ke popu aci e

    Organizovan otporradu Instituta

    U informaciji se navodikako je prisutan trend iz-bjegavanjakorisnika pravada se pojave na Institutu"jer znaju za svoja stanja",

    a "uo~eno je da Institutiz-daje nekvalitetna obra-zlo`enja skidanja i uma-njenja procenta te postojimogu}nost da padne nasudu jer nemadovoljnog ikvalitetnogobrazlo`enja".

    Jedna od karakteristika uraduInstituta na poslovimarevizije je zna~ajno sma-njenjepostoje}ih priznatihprocenatainvalidnosti. Na-ime, ranije (prije nego jeocjena invalidnosti danaInstitutu) prvostepene idrugostepeneljekarskeko-misije su bile formirane pokantonima i op}inama i

    cijenile sukorisnike sa svogpodru~ja.

    U analizi njihovog radazaklju~eno je da se te lje-karskekomisije raspuste, ada se ocjena invalidnostiprebaci na Institut, "jer secijenilo da su postoje}e in-

    validnostikoje daju prvos-tepene i drugostepenelje-karskekomisije prevelike".

    U ovoj reviziji, a krozdo-sada{nji rad vje{takaInsti-tuta vidljivo je da u poje-dina~nim slu~ajevimado-lazi do zna~ajnijeg sma-njenja procenta {to naila-zi na organizovan otpor

    od udruga RVI (slu~aj uBPK-u).

    Kolegij Skup{tine Unsko-sanskogkantona uputio je za-klju~ak UpravnomodboraZa-

    voda za zdravstveno osigura-nje u kojem sugerira da stavi

    van snage svoju odluku o po-skupljenju zdravstvene pre-mije gra|anima sa 15 na 25maraka. Gra|ani su pozvanida ne pla}aju premiju, svedok se ta~no ne utvrdi ho}e liposkupljenja biti ili ne}e.

    Kolegij Skup{tine je, osimprijedloga stavljanja van sna-ge odluke, od Upravnogodbo-ra zatra`io da do narednesje-dnice pripremi izvje{taj o ra-zlozima poskupljenja.

    Zdravstvena premija nijesvojstvena svim kantonima, uUnsko-sanskom gra|ani su

    je du`n i platiti Z avodu zazdravstveno osiguranjesvakegodine, jer broj osiguranika

    koji imaju posao nije dovo-ljan da bi se organizovalazdravstvena za{tita na nivoukantona.

    Svi osigurani u kantonupla}aju premiju, oko 46 hilja-da zaposlenih i 24 hiljadeosiguranika sa biroa, {to bi sanovo m cije nom premijezna~ilo dodatnih nekolikomiliona za Zdravstveni za-

    vod. Me|utim, Skup{tina jenedavno imala i tematskusjednicu o zdravstvu i tadajere~eno da se zdravstveni sis-tem mo`e odr`avati i reformazdravstva provoditi bez po-trebeza poskupljenjempre-

    mije. Zbog toga Skup{tinatra`i zaustavljanje posku-pljenja i poja{njenje neo~eki-

    vane odluke Upravnog odbo-ra Zdravstvenogzavoda.

    F. Be.

    Kolegij Skup{tine USK-a o zdravstvenoj premiji

    Poni{tavaju poskupljenje

    Ni{ta besplatnoNaravno, niko ko je anga`ovan u reviziji ne radi kontrolubo-

    ra~ke populacije besplatno, pa ni Tim za koordinaciju revi-zorskihtimova. Njihove mjese~ne naknade su 500 KM, ali kadse tomedodaju dnevnice i upotreba privatnogautomobila zaputovanje, nabere se solidna svota.

    Najvi{e je novca za tri mjeseca (juli, avgust, septembar) za-radio je Emir Ba{i} - 3.339 KM, potomBerislav Elez - 2.964 KM,Elvis Tukar - 2.916 KM, Meho Gazi} - 2.883 KM, Ilija Keleb -2.253 KM, Vinko Drinovac - 2.067 KM, PetarBari{i} - 1.963 KMi Besim Hod`i} - 1.663 KM.

    Revizorskimtimovima je na raspolaganjubilo 13 voza~a. Ni-jaz Me{i} je zaradionajvi{e 1.732 KM, AmirIsabegovi} - 1.728KM, Alan Gasal - 1.464 KM, Suvad Sloboda - 1.440 KM.

    Bolnica Biha} Ko iko }e paci en i pla}ati

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    8/63

    CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEponedjeljak,12.decembar/prosinac 2011.8

    Razbojni{tvonad radnicom

    Prijavila napadna supruga

    U prostorije Pete PU usubotu je do{la M. M.iz Ili-

    ja{a i prijavila da suistogda-na, dva i po sata iza po-no}i, ispred ugostiteljskogobjekta X, uUlicibosanskiput bb, u Ilija{u, nepozna-teosobezi~kinapalenje-nogsupruga M. K koji je za-

    dobiote{kutjelesnupovre-dulica. Njemu je Ijekarskapomo} ukazana na Maksi-lofacijalnoj hirurgiji, gdje

    je i zadr an na daljem li-je~enju, a policijaradi na ra-svjetljavanjudoga|aja.

    SudijaOkru`nog suda u BanjojLuciodredio je 30-dnevnipritvorinspektorki u Republi~kojupra-

    vi za igre za sre}u Mirjani Jo~i},re~eno je u ovom sudu.

    Pored Jo~i}eve, pritvor jeodre|en vlasniku banjalu~kogkafe-kazina Kajak Dariu Brki}u,Naumu Goli}u i Du{ku Savi}u.Sumnja se da su za organizova-njenelegalnogpokeraglavni bi-liDario Brki} i NaumGoli}, a Mi-livojeDragi~evi} im je bio prvisa-radnik.

    Specijalno tu ila{tvo sudu jo{nije dostavilozahtjev za blokaduimovine osumnji~enih.

    Jo~i}eva je uhap{ena u nas-tavkuakcije Kubikus, zajedno sainspektorkom Anitom Vra~i},koja je pu{tena da se brani sa slo-bode. Inspektorke Vran~i} i Jo~i}bile su zadu`ene da prate rad ka-zina, kockarnica i kladionica i dapreduzmumjere ako uo~e nepra-

    vilnosti. Policijasumnja da su onedobijale novac kako bi progle-dali kroz prste organizatorimanelegalnog kla|enja.

    U akciji Kubikus prije ~etiridana uhap{eno je 13 osoba zbogsumnje da su organizovanjemnedozvoljenihigara na sre}u pu-teminterneta, bez licence i odo-brenjaRepubli~ke uprave za igre

    na sre}u, o{tetili bud`et RS za mi-lionski iznos i pribavili protiv-pravnu imovinskukorist u vi{e-milionskimiznosima.

    PoredVran~i}eve, nakonsaslu-{anjapu{teni su na sloboduDa-nijel Bilanovi}, Danijel Kurtijak,Sini{a Ignji}, PetarLeki}, ZoranDragi~evi}, @eljkoBoki}, Du{koSavi}, MilivojeDragi~evi}, VeliborMilo{evi} i Milijan Ivankovi}.

    Policija je oduzela oko 270.000KM gotovog novca, pet skupo-cjenih vozila, me|u kojima suskupocjeniterenci audi Q7, audi

    A4, BMW X6, preliminarnevrije-dnosti oko 400.000 KM i vi{esto-tina ra~unara. Za jo{ jednomosobom se traga, a u akciji jeoduzetonekolikoserverakoji suomogu}avali ra~unarima da bu-du povezani.

    Pretresi su izvr{eni na 39 loka-cija na podru~ju RS u op{tinamaBanjaluka, Lakta{i, Gradi{ka, Pr-njavor, Srbac, Pale, Isto~no No-

    vo Sarajevo, Fo~a, ^elinac, Bije-ljina, Srebrenica, Bratunac, Zvor-nik, Vlasenica, Bile}a i Gacko.

    D. P.

    Za sada nepoznate osobe pucale su u sarajev-skim naseljima Grbavica i Hrasno, a hici su o{te-tili prozorska stakla na dva stana. U ovim inci-

    dentimakoji su se desili u no}iizme|upetka i su-bote i u subotu prije podne nije bilopovrije|enih.Operativna slu`ba Tre}e PU prekju~er ujutro

    obavije{tena je da je tokom no}i zrno metka,ispaljenog iz vatrenog oru`ja, uletjelo kroz kuhinj-skiprozorstanakoji je u vlasni{tvu H. N, a koji senalazi u Ulici Antuna Branka [imi}a broj 1 u sa-rajevskom naselju Hrasno. Drugi incident poli-

    cajcima Druge PU prijavljen je u subotuprije po-dne. Zrno metka, ispaljenog iz vatrenog oru`ja, ule-tjelo je kroz balkonski prozor stana u Ulici grba-

    vi~ka broj 66, op}ina Novo Sarajevo, koji je u vla-sni{tvuK. J.Osobekojima su o{te}ena stakla na stanovima

    policiji nisupoznate, te se pretpostavlja da se ra-dilo o slu~ajnimincidentima. Za sadanije pozna-to odakle su ispaljenihici, no iz policije su saop-{tili da }e poku{atirasvijetliti oba slu~aja, te iden-tikovati i prona}i po~inioce. D. P.

    Tu ilac Kantonalnog tu`ila{-tva Tuzla Ivo Ivelji}predlo`io je

    Op}inskom sudu da odredi30-dnevni pritvor Mersedu Ha-d`i}u, poznatijem kao Mirso[vicarac, zbog sumnje da je udva navrata po~inio krivi~nodjelo ugro`avanje sigurnosti.Had`i} je naime, prijetio Adna-nuBalijagi}u kao i Damiru Me-hi}u Bibiju.

    Adnan Canovi} (22) iz Tuzlei Zoran Markovi} (32) iz Beo-grada su nakonsaslu{anjapu-{teni na slobodu.

    Mersed Had`i} je uhap{en uno}i sa petka na subotu u tu-zlanskom naselju Grabovicazajedno sa Canovi}em i Marko-

    vi}em. Pripadnici Specijalne

    policije MUP-a TK-a presreli sunjihov d`ip, reogradskihregis-tracija, a potom su ih bez otpo-ra uhapsili. Kakosaznajemo, je-dino je kod Markovi}a pro-na|en pi{tolj, koji je nelegalnoposjedovao.

    Hap{enje je izvedenonakonprijave koju je nekoliko satiranije MUP-u TK-a podnioAd-nan Balijagi}, sin tuzlanskogadvokataFaruka, u kojoj je na-

    veo da mu je Mirso [vicaracto-kom dana prijetio u blizini

    Osnovne {kole Centar. Navo-dno je Had`i} prilikommimo-ila`enja sa Balijagi}em gurnuoruku ispod jakne, {to je advo-katov sin shvatio kao prijetnjupi{toljem.

    Ina~e, Had`i} se dovodi i uvezu sa nedavnom pucnja-vom na porodi~nu ku}u Bali-jagi}a, a kao razlog sukobanavodi se kockarski dug Adna-naBalijagi}a. A. [e

    U prodavniciDobrinja, lo-ciranoj u Ulicirakovi~kace-stabroj 10, u sarajevskojop-{tiniIlid`a, u subotupopodnedvije nepoznate osobe, uzprijetnjupi{toljem i no`em,izvr{ile su razbojni{tvo nadradnicom D. N. Razbojnici suradnicunatjerali da im iz ka-

    se da novac od dnevnogpa-zara, nakon~ega su se uda-ljili u nepoznatom pravcu.Policijskislu`beniciobavili suuvi|aj i zapo~eli rad na iden-tikaciji i pronalaskupo~ini-lacarazbojni{tva.

    Banja Luka: Nastavak akcije Kubikus

    Pored Daria Brki}a, Nauma Goli}a i Du{ka Savi}a odre|en je pritvor

    i Mirjani Jo~i}, uposlenici u Republi~koj upravi za igre za sre}u

    Pritvor odre|en

    za ~etiri osobe

    Privo|enje jednog od uhap{enih tokom akci e

    Pucnjava u sarajevskim naseljima Hrasno i Grbavica

    Hici slu~ajnozavr{ili uprozorima?

    Ni e pozna o

    odakle je

    pucano

    Nakon hap{enja zbog prijetnji

    Zatra`en pritvor zaMerseda Had i}a

    Mersed ad`i}

    U naselju Slatina kod Lakta{a

    Dvadesetosmogodi{nja Ba-njalu~ankaGina M. ju~er je po-ku{alasamoubistvotako {to je usvom citroenu C3, koji je parki-rala na nekom{umskomputu uSlatini kod Lakta{a, popila sir}e-tnu kiselinu. Nakon toga, na-zvala je brata i rekla {ta je uradi-

    la. Djevojku su prona{limje{ta-niSlatine i pozvalipoliciju i Hi-tnupomo}.

    Policija je u njenomvozilupr-ona{ladvije prazneboce sir}etnekiseline. Djevojka je smje{tenana Odjelu intenzivne medicineUKC-a BanjaLuka. D. P.

    Poku{ala se otrovati

    sir}etnom kiselinom

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    9/63

    CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE ponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011. 9

    Skok u smrtsa nebodera

    Voza~ima 320prekr{ajnih naloga

    Slu`benici MUP-a Kanto-naSarajevo, tokomkontro-lesaobra}aja, uru~ili su 320prekr{ajnihnaloga, a za la-k{e prekr{aje upozorili 46

    voza~a. Iz saobra}aja je is-klju~eno 28 voza~a zbogupravljanja vozilom poddejstvomalkohola, petoso-

    ba bez polo`enog voza~kogispita, tri osobeprijesticanjaprava na upravljanje vozi-lom, zatim dva vozila zbogisteka va nosti saobra}aj-nedozvole i pet vozila kojanisubilaregistrovana.

    Bajro Traki}, 64-godi{njak izSvojata kod @ivinica, i J. A. 19-go-di{njak iz Pribave kod Gra~ani-ce, preminuli su u toku no}i sasubote na nedjelju u Univerzi-tetsko-klini~kom centru u Tuzliod posljedica povreda zadobi-

    jenih u dvije saobra}ajne ne-sre}e koje su se u subotudogo-dile na putevima u Tuzlanskomkantonu.

    Kakosaznajemo iz MUP-a Tu-zlanskogkantona, nesre}a u ko-

    joj je stradao64-godi{njakdogo-dila se na lokalnomputu u nase-ljuSvojat. Traki} je, voze}i mo-tocikl, koji je kupio dan ranije,udario u betonski potporni zid.64-godi{njak je tom prilikomzadobiote{ketjelesne povrede,od kojih je, nekolikosatiposlije,

    preminuo na Univerzitetsko-klini~kom centru u Tuzli. Pred-metni tu ilac Nihad Halil~evi}naredio je da se obavi obdukci-

    ja tijela stradalog, te izvr{i teh-ni~ki pregled motocikla.

    U drugoj saobra}ajnoj ne-sre}i, koja se u subotu nave~erdogodila na magistralnomputuTuzla- Doboj, u mjestuPribavakod Gra~anice, te{ke tjelesnepovrede zadobio je 19-godi{-njak J. A. iz Pribave, od kojih jenekoliko satiposlije preminuo.On se nalazio za volanomauto-mobila kia, a u jednom je trenu-tku, zbog brzineneprilago|eneuslovima na putu, izgubio kon-trolu nad vozilom, te udario usaobra}ajni znak, nakon ~ega jedo{lo do prevrtanja automobi-

    la. Pomo} povrije|enom mla-di}u pru`ili su drugi u~esnici usaobra}aju, koji su ga svojimautomobilima prebacili ugra~ani~ku Hitnu pomo}, oda-kle je upu}en na UKC Tuzla,

    gdje je i preminuo u nedjelju,dva sata iza pono}i.

    Mirsad a Kalaba, tu`iteljicaTu`ila{tva TK-a, naredila je ob-dukciju tijela, te pregled auto-mobila. A. [e.

    Za{ti}eni svjedok S saslu{an je u nastavkusu|enjabra}i HarisuZorni}u(nekadaLjutvi-

    jaDaci}) i HamdiDaci}u, te dr`avljaninu Tur-ske Aciku Canu i rmi Majorka, koje op-tu`nica tereti za {verc heroina, pranjenovcai nedozvoljenoposjedovanje oru`ja.

    Bez odgovoraSvjedok S, koji je svjedo~io iz druge pros-

    torije Suda BiH, izmijenjenimglasomrekaoje da poznaje Zorni}a i Cana iz vremena ka-da je bio menad`er u jednojgra|evinskoj r-mi. Tada je, prema vlastitimrije~ima, njimadonioponudu za gra|evinskeradove na ho-telu u Rajlovcu. Cijenaradova je, kako ka e,bila oko 700.000 maraka.

    "Kovertiranuponududonio sam Zorni}u u

    ka}Piccolo na Grbavici u kojem se nalazilopu-no ljudi. Tada se pojavio i Can, koji je upitao:- Koliko je to "kila"?Nakontoga je Cana, pri~a svjedok S, Zor-

    ni}odgurnuo."Vidio sam da sam zalutao, a ni sam ne

    znam kako sam iza{ao iz ka}a", ka`e ovajsvjedok,poja{njavaju}i da nikadanije dobio

    odgovor na ponudu, te da je poslije ~uo odZorni}a da ima problema sa radovima i da suga gra|evinari izvarali.

    Ovajsvjedok sa sobom je ponio i dokumentsa ponudom u kojoj je navedenacarina i po-rez, govore}i da je vi{e puta saslu{an u SIPA.

    Advokatioptu`enih su kazali da se ovaj is-kaz svjedoka razlikuje od onoga {to je govo-riotokomistrage.

    Druga~ija izjava?Zorni}evadvokatVladoAdamovi} je upi-

    tao svjedoka S za{to je u Tu`ila{tvu BiH ka-zao da je cijena u ponudibila 900.000 KM, ane 700.000, kako je ispri~aopred Sudskim vi-

    je}em. Svjedok mu je odgovorio da je ta~anodgovor 700.000 KM. Adamovi} je potomnaj-avio da }e ovog svjedoka predlo`iti da svje-do~i u koristodbrane.

    Zorni}, Daci} i Can su, kako se navodi u op-tu`nici, organizovali grupu koja se od 1998.do kraja2006. bavila me|unarodnim{vercomheroina, a kojoj se pridru io velikibrojoso-

    ba. Oni su krajem januara 2002. u Sarajevuosnovali preduze}e Majorka, isklju~ivo s ci-ljemlegalizacije nezakonito ste~eneimovin-skekoristi. Preduze}eMajorka je u nekolikonavrata Bor banci podnijelozahtjev za dodje-lu kreditaradi prikrivanja stvarnih izvora-nansiranjaizgradnjehotela Exclusive u Raj-lovcu kod Sarajeva. Dk. O.

    F

    o

    M

    T

    N

    V

    ]

    Nasiha T. (81) iz Zeniceju-~erje po~inilasamoubistvosko~iv{i sa 10. spratazgradeLamela na BulevaruKulinabana28,u Zenici. Starica jestanovala sama u stanu na~etvrtomspratu, ali se pope-la na 10. sprat na kojem suzajedni~keprostorije i tera-

    sa sa koje je sko~ila naplo~nik ispred zgrade. Izanje je ostao sin koji `ivi uNjema~koj. Tu ilac BoroMile{i}izjavio je da }ebitiiz-

    vr{en spoljni pregled le{a.Mi. D.

    Dvije osobe mrtve u nere}ama u Tuzlanskom kantonu

    Bajro Traki} je poginuo voze}i motocikl

    koji je kupio dan ranije, te udario ubetonski potporni zid J. A. je udario u

    saobra}ajni znak, nakon ~ega se prevrnuo

    CRNI

    VIKEND

    Pogibije u RS-uTridesetpetogodi{nji De-

    janMirjani} iz Lakta{a, voza~mazde 323, poginuo je ju~erujutro u saobra}ajnojnesre}ikoja se dogodila na regional-nomputuKla{nice- BanjaLu-ka, u mjestu Glamo~ani.

    Mirjani} je nastradao u Sve-tosavskoj ulici u Glamo~ani-ma, kada se sudario sa auto-busomBo~astursakoji je vo-zio Goran M. Nesre}a se do-godila na blagojkrivini. Pret-postavlja se da je voza~auto-mobilau{aoprebrzo u krivi-nu te je do{lo do zano{enja isudara sa autobusom. Tome

    je doprinijela i ~injenica da jebila i ki{a i da je kolovoz biomokar i klizav. Osim Mirja-ni}a,ju~e je u BijeljinipoginuoG. B. (28) kada je golfom2 sle-tio sa puta Bijeljina - Tuzla umjestuRavnoPolje. D. P.

    Nastradao voze}i motocikl

    UKC Tuzla: Oba

    voza~a preminu a u bolnici

    Za{ti}eni svjedok na su|enju Zorni}u, Daci}u i Canu

    Zalutao sam u kafi} PiccoloSvjedok S ispri~ao {ta je ~uo i vidio u kafi}u Harisa Zorni}a na Grbavici, gdje

    je donio ponudu za gra|evinske radove

    Slu`benici Uprave za indirektnooporezivanje BiH u carinskojispo-staviAerodromaSarajevosprije~ilisu poku{ajnezakonitoguvoza1.252tabletevijagreukupnetr`i{nevrije-dnosti oko 30.000 maraka.

    Neprijavljenetableteotkrivene suprilikom redovne kontrole, uz po-mo}specijalnogvozila za skenira-njerobe. Roba je bila la no dekla-

    risana i upu}ena na zi~ko lice samjestom prebivali{ta u BiH.

    Za tablete nisu postajale odgo-varaju}e dozvole i saglasnostiovla-{tenihinspekcijskihslu`bi BiH, RS-a i FBiH bez kojih je uvozovakvero-bezabranjen.

    Aerodrom Sarajevo

    Sprije~enuvoz vijagre

    Otkrivene 1 252 table e

    Bra}a Daci} i Acik Can u sudnici

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    10/63

    KOMENTARI OSLOBO\ENJEponedjeljak,12.decembar/prosinac 2011.10

    Projekat Opsade Sarajeva

    uistinu je spakovana

    sehara sa Mapom opsade,

    Dejtonskom mapom,

    Mapom raspada biv{e

    Jugoslavije, te{kom ali

    beskrajno vrijednom

    knjigom hronologije

    opsade na na{em i

    engleskom jeziku, te

    DVD-jevima sa snimljenih

    vi{e od 200 intervjua. Pa,

    ipak, trebalo je da za

    sarajevskog ministra

    kulture do|e Tuzlak Emir

    Had`ihafizbegovi} da bi

    sehara dospjela na sve one

    adrese za koje je u

    godinama nakon Daytona

    pravljena. Danas te{ku

    kutiju Opsade Sarajeva

    posjeduju sve najve}e i

    najva`nije biblioteke na

    svijetu od hardvarske do

    teheranske

    Kroz Srebrenicu sam,prije rata, samo prola-zila. U vrijeme njenihnajstra{nijihdana i sa-

    maprolazilakrozosobnudramu:izgubila sam mu`a sredinom

    juna 1995. i nekako sam, ba{ uvrijeme kada je Ratko Mladi}slavodobitnoobjavljivaooslo-ba|anje Srebrenice, poku{ava-la da se vratim na posao. Vijestio u`asu, masakru, genocidu sustizale su u talasima, ostavlja-

    ju}i nas u malojredakciji Danapotpunosle|ene od tuge i nevje-rice. Jednog jutra, negdje predkraj jula 1995, potra`io me JanPronk, tadaministar bez portfe-lja u holandskoj vladi.

    Dogovorili smo se da do|e uredakcijupredve~e: dugo, pola-ko, jedva izgovaraju}i te{kere~enice, koleginicama AlmiDurakovi}, Vedrani Seksan imeni pri~ao je o u`asukroz ko-

    ji je pro{la Srebrenica. Holan-dskavlada je, zbogsvog bataljo-na, bila iscrpnoobavje{tavana,a on je do{ao u Sarajevo i Tuzlus prvim kontingentompomo}ionimakoji su uspjeli pre ivjeti.U intervjuu koji smo napravili~vrsto je obe}ao @epa }e bitiposljednja. U tome ~asu borbeza @epu tek su po~ele.

    U Srebrenicu sam, nakonDaytona, putovala s redovitimosje}ajem duboke tuge. Bo{-njaci i Srbikoje sam susretalaiz-bjegavali su pominjati rat: prvi

    valjda zato {to nisu imali rije~ikoje bi u potpunosti deniralesav u as srebreni~ke tragedije,ovi drugizaradpodatka da su uovajgrad tugedoseljeni iz 56 ra-zli~itihop}ina i to tek po~etkom'96. Mjestonajve}egmasakra uBiH, nekada{njaza{ti}ena zonaUN-a, zaboravljena enklava, i{ta sve ne: Srebrenica je posta-lasinonimu`asa, pusto{i, duho-

    va pro{losti, zemlje natopljenekrvlju. Gradi} na granici napa-da~a i napadnutezemlje i danas`ivi svoju klini~ku smrt. Rijetki

    povratnici i naseljeniSrbistanu-jujedniporeddrugih, govoreis-timjezikom, ali se, kako mi je je-dnomprilikompriznaojedan odbiv{ihsrpskihvojnika - ne razu-miju. I te{ko da }e se jo{ zadu-gomo}irazumjeti. Jer Srebreni-ca je grad nad kojimlebdismrt,gradkoji opipljivo podsje}a nataj julski period iz 1995, naj-tu`nije danerata u kojima je nanajbrutalnijina~inmasakrirano

    vi{e od 8.000 Bo{njaka, u kojimaje pred o~ima cijelog svijeta,obu~enog u uniforme vojnikaUjedinjenih naroda, demon-strirana Milo{evi}eva i Ka-rad`i}eva ideja o stvaranjusrpskihzemalja. Ovajgrad i da-nas~ekasvojsusret sa istinom:onomnajbolnijomkoju Srpskane mo`ezaobi}ikamionimaja-

    vnih komunalnih preduze}a,ma kako to nastojala, i koju Bo-sna i Hercegovina kao zemljamoraprihvatiti s du`nimpijete-tomukoliko to uistinu`elibiti.Sve drugo ostaje samo mu~anpoku{aj da se u{i i o~i dr ezatvo-renima nad jekom srebreni~ketragedije.

    Upravozato sam s nevje-ricom, ali i ogromnimentuzijazmomdo~eka-la ideju SuadeKapi} o

    projektu mapiranja genocida.Na{a pri~a je tako|er ratna: Su-ada me, vi{e se i ne sje}amkada,~ini mi se krajemljeta 1996, po-zvala s molbom da koristi mojdosje o sarajevskomtunelu. Ni-samrazumjela o ~emupri~a utome ~asu dosje je bio bezbrojputacitiran, prevo|en i objavlji-

    van diljem planete. Suada nijehtjela kra|u, ve} pravo na pri~uo tunelu. Vrlo brzo me pozvalaponovo: htjela je da sura|ujemna njezinom projektu OpsadeSarajeva. Ve} tada je imalaMa-puopsade, savr{enplan grada sucrtanim obru~ima i najubojiti-

    jimmjestimautvr|enimtenko-vima, haubicama, topovima...iz kojih je sijana smrt po Saraje-

    vu. Htjela je opse`nidosje, tako-re}i dnevnik opsade i zato je`eljelabezbrojintervjua sa ratni-cima, vojnicima, policajcima,politi~arima, umjetnicima, Saraj-lijama... Koristila je Oslobo|enje,koje je i tokomopsadeuspijeva-losvakogadanana}i put do svo-

    jih~itatelja, i sa stranicanovinepedantnobilje`ilahronikuopsa-de. Od mene je tra`ilagotovo50razgovora sa vojnim i policij-skim komandantima. Epilog jepunih47 sati snimljenogmate-rijala ve} danasdalekovrednijegnego u ~asunastajanja Musta-Hajrulahovi}uTalijanu, prvomkomandantuPrvogkorpusaAr-mije BiH, to je bio posljednjiin-tervju, ni Rasim Deli}, koman-dantARBiH, vi{enijeme|u`ivi-ma, mnogi od intervjuiranih niprije ni poslije nisu `eljeli statipred kamere... No, svi su stali uSuadinuseharu.

    Projekat Opsade Sara-

    jevauistinu je spakova-na sehara sa Mapomopsade, Dejtonskom

    mapom, Mapomraspadabiv{eJugoslavije, te{kom ali beskraj-novrijednomknjigomhronolo-gije opsade na na{em i engles-kom jeziku, te DVD-jevima sasnimljenih vi{e od 200 inter-

    vjua. Pa ipak je trebalo da za sa-rajevskogministrakulturedo|eTuzlak Emir Had ihazbego-

    vi} da bi seharadospjela na sveone adrese za koje je u godina-ma nakon Daytona pravljena.Danaste{kukutiju Opsade Sa-rajeva posjeduju sve najve}e inajva`nije biblioteke na svijetu od hardvarske do teheranske.Meni je i dalje najva`nija onastranica na kojoj moj, tada se-dmogodi{nji sin i u~enik prvograzredaosnovne{kole, obja{nja-

    va kako je prolaziokroz tunel. Inije se uop}e morao saginjati.

    Zato sam bilaiskrenoobrado-vana Suadinomrije{eno{}u danapravi Mapugenocida. Njezi-ne mape su prebogate ~injeni-

    cama, ma kako one bolne i ne-umoljivebile. Mapiranjegeno-cida ura|eno je prema obi-mnommaterijalukori{tenom uMe|unarodnomsudu za ratnezlo~ine na podru~jubiv{eJugo-slavije, ali i uz bezbrojdrugihdo-kumenatavericiranih od Uje-dinjenih nacija, Helsin{kogodbora za ljudska prava, ko-mandiUNPROFOR-a i NATO-a,uz pomo}ogromnogarhivskogblagasadr`anog u dokumentar-nimlmovima, knjigama i pro-na|enog u bazamarelevantnihmedija od BBC-a preko New

    York Timesa, Washington Pos-ta, Liberationa, Newsweeka,

    Asociated Pressa, Guardiana,naravno, Oslobo|enja... Nakongodinu rada, projekat je biospreman za svojsusret sa onimakojima je namijenjen prijesvegamladima, kojima je ogro-mnakoli~inapodatakagaranti-rala mogu}nost da sami dono-se zaklju~ke,ali i otvarala prili-ke da prihvateposvenovi edu-kacijskimodel za shvatanjemo-delagenocida,a potom i prestra-{ne istine o Srebrenici. Oslo-bo|enje je pro{le godine, 11.

    jula, deceniju i po nakongeno-cida, {tampalospecijalni prilogi uz njegasvojim~itateljimapo-klonilo Mapugenocida.

    Da je rije~ o projektukoji pronalazi svoj putdo onih kojima je na-mijenjen, svjedo~i i za

    danas najavljena konferencijakojoj}e polazniosnovbiti upra-

    voSrebrenica mapiranjegeno-cida. Bez suo~avanja s pro{lo{}ute{ko}emouspjeti u iskoracimaka vlastitojbudu}nosti. Srebre-nica je bez sumnje najte`i ispitza sve, ispitkoji uz Suadinema-pemo`emosavladatikrozredo-

    vnoobrazovanje jo{od osnovne{kole. Da vi{enikada ne do|emou situaciju da ga `ivotom po-la`emo. Ne samo mi i ne samoovdjenego, naprosto,da se vi{enikada i nikome ne dogodi.

    Suadine mape

    Pi{e: Vildana SELIMBEGOVI]

    vildana selimbegovic@oslobodjenje baFOKUS

    U OBJEKTIVU

    I neonacistiprotiv Putina

    Protesti zbog navodnog la`iranjarezultata parlamentarnih izbora,na kojima je vladaju}a Jedinstve-na Rusija osvojila oko 50 postoglasova, nastavljeni su i ju~er u ne-koliko ruskih gradova, javlja agen-cija RIA Novosti. Najve}i odobre-ni skup odr`an je u Permu, graduna Uralu, na kojem se okupilo oko800 ljudi. Policija je uhapsila dvi-

    je osobe. Demonstracije zbog na-vodnih izbornih namje{tanja ukorist vladaju}e partije Jedinstve-na Rusija odr`ane su u subotu {i-

    rom Rusije, od ruske enklave Kali-njingrada do Vladivostoka na oba-li Pacifika. Najmasovnije, organiza-tori ka`u da se okupilo oko 150.000ljudi, odr`ane su u Moskvi. Me|unjima je bilo i nekoliko hiljadaneonacista.

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    11/63

    KOMENTARIOSLOBO\ENJE ponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011. 11

    Dopustite mi da Vamiznesemjedaniskren i dragprijedlog, kao osobe kojaniz godina svaki dan ~itaOslobo|enje.

    U Oslobo|enju je u subo-tu bio velik i intervju saNed`adom Hod`i}em, bo{-nja~kim zastupnikom uHrvatskomsaboru. Ve} nizgodina to radite: intervjuesa bo{nja~kim zastupnici-ma/poslanicima u parla-mentima u Hrvatskoj, naKosovu, u Makedoniji itd.

    U ~emu je sada problem?Za{to do sadanikad nisamvidiointer-

    vju sa srpskimzastupnicima u Hrvatskomsaboru? Ili u kosovskoj Skup{tini?

    Oslobo|enje se po sadr`aju pretvarau bo{nja~ke novine, objavljuju}i do-datke za Bajram, rade}i ove intervjue sabo{nja~kim zastupnicima itd. i to jenedopustivo.

    I nemojte me pogre-{no shvatiti, ja mo`daimam ~isto srpsko pori-

    jeklo, ali sebenikad ni uludilu ne bih nazvaoSrbinomnitimislim da jebitno da imateintervjuesa nekakvim predstavni-cima srpske ili bo{nja~kemanjine u Saboru, ali ka-da ve} to radite, ondanapravite balans iuklju~ite i izvje{tavanje ohrvatskoj i srpskoj manji-ni u razli~itimdr`avama

    nastalim na tlu nekada{njeJugoslavije.Oslobo|enje su novine koje nose na-

    slije|e jedne speci~ne politi~keideje ito neka bude i u praksi tako.

    Ovo Vam {aljem kao prijateljskisavjeti molbu, kao osoba koja cijeni Va{ rad ikoja je u`ivala da sa Vama sara|uje.

    Srda~no,Sa{a (ostalipodaci poznati Redakciji)

    PISMO ^ITATELJA

    Ne zaboravite Srbe"Imamo problem stare nacionalne odrednice"; Intervju:

    Ned`ad Hod`i}; Oslobo|enje, 10. decembar/prosinac 2011.

    Po{tovani gosp. Be~irovi}u,U Va{emtekstu od 9. 12. 2011. godine,

    na stra ni 7, u kojem pi{ete o organizato-rima otpora, u podtekstu "plja~ka{i",stoji Ismet Dahi}, predsjednikSavezabri-gadnih udru`enja 12. korpusa ARBiH.Prije tri godine je govoriokako ne `eli skriminalcima na spisak: "Ne elim, rekao

    je, na spisak sa Fuadom Abad`i}em,Edom Arnautovi}em, Cacom, ]elama...",a ni sa onimakoji se spominju kao orga-nizatori otpora, a policija ih je po~etkomrata hapsilazbogobijanjatraka, auto-mobila...

    Bili smo zajedno s Vama na ovom

    okruglomstolu, a ja sam, nakon objavlji-vanja teksta, razgovarao s IsmetomDa-hi}em, koji je potvrdio da je mene i Fu-du Abad`i}a spominjao u kontekstu dasmo ga nas dvojicaskinuli sa spiska, a ni-kako da smo nas dvojicaradilineke kri-minalneradnje.

    [tavi{e, podr`ao sam gospodinaDahi}a

    u dijelunjegovoggovora u kojemtvrdika-kokriminalci ne bi trebalo da budu na spis-ku organizatora otpora. Ne znam da li je

    va`no napomenuti da ja Oslobo|enje ku-pujem i ~itam od 1971. godine.

    S po{tovanjem,Edo ARNAUTOVI]

    REAGIRANJE

    Nismo kriminalci"Durakovi}a i Gani}a staviti

    na spisak"; Oslobo|enje, 9.decembar/prosinac 2011.

    Mislio sam da to razuz-dano izazivanje su-dbine u osmom danuposljednjeg predra-

    tnog marta n ikada vi{e ne} udo`ivjeti. Kao na tonu}em Tita-niku, igralo je cijelo Sarajevo ne

    pitaju}i{ta }e bitisutra i koliko}esve ko{tati. Usiljenom razdraga-no{}u prkosilo se olovnim vre-menima {to su ve} {irila mirisbalkanskogburetabaruta.

    Ovdje, gdje sam bio po~etkomproteklogvikenda, nije bilo pod-vriskivanja i skakanja po stolovi-ma uz razvu~eni mijeh harmoni-ke i rafalnog ili pojedina~nogpu-canja u plafon, negosamozloko-bna ti{ina i duga istkana od bojanajskupljih dijamanata na svijetu.U belgijskomgraduAntwerpenu,planetarnomsredi{tusvjetlucavogkamenjazbogkojeg su zapo~inja-liratovi i najve}eplja~ke, spletke,rijekaljudinestajala je iza blje{ta-

    vihizlogastotina prodavnicanaj-skupljeg nakita. Bar{unastepoli-ce sa karatima iz snovaubrzano suse praznile kao u inat crnim dani-ma {to prijete, kao {to su nekadai na{ojBosni i Hercegovini.

    Pedesetak kilometara dalje, uzdanju Evropskog parlamenta,vodila se posljednjabitka za euroi spaszajednice 27 dr`ava. Brisel-ska groznica isijavala je svomsnagom na zgr~enim licimamu-{terija antverpenskih juvelirnica.Istorija je ponovo postajala u~ite-ljica `ivota. Valute su dolazile iprolazile, samo su dragulji, zlatoi dijamanti ostajali. Povjerenje ueuro je nepovratnonestalo, ma {ta

    nam sutra Merkelica i Sarkozygovorili. Zahvaljuju}i gr~komsin-dromu straha, poja~anom pani-kom od pada Italije, [panije, Por-tugala, Irske, prijestonica naj-ve}ih majstora za bru{enjebrili-janata do`ivljava dijamantskuhisteriju. Svi kojiimaju i mogu, po-ku{avaju da eurejednomzauvijek

    osiguraju u tvrdo}i najvrednijegizdanka prirode majke Zemlje.

    Sigurno je da nemam, ali zatomogu kao zaneseni kokuz doiznemoglosti da lunjam od zlata-ra do juvelira glume}i traga~aza dijamantom `ivota. Ustvari,prvi put uspijevam da doku~imtaj nadnaravni osje}aj {to ljudekao robote sa u`arenim o~imauvodi u tajne svjetlucavih ka-men~i}a raznih oblika. Drhta-

    vim rukamadoticao sam najlje-p{e komade dragulja, milovaomikronski precizno obra|eneivice i k'o fol iskusandijamanto-log dizao ih u zrak, studiraju}iprelamanje svjetlosti u stakle-nom kaleidoskopu

    Iza le|a {apat i nekako po-znaterije~i. Ne okre}u}i se, ra-zmi{ljam da odavno nisam~uo slovena~ki jezik. @enski

    glasuvjerava dubokimu{ki da jeljep{a narukvica ukra{ena okru-glim dijamantima, nego ona saoblikom suze. Ne smijem ni dapomislimkolikoko{ta, jer sve {tosam dotakao u ovom ~udesnomprostoru, gdje svi u trenupostajubolesnimaterijalisti i egoistipod-sje}aju}i na one kopa~e zlata saDivljegzapada, stajalo je u hilja-dama ili tisu}amaeura. Kontam,stigaobrat Janez i gospo|a Moj-ca da spa{avaju svoju eurou{te|evinu. Za~udo,ni u Holan-diji, a ni u Belgiji nisam primije-tio da ljudi hrle u bankepani~nopoku{avaju}i promijenitipoljulja-nu nov~anicu Starog kontinentau neku drugu sigurniju valutu.Recimo, {vicarski franak ili, kaokod nas u BiH, u betonski ~vrstukonvertibilnu marku. Kao total-nom ekonomskom laiku, nikakomi ne ulazi u glavu kako to da KMuvijek ima isti te~ajprema euru,

    dok dolar ili klizi ili raste. Sli~nokao britanska funta. Mo`da biMerkelici i Sarkozyu bolje biloda se za spas eura obrate na{imbankarima, nego {to ih ganjaju poParizima i Berlinima. A {ta ako, nedao Bog, euro padne, koliko }enam onda vrijediti K markica? Skojomvalutom}e je upore|ivati?Uh, bolje je da ne idem dalje...

    Holandski prijatelji, {tosu me kao radoznalogklincapoveli u dijaman-tni raj i zoolo{ki vrt ljud-

    ske pohlepe, predla`u da prvoskoknu do obli`nje banke. Dokoni sredepapire oko iznajmljiva -njasefa u koji }e smjestitidopu-njeni }up sa porodi~nim bla-gom, odoh ja do kafanice. Valjaokrijepiti du{u nakon dubokogsaosje}anja sa onima {to su predmojim o~ima desetine hiljadaeura pretvorili u dva, tri prozirnakamen~i}a. Eh, koliko se samomeze i kriglicrnogpiva za tu lo-

    vu moglo dobiti.Umjesto za duga~kimbarom, ci-

    jelakafana, kao i osoblje, okupilase okovelikogplosnatog TV ekra-na. Iz obli`njeg Bruxellesa te~eprogram napetiji od one utakmi-ceDinama i Lyona zbog koje da-nima nemammira. Zamjerili misvi prijatelji, navija~i Ajaxa, dadolazim iz najkorumpiranije ze-mlje planeta. Tako oni vide Cro-atiu, koja je dozvolila da na Maksi-miru veseli plavi de~ki prime se-dmicu. Ili jo{ gor e ~ et iriodlu~uju}a gola u {est minuta!Lova i samolova je tu igrala i ni{tadrugo, ubje|ivali su me dok samuzaludno, po ko zna koji put,tvrdio da dolazim iz Bosne, a ne izHrvatske. Po njima, sve je to isto isvi smo jednako, na tom prostoru,slabi na kovertice i podmi}ivanja

    Reditelj direktnog javljanja izEvropskogparlamenta kao da pre-nosi fudbalsku utakmicu. Po ne-koliko puta nagla{eno usporenopokazuje kako Francuz Sarkozy

    vje{toizbjegavapru enu rukubri-tanskogpremijeraDavidaCame-rona. Slow-motionprizorprivla~ibezbroj komentara. Niko ne govo-ri o euru, spa{avanjuUnije, negoo pona{anjupoliti~ara. Bradonjaporedmenebu~noponavlja da sunjema~ka kancelarka i francuskipredsjednik iskoristili ovu eurofrku da bi politi~ki porazili vladuiz Londona i preko nje Obaminpoku{aj da zagospodari Evropom.Prednjim su tek tri praznekrigle,{to li }e bitiposlije kadanaredaci-

    jelu kompoziciju, kako ovdje vi-kendom imaju obi~aj.

    Onda se sjetim da je te-ku}i briselski skup po-

    vijestan za susjednuHrvatsku i da nemave-

    ze sa nogometom. Ve} sat vreme-na uporno ~ekam ne bih li ugle-daonekopoznatopoliti~ko lice izZagreba. Kona~no, na prvomprogramubelgijsketelevizije po-sve}ujunekoliko trenutaka i no-

    voprimljenoj~lanici EU. Umjes-to Jadranke Kosor ili Ive Josipo-

    vi}a, slikafri{kogbelgijskogpre-mijera italijanskihkorijenaElia diRupa. Sjedi za nekimstolom i ne-{topi{e po debeloj knjizi. Spike-ricaobavje{tava da je prvi~ovjek

    vlade upravo potpisaodokumento pristupanjuCroatie Evropskojzajednici. Nakontoga Di Rupous-taje i zbunjeno poku{ava vratitipenkalo nekoj od asistentica nasceni. Ona,uz smije{ak, pokazu-

    je da mo`e zadr`ati pisaljku. Sre-tan kao malodijete,0,,0 belgijskipremijernestaje sa ekranama{u}iosvojenomhemijskom olovkom.

    Blago zemlji koja ima ovakvepremijere {to se zadovoljavajusamo penkalom, razmi{ljam sazavi{}u.

    IZ HOLANDSKE BILJE@NICE

    Ho}u, ho}u dijamante

    @enski glas uvjeravaduboki mu{ki da je

    ljep{a narukvicaukra{ena okruglimdijamantima, negoona sa oblikom suze.Ne smijem ni dapomislim kolikoko{ta, jer sve {to samdotakao u ovom~udesnom prostoru,gdje svi u trenupostaju bolesnimaterijalisti i egoisti

    podsje}aju}i na onekopa~e zlata saDivljeg zapada,stajalo je u hiljadamaili tisu}ama eura

    Pi{e: Pavle PAVLOVI]

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    12/63

    OGLASI OSLOBO\ENJEponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011.godine12

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    13/63

    REGIONOSLOBO\ENJE ponedjeljak, 12.decembar/prosinac 2011. 13

    VIJESTI

    Opozicija ponovopoziva na izbore

    Predsjednik LDP-a edomir Jovanovi}i zamjenik predsjednika SNS-a Aleksan-dar Vu~i} zatra`ili su jo{ jednom od vlas-ti da raspi{u vanredne izbore. Jovanovi}je pozvao vladaju}u koaliciju da jasnoka`e koji je plan i {ta `eli da uradi sa sje-verom Kosova i eurointegracijom Srbije.- Mi `elimo dogovor o na~inu na koji }ese odvijati kampanja i o datumu izbora,rekao je Jovanovi}. On je istakao da su,ako nema jasnog plana vladaju}e koali-cije o najva`nijim pitanjima, izbori potre-

    bni ve} sutra. Prema njegovim rije~ima,obja{njenja neuspjeha kandidature za EUsu neprihvatljiva i pove}avaju cijenukoju }e dru{tvo morati da plati.

    Tako|er, zamjenik predsjednika SNS-a Aleksandar Vu~i} ponovio je da je je-dino rje{enje za Srbiju hitno raspisiva-nje izbora i ostavka Vlade.

    Sanader s osobnommo`e u Sloveniju

    Ivi Sanaderu pritvor je zamijenjen ka-ucijom od 12,4 miliona kuna uz mjereoduzimanja putovnice i obavezu javlja-nja policiji svakog ponedjeljka. Na sva-kom grani~nom prelazu u kompjuterskisistem mora biti unesena odluka da seosobi zabranjuje sudskom odlukom na-pu{tanje dr`avnog teritorija, pi{e ju~erhrvatska {tampa. - Policija ne mo e sma-trati da se ne{to podrazumijeva jerukoliko nije oduzeta osobna iskaznicate izre~ena mjera zabrane napu{tanjadr`avnog teritorija, Ivo Sanader mogaobi s osobnom iskaznicom pre}i dr`avnu

    granicu, naprimjer sa Slovenijom, poja-snio je Krunoslav Borovec, glasnogovor-nik MUP-a, rekav{i kako sudska odlukamora biti precizna i jasna.

    Me|utim, oduzimanje osobne iska-znice onemogu}ilo bi ga u ostavariva-nju brojnih gra|anskih i administrativnihprava.

    La`ni policijskieksperti na Kosovu

    Visoki zvani~nici kosovske policije,uklju~uju}i aktuelnu predsjednicu Koso-va Atifete Jahjagu, imaju nelegalne di-plome i zvanje eksperata za kriminalis-tiku koje su svojevremeno dobili na Uni-

    verzitetu u Sarajevu, pi{e pri{tinski listZeri, prenosi Srna. Predsjednica Koso-va, koja je godinama bila u policiji, kaoi drugi policajci koji su unaprije|eni narazli~ite polo`aje u kosovskoj policiji ipostigli zna~ajne karijere zahvaljuju}iovim nelegalnim diplomama, o{tetilisu kosovski bud`et za hiljade i hiljadeeura. Nelegitimnost je konstatovana uistrazi unutra{nje kontrole policije u ja-nuaru 2009.

    Predsjednik Srbije Boris Tadi}rekao je ju~er da najve}i pro-blem Srbije nije kosovsko, ve}ekonomskopitanje, te naglasioda Srbija ima budu}nost is-klju~ivo u EU.

    - Za mene je danas od naj-ve}eg zna~aja ekonomsko pi-tanje i ono je najve}i problem iizazovSrbije, kao i svih zemaljasvijeta... Pitanje ekonomije je

    centralno pitanje dana{njice usvakoj zemlji u svijetu, rekao jeTadi} na sjedniciGlavnogodbo-raDemokratske stranke (DS), ~ijije lider.

    EgzistencijaNemogu}e je, naveo je on, da

    Srbija zastane u eurointegracija-ma, a da rije{i problem na Koso-vu, te dodao da je za rje{avanjetog problemapotreban plan i daga dr`ava ima.

    On je dodao da Srbija sasna`nom ekonomijom gradisnagu da rje{ava sva, pa i kosov-ka pitanja i dodao da ~injenicada se EU suo~ava sa problemima

    ne zna~i da Srbija ima bu-du}nost negdje drugdje ili da nerazvija ekonomske odnose sadrugimzemljama.

    - Samo sa kosovskim pristu-pompolitici u Srbiji ne mo`emoda rije{imo centralno pitanjeegzistencije ljudi, rasta, uticajana{e zemlje u me|unarodnojareni i pove}anja kredibilitetaSrbije i obezbje|ivanjasocijalnestabilnosti, rekao je Tadi}.

    Kada je u pitanju ekonom-skabudu}nost Srbije, m ladih

    i funkcionisanje ekonomskogsiste ma i mogu}nost da sebrani legitimni srpski intere-si na Kosovu, Tadi} je rekao da

    je su {tina u tome da je u svimtim domenima politike ne-mogu}e da Srbija bude us-pje{na bez integracija premaEU. - Za nas je najva `n ijeegzistencija lno pita nje daeuro, za koji smo su {tinski

    vezani, bude stabilnamoneta,rekao je Tadi}.

    Navode}i da Srbija `eli da ri-je{i svakikonikt u regionu, Ta-di} je rekao da je Srbija uspje{noradila na rje{avanju koniktaizme|u Srba i Hrvata, Srba iBo{njaka i da mora da radi i narje{avanju problema izme|uSrba i Albanaca.

    Zahvalio \eli}uOn je podsjetio da je 25 ~lani-

    caUnije smatralo da je Srbija du-binom reformi koje je provela

    zaslu`ila stat us k andidata ipo~etak pregovora.

    Srbija, rekao je Tadi}, statusni-je dobila iz jednogjedinograzlo-ga, a to je {to jo{ nema rje{enjaza pitanjeregionalnog predstav-ljanjaKosova i Metohije.

    Tako|er, Tadi} se zahvaliopotpredsjedniku Vlade SrbijeBo`idaru \eli}u na visokomo-raln om ~inu ostavke nakonodluke EU da odlo`i davanjestatusa kandidata Srbiji.

    Sjednica Glavnog odbora Demokratske stranke Srbije

    Tadi} tvrdi da je ekonomija

    bitnija od KosovaBudu}nost Srbijeje isklju~ivo u EU i tu se jedino mo`e rije{iti pitanjeKosova, {to je jedan od najva`nijih nacionalnih interesa, kazao je Tadi}

    Tadi} Srbi a radi na rje{avanju kon lika a u regionu

    REGIONALNO PREDSTAVLJANJE PRI[TINESrbija, rekao je Tadi}, status nije dobila iz

    jednog jedinog razloga, a to je {to jo{ nemarje{enja za pitanje regionalnog

    predstavljanja Kosova

    Kacin: Doka`itese djelima

    Izvjestilac EP-a za SrbijuJelko Kacin rekao je ju~erda se od Srbije tra`i da se,prije nego {to dobije statuskandidata, doka`e i to nena rije~ima, nego na djeli-ma. Kacin je izjavio da EUnije pos tavljala nikakvenove uslove Srbiji. - Ako jeSrbija u nekommomentuodlu~ila da prekine dijalogsa Pri{tinom i trebali su

    joj mjeseci da se vrati u tajproces, nerealno je biloo~ekivati da za nekolikosedmicapovratipuni kre-dibilitet. Ba{ zato je Srbijai dobila mogu}nost da unekolikonarednihmjese-ci taj kredibilitet oja~a, re-kao je on. Prema njego-

    vim rije~ima, nije EU ka-znila Srbiju, ve} je Srbijakaznila samu sebe.

    Lider DPS-a Milo\ukanovi}optu`io je nevladineorganiza-cije, opoziciju i pojedinemedi-

    je da od njega prave metu, po-ku{avaju}i da ga satanizuju ipredstave kao glavnog krivcaza sve {to je u Crnoj Gori lo{e.

    \ukanovi} je kazao da je zla-tno zavr{iti kao biv{i hrvatski

    premijer Ivo Sanader, pri tome{to pojedinci u Crnoj Gori `eleda do ivim sudbinu libijskog

    vo|e Muamera al-Gadaja, pi-{e podgori~ki Dan.

    - Pogledajtesamodnevne no-vine Dan ili Vijesti i {ta sve opo-

    zicija govori o meni i kakveuvrede i kvalifkacije oni meniupu}uju. Ne mislim da sampretjerao, posebno ne da sambio preo{tar u odnosu na onekoji saop{tavaju neke najgnu-snije optu`be na moj ra~un,kazao je \ukanovi} na konfe-renciji za novinare na Cetinju.

    On je poslije sjedniceSavjetaDPS-a novinarima priznao dasu njegove izjave o{tre, ali da suzasnovane na ~injenicama, kaoi da }e ih ubla`iti ukoliko pres-tanu oni koji saop{tavaju gnu-sne optu`be na njegov ra~un.

    \ukanovi} je kazao da DPS ni-jepromijeniostav po pitanjucrkve,i smatra da Mitropolija crnogor-sko-primorskatreba da se odvo-

    ji od Srpske pravoslavnecrkve.

    - Vrijeme }e pokazati da smobili u pravu, a da su oni koji sunas kritikovali b ili vo|eni si-tnimpoliti~kiminteresima, na-

    veo je on.

    @ele da zavr{im kao GadafiLider DPS-a optu io politi~ke protivnike,

    nevladine organizacije i pojedine medije

    da od njega prave metu

    Milo \ukanovi} odr`ao pres-konferenciju

    \ukanovi} Zla no je pro{ao Ivo Sanader

  • 7/26/2019 2011 12 12 OSL.pdf

    14/63

    SVIJET OSLOBO\ENJEponedjeljak,12.decembar/prosinac 2011.14

    VIJESTI

    Sukobi u TripolijuDvije osobe su ranjene u pucnjavi u bli-

    zini me|unarodnog aerodroma u Tripo-

    liju, samo nekoliko sati po{to je na-

    oru`ana grupa poku{ala da ubije {efa li-

    bijske armije. Vojni zvani~nik Samu Ka-

    muka rekao je da je sukob izbio u subo-

    tu nave~er, kada se grupa biv{ih pobu-

    njenika iz brigade Zintan sukobila sa biv-

    {im pobunjenicima iz Tripolija zbog kon-

    trole nad aerodromom, izjavio je Kamu-

    ka agenciji AFP. Aerodrom u Tripoliju je

    trenutno pod kontrolom Zintan brigade,~iji ~lanovi dr`e sina Moamera Gadafija,

    Seifa al-Islamija, koji je uhap{en pro{log

    mjeseca. Ina~e, zvani~nici novih vlasti u

    Libiji tra`ili su od UN-a da se oslobode

    libijski fondovi, oko 150 milijardi dolara,

    koji su zamrznuti i tri mjeseca poslije

    okon~anja sukoba u zemlji.

    Generalni {trajk u SirijiNajmanje devet ljudi je poginulo u novom

    nasilju u Siriji, gdje su opozicioni akti-

    visti ju~er pozvali na generalni {trajk po-

    vodom Vladinih mjera protiv antire imskih

    demonstranata. Aktivisti navode da je od-

    ziv na generalni {trajk masovan u provin-

    ciji Dari, na po~etku radne sedmice. U~eni-

    ci i dr`avni slu`benici ostali su kod ku}a

    u pojedinim dijelovima Damaska, ali u cen-

    tru grada vlada uobi~ajeni radni dan. Pro-

    dava~i u Idlibu koji ju~er nisu radili ka`u

    da im je vojska spalila radnje. Gra|ani-

    ma je upu}eno upozorenje sa razglasa lo-

    kalnih d`amija da se ne uklju~uju u {trajk.

    - Re`im je odlu~io da u roku od 72 sata

    ugu{i revoluciju u Homsu, a predsjednikBa{ar al-Asad je snagama sigurnosti i for-

    maciji {abiha dao neograni~ena ovla{te-

    nja i preporu~io da budu nemilosrdni pre-

    ma nenaoru`anim civilima, navelo je

    opozicijsko Narodno vije}e.

    U Tunisu usvojenprivremeni ustavSkup{tina Tunisa usvojila je privremeni us-

    tav, ~ime je otvoren put imenovanju nove

    vlade, skoro dva mjeseca poslije prvih po-

    strevolucionarnih izbora. Skup{tina koja je

    izabrana u novembru usvojila je predlo`eni

    dokument kako bi dr`avne institucije po-

    novo profunkcionisale. Novim ustavom

    definisani su uslovi i procedure koje izvr{na,sudska i zakonodavna vlast moraju da po-

    {tuju do odr`avanja op{tih izbora. Odlaze}a

    vlada premijera Beid ija Kaida Esebsija, for-

    mirana poslije svrgavanja predsjednika Zi-

    nea El Abidina Bena Alija u januaru, zva-

    ni~no je podnijela ostavku. - Ovo je histo-

    rijski trenutak, momenat za pam}enje,

    po~etak novog Tunisa, izjavio je predsjednik

    Skup{tine Mustafa ben D`afar. Poslanici su

    otpjevali dr`avnu himnu, a ~lanovi stranke

    Enahda, koja ima najvi{e mandata, ~esti-

    tali su jedni drugima ishod glasanja.

    Temelji Evropske unije se tre-su. Britanskipremijer David Ca-meron glatko je odbio potpisatiizmjene Lisabonskog ugovora,{to je, mo`da, otvaranje putaprema izlasku te zemlje iz EU.No, ameri~ki general MartinDempsey tek je svojim izjavamamedijima izazvao pravu burureakcija. Na~elnik {taba ame-ri~kevojskegeneralDempseyza-brinut je zbog mogu}ihgra|an-skihnemira u Evropi, zbogtrenu-tne nansijske krize koja hara

    Starimkontinentom.Veliki raskid

    Naime, dok su Britancimo`danajavili i velikiraskid s EU, Dem-psey kao krajnjiishodvidi ~ak i no-

    vi rat na Staromkontinentu.- Zabrinut sam zbog mogu}ih

    nemira u Evropi. Evropska uni-ja je predvelikimrizikom od su-koba, rekao je prvi ~ovjek ame-ri~kevojske i savjetnik predsje-dnika Baracka Obame.

    Prema njegovom mi{ljenju,dogovor zemalja EU bez VelikeBritanije mogao bi dovesti do ra-ta te je izrazio i veliku zabrinu-tost zbog mogu}eg vojnog an-

    ga`mana SAD-a u tom eventu-alnom sukobu.- Znam da }e dr`ave EU poku-

    {atiuskladitisvoju monetarnu iskalnupolitiku, ali nisam sigu-

    ran da }e to bitiljepilokoje }e Ev-ropu odr`ati na okupu, istaknuo

    je Dempsey, a prenosi BBC.- Zabrinut sam da bi i ame-

    ri~ka vojska u Evropi moglabi-t i i zlo` ena z bo g mogu}nostigra|anskih nemira i raspadaUnije. Amerikanci nemaju ba{malu vojnusilu u Evropi. [iromkontinentarasuto je oko 80.000ljudi u uniformi i jo{ 20.000 civi-lakoji rade za vojsku. Najve}i diose nalazi u Njema~koj, gdje su jo{od Drugogsvjetskograta, napo-

    menuo je Dempsey.Nema jedinstva

    Iako se trenutno u Evropi vo-diverbalnisukob, Britanci su ja-snodali do znanjavetom na iz-mjeneLisabonskogugovorato-kom proteklogsamita u Bruxel-lesu da jedinstva u Evropi vi{enema, odnosno da oni vi{e nedijeleistovi|enje sudbine EU sostatkom zemalja ~lanica.

    Ugledni list Financial Timesocijenio je kako je Cameron ve-oma pogrije{io te da je vetomnapravio Velikoj Britaniji vi{e{tete nego koristi. List tvrdi da

    vetom zapravo nije dobioni{ta

    zauzvrat, odnosno nije posti-gaoni{ta zna~ajno, ali }e VelikaBritanija morati platiti visokucijenu da ostane u evropskomdru{tvu.

    Dempsey: Mogu}

    rat u EvropiGeneral Dempsey strahuje

    i zbog mogu}eg anga`manaameri~kih vojnih snaga

    Vojni savjetnik Baracka Obame zabrinut za budu}nost EU

    Dempsey: U Evropi se nalazi oko 80 000 ameri~kih vojnika

    Cameron podijelio i vladaju}u koalicijuBritanskizamjenikpremijera, liberalnidemokrat i eurol Nick

    Cleggstrahuje da je Britanija ostala izolirana u Evropinakonsa-mita u Bruxellesu, navodi ju~er britanskidnevnikIndependentdodaju}i da je Clegg ljut na britanskog premijera Davida Ca-merona zbog ulaganjaveta na novi evropskiugovor. Za razli-ku od podr{ke u svojoj konzervativnoj stranci, koja je Came-ronovu nepopustljivost do~ekala s odu{evljenjem, koalicijskipartneri, liberalnidemokrati, manje su odu{evljeni. Njihov~el-nik Cleggstrahuje da bi izolacija od ostalih 26 ~lanica EU mo-gla oslabiti odnose sa SAD-om te ugrozitiza{titu Citya i stranaulaganja u Veliku Britaniju. Dana{njeCameronovo obra}anjeparlamentu s nestrpljenjem se o~ekuje, jer je ovo najkriti~ni-

    ja ta~ka u 18 mjesecikoalicijskevlade. Prema rezultatimano-vih anketa, 52 posto ispitanihsmatra da je evropskakriza ide-alna prilika za Britaniju da ostavi EU. Premaistojanketi, popu-larnost britanskog premijerapala je za 22 posto.

    Na konferenciji o klimatskim promje-nama koja se pod okriljem UN-a odr`ava-la u Durbanu, u Ju`noj Africi, ju~er je na-kon ~etiri godine pregovora kona~no po-stignutsporazumkojim se najve}i svjetskizaga|iva~i okoli{aobavezuju na uklju~iva-nje u borbu za usporavanjemglobalnogza-topljenja na Zemlji.

    Brazil, SAD, Kina

    Prema potpisanom paketureformi, ko-jeg ~ine usvojena ~etir i razli~ita doku-menta, vode}e ekonomije svijeta obve-zuju se da }e smanjiti emisiju {tetnih pli-nova. Sporazum }e do kraja 2015. bitiuo-

    bli~en u me|unarodni ugovor koji }e svimoratipo{tivati, ~ak i rastu}e ekonomije,poputKine i Indije.

    Iako se ~inilo da ni na samitu u Durba-nudogovor ne}e bitipostignut, s obziromna to da su najve}i zaga|iva~i `u~no bra-nili svoj polo`aj, na zasjedanju, koje je

    trajalo36 sati du`e od predvi|enog, dogo-vor je ipak postignut.- Danas smo spasili budu}nost na{e pla-nete. Ispisali smo novu stranicupovijes-ti, rekla je ju`noafri~ka ministrica vanj-skih poslova MaiteNkoana-Mashabane.

    - Postalo je jasno da je jak pritisak na ze-mljekoje su se opiralepromjenama, put pre-ma rje{enju. Kada smo vidjeli da Brazilpodr ava zakonsko ograni~enje emisijestakleni~kihplinova te da i SAD, ne ba{ timrije~ima, govori sli~no, znali smo da su sestvari po~elekretati u pravomsmjeru, rekla

    je ConnieHedegaard, povjerenica Evropskekomisije za klimatolo{ke promjene.

    Zeleni fond

    - Uspjeli smo posti}i da se SAD, Indija iKina priklju~e smjernicama djelovanja,{to }e zagarantovati globalnisporazum, iz-

    javio je britanskiministar energetike i kli-matskih promjena ChristHuhne.

    Tako|er, u Durbanu je dogovoreno osni-vanjeZelenogklimatskogfondakoji }e po-magatisiroma{nim zemljama u suo~ava-nju s globalnim zatopljenjem. Prora~unfonda trebao bi biti oko 100 milijardidola-ragodi{nja, ali jo{ nije ta~no poznato na ko-

    ji na~in }e se on nansirati.

    U Durbanu kona~no ispisana nova stranica povi esti

    Burne rasprave: Najve}i zaga|iva~i pris a i na


الرصد الاعلامي 12 12-2011

الرصد الاعلامي 12 12-2011

News & Politics
Эксперт. Оборудование #12/2011 / Expert. Equipment #12/2011

Эксперт. Оборудование #12/2011 / Expert. Equipment #12/2011

Documents
DC 12/12/2011

DC 12/12/2011

Documents
2011-12 Issue 12

2011-12 Issue 12

Documents
Locandina1desmacerata.it/wp-content/uploads/2011/12/Conoscere_Bio... · 2011-12-14 · Title: Locandina1 Created Date: 12/12/2011 9:49:20 AM

Locandina1desmacerata.it/wp-content/uploads/2011/12/Conoscere_Bio... · 2011-12-14 · Title: Locandina1 Created Date: 12/12/2011 9:49:20 AM

Documents
MondoChievo #12 - 2011/12

MondoChievo #12 - 2011/12

Documents
 · 2019. 12. 20. · 12 ) / 12/2011 / t/ / 2011 /åÌ—121 / 201

 · 2019. 12. 20. · 12 ) / 12/2011 / t/ / 2011 /åÌ—121 / 201

Documents
OJORNAL 12/12/2011

OJORNAL 12/12/2011

Documents
TWTW 2011-2-12 - SePP 2011-2-12.pdf · 2011. 2. 13. · Title: Microsoft Word - TWTW 2011-2-12 Author: Owner

TWTW 2011-2-12 - SePP 2011-2-12.pdf · 2011. 2. 13. · Title: Microsoft Word - TWTW 2011-2-12 Author: Owner

Documents
2011-12 winter shutdown preparatory meeting A.Tauro 02-12-2011 2/12/11ALICE 2011-12 winter shutdown schedule - A.Tauro 1

2011-12 winter shutdown preparatory meeting A.Tauro 02-12-2011 2/12/11ALICE 2011-12 winter shutdown schedule - A.Tauro 1

Documents
12-12-2011 Bhuj City

12-12-2011 Bhuj City

Documents
12-12-2011 Baroda Dist

12-12-2011 Baroda Dist

Documents
Campi 2011 45 del 12/12/2011

Campi 2011 45 del 12/12/2011

Documents
2011年12月28日 2011年12月21日 2011年12月21日 2011年12月19日 2011年12月19日 2011年12月16日 2011年12月15日 2011年12月14日 2011年12月14日 2011

2011年12月28日 2011年12月21日 2011年12月21日 2011年12月19日 2011年12月19日 2011年12月16日 2011年12月15日 2011年12月14日 2011年12月14日 2011

Documents
Komunat e Kosovës – Republika e Kosovës...2020/06/18  · Sigurimi Kontrollimi teknik Taksa komunale Taksat pêr MPB Totali Viti I Prodhimit 2011/12 2011/12 2011/12 2011/12 2011/12

Komunat e Kosovës – Republika e Kosovës...2020/06/18  · Sigurimi Kontrollimi teknik Taksa komunale Taksat pêr MPB Totali Viti I Prodhimit 2011/12 2011/12 2011/12 2011/12 2011/12

Documents
12 Januar 2011.GWB - 1/12 - 12 Jan 2011 17:57:16 · 2015. 10. 27. · 12 Januar 2011.GWB - 3/12 - 12 Jan 2011 18:13:06. 12 Januar 2011.GWB - 4/12 - 12 Jan 2011 18:20:16. 12 Januar

12 Januar 2011.GWB - 1/12 - 12 Jan 2011 17:57:16 · 2015. 10. 27. · 12 Januar 2011.GWB - 3/12 - 12 Jan 2011 18:13:06. 12 Januar 2011.GWB - 4/12 - 12 Jan 2011 18:20:16. 12 Januar

Documents
2011-12 Northern Territory Government and Public … · Web viewAnnual Report 2011-12 34 34 Annual Report 2011-12 Annual Report 2011-12 Created Date 10/25/2012 19:07:00 Title 2011-12

2011-12 Northern Territory Government and Public … · Web viewAnnual Report 2011-12 34 34 Annual Report 2011-12 Annual Report 2011-12 Created Date 10/25/2012 19:07:00 Title 2011-12

Documents
Wednesday, January 12, 2011 · Title: Wednesday, January 12, 2011 Created Date: 2011/01/12 13:18

Wednesday, January 12, 2011 · Title: Wednesday, January 12, 2011 Created Date: 2011/01/12 13:18

Documents
Recibido: 2011-07-28 Aceptado: 2011-12-12 El Neolítico

Recibido: 2011-07-28 Aceptado: 2011-12-12 El Neolítico

Documents
2011. 12

2011. 12

Documents
Relatório Semanal U&M - InvestLinux – 12/12/2011portal.uem.com.br/relatorio/2011/relatorio-uem... · 12/12/2011  · Relatório Semanal U&M - InvestLinux – 12/12/2011 Uptime

Relatório Semanal U&M - InvestLinux – 12/12/2011portal.uem.com.br/relatorio/2011/relatorio-uem... · 12/12/2011  · Relatório Semanal U&M - InvestLinux – 12/12/2011 Uptime

Documents
2011-12-15-08 · Title: 2011-12-15-08.09 Created Date: 12/14/2011 10:38:58 AM

2011-12-15-08 · Title: 2011-12-15-08.09 Created Date: 12/14/2011 10:38:58 AM

Documents
eg.oriflame 9-12-2011-31-12-2011-duckload-ar.info

eg.oriflame 9-12-2011-31-12-2011-duckload-ar.info

Documents
WordPress.com · 2011. 12. 12. · Created Date: 10/31/2011 12:56:49 PM

WordPress.com · 2011. 12. 12. · Created Date: 10/31/2011 12:56:49 PM

Documents
12-12-2011 Surat City

12-12-2011 Surat City

Documents
Adopted Budget 2011-12 Adopted Budget 2011-12 August 22, 2011 1

Adopted Budget 2011-12 Adopted Budget 2011-12 August 22, 2011 1

Documents
ТКТ №12 2011 / TKT #12 2011

ТКТ №12 2011 / TKT #12 2011

Documents
kurashiki-jc.or.jpkurashiki-jc.or.jp/download/PreviousHP/2011.pdf2012/01/05 2011/12/31 201 2/23 2011/12/20 2011/12/06 : 2011/12/31 : 2011/12/30: 201 : 2011/12/23: 2011/12/23: 2011/11/18:

kurashiki-jc.or.jpkurashiki-jc.or.jp/download/PreviousHP/2011.pdf2012/01/05 2011/12/31 201 2/23 2011/12/20 2011/12/06 : 2011/12/31 : 2011/12/30: 201 : 2011/12/23: 2011/12/23: 2011/11/18:

Documents
12-12-2011 Bharuch

12-12-2011 Bharuch

Documents
study.result.pk · 2011. 11. 14. · Exhibition of Work) Part 1st Fine Art (F&C, Painting & Exhibition of Work) Part 2nd Physics DATE 16-12-2011 19-12-2011 20-12-2011 21-12-2011 22-12-2011

study.result.pk · 2011. 11. 14. · Exhibition of Work) Part 1st Fine Art (F&C, Painting & Exhibition of Work) Part 2nd Physics DATE 16-12-2011 19-12-2011 20-12-2011 21-12-2011 22-12-2011

Documents