2015-16 Stanje budućnosti Autori: Jerome C. Glenn, Elizabeth Florescu i tim stručnjaka Milenijskog projekta

Sažetak

Očekuje se da će se u samo 35 godina broj stanovnika na Zemlji povećati za dodatnih 2,3 milijarde ljudi. Do 2050. godine novi sustavi za hranu, vodu, energiju, obrazovanje, zdravlje, ekonomiju i globalno upravljanje bit će potrebni za prevenciju masovnih i kompleksnih ljudskih i ekoloških katastrofa. Istraživanja budućnosti milenijskih projekata pokazuju da je većinu tih problema moguće izbjeći te da je moguće ostvariti puno bolju budućnost nego što je to danas.

Briljantni uvidi, politike i socijalne inovacije, znanstvena i tehnološka dostignuća, te novi stilovi vođenja pojavljuju se diljem svijeta. Interakcija između budućih umjetnih inteligencija, mnogobrojnih novih oblika života izniklih iz sintetičke biologije, naglog širenja nano-molekularnih sklopova te robotike, ima potencijal proizvesti jedva prepoznatljivu budućnost u usporedbi sa današnjom znanstvenom fantastikom. Budućnost bi mogla biti puno bolja od one koju većina pesimista predviđa, ali i puno gora od one koju je većina optimista voljna doživjeti. Potrebno nam je ozbiljno, koherentno i usklađeno razumijevanje velikih problema te potencijalne mogućnosti za identifikaciju i implementaciju strategija u onoj mjeri u kojoj je potrebno pristupiti rješavanju globalnih izazova. Ovaj izvještaj trebao bi poslužiti kao smjernica za daljnje razvijanje postojećeg razumijevanja globalnih izazova. Nakon 18 godina izrađivanja izvještaja O stanju budućnosti postaje očigledno da čovječanstvo posjeduje resurse da se suoči s tim globalnim izazovima ali ono što je potrebno osvijestiti je da je za kreiranje bolje budućnost prijeko potrebno implementirati skup globalnih i lokalnih strategija zajedno. Kako je papa Franjo u svojoj enciklici napomenuo “Polovične mjere samo odugovlačenju katastrofe koje je nemoguće izbjeći.“ Izazovi s kojima se suočavamo po svojoj prirodi su međunarodnog karaktera te stoga zahtijevaju međunarodne strategije. Čineći sve ispravno u pogledu rješavanja problema klimatskih promjena ili u borbi protiv organiziranog kriminala u jednoj državi neće puno značiti ako to isto ne čine i drugi. Ono što je potrebno je koordinirana međunarodna implementacija strategija. Dijelovi državne i korporativne strategije budućnosti stalno se razvijaju i nadopunjuju ali još uvijek nemaju dovoljno snažan utjecaj u pogledu brzog i odlučujućeg donošenja odluka potrebnih u procesu primanja u koštac sa kompleksnom, integriranom i globalnom prirodom ubrzanih promjena. Broj međudržavnih organizacija i javno-privatnih suradnji se povećava ali i njih je potrebno učiniti puno efikasnijim nego što jesu. Čovječanstvu je potrebna globalna, višeznačna, dugoročna opća vizija

Stranica 1 / 12

budućnosti s izraženim dugoročnim ciljevima koji će zaintrigirati maštu i potaknuti međunarodnu suradnju. Primjerice SAD i Kina kao zajednički cilj mogu postaviti smanjenje emisije CO2 sa trenutnih 400 ppm na 350 ppm te pozvati ostatak svijeta da također sudjeluje u NASA-inom programu kako bi to i ostvarili. Ono što je dosad ostvareno je njihova zajednička objava u studenom 2014. gornje dopuštene granice emisije stakleničkih plinova, zatim suradnja u istraživanjima čiste energije, suradnja u skupljanju i ponovnom korištenju ugljika, dizajniranju eko-pametnih gradova, te suradnja u postupnom smanjenju korištenja fluorougljikovodika.

Navedeno ipak predstavlja napredak ali još uvijek fali odlučno postavljanje cilja kako bi se pokrenula ciljna akcija. UN predlaže 17 ciljeva održivog razvoja kao što su primjerice istrebljenje siromaštva i gladi do 2030. U sažetku iz 2008. O stanju budućnosti navedeno je sljedeće: Polovica svijeta osjetljiva je na socijalnu nestabilnost i nasilje zbog rasta cijena hrane i energije, neuspješnosti država, padanja gornje granice podzemnih voda, klimatske promjene, smanjene opskrbe vodom-hranom-energijom po osobi, širenja pustinja, te povećanja migracija zbog političkih, ekoloških i ekonomskih uvjeta.

Nažalost, navedeni čimbenici doprinose socijalnoj nestabilnosti čija se ugroženost nastavila tijekom posljednjih sedam godina, vodeći do društvenih nemira koji se danas mogu vidjeti u mnogim dijelovima svijeta. Iako se veliki dio svjetske pažnje usmjerava na stravične događaje ekstremista i unutardržavne sukobe, misaoni lideri poput Stephena Hawkinga, Elon Muska i Bill Gatesa upozoravaju svijet na potencijalne opanosti razvitka umetne inteligencije do razine iznad ljudske kontrole. Bez obzira može li se AI (umjetna inteligencija) razviti u potencijalnu noćnu moru znanstvene fantastike ili ne, ono što je sigurno je da će ona, kao i ostale tehnologije koje će se razviti u budućnosti (poput robotike, sintetičke biologije, računalne znanosti, nanotehnologije, kvantnog računarstva, 3D i 4D printanja, Internet stvari, kognitivne znanosti, samovozećih vozila i sinergije između istih), promijenit način našeg razmišljanja u narednih nekoliko desetljeća, no iste bi također mogle dovesti i do masivne nezaposlenosti.

Koncentracija bogatstva raste. Dohodovni jaz se proširuje. Ekonomski razvoj praćen nezaposlenošću postaje nova norma. Povrati na ulaganja u kapital i tehnologiju u najvećem broju slučaja su profitabilniji od ulaganja u rad. Buduće tehnologije imaju potencijal skoro u potpunosti zamijeniti ljudski kapital. Ukoliko se nastavi prethodni način poslovanja i rješavanja stvari izgledno je da će uslijediti dugoročna strukturna nezaposlenost. Real-time Delphi istraživanje Rad/tehnologija u budućnosti 2050. provedeno Milenijskim projektom u zadnjem poglavlju ovog sažetka daje objašnjenje koje govori da će se priroda posla i političko-ekonomskih sustava morati promijeniti do 2050. ili će u protivnom uslijediti masivna dugoročna nezaposlenost. Ukoliko se ta mogućnost ignorira to bi moglo dovesti do početka novog oblika samoostvarujuće ekonomije koja rangira od potencijalnog stanja oskudice do stanja bogatstva. Buduća umjetna inteligencija koja samostalno može simultano kreirati, uređivati i implementirati programe diljem svijeta na temelju povratnih informacija dobivenih od globalnih

Stranica 2 / 12

senzornih mreža, jedinstven je povijesni faktor koji uspješno može nadomjestiti oskudicu poslova. To će utjecati na cijeli svijet, baš kao što je i Internet utjecao, a vjerojatno i više. Postoji mogućnost da će se stvoriti više poslova nego što će ih prethodno biti eliminirano, no brzina i integracija tehnoloških promjena kao i porast broja stanovnika, odvijat će se u ovom slučaju većim intenzitetom od potencijalne vjerojatnosti da nas u budućnosti očekuje strukturalna nezaposlenost. Ideje kao što su univerzalno zajamčeni osnovnih dohodak i ostali novi ekonomski mehanizmi sada bi se ozbiljno trebale razmotriti jer vrijeme potrebno da se te promijene implementiraju može potrajati generaciju ili dvije.

Brže razvijanje znanstvenih dostignuća vezanih za istraživanje mozga i dugovječnosti čine produljenje zdravog života vrlo vjerojatnim. Kao rezultat toga, bit će potrebno provoditi značajan broj programa kako bi se starije naučilo kako da daju svoj doprinos društvu što će zahtijevati traženje tržišta na Internetu koje traži njihove vještine i interese. Očekuje se da će svjetska ekonomija rasti oko 3,5% u 2015., dok će istovremeno broj stanovnika od 7,3 milijarde ljudi rasti po stopi od 1,14% te će stoga svjetski prosjek prihoda po glavi stanovnika rasti po stopi 2,36%. To još uvijek predstavlja skoro pola godišnjeg porasta prihoda po glavi stanovnika mjereno prije globalne financijske krize i recesije u svijetu. No ostvarivanje rasta samo po sebi sve više prestaje biti mudro. Poticaji se moraju provoditi po cijelom svijetu kako bi se ubrzala prijelaz iz slijepog ekonomskog rasta na eko-pametan razvoj jer će u protivnom oskudica vode i ostalih ekoloških izvora će dovesti do porasta društvene nestabilnosti. Pola čovječanstva koje živi u udaljenosti od 120 milja od obale bi time ostalo trajno zakinuto.

Bez ciljeva usmjerenih na klimatske promjene kao što je suradnja SAD-Kine na Apollo-u gdje je R&D bio usmjeren na provođenje politika, ostvarenje trenutnog cilja da se smanji porast emisije CO2 na 450 ppm slabo obećava uspjeh, te dugoročnije promijene u oceanu bi mogle dovesti do toga da mikrobi proizvode smrtonosan sumporovodik (H2S) diljem svijeta. Veće investicije su potrebne da se ubrza proces prijelaza iz fosilnog ugljika u obnovljivi izvor energije, od stočarskog sustava do uzgoja mesa bez životinja, od slatkovodne poljoprivrede do slanovodne poljoprivrede. Kako bi se spriječila mogućnost kvantnog računanja koristeći umjetnu inteligenciju i razvoj senzornih mreža do mjere izvan ljudske kontrole potrebno je kreirati sustav kontrole prilagođen za ljude te učinkoviti način kako se naviknuti na buduće tehnologije a istovremeno živjeti u cyber-svijetu i fizičkoj „stvarnosti“.

Zahvaljujući napredcima u sintetičkoj biologiji, ICT-u te ostalim tehnologijama koje će se koristiti u budućnosti omogućit će se pojedincima da sami stvore i razviju oružje masovnog uništenja, globalne senzorne mreže koristit će se kako bi se ustanovilo koja je namjera nekog pothvata prije same aktivnosti, napredci u području mentalnog zdravlja doprinijeti će smanjenju broja sociopata i psihopata, a javnosti će se trebati dodijeliti nove dužnosti kako bi se smanjio rizik pojave tih svih prijetnji. Molekularna proizvodnja u budućnosti i 3D printanje pokazuju potencijal da u budućnosti osiguraju bolji životni standard za sve, no isti će se također moći koristiti za formiranje nano-vojski, i dramatičnog

Stranica 3 / 12

pogoršanja svjetske trgovine. U trenu kada cijelo čovječanstvo bude povezano u Internet stvari te kada nova dostignuća budu otkrivena, integrirana i implementirana iz projekata istraživanja ljudskog mozga od strane SAD, EU i Kine, kao i projekata istraživanja umjetne inteligencije od strane Google-a i IBM-a, svaki pojedinac će dobiti priliku da postane nadprosječni genij. Kako svijet prepun nadprosječnim genijima može promijeniti kulturu, politiku, religiju, način razmišljanja i ekonomiju? Potrebno je razviti globalni sustav kolektivne inteligencije kako bi mogli biti u toku sa svim tim promjenama te potaknuti dijalog sa svjetskim liderima, stručnjacima i s javnosti kako bi se započele velike promjene u društvenoj strukturi potrebne za rješavanje tih i ostalih globalnih izazova koji se očekuju u budućnosti kako bi se kreirala bolja budućnost.

* * * Kroz seriju međunarodnih Delphi istraživanja započetih u 1997. i globalnim sustavima za skeniranje, kroz Milenijski projekt identificirano je i dnevno se ažurira sljedećih 15 Globalnih izazova. Isti se mogu koristiti kao okvir za razumijevanje globalnih promjena te kao cilj za poboljšanje budućnosti:

1. Kako se može ostvariti održivi razvoj a da se istovremeno pristupi rješavanju problema globalnih klimatskih promjena? IPCC izvještaji pokazuju da su tri zadnje dekade bile uzastopno toplije i toplije te da je razdoblje od posljednjih 30 godina najvjerojatnije bilo najtoplije razdoblje sjeverne hemisfere u posljednjih 1.400 godina. Čak i da se emisije CO2 u potpunosti zaustave, većina aspekata klimatskih promjena i dalje bi se nastavila u sljedećim stoljećima. Stoga, svijet bi puno ozbiljnije trebao shvatiti nužnost prilagođavanja.

2. Kako se može osigurati da svaki pojedinac ima dovoljno čiste vode a da ne dođe do konflikta? Od 1990. osiguran je siguran pristup vodi za dodatnih 2,3 milijarde ljudi što je izvanredno postignuće ali istovremeno ostavlja 748 milijuna ljudi bez pristupa. Razina podzemne vode dopire do svih kontinenata te gotovo polovina čovječanstva vodu dobiva iz izvora kontroliranih od strane dvije ili nekoliko zemalja.

3. Kako se porast broja stanovnika i resursa može uravnotežiti? Trenutačni broj stanovnika iznosi 7,3 milijarde ljudi. U narednih 12 godina očekuje se da će taj broj porasti za dodatnih milijardu ljudi a u narednih 35 godina za dodatnih 2,3 milijardi ljudi. Istovremeno, kako bi se držao korak s porastom broja stanovnika i gospodarskim rastom, proizvodnja hrane trebala bi porasti za dodatnih 70% do 2050.

4. Kako istinska demokracija može proizaći iz autoritarnih režima? Globalna svijest i više demokratske političke i društvene strukture razvijaju se kao odgovor na povećanje međuovisnosti, promjenjivu prirodu moći, te na potrebu da se kolektivno pristupi rješavanju tekućih velikih planetarnih izazova. U međuvremenu, svjetske političke i građanske slobode se i u 2014. nastavljaju pogoršavati već devetu godinu zaredom (u 61 državi se pogoršalo; u 33 zemlje se poboljšalo).

Stranica 4 / 12

5. Kako proces donošenja odluka može biti poboljšan inkorporiranjem unaprijeđenih svjetskih predviđanja za vrijeme ubrzanih promjena bez presedana? Donosioci odluka rijetko su obučeni u pogledu vještog predviđanja i odlučivanja iako se savjetodavna podrška i sustav predviđanja konstantno unaprjeđuju- npr. Velike analize podataka, simulacije, kolektivni obavještajni sustavi, indeksi i e-sustavi participativnog upravljanja.

6. Kako globalna konvergencija informacija i komunikacijskih tehnologija odgovara svakom pojedincu? Vodi se utrka u dovršavanju globalnog živčanog sustava civilizacije kako bi se moć super-kompjutora i umjetna inteligencija učinile dostupne svima. Koliko su vlade uspješne u razvijaju i koordiniraju propisa za osiguravanje internetske sigurnosti odredit će budućnost cyber-prostora, prema navodima Microsofta.

7. Kako se etičke tržišne ekonomije mogu potaknuti da pomognu u smanjivanju jaza između bogatih i siromašnih? Ekstremno siromaštvo u razvijenom svijetu smanjen je sa 51% u 1981. na 17% u 2011. ali se dohodovni jaz između bogatih i siromašnih i dalje nastavlja rastuće povećavati. U 2014. bogatstvo 80 milijardera bilo je jednako bogatstvu donjem rubu 50% čovječanstva a prema procjenama Oxfam-a ako se takav trend nastavi, do 2016. 1% najbogatijih ljudi na svijetu imat će veće bogatstvo od ostatka svijeta zajedno.

8. Kako se može umanjiti opasnost od pojave novih bolesti i imunih mikroorganizama? Zdravstveno stanje čovječanstva se nastavlja poboljšavati; očekivano trajanje života pri rođenju globalno je povećano sa 67 godina u 2010. na 71 godinu u 2014. Istovremeno, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) je u posljednjih pet godina ispitala više od 1,100 slučaja epidemije dok su slučajevi antimikrobna otpora, pothranjenosti i pretilosti u trajnom porastu.

9. Kako edukacija i učenje mogu čovječanstvo učiniti inteligentnim, obrazovanim i dovoljno mudrim da se primi u koštac sa globalnim izazovima? Veći dio svjetskog znanja je danas dostupno većem dijelu čovječanstva direktno ili kroz posrednike. Google i Wikipedija rade na tome da se izraz „Ne znam“ više ne koristi.

10. Kako zajedničke vrijednosti i sigurnosne strategije mogu smanjiti etničke sukobe, terorizam i uporabu oružja za masovno uništenje? U većem dijelu svijeta ne vodi se rat a pojava prekograničnih ratova je danas vrlo rijetka. Istovremeno polovina svijeta predstavlja potencijalno nestabilno područje, sve je više unutardržavnih sukoba te gotovo 1% populacije (približno 73 milijuna ljudi) su izbjeglice ili interno raseljene osobe (IDP's). Diplomatska vanjska politika, te vojni i pravni sustavi koji će se baviti rješavanjem novih asimetričnih prijetnji tek se trebaju uspostaviti.

11. Kako status žena koji se stalno mijenja može doprinijeti poboljšanju općeg ljudskog stanja? Tijekom posljednjeg stoljeća osnaživanje žena postalo je jedan od najznačajnijih pokretača društvenog razvoja te prepoznato kao jedan

Stranica 5 / 12

od ključnih faktora u rješavanju globalnih izazova koji prijete čovječanstvu. U posljednjih dvadesetak godina udio žena u parlamentima udvostručio se sa 11% na 22%. Međutim, nasilje nad ženama danas predstavlja najveći rat mjeren smrtnošću i stradanjima godišnje dok zastarjele patrijarhalne strukture još uvijek postoje diljem svijeta.

12. Kako spriječiti da međunarodno organizirane kriminalne mreže prerastu u moćna i sofisticirana svjetska poduzeća? Procjenjuje se da na međunarodno organizirani kriminal odlazi dvostruko više novca nego se utroši na sve vojne proračune zajedno u jednoj godini. Razlike između organiziranog kriminala, pobuna i terorizma sve manje su primjetne otvarajući time vrata novim tržištima organiziranog kriminala te novim rastućim potencijalnim prijetnjama za uspostavu demokracije, razvoja i sigurnosti.

13. Kako sigurno i učinkovito zadovoljiti rastuću potražnju za energijom? Sustavi solarne energije i energije dobivene vjetrom postale su konkurentne izvorima energije iz fosilnih goriva. Prema navodima IMF-a fosilna goriva godišnje ostvaruju 5,3 $ trilijuna potpore dok obnovljivi izvori energije 0,12 trilijuna potpore. Energetske tvrtke su u utrci da osiguraju dovoljno energije do 2050. za dodatnih 3,5 milijardi ljudi (1,3 milijardi koji trenutno nemaju pristup zajedno sa porastom populacije za 2,3 milijardi ljudi).

14. Kako znanstvena i tehnološka dostignuća mogu ubrzati poboljšanje ljudskog stanja? Računalna kemija, računalna biologija i računalna fizika mijenjaju prirodu i brzinu razvijanja novih znanstvenih uvida i primjene novih tehnologija. Buduće sinergije između sintetičke biologije, 3D i 4D printanja, umjetne inteligencije, robotike, atomsko precizne proizvodnje i ostalih oblika nano-tehnologije, tele- svega, dronova, padajućih troškova sustava obnovljivih izvora energije, proširene stvarnosti i sustava kolektivne inteligencije stvorit će dojam da posljednjih 25 godina izgleda sporo naspram količine promjena koje će se desiti u narednih 25 godina.

15. Kako se etička razmatranja mogu snažnije inkorporirati u rutinu globalnog donošenja odluka? Iako se kratkoročni ekonomski pristup „ja-prvi“ ustalio u zemljama diljem svijeta, ljubav prema čovječanstvu i globalna svijest također su vidljive u mnogim međunarodnim sporazumima, UN organizacijama, međunarodnoj filantropiji, Olimpijskom duhu, međureligijskim raspravama, potpori izbjeglicama, razvojnim programima za siromašnije zemlje, Liječnicima bez granica i međunarodnom novinarstvu.

Milenijski projekt je okupio uvide mnogih kreativnih i obrazovanih ljudi iz svih dijelova svijeta putem svojih 56 središnjih čvorišta kako bi se poboljšale situacije, prospekti i strategije kojima se rješavaju predmetni Globalni izazovi. Naredno poglavlje o 15 Globalnih izazova daje skraćeni pregled svakog izazova kako bi čitatelji uštedjeli vrijeme i na jednostavniji način poboljšali svoje razumijevanje naše zajedničke budućnosti u usporedbi sa uže fokusiranim knjigama i ostalim izvorima razbacanim na Internetu. Navedeno poglavlje se neprestano ažurira online u sustavu buduće globalne inteligencije (GFIS)

Stranica 6 / 12

(themp.org) zajedno s detaljnijim pregledima, zbirom međunarodnih vijesti, sustavom za skeniranje s predbilježenim informacijama, situacijskim grafikonima, web izvorima, modelima, člancima, knjigama, te komentarima od čitatelja. GFIS se može shvatiti kao globalno informacijsko sredstvo iz kojeg razni čitatelji mogu izvući različite vrijednosti za poboljšanje razumijevanja i odluke.

* * * Iako sažeti pregledi O stanju budućnosti daju najbolji uvid u globalnu situaciju i izglede budućnosti, istovremeno se također javlja i potreba za bolje integriranim konceptnim rješenjem i analizom cjelovitog problema/prostornih rješenja. Budući da se svi ti izazovi moraju razriješiti, prvotno je potrebno naglasiti one strategije koje se istovremeno bave rješavanjem više izazova. Slika 1. je inicijalni primjer pregleda integrirane globalne strategije.

Slika 1. Inicijalni predložak koncepta diskusije o integriranoj globalnoj strategiji

Prijedlozi za poboljšanje ovog inicijalnog predloška su dobrodošla te će se koristiti kako bi se isti poboljšao i ažurirao u GFIS-u.

Dakle, kako stojimo u rješavanju tih 15 Globalnih izazova? Što pokazuje karta ostvarenih rezultata? U kojem segmentu pobjeđujemo a gdje gubimo? Kako izgleda gledište budućnosti? Milenijski projekt izradio je Indeks stanja budućnosti kako bi dao odgovore na navedena pitanja.

Stranica 7 / 12

Indeks stanja budućnosti (SOFI) 2015. u nastavku pokazuje lagano ali sigurno poboljšanje opće dobrobiti čovječanstva u posljednjih 20 godina te poboljšanje u narednih 10 godina ali na račun okoliša i pogoršanog unutardržavnog nasilja, terorizma, korupcije, organiziranog kriminala i ekonomske nejednakosti.

Slika 2. Indeks stanja budućnosti (SOFI) 2015.

Za više detalja o tome kako je stanje budućeg indeksa izračunato i izrađeno zajedno sa analizom SOFI 2015. te nacionalnom primjenom u nekoliko Europskih zemalja, pogledajte u poglavlju Stanje budućeg indeksa koji slijedi u nastavku. Varijable na temelju kojih je izračunat ovogodišnji indeks navedene su u Okviru 1. Pregled posljednjih 20 godina te 10 godišnje projekcije varijabli korištenih za izračun globalnog indeksa SOFI daje korisne informacije za izradu „Karta svjetskog izvještaja o budućnosti svijeta“.

Slika 3. pokazuje gdje pobjeđujemo dok Slika 4. gdje gubimo ili gdje ostvarujemo nejasan ili slab napredak. Humanost se javlja u svim oblicima krećući od sebične adolescencije pa sve do planetarne odrasle dobi. Već tisućama godina testirali smo uloge kako bi saznali kako je to biti Kinez ili Francuz, inženjer ili umjetnik, izolirani unutar svojih uskih granica na temelju uvjerenja za koje smo smatrali da su istinita ili ispravna za nas. Sada je vrijeme da odrastemo i postanemo odrasla planetarna vrsta. Ukoliko svjetski lideri ne odluče da je krajnje vrijeme da se primimo u koštac s rješavanjem globalnih izazova tada će jedino rješenje biti buduća poboljšanja umjetne inteligencije kao što je to i kod autonomnog živčanog sustava koji upravlja osnovnim funkcijama naših tijela. Međutim, kako bi se navedeno i pokrenulo potrebno je već sada usmjeriti pažnju na stvaranje uvjeta za rješavanje prijetnji koje najavljuju Elon Musk, Bill Gates i Steven Hawking o razvijanju AI (umjetne inteligencije) iznad ljudske kontrole.

Stranica 8 / 12

Došlo je vrijeme za neprihvaćanje nevažnih govora i neaktivnosti svjetskih lidera. Ulozi su previsoki da se nastavi po starom bez promjena.

* * * Okvir 1. Varijable korištene u izračunu 2015. Indeksa Stanja Budućnosti (SOFI)

1. BND po glavi stanovnika, PPP-paritet kupovne moći (konstanta 2011. međunarodna $)

2. Ekonomska nejednakost prihoda (udio prihoda utvrđen do najviše 10%)

3. Nezaposlenost, ukupno (% svjetske radne snage)

4. Omjer siromašnih i broj zaposlenih iznosi 1.25 $ na dan (PPP) (% populacije)

5. Transparentnost CPIA-a (Zakona o kaznenom postupku i istragama), preuzimanje odgovornosti i korupcija u javnom sektoru (ocjenjeno 1=nisko; 6=visoko)

6. Inozemna izravna ulaganja, neto priljevi (BoP, tekuće cijene u $, milijarde)

7. R&D rashodi (% BDP-a)

8. Rast broja stanovnika (godišnji %)

9. Očekivano trajanje života po rođenju (godina)

10. Stopa mortaliteta novorođenčadi (na 1.000 živorođenih)

11. Zastupljenost pothranjenosti (% populacije)

12. Zdravstveni izdaci po stanovniku (tekuće cijene u $)

13. Liječnici (na 1.000 osoba)

14. Poboljšani izvor vode (% od populacije koja ima pristup vodi)

15. Obnovljivi podzemni slatkovodni resursi po glavi stanovnika (kubičnih metara)

16. Biološki kapacitet po stanovniku (globalni hektar-gha)

17. Šumsko područje (% kopnene površine)

18. Emisija CO2 iz fosilnih goriva i proizvodnje cementa (milijardu tona (GtCO2)/godišnje)

19. Energetska učinkovitost (BDP po jedinici korištenja energije (konstanta 2011. PPP $ po kilogramu ekvivalenta nafte))

20. Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije, osim hidroenergetskih (% od ukupno)

21. Stopa pismenosti, ukupno odraslih (% ljudi u dobi od 15 godina i više)

22. Upisano u srednju školu (% bruto)

23. Udio zapošljavanja visoko kvalificiranih radnika (%)

24. Broj ratova i oružanih sukoba

25. Teroristički incidenti

26. Prava sloboda (broj zemalja označeno ”slobodnim”)

27. Udio žena u nacionalnim parlamentima (% članova)

28. Internet korisnika (na 100 osoba)

Stranica 9 / 12

Slika 3. Područja u kojima pobjeđujemo

Stranica 10 / 12

Slika 4. Područja u kojima gubimo ili u kojima ostvarujemo mali ili nikakav napredak

Sljedeće poglavlje o 15 Globalnih izazova usko je fokusiran skup podataka, informacija, inteligencije i po mogućnosti pokoje mudrosti koja bi trebala poslužiti za poboljšanje stanja ljudi. Poglavlje bi trebalo poslužiti kao referenca za kreatore javnih politika, njihove savjetnike, učitelje, novinare te one koji su zainteresirani za tematiku globalne budućnosti. Pristup ovim pregledima također je dostupan preko mobilnih telefona na themp.org tako da se svatko u svakom trenu može informirati bilo da je to prije odlaska na sastanak, držanja prezentacije ili pisanja članka. Poglavlje nakon Globalnih izazova bavi se tematikom kako mjeriti napredak ili nazadak budućnosti u cijelosti. Prethodno prikazan Indeks stanja budućnosti detaljnije je objašnjen u ovom poglavlju. Sljedeće i zadnje poglavlje bave se inicijalnom analizom u Real-time Delphi studiji Posao budućnosti/tehnologija 2050.. Poglavlja se bave nizom pitanja kao što su:

• Što bi već sada trebali početi poduzimati kako bi izbjegli dugoročnu strukturnu nezaposlenost izazvanu novim tehnologijama u budućnosti?

• Koja pitanja je potrebno riješiti kako bi se dobio odgovor da li će AI (umjetna inteligencija) i ostale tehnologije u budućnosti stvoriti više poslova nego što će ih zamijeniti?

• Ukoliko masovnu nezaposlenost nije moguće izbjeći koje političko-ekonomske promjene bi bilo pametno početi razvijati?

Stranica 11 / 12

Umjetna inteligencija koja može samostalno i trajno prepisati vlastiti softverski kod na temelju povratnih informacija dobivenih od globalne mreže senzora te na taj način i ujedno svakog trena poboljšati vlastitu inteligenciju i inteligenciju drugih diljem svijeta. Kada se upravo to počne događati, brzina kojom će se AI (umjetna inteligencija) poboljšavati i obujam promjena koje će generirati bit će veće od onih proizašlih na temelju Moore-ovog zakona. Sintetička biologija nam omogućuje (ili budućim oblicima opće umjetne inteligencije) da genetički kod pišemo na isti način kako bi pisali softverski kod prilikom kreiranja novih oblika života kao što su mikrobi koji se hrane plakom u mozgu i biljkama koje proizvode vodik umjesto kisika i ugljičnog kisika.

Biološki organi i kuće se već printaju 3-D. Automatska precizna proizvodnja ima potencijal da bude puno učinkovitija od trenutne robotičke proizvodnje, iziskujući znatno manju količinu energije po jedinici proizvodnje. Do 2050., svi ljudi će biti povezani na Internet koji će biti puno inteligentniji semantički Web od današnjeg. Očekuje se da će prethodno spomenuti projekti koji uključuju ljudski mozak i umjetnu inteligenciju unaprijediti kognitivnu znanost do te mjere da svatko može postati nadprosječni genij do 2050. godine. Implikacije i strategije koje se bave tim promjenama su ocjenjene i komentirane od strane 300 različitih stručnjaka diljem svijeta. Dobiveni rezultati koristit će se za kreiranje scenarija i inputa za radionice državnog planiranja inicirane od strane središnjih čvorišta milenijskih projekata. * * *

Trebali bismo brinuti o cijelom svijetu jer cijeli svijet utječe na nas-od novih oblika terorizma i umjetne inteligencije do klimatskih promjena i financijske etike. Stanje budućnosti namijenjeno je da posluži kao podrška u boljem razumijevanju potencijalnih promjena u cijelom svijetu. Više detalja je dostupno i dnevno se ažurira na Internetu u sustavu buduće globalne inteligencije (GFIS). U cijelom tekstu javljaju se poveznice na GFIS za više relevantnijih informacija od onih osnovnih koje su dane u ovom sažetku o globalnoj situaciji i izglednim očekivanjima u budućnosti.

Stranica 12 / 12