2.1.Nastavna cjelina - Radna snaga i trÅ¾iÅ¡te rada · ^ À µ ] o ] : X : X ^ } u Ç µ K ] i l µ U l } v } u l ] ( l µ o µ K ] i l µ U W } ( X X X

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

1

Radna snaga i tržište rada

BDP?Ekonomski rezultat?

Zašto gospodarstva rastu?

Rashodovna metoda

Proizvodna metoda

(novostvorena vrijednost)

Dohodovna metoda

(naknada zaposlenicima + bruto poslovni

višak)

Stanovništvo „Gospodarstvo” (sektori) Kapital

„Tehnologija”

Osnovni pojmovi na tržištu rada

• Tržište rada i njegovo funkcioniranje sukladno obilježjima tržišne poslovne aktivnosti jedno je od najsloženijih i najosjetljivijih tržišta– Najjednostavnije označava ponudu radnika i

potražnju za radnicima, postupak pronalaženja zaposlenja, zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla i na samom poslu te uspostavljanje ravnotežne razine nadnica na tom tržištu…

Demografski resurs - prisjetimo se

Ukupno stanovništvo RH: 4.280.622

(Popis 2011.)

Radni kontingent:

M = 1.434.058Ž = 1.292.070

Ukupno = 2.726.128

Aktivno stanovništvo: 1.724 (u tis.)

Demografska bilanca?

1.Tržište rada

Ponuda rada vs. Potražnja za radom

Količina rada

Cije

na ra

da –

plać

a

C

Količina rada

Cije

na ra

da –

plać

a



2

• Među brojnim faktorima koji determiniraju potražnju za radom u ekonomskoj se analizi izdvaja nekoliko ključnih čimbenika:– cijena radne snage (nadnica/plaća), promjena

tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora, očekivanja, preferencije poslodavaca

Ponuda rada• Ponuda rada predstavlja broj sati

koje stanovništvo želi raditi na poslovima koji donose zaradu.

• Ponuda rada definira se kao funkcija izbora pojedinaca između različitih profesija pri čemu visina nadnice nije uvijek jedini kriterij po kojem se formira ponuda rada

• Gdje se formira?– Iznad prijelomne točke „C”, rast

plaća smanjuje količinu rada koja se nudi jer efekt dohotka postaje dominantniji od efekta supstitucije pri višim nadnicama, radnici mogu priuštiti više dokolice, premda svaki dodatni sat dokolice ima veću cijenu u obliku propuštene nadnice.

Potražnja za radom

• Zbog zakona opadajućih prinosa, svaka dodatna jedinica rada proizvodi sve manje i manje povećanje outputa.

• Granična proizvodnost rada ovisi o kvaliteti uloženog rada, količini i kvaliteti ostalih faktora proizvodnje koji se kombiniraju s radom te o razini i upotrebi stručnog i tehničkog znanja.

Iz povijesti... „željezni zakon nadnica” (Malthus)„rezervna armija nezaposlenih” (Marx)

Među najvažnijim relativnim pokazateljima tržišta rada ubrajaju se:

1. stopa ekonomske aktivnosti2. stopa nezaposlenosti i

3. stopa zaposlenosti

https://arhivanalitika.hr/blog/rast-zaposlenosti-cak-38-u-zadnjem-kvartalu-2017/

Ravnoteža: Q0 i P0

Ako plaće prisilno zadržimo iznad ravnotežne

razine (npr. zakon o minimalnoj plaći), količina ponuđenog rada raste na Q2, a količina potražnje za

radom pada na Q1 posljedica je višak u

ponudi radne snage (Q2 –Q1) nezaposlenost

• Registrirana ili administrativna stopa nezaposlenosti stavlja u odnos broj nezaposlenih i broj ukupnog aktivnog stanovništva. – Izračunava se u Zavodu za statistiku na

temelju podataka iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

– Podaci o zaposlenima iz administrativnih izvora prebrojavaju samo osobe koje imaju ugovor o radu.

Uvijek je viša zbog primjene domaćeg zakonodavstva koje je samo djelomično prihvatilo međunarodne standarde. Samozaposlenost u poljoprivredi Ugovor o djelu Odbijanje dodatnog

obrazovanja/prekvalifikacije

Registrirana vs. Anketna nezaposlenost

• Anketna stopa nezaposlenosti Anketa o radnoj snazi predstavlja najvažniji izvor međunarodno usporedivih podataka s područja statistike rada. Osobe koje u referentnom tjednu

nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i ponuđeni posao bi mogle početi raditi u naredna dva tjedna, kao i osobe koje su pronašle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na njega.

U zaposlene broje samozaposlene, vlasnike poduzeća, osobe koje rade na crno i sve one koji bar jedan sat provode stječući sredstva za život.



3

Tko se smatra nezaposlenom osobom?

Osobe između 15 i 65 godina starosti, a koje:• ne ostvaruju mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili

mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini;

• nemaju registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nemaju više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, nisu član zadruge, nisu predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge;

• nemaju registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, nisu osigurani kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju;

• ne obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu,• nisu korisnici mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku

mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje;

• ne ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu, nisu osigurani na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove;

• nemaju utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju;

• nisu redoviti učenik ili student.

Stopa nezaposlenostiRadna snaga = zaposleni + nezaposleni

Stopa nezaposlenosti = nezaposleni/radna snagaStopa participacije= radna snaga/radni kontingent

...obeshrabreni radnici...

https://arhivanalitika.hr/blog/rast-zaposlenosti-cak-38-u-zadnjem-kvartalu-2017/Nenad Bakić, 26.04.2018.

Konjukturni ciklusi i nezaposlenost

• Konjukturni ciklusi zbivaju se u situaciji usporavanja ili ubrzavanja ekonomskih aktivnosti, ili, preciznije:– konjukturni ciklus je određeni

zaokret u ukupnom nacionalnom outputu, dohotku i zaposlenosti koji obično traje između 2 i 10 godina, a obilježava ga rasprostranjena ekspanzija ili kontrakcija u mnogim sektorima gospodarstva.

Prekretnice: vrh i dno,Faze: recesija i ekspanzija



4

• Ne postoje dva potpuno jednaka konjukturna ciklusa nikakva se egzaktna formula ne može primijeniti za prognoziranje trajanja i vremena pojavljivanja konjukturnih ciklusa svojim nepravilnostima slični su promjeni klime.

• Recesija je silazna faza konjukturnog ciklusa, a predstavlja razdoblje u kojem realni BDP pada u

najmanje 2 uzastopna tromjesečja.• Obilježja:

– Pad potrošnje i gomilanje zaliha smanjenje proizvodnje, smanjivanje investicija = pad realnog BDP-a;

– Pad potražnje za radom;– Pad profita poduzeća pad cijena dionica pad

kamatnjaka (smanjuje se potražnja za kreditima).

• Porast stope nezaposlenosti unutar neke države rezultira određenim troškovima, kao što su: gubitak outputa, gubitak ljudskog kapitala te porast psiho-socijalnih problema.

•Negativnu vezu stope nezaposlenosti i razine BDP-a među prvima je polovicom prošlog stoljeća uočio američki ekonomist A. M. Okun (1928.-1980.) riječ je o empirijskoj pravilnosti koja vrijedi u gotovo svakoj zemlji tijekom posljednjih 50-ak godina.– Magnituda važnosti ove problematike

je neizmjerna i kao takva jest univerzalno aktualna.

• Prema Okunovom zakonu, na svakih 2% pada BDP-a u odnosu na potencijalni BDP, stopa nezaposlenosti povećava se za 1%.– Realni BDP mora rasti jednako brzo kao i potencijalni

BDP da bi spriječio rast stope nezaposlenosti, ali najmanje 3% da bi spriječio rast nezaposlenosti (porast radne snage + povećanje produktivnosti rada kroz vrijeme).

Zadatak za Vas...• Gospodarstvo mora rasti po stopi rasta potencijalnog

BDP-a + još dovoljno da smanji stopu nezaposlenosti oko ¼ % svake godine...dakle, formula je:

Zadatak: Ulazite u parlamentarne izbore kao kandidat kojiu četverogodišnjem mandatu obećava smanjenje stope r. nezaposlenosti sa sadašnjih 20% na 15%.

Pitanje: Koliko BDP mora narasti da biste ispunilipredizborno obećanje? Ili, po kojoj stopi mora rasti u ove4 godine Vašeg mandata?

Ipak... Zar je stopa nezaposlenosti najvažnija

mjera? Za Hrvatsku je mnogo važnija mjera stopa

zaposlenosti koja prikazuje omjer zaposlenih i radno sposobnih stanovnika!

• Premda je broj nezaposlenih naizgled velik, vrlo ih je teško aktivirati zbog dugog razdoblja izbivanja iz rada, gubitka radne sposobnosti i neadekvatnih vještina i znanja.

https://arhivanalitika.hr/blog/rast-zaposlenosti-cak-38-u-zadnjem-kvartalu-2017/



5

25

Kretanje ukupnog broja zaposlenih u RH, 1952.-2014.

477.000

606.000

781.000

930.948

1.060.476

1.313.452

1.494.719

1.627.053

1.443.535

1.195.466 1.263.509

1.355.183

1.476.018

1.319.418

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

1952

.

1954

.

1956

.

1958

.

1960

.

1962

.

1964

.

1966

.

1968

.

1970

.

1972

.

1974

.

1976

.

1978

.

1980

.

1982

.

1984

.

1986

.

1988

.

1990

.

1992

.

1994

.

1996

.

1998

.

2000

.

2002

.

2004

.

2006

.

2008

.

2010

.

2012

.

2014

.

Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.

Povijesna i komparativna analiza razine zaposlenosti


• Ukupno kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1952.-2014. može se podijeliti u 4 karakteristična razdoblja:

1. predratno razdoblje - ukupan broj zaposlenih kontinuirano je rastao do 1987. godine kad je dosegnuo brojku od 1.627.053 zaposlene osobe

2. tranzicijsko razdoblje - broj zaposlenih kontinuirano pada tijekom 1990-ih (najveći pad bio je iz 1991. na 1992.) do 1997. godine kada je ujedno dosegnuta i najniža razina broja zaposlenih od hrvatske samostalnosti (1.187.871)

3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) - od 2000. godine započinje značajniji porast broja zaposlenih, koji traje do početka financijske krize i

4. recesijsko razdoblje - od 2009. godine slijedi ponovno pad broja zaposlenih, koji je u 2014. godini iznosio svega 1.319.418 zaposlenih

26Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.

27

Usporedba stope ekonomske aktivnosti (stanovništvo od 15 do 64) u EU-28 i RH

EU-28 Hrvatska2003. 2013. 2003. 2013.

Ukupna stopa aktivnosti 68,9 72,0 62,4 59,6Stopa aktivnosti –muškarci 76,9 78,0 69,5 64,5

Stopa aktivnosti – žene 60,9 66,0 55,6 54,8


Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016. 28

Stope zaposlenosti stanovništva (15-64) u zemljama EU-28, Japan i SAD u 2014. i stope promjene (2004.-2014.), u %

-20,00%

-15,00%

-10,00%

-5,00%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Grč

ka

Hrv

atsk

a

Italij

a

Špan

jols

ka

Buga

rska

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Irska

Poljs

ka

Mađ

arsk

a

Belg

ija

Cipa

r

Mal

ta

Port

ugal

EA-1

9

Slov

enija

Fran

cusk

a

EU-2

8

Latv

ija

Litv

a

Luks

embu

rg

SAD

Fins

ka

Češk

a

Esto

nija

Aust

rija

Uje

dinj

eno

kral

jevs

tvo

Japa

n

Dan

ska

Niz

ozem

ska

Nje

mač

ka

Šved

ska

%

2004. (lijeva os) % promjena (desna os)



Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH

29

Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba od 1952. do 2014. godine

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

Ukupno Žene Osobe bez radnog iskustva (prosjek)


• Kao i kod analize kretanje broja zaposlenih i kod analize broja nezaposlenih osoba u razdoblju od 1952.-2014. možemo promatrati 4 karakteristična razdoblja:

1. predratno razdoblje - do početka 1990-ih nezaposlenost u Hrvatskoj i nije predstavljala veći problem (1990. ukupan broj nezaposlenih bio je 160.617)

2. tranzicijsko razdoblje - od početka domovinskog rata nezaposlenost značajno raste (1991. imamo već 253.670 nezaposlene osobe) i traje do 2002. kada se postiže najviša razina nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je iznosila 389.741 nezaposlenu osobu, pri čemu su 55% nezaposlenih činile žene

3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) – smanjivanje broja nezaposlenih osoba te porast udjela žena s 53% u 1999. na čak 62% u 2008 i

4. recesijsko razdoblje - od početka globalne financijske krize (2008.) kada se kontinuirano povećava ukupan broj nezaposlenih osoba te je registrirana nezaposlenost u 2014. iznosila 328.187 nezaposlene osobe





6

• Kretanje broja zaposlenih u pravilu je rezultiralo obrnuto proporcionalnimkretanjem broja nezaposlenih uz tri iznimke:– Domovinski rat, migracije i demografska tranzicija rezultirali su starenjem i

opadanjem broja stanovnika u 1990.-ima, što je djelovalo na kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovništva.

– Zatvaranje približno 500 tisuća radnih mjesta u prve dvije godine tranzicije dovelo je do porasta broja nezaposlenih od samo 100 tisuća jer je veliki broj ljudi prijevremeno umirovljen, a određeni broj ih je prestao tražiti posao ili emigrirao.

– Promjena definicije nezaposlenosti nakon 2000. godine imala je za posljedicu brisanje dijela nezaposlenih iz evidencije (ako odbiju obrazovanje u HZZ-u, ako se ne jave HZZ-u dva uzastopna mjeseca, ako ne prihvate ponuđeno zaposlenje i ako ne ispunjavaju uvjet o aktivnom traženju posla).

Uzroci nezaposlenosti u RH

1. rat i ratna razaranja2. troškovi tranzicije3. nespretna privatizacija4. nepripremljenost za

suočavanje sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu

5. nesposobnost za osvajanje stranih tržišta

6. nasljeđe socijalističkog sustava: dugotrajno obavljanje istog posla, sigurnost zapošljavanja i radnog mjesta, skrivena nezaposlenost

33

Kretanje anketne i registrirane stope nezaposlenosti u RH (%)

19,1

21,122 22,3

19,218 17,9

16,6

14,8

13,2

14,9

17,6 17,818,9

20,219,6

13,6

16,1 15,814,8 14,3 13,8

12,711,2

9,68,4

9,1

11,8

13,5

15,8

17,3 17,3

0

5

10

15

20

25

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

%

Registrirana stopa nezaposlenosti Anketna stopa nezaposlenosti (ILO)



34

Stopa anketne nezaposlenosti (15-74 godine) u članicama EU i odabranim zemljama,2011.-2014. (u %)

0

5

10

15

20

25

30

Špan

jols

ka

Port

ugal

Aust

rija

Belg

ija

Grč

ka

Italij

a

Luks

embu

rg

Niz

ozem

ska

Slov

enija

Fins

ka

Poljs

ka

Slov

ačka

Rum

unjs

ka

Hrv

atsk

a

Fran

cusk

a

Turs

ka

EU-2

8

Cipa

r

Šved

ska

Češk

a

Buga

rska

OEC

D

SAD

Japa

n

Dans

ka

Irska

Nje

mač

ka UK

Esto

nija

Latv

ija

Litv

a

Mađ

arsk

a

Mal

ta

RAST STABILNO PAD

%

2011. 2012. 2013. 2014.



35

Nezaposlenost prema dobi u odabranim godinama

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

2004. 2008. 2011. 2012. 2013. 2014.



36

Usporedba nezaposlenosti mladih (% radne snage 15-24) u EU-28 i RH

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Grčka 25,8 25,0 22,7 21,9 25,7 33,0 44,7 55,3 58,3 52,4

Njemačka 15,4 13,6 11,8 10,4 11,1 9,8 8,5 8,0 7,8 7,7

RH 31,9 28,8 24,0 21,9 25,1 32,6 36,1 43,0 49,7 45,5

Španjolska 19,6 17,9 18,1 24,5 37,7 41,5 46,2 52,9 55,5 53,2

EU-28 18,9 17,6 15,7 15,8 20,1 21,1 21,5 23,0 23,5 22,2





7

37

Udio nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2014. i stope promjene(2008.-2014.), u %

7,19

25,31

60,33

3,23 3,95

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

140,00%

160,00%

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

Bez škole i nezavršenaosnovna škola

Osnovna škola Srednja škola Prvi stupanj fakulteta,stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija,magisterij, doktorat

%

2014. (lijeva os) Stopa promjene (%)



2.Plaće i produktivnost

rada

… Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Visinu minimalne

plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH

u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne plaće,

Nar. nov., br. 122/18.).

Podsjećamo, najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno

minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.

Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena) od 20

sati tjedno minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.719,90 kn mjesečno.

… Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Visinu minimalne

plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH

u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne plaće,

Nar. nov., br. 122/18.).

Podsjećamo, najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno

minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.

Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena) od 20

sati tjedno minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.719,90 kn mjesečno.

…Nominalna plaća

Realna plaća

…

1.

2.

Razlika između nominalne i realne plaće?

Razlika između bruto plaće i neto plaće?

https://www.rrif.hr/Nova_minimalna_placa_za_2018_-1461-vijest.html

Produktivnost rada• Produktivnost rada predstavlja razumljivu mjeru učinkovitosti

angažiranog rada na izlazne aktivnosti (proizvodnja roba ili usluga) ili mjeru stvarne dodane vrijednosti po satu rada.

• Sunajko (2010:754) produktivnost rada definira kao odnos između količine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utrošenog za njihovo provođenje, odnosno količine radne snage koja je uz normalno naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji.

• Među ostalim mjerama produktivnosti (multi-faktorska mjera ili produktivnost kapitala), produktivnost rada dinamična je mjera gospodarskog rasta, konkurentnosti i životnog standarda, i često može dodatno objasniti ekonomske temelje koji determiniraju gospodarski rast, ali i razvoj (OECD, 2008; Freeman, 2008; Pilat, 1996) na makroekonomskoj razini, za mjeru ukupne proizvodnosti neke zemlje uzima se, najčešće, BDP po stanovniku na mikroekonomskoj razini, kada se promatra samo rad kao faktor proizvodnje, riječ je o jednofaktorskoj mjeri produktivnosti koja označava produktivnost uloženog rada.

• Plaće odnosno nadnice se na tržištu rada određuju na različite načine, no najčešće se razlikuju 3 karakteristična načina:

1. kolektivnim pregovaranjem (engl. collective bargaining)odnosno pregovaranjem između poduzeća i sindikata

2. pojedinačnim pregovorima između poslodavca i zaposlenog ukoliko je riječ o visokoj kvalifikaciji i

3. tzv. „uzmi ili ostavi“ (engl. take-it-or-leave it) poslovi za koje je potrebna niža razina kvalifikacije

42

Plaće i produktivnost rada




8

• Ipak, postoji nešto što se zove opća teorija određivanja nadnica i nju karakteriziraju dvije činjenice:

1. zaposlenici su u pravilu plaćeni iznad svoje uvjetne/granične nadnice (engl. reservation wage), nadnice koja ih čini indiferentnim između rada i dokolice

2. nadnice obično ovise o uvjetima na tržištu rada - što je stopa nezaposlenosti niža, nadnice su više



44

Kretanje stope registrirane nezaposlenosti (u%) irealne prosječne neto plaće u Hrvatskoj (u kunama), 1952.-2014.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

Stopa registrirane nezaposlenosti (lijevo) Realne prosječne mjesečne neto plaće (desno)



• Istraživanja pokazuju da je porezni klin (razlika između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac) u Hrvatskoj velik te negativno utječe na zaposlenost i dijelom je “zaslužan” za visoku stopu nezaposlenosti

• Stoga se od početka 1994. u Hrvatskoj provode promjene u oporezivanju rada, koje su i utjecale na smanjivanje poreznog klina (u 1994. bio je veći od 50%, 1997. oko 45%, a 2005. iznosio je 39,5%), koji je danas dosegao prihvatljivu razinu u skladu s prosjekom EU



• Razina plaća ovisi i o proizvodnosti odnosno produktivnosti

• Produktivnost pokazuje koliko je rad odnosno kapital produktivan

• U ovome slučaju interesira nas, prije svega, produktivnost rada– Produktivnost rada kao omjer proizvodnje i broja

radnika odnosno omjer bruto domaćega proizvoda (Y) i ukupnoga broja zaposlenih (N)



47

Kretanje produktivnosti rada i realne prosječne neto plaće u Hrvatskoj (u kunama iz 2010.), 1952.-2014.

0,00

1000,00

2000,00

3000,00

4000,00

5000,00

6000,00

7000,00

8000,00

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

1964

1966

1968

1970

1972

1974

1976

1978

1980

1982

1984

1986

1988

1990

1992

1994

1996

1998

2000

2002

2004

2006

2008

2010

2012

2014

Y/N (lijevo) Realne prosječne mjesečne neto plaće (desno)





9

Indeks Troškova Života• Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri sveukupni trošak roba i usluga

koje kupuje tipični potrošač i glavna mu je svrha nadziranjepromjena u troškovima života u određenom vremenskom periodu.

• Kada se CPI povećava, obitelj/pojedinac mora potrošiti veći iznoskako bi zadržala isti životni standard.

• Kako bi se izračunao ovaj indeks, najprije se mora odrediti„potrošačka košarica” u smislu određenja cijena najvažnijihproizvoda i usluga „tipičnog potrošača”.

• Iako dobra mjera, ipak ima svojih manjkavosti zbog: pristranosti u supstituciji (skuplje se zamjenjuje jeftinijim), fluktuaciji proizvoda natržištu, što omogućava veći izbor proizvoda/usluga i poteškoća u mjerenju promjene kvalitete u odnosu na cijene.

• Obično je uvijek CPI viši od BDP deflatora (BDP deflator je takozvani indeksni broj, izjednačen sa 100 u baznoj godini).

Zadatak – Izračun ITŽ-a

• Inflacija?– Održivi rast opće razine cijena (stopa inflacije jest

stopa po kojoj raste razina cijena) a suprotno?– Mjeri rast cijena određene košarice roba i usluga; – Od 1971. do 1991.g. prosječna inflacija doseže

69 % !!! U 1992. i 1993.g. od skoro 2000 % ! (usklađivanje cijena javnih i komunalnih usluga, pooštrenje novčane politike, liberalizacija deviznog tržišta, kontrola plaća u javnom sektoru)

Izvor: DZS, 2014.

3.Neusklađenost tržišta

rada RH

• Nije potrebno podsjećati da tržište rada nije savršeno te tako uvijek istovremeno postoji određena razina nezaposlenosti (ponuda radnika) i potražnja radnika

• Postojano visoke stope nezaposlenosti, rastuće potrebe za određenim profilima zaposlenika, te niski udio sudjelovanja radne snage u bivšim tranzicijskim zemljama ukazuju na mnogo složenije probleme, koji se sve više nastoje povezati sa regionalnom i kvalifikacijskom neusklađenošću


Neusklađenost tržišta rada RH



10

56

Neusklađenost na tržištu rada RH, 1990.-2014.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

Prosječna broj nezaposlenih Prijavljene potrebe Zaposleni s evidencije HZZ-a


Neusklađenost tržišta rada RH

• Postojanje strukturne neusklađenosti grafički se najjednostavnije može prikazati putem odnosa između stope nezaposlenosti (u) i stope slobodnih radnih mjesta (v)odnosno Beverdige krivulje

57

Beveridge krivulja Hrvatske, 1990.-2014.

1990

1991

1992

1993

1994

1995 1996 1997

1998

19992000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

20072008

2009 2010

2011 2012

2013

2014

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

12,0

13,0

7,0 9,0 11,0 13,0 15,0 17,0 19,0 21,0 23,0 25,0

v (%)

u (%)


Neusklađenost tržišta rada RH• „Suprotno boljševičkoj

ideologiji kojom smo godinama bili zatucani, nema ‘sukoba rada i kapitala’ ni ‘divljačkog neoliberalnog kapitalizma u kojem kapital uništava radnike’. Upravo suprotno: kapital bježi i stoga nema radnih mjesta, a rad vrijedi manje. Drugačije kazano –istovremeno vidimo da ovo nije Eldorado za kapital koji može iskorištavati radnike (jer ne dolazi, a i marksisti znaju da je kapital pametan), nego narod bježi onamo gdje ima kapitala i stoga ima posla i rad vrijedi više” Nenad Bakić, 2018.: https://eclectica.hr/2018/04/09/ljudi-najbolja-hrvatska-izvozna-roba-doznake-dvostruko-vece-od-stranih-ulaganja/)

Ciklička nezaposlenost



11

Institucije i politike na tržištu rada

• U uvjetima rastuće i postojeće nezaposlenosti politike i institucije na tržištu rada imaju sve veću ulogu u novim članicama EU

• Njihova osnova svrha je:– smanjivanje nezaposlenosti; smanjivanje segmentacije na tržištu rada i

smanjivanje nepovoljnog položaja rizičnih grupa u zemlji; promoviranje regionalne, kvalifikacijske i sektorske mobilnosti, te porast produktivnosti rada

• Svojevrsnu standardiziranu mjeru uobičajenih i usporedivih indikatora zakonske zaštite zaposlenja

• Dugoročni je trend u gotovo svim gospodarstvima snižavanje EPL indeksa

• Sve se više koristi koncept fleksigurnosti


Socijalni dijalog i uloga socijalnih partnera

Izvor: HUP, Osijek, 2014.

Uloga sindikata pregovaranje o plaćama i uvjetima rada s poslodavcem i potpisivanje kolektivnih ugovora u ime radnika

Razina sindikalne gustoće uvelike se razlikuje među odabranim skupinama zemalja od preko 70% u Finskoj i Švedskoj, oko 35% u Hrvatskoj do 8% u Francuskoj (Obadić i Tica, ur., 2016.)

• Aktivne i pasivne politike zapošljavanja predstavljaju oblik državne intervencije na tržištu rada koji je usmjeren prema posebnim grupama nezaposlenih osoba te ih se svrstava u politike na strani ponude– Mjere pasivnih politika na tržištu rada odnose se prije

svega na sustav naknada za nezaposlene– Mjere aktivne politike nastoje povećati vjerojatnost

zaposlenja i poboljšati mogućnost zarade• Riječ je o obliku selektivnih politika na tržištu rada koje su usmjerene

prema posebnim skupinama nezaposlenih


Aktivne i pasivne politike zapošljavanja

• Stvaranje jedinstvenog tržišta pokrenulo je proces uvjetovanih prilagodbi tržišta država Europska unija s velikim utjecajem na društveno blagostanje njezinih građana, što nužno uključuje i zahtjevne prilagodbe u regijama Europske unije. – Lokalno specifične mjere aktivne politike zapošljavanja nastavak su

fleksibilizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, a koje bi doprinijele decentralizaciji javnih usluga u svrhu što ravnomjernijeg regionalnog razvoja RH.

– Iskustva pokazuju kako institucije na tržištu rada (primjerice, aktivne politike zapošljavanja, subvencije, pasivne mjere zapošljavanja, ugovori o radu i tome slično) bitno utječu na (ne)zaposlenost te je razumljivo kako napori u rješavanju ovog problema moraju inter alia biti usmjereni na kreiranje takvog zakonodavnog i, općenito, institucionalnog okvira koji će promovirati veću zaposlenost i socijalnu koheziju.

• Mjere aktivne politike zapošljavanja, kao što su usavršavanje, subvencionirano zapošljavanje, javni radovi, pomoć pri zapošljavanju i slično, koriste se diljem europskih zemalja u borbi protiv nezaposlenosti, ali neophodno je ojačati i pasivne mjere politike zapošljavanja te mjere na tržištu rada shvatiti kao samo jedan od bitnih čimbenika općeg programa u borbi protiv nezaposlenosti.

Izvor: Cini, Drvenkar i Sarić, 2013.

Kako povećati zaposlenost ?

1. borbom protiv sive ekonomije- najbolje nižim porezima, većim

sankcijama i smanjenjem zapreka koje postavlja rigidni regulatorni okvir za poslovanje malih i srednjih poduzeća (fiskalizacija?)

2. postizanjem veće fleksibilnosti na tržištu rada

- ali uz istodobno jačanje novih oblika sigurnosti koji podupiru češći prijelaz iz zaposlenosti u nezaposlenost i obrnuto

3. ulaganjem u obrazovanje odraslih koje jača zapošljivost i najmoćnija je poluga za zadržavanje zaposlenosti i uključivanje nezaposlenih na tržište rada



12

Što je siva ekonomija?• Siva ekonomija (siva zona, neformalni sektor) predstavlja rad u neslužbenom

gospodarstvu koji je vrlo teško definirati jer obuhvaća različite pojavne oblikeobavljanja ekonomskih aktivnosti i/ili transakcija koje odstupaju od legitimnihokvira to nije samo „rad na crno” kada poduzetnik djelatnost obavlja bez registracije svoje djelatnosti (aktivnosti) kod nadležnih institucija.

• Svaka ekonomska aktivnost pojedinaca, neformalnih skupina ili organizacijakoje se javno ne deklariraju, često ne evidentiraju ili ne oporezuju.– Ekonomske aktivnosti koje ne poštuju institucionalne procedure; uključujući i

aktivnosti koje su zabranjene ili čak povezane s kriminalom („crna ekonomija”).– Motiv: izbjegavanje poreza (utaja poreza), izbjegavanje plaćanja doprinosa za

mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izbjegavanje nefleksibilnih regulativa radnihodnosa, ostvarivanje „ekstra” profita

• Problem:– Uvriježeno izbjegavanje prijavljivanja „rada na crno” – sindrom „pa neka bar nešto

rade”;– procjene (EU, Europa 2020) u 2012.g. : Češka 16% (WB 12,5%), Grčka 24% (WB

46,7%), Poljska 24,4% (WB 21,6%), Portugal 19% (WB 22,4%), UK 10% (WB 21,7%), Bugarska 31,9% (13,2%); Hrvatska, prema procjenama oko 28%.

Anketa poslodavaca i ostala istraživanja HZZ

• Rast zapošljavanja zabilježen je u područjima informacija i komunikacija, trgovine na veliko i malo, poslovanja nekretninama i ostalim uslužnimdjelatnostima; mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) bilježe najveću fluktuacijuradnika i imaju pozitivan omjer zapošljavanja i otpuštanja.

• Ugovori na određeno vrijeme čine 83,4% novog zapošljavanja, a od toga je 29% na sezonskim poslovima.

• Prema obrazovnoj strukturi, najviše novozaposlenih je sa četverogodišnjomsrednjom škoom (46%) i trogodišnjom srednjom školom (22%), dok je udio

sa završenim diplomskim studijem bio oko 12%, a preddiplomskimstudijem svega 5%.

• Prestanak rada – 21% radnika koji su bili zaposleni u 2012.godini, prestali suraditi do kraja 2013. godine razlozi?– Istek ugovora na određeno (52%),– Sporazumni raskid ugovora (16%),– Otkaz od poslodavaca (8,4%),– Umirovljenje (5,8%),– Otkaz od strane radnika (4,9%).

Gospodarski problemi: 55,2%Organizacijski problemi: 32%

Trend premještanja radnih mjesta „plavih ovratnika”

i „nova ekonomija”

...hm...uistinu?

• Veća razina obrazovanja načelno je povezana s većombrzinom zapošljavanja – u roku 6 mjeseci od prijave– Zaposleni u kratkom roku prema razini obrazovanja:

• Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola: 35%

• Fakultet, akademija, magisterij, doktorat: 39%• Gimnazija vs. Srednja škola (min. 4 g.): 28% vs.33%• Srednja škola do 3 g.: 36%.

– Veća brzina zapošljivosti prema studijskom programu (omjernovoprijavljenih i zaposlenih u roku od 6mj.): diplomiraniučitelji (76,9%), stomatologija (66,7%) hrvatski jezik iknjiževnost (60,3%), opća medicina (59,1%), strojarstvo(52,9%), farmacija (52,5%), elektrotehnika i IT (51%), građevinarstvo (46%), pravo (45%), financije (38%), ....ekonomija (31%)... arhitektura (26%), kineziologija (16%), politologija (15%) (HZZ, 2014.)

• Način traženja radnika za zapošljavanje?– Posredovanjem HZZ-a 61%, putem osobnih poznanstava 35%,

uvidom u vlastitu bazu životopisa 27%, oglašavanjem nainternetu 20%... prakse 11%!

• Poteškoće pri pronalaženju radnika:– Nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem 55%,

– Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom 45%,

–Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata 28%,– Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu

plaću 21%, – Nedostatak kandidata s posebnim socijalnim vještinama 14%,– Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika

6,1%,– Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu

4,6%.

• Kompetencije traženih zaposlenika1. Odgovornost2. Praktična znanja u okviru

zanimanja3. Fleksibilnost4. Timski rad5. Emocionalna samokontrola6. Usmjerenost na potrebe stranaka7. Teorijska znanja8. Kreativnost i inovativnost9. Uvjeravanje10. Empatija

69% poslodavaca bi bilo spremnointenzivirati organizaciju prakse

kada bi postojala potpora zauzimanje osoba na praksu... i svaki drugi poslodavac (50%) također – kada bi postojalapodrška za osposobljavanje

mentora, kao i njih 56,2% kada bi postojao pouzdan i učinkovitsustav nalaženja kandidata!



13

• Mikro poduzetnici su u 2014. godiniplanirali povećanje novog zapošljavanja –udio novog zapošljavanja u njihovojukupnoj zaposlenosti je 37,2%... mali13,6%... srednji 9,8% i veliki poslodavci6,9%.

• Iznadprosječne potrebe za zapošljavanjem:– Istarska županija 24%,– Šibensko-kninska županija 23%,– Dubrovačko-neretvanska županija 22%,– Zadarska županija 17%,– Primorsko-goranska županija 13%,– Virovitičko-podravska županija 14%,– Vukovarsko-srijemska županija 11%,– Osječko-baranjska županija 10%,– Brodsko-posavska županija 10%.

• Ispodprosječna potreba za zapošljavanjem:– Varaždinska županija 4%,– Zagrebačka županija 5%,– Krapinsko-zagorska 6%...

Trogodišnje ičetverogodišnje

srednjoškolsko: 65,3%Nezavršena škola: 16,6%Preddiplomski studij: 6%,

diplomski studij(fakultet): 12%

Potrebe poslodavaca:Diplomirani ekonomisti

OdgajateljiDiplomirani pravnici

Medicinske sestreDiplomirani građevinski

inženjerDoktori medicine

Diplomirani strojarskiinženjer

Diplomirani informatičarMagistar farmacije

• Mjere koje bi doprinijelesklonosti zapošljavanja radnika –stav poslodavaca:– Sufinanciranje doprinosa od

strane države za nove radnike u prvih 6 mjeseci,

– Porezna olakšica za zapošljavanjenovog radnika (odbitak od porezne osnovice za dobit u trajanju od 1 godine),

– Mogućnost jednostavnijegzapošljavanja i otpuštanja radnika– pojednostavljivanje procedure,

– Besplatni programi dodatnihedukacija i usavršavanja radnika(strani jezici, IT i sl.).

Izazovi...

...kronična tendencija nekih zemalja u razvoju da prošire svoje obrazovne usluge po stopi koju je veoma teško opravdati, bilo društveno ili financijski...

...svako pogoršanje situacije sa zapošljavanjem traži uvećanu količinu potražnje (i ponude) za više formalnog obrazovanja na svim razinama tijekom vremena dolazi do neumoljive tendencije za povećanjem prosječnog nivoa obrazovanja nezaposlene urbane elite diploma i razina obrazovanja postaju osnovni uvjeti za zapošljavanje – oni više ne pružaju ulazak na visoko plaćene poslove, niti pružaju obrazovanje koje su trebali „predstavljati”

...obrazovanje kao „apsorbent posljednjeg utočišta”

Privatne vs. Društvene koristi i troškovi obrazovanja

B



14

• Društveni trošak obrazovanja – oportunitetni trošak za društvo u cijelosti, koji rezultira iz potrebe financiranja skupog proširenja obrazovanja na višim razinama, kada bi se ograničena sredstva mogla produktivnije koristiti u drugim sektorima ekonomije.

• Privatni troškovi obrazovanja sporije se uvećavaju ili se čak smanjuju.• Odstupanje može dovesti do pogrešne raspodjele sredstava kada privatni

interesi prijeđu društvene kriterije za investiranje.• Optimalna strategija za studente?• „B” optimalna strategija koja maksimizira neto društvenu razinu

profita iz investicije obrazovanja - omogućavanje bar „B” broja godina obrazovanja za sve učenike. Nakon „B” godina, marginalni društveni troškovi premašuju marginalne društvene koristi, tako da bi dodatno javno obrazovno investiranje u nove škole na višoj razini donijelo ukupnu negativnu neto društvenu razinu profita.

Sve dok postoje „umjetni” i van-tržišni poticaji, u obliku neproporcionalno očekivanih koristi i subvencioniranih troškova, pojedinci će odlučivati da je u njihovom najboljem, privatnom interesu nastaviti s dugotrajnim procesom formalnog obrazovanja, čak i ako su svjesni da radna mjesta u modernom sektoru postaju sve rjeđa i da se povećava stopa nezaposlenosti.

Utjecaj obrazovanja na gospodarski rast1. Stvaranje produktivnije radne snage s više znanja i

sposobnosti,2. Osiguranje široke rasprostranjenosti mogućnosti

zapošljavanja i zarade učitelja, škola, građevinskih radnika, nakladnika i srodnih radnih mjesta,

3. Stvaranje klase obrazovanih vođa koji mogu popuniti radna mjesta koja su ostala nakon odlaska stranaca ili radna mjesta pri vladinim servisima, javnim korporacijama, privatnim poduzećima i profesijama,

4. Utjecaj na društvenu klimu kroz promoviranje pismenosti, osposobljavanja, vještina i modernih stavova.

http://citati.hr/tematike-citata/mudrost-znanje-pamet/page/2

Literatura• Državni zavod za statistiku (2015.) i http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm ;• Eurostat (2015.), http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/index.php?title=File:Hourly_labour_costs,_2013_(1)_(EUR)_YB14_II.png&oldid=178085 ; http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Annual_net_earnings,_2012_(EUR)_YB14_II.png&oldid=178082 ;

• Freeman (2008); • HUP, Osijek, 2014.;• HZZ (2015.) http://www.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_Godisnjak_2015.pdf ;• ILO:

http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@dgreports/@dcomm/documents/publication/wcms_243961.pdf ; http://www.ilo.org/global/research/global-reports/global-wage-report/2014/Charts/WCMS_322412/lang--en/index.htm ; http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/multimedia/maps-and-charts/enhanced/WCMS_537472/lang--en/index.htm ;

• Kerovec (1997.);• OECD (2008.); • OECDstat (2015);• Pilat (1996);• Samuelson, P.A., Nordhaus, W.D. (2007.), Ekonomija, Mate, Zagreb;• Smith, S.,C., Todaro, M. P. (2006.), Ekonomski razvoj, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo;• Sunajko (2010);• The happy secret to better work: https://www.youtube.com/watch?v=fLJsdqxnZb0 .

Documents

2.1.Nastavna cjelina - Radna snaga i trÅ¾iÅ¡te rada · ^ À µ ] o ] : X : X ^ } u Ç µ K ] i l µ U l } v } u l ] ( l µ o µ K ] i l µ U W } ( X X X