Amira Idrizbegovic

SUKRIJA PANDZO:IZNAD GORE VJETRI ZBORE

(Metodieki pristup)

Sve veee O'bilje pO'ezije za djecu kO'dnas predstavljasvO'jevrsnu dragO'cjenO'sta istO'vremeno obavezuje na izbir­IjivO'st u pogledu literarnih i psihO'lO'skO'-pedagO'skihkvali­teta. Zbirka pjesama »Iznad gO're vjetri zbO're« svO'jimdometima zadovO'ljava sve kriterije kojih se nuznO' pri­drZavamo kada je u pitanju skolska lektira. SukrijaPandzo, njen autO'r, je vrlO' prisutan u savremenO'j be-haknjizevnoj stvarnO'sti. NjegO'va pO'ezija- nepO'sredna, jed­nostavna, melO'diena i kristalno eista - u stanju je daprivuee malO'gcitaO'cai da ga svO'jO'mtananoseu privO'linaO'predjeljenje za sebe kao za nestO' blisko, dragO' i svO'je.Nije eudo, dakle, stO'je upravo ova pjesnieka zbirka naslaodgO'varajuee mjesto u PirO'gramu skolske lektire i stO'jeO'vdje uzeta kaO'pO'desan uzorak za pO'kazivanje O'dredenihinterpretacijskih pO'stupaka.

U svO'joj knjizi »Od Zmaja dO'Viteza« (izbor i tuma­eenje pO'ezije za djecu), ZavO'd za izdavanje udzbenikaSRBiH, SarajevO', 1970. gO'dine, str. 119, Nasiha Kapidzie­-Hadzie je vrlO' precizno okarakterisala Pandzinu pO'ezijui svrstala O'vogautO'ra medu istinske pjesnike, koji ne pli­jene snagO'm nametljivO'sti, nego pO'staju i ostaju nezabo­ravni suptilnim dubinama svojiit treperenja i poruka:

63

»Ovakvi pjesniei ne znaju i ne zele da se namecu svo­jom pjesmom, da se istaknu. Oni ne znaju sta znaci i cemuvodi ona rijec - »postaviti se«. Oni podsjecaju na oneljude koji veoma sporo osvajaju simpatije, koji i u krugunajbliZih vjecito zive u sjenci jer nemaju zelje, ni pot­rebe da se istieu, da svakom i svugdje govore 0 sebi, ne­maju smisla ni strpljenja da u trkama za uspjeh i onibudu takmicari.

Stihovi ovakvih pjesnika cesto ne dobivaju ono mjestoi onu ocjenu koju zasltiZuju. Povrsni posmatraci nece, jerza to treba vremena, a ponekad i ne znaju da udu u nji­hovo fino, prefinjeno poetsko tkivo, u njihove tihe dubine.Tako njihova skrovita blaga ostaju neotkrivena poputbisernih skoljki na dnu jezera. Srecom, oni koji zele moguuvijek doci na jezero i potraziti skoljke.«

Kao i svaka druga sliena pjesnicka zbirka i ova Pan­dzina jeste svijet za sebe. Njena metodicka obrada zahti­jeva zato ne sarno solidna teorijska znanja i didaktickevjestine, vec i poseban senzibilitet, sto, mora se priznati,ne posjeduje svaki animator i realizator zadataka lektireu skoli. OsigUirati blagotvorni uticaj Pandzine po€zije je,u svakom slucaju, delikatan zadatak pa valja pretpostavitida ni sve ono sto bude ponudeno u predstojecem modeluinterpretacije nece biti do kraja prihvatljivo i u praksi,bez preinaka, primjenjivo. Uvazavajuci kao polaziste istinuo autohtonosti svakog poetskog djela, s jedne strane, iindividualnosti u njegovom dozivljavanju i tumacenju,s druge, ovdje je potrebno naglasiti prisutnu namjeru dase daju izvjesne orijentaeije koje mogu, u svojim opstimkonturama, posluziti kao uzorak odiredenih pristupa prianalizi pjesnicke zbirke u okvirima lektire u osnovnojskoli.

Zamisljeni pristup Pandzinoj zbirci pjesama »Iznadgore vjetri zbore«predvida ovakav redoslijed:

1. Obrazlozenje osnovnih postavki i kriterija inter­pretaeije;

II. Napomene 0 pripremama nastavnika i motivacijiucenika;

III. Prijedlog organizacione strukture dva skolska casa;

IV. Razrada tokova analize odabranih pjesama iz zbirke;V. Pokusaj izvodenja doZivljajno-spoznajnih sinteza 0

zbirci;VI. Mogucnosti primjene stecenih iskustava u drugim

podrucjima nastave srpskohrvatskog jezika;VII. Zakljucna uopstavanja, napomene, sugestije i lite­

ratura

1. OBRAZLOZENJE OSNOVNIH POSTAVKII KRlTERIJA INTERPRETACIJE

Koneepcija i metodologija interpretacije PandzinezbiJrke uvjetovana je, kao sto je vec naglaseno, u prvomredu njom samom, ali u mnogome ovisi i od drugih cini­laea kao sto su: programski zahtjevi, zahtjevi savremenenastavne teorije i prakse, mogucnosti i predznanja ucenikai sposobnosti prosjeene veCine nastavnika - ucitelja. Ana­liza ce zato biti zasnovana na nekoliko temeljnih postavkikoje ce joj odrediti pravac, razinu i dubinu. Prvenstvenoce uvazavati ove postavke:

1. Djeea osnovnoskolskog uzrasta, odnosno ueenieikojima je nasa zbirka namijenjena, premda se nalaze uperiodu u kome pocinje mala otudenost od poezije ili,bolje Ireceno, kratkotrajne zasicenosti njome lod 10. do 13.godine/, vole poeziju nasuprot tvrdnjama onih koji nedo­statak vlastitih afiniteta i iskustava pripisuju djeei. Cinje­nica da prvi susret djeteta s knjizevnoscu nije susret s baj­kom ili pricom, vec s pjesmom, je potvrda da djeci ovoguzrasta poezija stoji blize no sto se pretpostavlja. Rijeciuspavanki, stihovi koji prate igru, prve suptilne tekstualnepouke nisu nista drugo do oblici lirske poezije.

2. Najraniji kontakti s poezijom uspostavljaju se slu­sanjem, pjevanjem i recitovanjem, a skoli je ostavljenoda obueava citanje poezije. Nauciti, pak, ucenike da citaju,dozivljavaju i poimaju poeziju jeste eilj zasnovan na uvje­Irenju da je poezija neophodna ne sarno kao trajni pratilacsazrijevanja, nego i kao sastavni dio kasnijeg zivota. Jer,u zivotu covjekovom uloga poezije je vrlo znacajna, go­tovo sudbonosna. Helen Ploc je u jednom odjeljku knjige»Djecija lektira« IAmericko drustvo za izucavanje djeteta,Njujork, 19621 to afirmativno iskazala:

64 5 - Metodicki pristup ... 65

vidu neke informacije kaje ee pomoei rasvjetljavanjutematskih i pedagosko-psiholoskih preokupacija avagpjesnika. Podaci 0 Sukriji Pandzi magu se naci u knjizi»Djeciji pisci 0 sebi« - SarajevO', Veselin Maslesa, 1963.gadine i u na pocetku spomenutoj »Od Zmaja dO'Viteza«Nasihe Kapidzic-Hadzic. Za mlade nastavnike i za onekoji nemaju pri ruoi adekvatnu literaturu nece biti naadmet nekoliko neophodnih informacija i ovdje.1

1 Sukrija Pandzo spada u onu generaciju pisaca koji su sepojavili u nasoj meduratnoj knjizevnosti. To je pjesnik os­jecajan i osj etlj iv, zaljubljen u prirodu i njene jednostavne lje­pote, sav u sjecanjima na minulo djetinjstvo koje je bilo ni ve­selo ni odvec tuzno. Odlicno poznaje i voli djecu i zna da imodskrine prozor u jedan zanimljiv svijet, svijet koji cuva djecijetajne i ljepote nevidljive svacijem oku.

Sukrija Pandzo nerado govori 0 sebi i u tome je gotovostidljiv. U razgovoru koji sam s njim vodila pricao je, onako jed­nostavno kao sto i piSe, 0 svoj svojoj djeci, i koju je rodio i kojuje ucio, 0 nestaslucima svojih unucica, 0 svom zavicaju i mjes­tima sluzbovanja, 0 svemu i svacemu sarno ne 0 sebi. Istakao jesarno da djeciji pisac nije ranG postao. 0 tome je i ranije izjav­ljivao:

»Za djecu sam poceo da piSem veoma kasno, ali sam vecranije pisao 0 djeci. I od toga nije bio tezak prelaz na djecijuknjizevnost. Pogotovo kad sam kao otac, a zatim kao nastavnikbio stalno sa mladima. Za njih sam, kao i za odrasle, pisao pje­sme i pripovjetke. I tu nisam izmjenio svoj ton. Tuga i radostmijesale su se kao i u zivotu. Pjesme sam pisao tako kao da samopet u svom rodnom mjestu pa hodam po onim gajevima, liva­dama i njivama. Brckam se u rijeci i razgovaram sa svojim ne­kadasnjim drugovima iz djetinjstva. U nasem drustvu bile sutad i domace zivotinje koje smo voljeli i zbog njih strahovali odsumskih zvijeri. I na mnogo mjesta, kao, na primjer, u pjesmi 0djecaku koji place za svojim janjetom, sirocetom, ciju majkuodvlaci zeleni vuk, naslikao sam sebe kao djecaka.«

Sukrija Pandzo je rod en u Ulogu kraj Kalinovika 1910. go­dine. Zavrsio je uciteljsku skolu u Mostaru i VPS u Beogradu.Radio je kao uCitelj i nastavnik u raznim krajevima Bosne/kodFoce, Rogatice, u Jajcu/, a, zatim, oko dvadeset i pet godina kaojedan od urednika Kulturno-zabavnog programa Radio-Sarajeva.Odnedavno je u penziji.

Sukrija Pandzo je, iako s pauzom od desetak godina, stvo­rio dosta proznih i pjesnickih radova. Svoje radove objavljujepo casopisima i kao posebne knjige. Poznate su mu zbirke pri­povjedaka i pjesama: »Ljudi smo«, »Samo jos kosovi zvizducu«,»Blize su postale zvijezde«, »Iznad gore vjetri zbore« i ostale.Za knjigu »Razgovori« dobio je nagradu Udruzenja knjizevnikaBosne i Hercegovine.

»Poezija nam pomaZe da dozivimo cjelinu zivota in­tenzivnije i da iskusimo, pa makar i za trenutak, cudes­nast nasih pet cula.

Poezija nece abavezno pomoei nasaj djeci da napre­duju u skoli ili zivotu. Ono stO' poezija moze uciniti za nasjeste da postanemO' svjesniji zivota oko sebe i zivota usebi i da produbimo svaka iskustvo, pa ce veselje i bol idivljenje obogatiti nas i nasu djecu.«

3. Svijet poezije je suptilan, ranjiv. TO' iziskuje op­reznost u pracesu dozivljajno-spaznajne analize. Uvijekpostoji opasnost da se nesta poremeti, srusi, prrevidi. Pot­rebno je zata izmedu djece i poezije strpljivO' izgradivatinevidljive ali cvrste mostove, otkrivajuei uvijek sama oneslajeve njene koji su dostupni uceniku, kaji odgovarajuodredenom uzrastu djeteta. I u slucaju poezije SukrijePandze mora uvijek biti prisutna briga da se cjelokupnimtokam analize odrZava ravnateza izmedu onoga sta jenuzno i onoga sto je moguee realizavati od zamisljenog.

II. NAPOMENE 0 PRIPREMAMA NASTAVNIKAI MOTIVACIJI UCENIKA

Bez obzirra na iscrpnost rjesenja koja mu se nude,svaki nastavnik mora da se pripremi za nastavni rad i dana podesan nacin motivise ucenike na citanje zbirke iucesce u interpretaciji. Pripreme nastavnika ce biti, i unasem slucaju, raznovrsne i viSesmjerne: strucne, peda­goske, metodicke, tehnicke. Uvertira za abradu zbirke»Iznad gOirevjetri zbore« sastojat ce se: u ponovnom ci­tanju pjesama, u prikupljanju i odabiranju informacija apiscu i njegovom radu, u izboru i izradi ilustrativnogmaterijala, u tacnom predvidanju vremenskih i drugihtokova analize> u odredivanju odgajno-obrazavnih zada­taka, u pronalaZenju nacina da se prilikom obrade iska­riste znanja i vjestine stecene u drrugim podrucjima na­stave i drugim predmetima.

Bio-bibliografski podaci nisu bitni za poimanje svakogknjizevnoumjetnickog astvarenja, ali imaju svoj znacajkada je u pitanju dosta intimna lirika kao sta je Pandzina.Da bi se pravilno pristupilo toj lirici, dobro je imati u

66 5* 67

Iz sume podataka, koje posjeduje 0 PandZi, nastavnikce odabrati najzanimljivije i to u pogodnom trenutku Iniprerano - ni prekasnal prenijetd. na ucenike.

Konstatovali smo da je u toku pripremanja nastavnikduzan ne sarno da prikupi neophodne podatke 0 piscu idjelu vec i da blagovremeno i konkretno odredi odgojno­-obraz.ovne zadatke i cilj kojima ce biti usmjeren Irad nacasovima lektire. Obrada zbirke »Iznad gore vjetri zbore«moze imati svoje bHie i dalje domete i posljedice sto jeuslovljenO' kvalitetima zbirke i programSikim zahtjevima.

Kaa blizi cilj magli bismo odrediti: otkrivanje smislaza lijepo, lagano i skladno u PandZinoj poeziji, budenjesmisla za ocuvanje svjeze i ekspresivne narodne rijeCikoja je cesto u upotrebi kod ovag pisca, upoznavanje zi­vota u priradi i igara seO'skedjece lova je pasebno vaZnoza djecu iz urbane sredine kojoj je sve manje poznatzivot u nepasrednam dadiru s prirodom/.

Definisim.o kao dalji cHj: budenje dozivljajno-spoz­najnih reakcija, njegavanje senzibiliteta za paeziju, pod­sticanje stvaralacke maste, ucvrscivanje elementarnihznanja 0 motivima Ipredmetima/, lirskim slikama Icjeli­narnal, uacavanje asnavnih asjecanja i ugadaja latmO'sferelu lirskom djelu, navikavanje na samastalniji rad i kalek­tivni rad lu grupama/ i na usmjelreno citanje paetskihdjela.

Ciljevi i zadaci se, naravna, mogu i preciznije i dru­gacije definisati, bilo da se dati prosire ili suze. To ceovisiti ad tumacenja realnosti pO'stavljenoga u kontekstukankretnih mogucnosti skale i pajedinih nastavnika.

Psihicka motivacija ucenika. Jedva da je igdje dru­gdje mativacija ucenika na odredene dozivljajna-spaz­najne i druge aktivnasti toliko znacajna kao u padrucjulektire. Kada je u pitanju paezija, ovo dobiva jas vise naznacaju. Ovdje je osobito vazno stimulisanje kO'jeutice naodluku Citanja. Nije svejedno kako cemo i kada cemouputiti ucenike na citanje neke zbirke pjesarna. To, prijesvega, ne smije biti dato sarnO'u vidu jedne skolske oba­veze, vec vjestim izazivanjem zelje da se bas konkretnodjelo pracita.

Pandzinu zbirku »Iznad gore vjetri zbore« mozemapopularisati na vise nacina. Izvanredno je pogodno da se

68

od nekog casa, petnaest do mjesec. dana prije predvideneobrade, uzme 7-10 minuta, pokaze knjiga, opiSe neka odlikovnih ilustracija iz nje, izrazajno procita jedna od za­nimljivih pjesama i pruzi ucenicima mogucnost da 0 tomeiskazu svaje neposredne impresije, luciniti, svakako, daone budu pazitivnel. To ce izazvati interesovanje, pobudititeznju da se procita cijela zbirka, pa ce nastavniku ostatisarno da dade konkretnija usmjerenja i eventualne po­sebne zadatke. Kaa prilog popularizaciji moze se dodati ipokoji znacajan podatak iz pjesnikavog zivota ili citiratineka od Pandzinih izjava 0 svajoj paeziji i djeci.

Ima jos nekoliko interesantnih motivacionih rjesenja.Jedno od njih palazi od cinjenice da su pjesme 8ukrijePandze rijetko melodicne i ritmicki skladne pa zato cestokomponovane i pjevane. Za Obrazovni program Radio­-Sarajeva i za Mali slager kompanovane su pjesme: »Listna putu« (najstarija pjesma pa postanku) dva pollta- zapirVu verziju napisao je muziku Prebanda, »Oskara, pis­kora« jDevzela/ i »Uspavanka«. Djecu bi privukla knjizi icitanju to kada bi prva saslusali neku ad pjesama u mu­zickoj obradi. AIm bi skola, odnasna nastavnik bio u mo­gucnosti da nabavi mUl'Jickusnimku jedne ad spamenutihpjesama, sto nije neizvedivo, ne bi bila patrebna nikakvadruga popularizacija zbirke »Iznad gare vjetri zbore«.

Na istam casu kada se dala adekvatna preparuka zacitanje, a jas balje nekaliika dana kasnije, nastavnik bimagao ucenike uputiti na pazljivije, usmjerena citanje,nastojeci da pri Citanju uacavaju adredene elementeknjige kaji ce biM u centru predstojecih analiza. Zadaci bimagli, otprilike, glasiti:

1. Pazljivo citajte zbirku »Iznad gare vjetri zbore« ineka svako odabere po jednu pjesmu kaja mu se ucininajljepsam. Pripremite se da ukratko, usmeno, abjasnitelobrazlazitel zbag cega ste odredenu pjesmu odabrali.

2. Kada pracitate zbirku, pakusajte adrediti:- da li ste u pj esmama atkriLi nesto sta i sami u

svam djetinjstvu dazivljavate, ili je pjesnikova djetinjstvobilo sasvim drugacije ad vaseg?

- 0 cemu sve 8ukrija Pandza pjeva?

69

- da li ste prild.kom citanja bivali: sve radosniji ­sve tuzniji - cas tuzni, cas radosni?

- da li su Pandzine pjesme: preduge - prekratke ­onolike kolike rado citamo?

Prethodni zadaci - smjernice - su zajednicki za sveucenike. PripremajuCi ih za predstojece casove lektire, miim mozemo dati pojedinacne iIi, bolje rem, grupne zadatke.Pretpostavimo da ce biti cetiri grupe unutar kojih ce seucenici zajednicki pripremati, dogovarati, obavljati odre­dene radnje. Svakoj pojedinoj grupi dacemo zadatak daizvrsi izbor i popise pjesme sa zajednickim motivom /pred­metom/. Mada se motivi u istim pjesmama iz nase zbirkecesto ispreplicu, uvijek je dominantan jedan. Naravno,ucenicima necemo ovako strucno formulisati zadatke, vecsasvim jednostavno, njihovim jezikom.

Prva grupa hi dobila u zadatak da izdvoji i popise svepjesme iz zbirke u kojima se spominju godisnja doba i pri­rodne pojave vezane za njih, znacajni datumi i zbivanja.IOvdje bi se otprilike svrstale pjesme: List na putu,Posljednje laste, Put na jug, Proljetni dan, Veliki majskidan, Mati i s1.1

Druga grupa bi trebala da pronade i popiSe pjesme ukojima se spominje skola, prvi koraci, djecja radoznalost,masta, brige, skrivene tajne. Ju ovu grupu pjesama biusle: Nedorasli dak, Mali deklamator, Prisluskivanje, Ne­sto je susnulo, Zagonetka, Dana i slana, 2uti cvijet, Ba­stovani./

Treea grupa bi pronalazila i popisivala pjesme kojegovore 0 zivotinjama, sumama, rijekama i slicnom. !Ovdjebi spadale: Vesela suma, Telegraf u sumi, Gora prica,prica 0 zekinoj smrti, Medvjed i drijen, Kucan CuIe, Mamamaca!.

Cetvrta grupa bi ucinila slican posao kao i ostaIe,izdvojila bi i popisala pjesme 0 djecijim igrama, nestaslu­cima, radostima. IOvu grupu pjesama sacinjavaju: Kon­cert kraj rijeke, Oskora-piskora, Kad smo posli u jagode;Tajfun kraj rijeke, Dud u vrtu, Bata i kanta, Rugalica,Nezgoda./

Predlozeni usmjereni zadaci ne zahtijevaju od nastav­nika da se priddava date podjele i da od ucenika trazi pot­puno nepogresiva rjesenja. Ovim se zeli postici sarno paz-

70

l]ivije citanje i da se uoci inspirativna podloga Pandzinepoezije a, u krajnjoj liniji, naviknu ucenici na pripre­manje za casove lektire, na izvjesnu odgovornost, drugar­sku saradnju te da nesigurniji ucenici postanu odvaznijiisamostalniji.

U pripremnom periodu ucenike mozemo podsjetiti dau svoje biljeznice· unesu, kao i obicno, opste podatke 0djelu i piscu kao i kratka zapazanja 0 nekim pjesmama.

Evo jos jedne napomene! U koliko se nekom nastav­niku cini da predlozeni zadaci prevazilaze mogucnosti nje­govih ucenika i predvideno vrijeme, moze ih pojednosta­viti i smanjiti njihov obim.

III. PRIJEDLOG ORGANIZACIONE STRUKTUREDVA SKOLSKA CASA

Ma kako zbirka »Iznad gore vjetri zbore« bila poobimu mala i djelovala po tematskoj strukturi i melodij­skoj organizaciji jednostavna, za njenu kompletnu obraduneophodna su dva potpuna skolska casa. Sa aspekta ciljai efikasnosti najbolje bi bilo da casovi slijede neposrednojedan iza drugoga Iblok - cas/.

Prvi cas bi imao ovakvu strukturu:1. Vrlo kratak uvodni razgovor lu njemu bi 1-2

ucenika iskazala svoje neposredne impresije 0 zbirci/;2. Obrazlozenje samostalnog izbora najljepse pjesme

11-2 ucenika na osnovu ranijih priprema, u 1-2 re­cenice/;

3. Iznosenje zanimljivih pojedinolSti 0 piscu koje ceprobuditi interes za predstojece interpretacije i predstav­ljati dopunu onoga sto se vec zna;

4. Nagovestaj predstojecih upoznavanja s nekolikopjesama, izrazajno Citanje i interpretacija pjesme »Listna putu«;

5. Interpretativno citanje i obrada pjesme »Prislus-kivanje«;

6. Sinteza svih zapazanja stecenih do tog trenutka iupotpunjavanje dozivljaja do kojih se doslo ranijim sa­mostalnim pristupom;

71

7. Davanje zadataka pojedinim grupama za sljedecicas u koliko to nije ucinjeno u priprernnom periodu.

Zamisljena strukturadrugog casa po redu je:1. Osvjezavanje zadataka i konstatacija do kojih se

doslo na prethodnom casu;2. Izlaganje, izvjestavanje predstavnika radnih grupa

o izvrsenom izboru i popisu pjesama prema zadliZenjima;3. Dopunska obrazlozenja nastavnika 'S najnuznijim

korekcijama i zakljuccima 0 centralnim predmetima J.te­mama, motivima! Pandzine poezije;

4. Usredsredenje na citanje i interpretaciju preostaledvije odabrane pjesme - »Koncert kraj rijeke« i »Oskora,piskora«;

5. Zakljucna uopstavanja 0 zbirci »Iznad gore vjetrizbore« /nanivou ucenickih mogucnostiJ;

6. Odredivanje zadataka s ciljem primjene stecenihiskustava na druge oblasti srpskohrvatskog jezika;

7. ProCitati lako preostane vremenal jos neku odpjesama iz zbirke ill ponovno slusanje muzickog snimka.

IV. RAZRADA TOKOVA ANALIZE ODABRAN1HPJESAMA IZ ZBIRKE

Prakticno je nemoguce, a nije ni potrebno, interpre­tirati veliki broj pjesama iz neke pjesnicke zbirke. Dovolj­no je, zato, da se obrade, na nivou nastavnih zahtjeva isposobnosti ucenika, tri do cetiri pjesme iz, po obimu male,»Iznad gore vjetri zbOlre«.Kao centralne pjesme, tj. kaoobjekti posebne interpretacije predlaz.u se: »List na putu«,»Prisluskivanje«, »Koncert kraj rijeke« i »Oskora, pis­kora«, ali se gotovo sve od nabrojenih mogu zamijenitinekim drugim.Napomena!

Ako neki od nastavnika zakljuci da pripreme nisutekle kako treba i da su mogucnosti njegovih ucenikamanje od pretpostavljenih, moze se oglraniciti na svegadvije pjesme.

1nterpretacija pjesnicke zbirke u okvirima lektirezasniva se na vec postignutim znanjima 0 poeziji i na me-

72

todama i principima koji se primjenjuju u radu na tekstu,sarno sto se prosiruje zadatak na svrstavanje pojedinihpjesama u kontekst cjeline.

Razina interpretacije nase zbilrke ce se zasnivati nacinjenici da ucenici ovog razreda, koji je analizira, znajunajelementarnije teorij:ske pojmove sarno bez njihovogpreciznog imenovanja Ipjesnicka cjelina - slika, redak ­stih, kitica - strofa! i, otprilike, sta je osnovno osjecanje,dozivljaj te ugodaj /atmosfera, raspolozenje/. Oni znaju,takoder, svojim rijecima iskazati vlastiti dozivljaj i pre­ma, na neki naCin, naglasenim rijecima imenovati cjelinu/sliku, s1JrofuJ.Uvazavace se i istina da u njihovim godi­nama preovladuje spontano te slusno i vizuelno dozivlja­vanje pjesnickih ostvarenja.

LIST NA PUTU

U ovoj pjesmi cemo sa ucenicima posmatrati i uoca­vati prvenstveno lirske cjeline (pjesnicke slike), a, zatim,naglasiti osnovni motiv, temu. Ona svojim kvalitetima nato upucuje.

Sukrija Pandzo voli prirodu, nalazi u njoj inspiraciju,stavlja svoja raspolozenja u njen kontekst. Narocito gaprivlace jesenji motivi. 1n1Jerpretaciju cemo, zato, skre­nuti u tom smjeru. Pocecemo od rijeCi nekog ucenika ko­jima je on iskazao svoju impresiju poslije izraz.ajnog ci­tanja pjesme. Odgovarajucim pitanjima usmjeravacemoucenike na uocavanje prethodno istaknutih elemenatapjesme »List na putu«. Ta pitanja - usmjerenja ce sekretati u ovim okvirima:

ProCitajmo jos jednom prvu kiticu (strofu)! Kakva seslika stvara pred nama, sta vidimo kada maIko sklopimooCi?

(Na utrtom putu seka se saginje i podize opali list.)1menujmo ovu cjelinu, sliku!Kakav je list i zasto je takav?~.

(I crven i zut. Rana je jesen; ona boji prirodu zivimbojama.)

73

Procitajmo drugu strofu. Odredimo drugu sliku! Poku­sajmo ocijeniti zbag cega je ta slika vrlo lijepa! Kaji stih(redak) najvise doprinosi taj ljepoti?

(Seka stavlja na dlan uveli list dak joj se smijesijesenji dan. - a nad njima smijesio se tih jesenjidan.)

Zar se dan maze smijesiti? Objasnimo svojim rijecimaizraz »smijesio se tih jesenji dan«!

(Pjesniei ponekad, da bi sto zivapisnije nesto prika:.:zali, dozvoljavaju da se prirada, stvari i zivotinjepanasaju kao ljudi.)

Procitajma i trecu kitieu! Opisimo sliku koju ona izazivau nama!

Sta je istaknuta upotrijebljenim pridjevima?

(Jesen je slikavita i pamalo tuzna; seja je, kaa stasmo vec zakljucili, blaga.)

Odredimo sada da Ii su pakreti iskazani glagaIima: bucni,nagli, grubi, brzi ili: lagani, bIagi, tihi, njezni!Sta bismo sada naveli kaa glavni predmet pjesme i premacemu bisma· to' ucinili?

(TO' je opali lis.t na putu, a na to nas upucuje i samnaslov.)

Na kraju zakljucima kakav je nas pjesnik i kakav je odnasp1remapriradi!

(On je asjecajan, voli prirodu, vidi ljepate u njoj.)

(List je sletio na put i zaspao uplakan.)

Kako je list zaspao? Ko je zasluzan za to? Kakva je seka?

Pracitajmo i zadnju kitieu i odredimo kakvu je sliku naSpjesnik dao u njoj! '

PRISLUSKIV ANJE

Ovo je jedna od najpoeticnijih, najsuptilnijih pjesamaizzbirke. I pristup ovoj pjesmi mora biti delikatan. Bitnoje da uceniei osjete, pogode osnovno Pandiino osjecanje,pjesnitkovo sanjarsko raspolozenje, dato kroz fine nijansenevidljive tuge pomalo osamljenog i njeznog djecijeg srea,punog ljubavi i strepnje za drage zivotinje.

Vrlo je vazno ovu pjesmu procitati toplo, naglasava­juci drugacije opisna mjesta (eksterijer, enterijell') i psiho­loska stanja male Lejle.

Evo pitanja!1. Sta u varna budi ova pjesma? Kakva osjecanja,

kakva raspolozenja?2. Koje je doba godine i dana opisano u njoj?3. Kako izgleda soba u kojoj se mala Lejla sprema na

pocinak?4. Kakva je slika zimske noCi?

Procitajmo stihove, izraze Hi rijeci koji su u opi­5ima najljepsi!

Glagoli

sagnula se, podiglapomisli, metlasmijesia sepognula se, spustilasletio, zaspao

(Zaspao je dubokim snom sta je sekina zasluga. NaSaseka je njezna, saosjecajna, vali priJradu.)

(Seka nalazi kap kise na listu, cini joj se kao da jeplakao pa ga blago ljubi.)

Pronadimo sada u pjesmi i izdvojima pridjeve (atribute)i glagole

malaerven, zututrti, jesenjiblag, uveli, rasplakan

Pridjevi

74 75

5. Zasto Lejla ne maze da zaspi? Sta ana, kaa i mnogadruga djeca kada se asame, Cini pred spavanje? (Ona sa­njarL) Da Ii i vi to panekad cinite?

6. ZaSto se pjesma zove »Prisluskivanje«?7. 0 cemu Lejla sanjari? Sta prisluskuje? Sta joj se

pricinjava?(0 nekom svom dragam hicu, mozda a nekaj davno

izgubljenaj maci. Cini joj se da negdje maca place, da je,prema tame, ta maca jadna, asamljena, izgubljena.)

8. Kakva je mala Lejla? Procitajma jas jedanput zad­nju kiticu da bismo tacnije adgovarili na pitanje. Onaglasi:

A Lejla suti u nae gleda,pa kad je majka rukam tace,ana prosapta sva blijeda:»Cuj, mama, negdje maca place!«

plavam bojicam i isprekidanam linijam one kojima jeiskazan zvuk!

Citajuei tiha, u sebi, krajnje rijeCi u stihovima, na­stajmo da osjetima koje se ad njih medusobno glasovnopadudaraju. Obiljezima' viti com (povezimo zaabljenam li­nijam) te rijeci!

Pobrajmo kitice u pjesmi, stihove u svakoj ad njih,slagove u dva prva retka (stiha) te suglasnike i samoglas­nike u jednaj strofi.

Pokusajma zakljuciti, na asnavu svih prethadnih pos­lava, koIiko je ona sto smo zapaziIi uticalo na to da pjesmabude muzikalni.ja!

Cini Ii yam se da bi se i ava pjesma mogla uglazbiti ipjevati?

Eva nekoIiko orijentacianih rjesenja kaje mOTamave­zati za sam tekst pjesme! I

(Znaci zapjevati i zasvirati)

(Lejla je asjeeajna, pomalo bajaZljiva, tiha, n]ezna,nesebicna. Njoj je tapIo, ugodno u njenoj sabi, tu je i nje­na brizna mama, ali ona zna da svakame nij e taka panjeno malo mekano srce pati zbog tude boIi koju naslu­euje.)

KONCERT KRAJ RIJEKE

Ovo je jedna ad Pandzinih pjesama u kajima je uskla­den blag, melodican ritam sa idilicnam staticnam slikam.Taj kvalitet pjesme valja iskoristiti da bi ucenici zapaziliakusticne i vizuelne ljepote poezije avog pjesnika ida, uznasu pomoc, steknu povoIjan utisak a njegovim izrazaj­nim sposabnostima. Ovdje ee pomoei komparacija izmedupjesme i Iikovne ilustracije kaju je daa Hasan Sueeska uzizdanje »Veselina Maslese« ad 1973. gadine.

Evo moguCih pitanja i zadataka!1. Dok je citana ava pjesma, da Ii yam se Cinilo da

cujete kancert, koji nam je pjesnik dacaravaa, i jeste Iizamislili ucesnike tag koncerta?

Paku.sajma otkriti kaka je to nas pjesnik uspia?Pranadimo i podvucimo crvenam bojicom i lI'avnom

linijom (u tekama i na tabli) rijeci kaje pokazuju boju, a

KONCERT KRAJ RIJEKE

Svirala moja od rakite,kraj plave rijeke svira,dadu leptiri da me zakite,a vj ertar kosu dira.

Slusaju ovce, kudrav, ptice,i cute - svirala jeca,gledaju blago u moje lice,k'o da su mala djeca.

Tad cVlrcakzice takne rukom,zapjeva glasno iz trave,a za njim odmah sa zviidukomkosovi crni se jave.

Svi se trudima ka ee bolje,dirnuti u zicu i dirku,pa iznad sume i niz poljeprosuti pjesmu i svirku.

(U pjesmi ima vise ri­jeci koje oznacavajuzvuk jer pjesnik zelida prikaze koncert, ane da opise sliku.)(U pjesmi su cetiristrofe sa po cetiri stihaskoro potpuno ista pobroju slogova: 9+8++10+7, a omjer samo­glasnika i suglasnika jeravnomjeran u svimstrofama - 34:41. Ovoupucuje na muzikalnost,skladan ritam.)(Krajnje rijeci se u sti­hovima unakrsno gla­sovno podudaraju ­rimuju. I to doprinosimuzikalnijem ritmu.)(Po svemu sudeci i ovaPandzina pjesma bi semogla komponovati ipjevati.)

76 77

2. Sada pa.zljivo pagledajmo likavnu ilustraciju kojaje uz pjesmu data! Iska.zima da li sma zamiSljali istu illsIienu sliku dak sma eitali pjesmu i razgovarali a njaj.

3. UporedujuCi pjesmu i sliku, zakljueimo: eime seilustratar (slikar) sluzia pri stvaranju svag likavnag pri­laga, a eime, opet, Sukrija Pandzo pisuCripjesmu?

(Baja, oblik, papir i sliena; rijeei, stihovi, strofe i dr.)4. Naporedo navedimo sta se i k'Q1vidi na slici i spo-

minje u pjesmi!(Vidi se: djecak,.- nas pjesnik kao djeeak, ovce,kudrov, ptice, leptiri, drvece, livada, rijeka u daljini.Spominje se sve sto je videno ali i: vjetar, cvreak,kosovi, sviJrka, pjesma - ueesnici u koncertu kojeje nas pjesnik »euo«).Pjesma se razlikuje od slike po tome sio nam mazedoearati i ona sta se vidi i ono sta se euje.

5. Ko sve. u pjesmi »Kancert kraj rijeke« pjeva, svi­lI'a,zvizduce - dira u zice i dirke kako kaze pjesnik? (Svi!)

6. Objasnima svojim rijeeima stili »prosuti pjesmu isvirku«!

7. Mozemo li zakljueiti da pjesma koju smo analizi­rali djeluje kao prijatna muzika, koju izvodi djeeak sasvojim druStvam kraj rijeke, i da naslov odgovara onamesto u nama bude stihovi?

Naueimo ovu pjesmicu napamet!

OSKORA, PI SKORA

.ova pjesma je zanimljiva po svajim ritmickim ele­mentima i djelimicnam ohrednam karakteru. U njoj imadasta arhaicnaga ipak tako djetinjastog, prisnag i leprsa­vag. U pristupu mOIraupravo to biti naglasena. I citanjebi trebalo da bude posebno. Najbalje bi bilo kad bi mjestonastavnikovag Citanja magla da se cuje muzicka snimkapjesme Hi da se ucenici podijele u dvije grupe i citajuuzastopno horski: jedna grupa bi citala obienim tonomprva cetiri stiha u svakaj strafi; druga bi skandirala, na-

78

brajala, uvijek istim ritmom, druga eetiri stiha u strofa­ma koji su ilsti. Ovo posljednje je, u stvari, tekst nabraja­lice, rijeOi koje prate rad, igru. Pandzo je inspirisanizvornim narodnim bajalicama i ritmam im se priblizava.

Ueenicima se mogu postaviti sljedeca pitanja:1. Da Ii znate sta znaee i da li uopste nesto znace

rijeei »oskora, piskora«? Pakusajma ih abjasniti!(Pravog smisla nemaju, ali doearavaju nestQl izmaS­

tano, cudnavato, vragalasta, mangupska, nesto sta zvuci ikao mali tva i kaa izazivanj e).

2. Da Ii ova pjesma u vama stvara zelju da nestaradite zanimljiva, da budete bezbrizni, da zaigrate, da ses drugavima nadmecete? Navedite kajim je to dijelavimapjesme narocita istaknuta!

(Odgovar bi magao biti: »Da, uprava taka«. Ucenicisu mali i mOira im se mnoga sta sugerisati! »To sustihovi koji se panavljaju:

Kisni, kisni, potkisni,konji 'SIllnam korisni,askora, piskara,tebi drva, meni kara.«)

3. Sta se, u stvari, u ovaj pjesmi apiSIllje?(Ona eime se zabavljaju seoska djeca, pravljenjeigracki ad drveta).

4. Sta ta najcesce djeca prave od rakite (vrbe) i kakoto ani cine?

(Prave svirale (barije) dubeci kQlru.Ona je zbog tagavaznija ad sdi drveta i zata djeca, zeleci da se karane pokvari, zapjevaju: tebi drvo (ana sto je manjevazna) meni kara (bez cega nema prave borije).

5. Pravite li i vi sebi slicne igracke Hi yam ih rodi­telji kupuju? Sta mislite da je slade: ill sam naeinitiigracku ili je dabiti?

6. Zakljucima kakva je ova pjesma?(To je pjesma kaja u ravnomjernom ritmu pratiadredeni pasaa ill igru, kojom se zeli potpo'ffioei dase uspjesnije dade do cilja. Ta je nestasna, zivahna,

79

pomalo i podrugljiva pjesma bajalica i brojalica.Slicnih pjesarna ima dasta. Znaju ih sva djeca, na­rocito ona koja zive u selu).

V. POKU8AJ IZVOOENJA DOZIVLJ'AJNO­-SPOZN AJNIH SINTEZA 0 ZBIRCI

Ako smo tokom cjelokiupne obrade uVaZavali onebitne, na pocetku istaknute, kriterije i postavke i aka smoisli postupno, korak po korak, ka realizaciji PO'stavljenihzadataka, tad a smo stvarno pripremili teren za dozivljajno­-spoznajnu sintezu 0 zbirci pjesarna »Iznad gore vjetrizbore«. Nadajmo se da smo svojim postupcima sacuvaliintegritet Pandzine poezije a, istovremeno, probudili in­teres i ljubav prema njoj i tako utrli put za njeno inten­zivnije dozivljavanje i spoznavanje.

Pjesme iz:zbirke koju su nasi ucenici citali i upozna­vali otkrivale su prvenstveno pjesnikovo intimno bice ibile prenosilac njegovih licnih ispovije,sti, njegovih sjeca­nja na djetinjstvo. Nama je bio cilj da t.o ucenici prepo­znaju i transformisu u svoje dozivljaje, nemire, strepnje iradosti sto cemo pfOivjeriti objedinjavanjem u odredenedozivljajno-spoznajne sintez.e.

Ma koliko ucenici osnovnoskolskog uzrasta (i to' rani­jeg) bili emocionalno osjetljivi i sposobni da culno pri­maju poe:zJi.ju,postoje odredene teskoce kada je potrebnosintetizirati saznanja 0 njoj. avo se posebnO' odnosi nalirsku poeziju kakva je u vecini Pandzina. U nj oj nemado.gadaja kaa pokretaca, nema fabule ni naglasenih likovakao pasrednika pa pojedine pjesme mogu ostati neopiplji­ve za djecu kojoj je apstraktno miSljenje jos strano.Glavna okosnica i jedine konkretnije veze izmedu djece­-primalaca i odredene pjesnicke zbirke u stvari su motivi,slike i Iritmicka organizacija pjesama. Zakljucna uopsta­v,anja 0. zbirci, i to' vrlo nepretenciozna, i za:snivace se naovome.

Sintetiziranje mozemo zapoceti i izvrsiti ohracajucise cijelom razredu pitanjima koja ce insistirati prven­stveno na tome da ucenici iskaZu svojim rijecima utiske

i misljenja a zbirci. U frontalnom razgovoro nek pitanjateku ovim redom! ' '!

1. Eto, pirocitali ste zbirkru 8ukrije Pandze »Iznadgore vjetri zbore« i dobl1Oupoznali nekoliko najljepsihpjesama iz nje. IskaZite svojim rijecima kakav je utisakostavila na vas ova knjiga i zasto biste rado procitali josneko djelo istog pisca!I

2. a cemu sv,e pjeva 8ukrija Pandzo u svojaj zbirci,odnosno koji su najcesci predmeti njegovih pjesama? '

3. Kakvesu slike koje daje naS pjesnik u svojimpjesmama?

4. Kakav je odnos pjesnika prema prirodi ~ kakavprema djeci?' '

5. Kakva osjecanja, roopolozenja brude u nama pjes­me iz procitane zbirke?

6. 8ta je navelo mnoge muzicrure da kamponuju Pan­dzine pjesme? '

7. Kojim su svojim osobinama vas najvise privlacilepjesme iz ove zbirke?

8. Navedite naslove pjesama koje ste zapamtili!9. ProCitajte jos jednu pjesmu iz zbirke po svojoj

zelji!Dozivljajno-spoznajnu sintezu a zbirci mozemo izvr­

siti i pismenim put em. Za to je najpodesnija primjenazadataka objektivnog tipa. Takvim naNnom sistematiza­cije stedi se vrijeme i lakse provjerava kako su i koliko supojedini ucenici dozivjeli i shvatili neku poeziju. Timeblagovremeno otkrivarno i vlastite propuste i omoguca­varno intervenisanje u smislu korekcija i nadopuna.

Ako se opredijeli za ovu varijantu sinteze, nastavnikce pripremljene zadatke umnoziti i u odredenom trenutkucasa dati ucenicima na rjesavanje, predvidajuci tacno ko­liko mu treba vremena za obavljanje tog posla. Na krajucasa ce zadatke pokupiti i poslije pregledati a, mozda, iocijeniti. Neophodnu intervenciju ce, uz kratku analizurezultata, uciniti na nekom od naJrednih casova.

Evo jednog od moguCih nizova zadataka uz Ciju cernapomoc izvrsiti dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 nasojzbirci!

80 6 - Metodicki pristup ... 81

1. Navedi naslove sest pjesama iz zbirke »1znad gOirevjetti zbore«:

VI. MOGUCNOST1 PR1MJENE S'TECEN1H 1SKUSTAVAU DRUG1M PODRUCJ1MA NASTAVESRPSKOHRV ATSKOG JEZlKA

2. 0 cemu Sukrija Pandzo najcesce pjeva U SVQjojzbirci? MQgIQbi biti:

a) 01 cudnQvatim zgodama,b) 01 igrama seoskih dj e­

caka,c) 01 proslQsti naSeg na­

rQda,

d) 01 prirodi i gQdisnjimdobima,

e) 0 zivQtu djece u gradu,f) 0 dQmacim t sumskim

zivotinj ama,

Nastavnik ce mQtivirati ucenike na primjenu stecenihiskustava dajuci im odredene zadatke. Obracajuci im seQn ce naglasiti da su citajuci i interpretirajuci zbirku»1znad gQre vjetri zbQre« ne samQ uzivali i stekli lijepeutiske vec i mnQgQtQga naucili sto valja dokazati izvrSa­vajuci neke zadatke. Nastavnik ne mOiraucenicima ponu­diti sve zadatke, a PQgotQVUne sve Qdjednom. Moze ihdati pojedincima, grupama ili svima kada se za tQ ukaZePQtreba, a moze i cim se zavrsi obrada zbiJrke.

Tri rjesenja su tacna. Podvuci ih.4. 1spiSi dva stiha (retka) iz pjesme koju si zapamtio:

Samo su tIri odgovQra potpuno tacna. PQdvuci ih.3. Sta je najljepse u stihovima Sukrije Pandze?

5. Koja pjesma zavrsava stihovima: Cuj, mama, ne-gdje maca place?

To je pjesma:6. Zasto se mnoge PandZine pjesme pjevaju?a) jer su zanimljive, b) jer se lako pamte, c) jer su

melodicne.Pronadi i podvuci tacno rjesenje.7. Navedi po tri pridjeva, glagola i imenice koje Pan-

dzo cesto upotrebljava.

1menice: .Pridj evi: .Glagoli: .

- jednQstavnost- vedrina

- zivQst- iskrenost

- raznovrsnost- osjecajnost

Prvi zadatak

Da bi se pripremiQ za cas izrazajnQg citanja, prQcitajprvo glasnQ, a zatim u sebi pjesmu »Rugalica« koja senalazi na 65. strani zbirke. Zakljuci da li je bolje pjesmucitati vrlQ sporo ili brzo Hi naizmjenicno: cas brZe - cassporije. Podvuci lrijeci u stihovima koje, po tvom mislje­nju, treba posebno pri Citanju naglasavati. Obiljeziuspravnim crticama mjesta u pjesmi gdje bi trebalo malkozastati, odahnuti. Pronadi rijeci na kiraju stihova koje semedusobno glasovno podudaraju i povezi ih zaobljenimlinijama kao sto smo to Cinili pri analizi pjesme »Koncertkraj rijeke«.

Kada sve urad is sto ti je predlozeno, procitaj dva putapjesmicu nastojeci da uz pomoc znakova koje si ubiljezioistaknes smisao pjesme. Vidjeces, tvoje ce citanje bitiiZJraZajnije!

Drugi zadatak

1z pjesme »Rugalica« povadi, i ispisi jednu ispoddruge, rijeci koje su neobicne ili tebi manje poznate. Po­kusaj, tada, jednoj po jednoj odrediti znacenje i to zabi­Ijezi. Objasnjenje potraZi u Pravopisu ili nekom drugom

82 6* 83

rjecniku ill im sam odredi smisaa onaka kaka ih shvataS.Potra.zi pomoc i od roditelja i starije brace i sestara. Pa­red rijeci za koje ne nades objasnjenje ostavi praznlllliniju, pa ces to u skali upotpruniti.

IZVlrsavajuci ovaj zadatak, obagatices svaj rjecnik paces se u buduce Ijepse izrazavati u govarui pisanju.

Treci zadatak

Pod naslovom Rugalica opiSi jednu svoju zgodu kadasizbog neke mane ili greske bio izvrgnut bockanjima dru­gova ili clanavaporodice. Prije toga jos jedanput procitajPandzinu pjesmu »Rugalica«. Ona ce ti pomoci u tome,ali pazi da je doslovno ne usvojis, vec budi samostalan iduhovit. Ako zeliS, pokusaj pisati u obliku stihova. Od tebese ne ocekuje, naravno, da budes pravi pjesnik.

VII. ZAKLJUCNA UOPSTAVANJA, NAPOMENE,SUGESTIJE I LITERATURA

Ponudeni model irrterpretacije, sva akvirna i pojedi­nacna rjesenja u njemu usmjerena Sillk tome da se pruz,esire i Iraznovrsnije mogucnosti za obradu pjesnicke zbirke»Iznad gare vjetri zbore« i drugih koje su joj slicne. Valjajos jedanput podvuci da se dati model nudi sarna kao ari­jentacija koja se moze u potpunosti i u pojedinostima pri­hvatiti i prilagoditi konkretnim potrebarna i uslovima radau skoli i adjeljenju. Bukvalna primjena, ako ona ne znaCinastavnikovo iskreno usaglasavanje, moze biti vise stetnano karisna.

Prijedloz,i koji se ticu neophodnog vremena, vrsta ak­tivnosti i primjene pitanja i zadataka, takoder, znace sarnaorijentaciju. Nekame ce trebati nesta vise, a nekome imanje vremena da postigne zeljeno. Vrijeme i napOlr,naravno, ne treba stedjeti. Daleko je bolje obraditi manjezbirki u lektiri nego biti povrsan i ici na kvantitet. Tajnauspjeha, u budenju i njegovanju trajne ljubavi prema poe­ziji, lezi u nalazenju mjere i uvijek prisutnoj budnosti da

84

se ne narusi svijet djetinjstva i sacuva integ;ritet paezije,a, pri tom, ostvare i brojni zadaci nastave.

LITiERATURA

1. Djecji pisci 0 sebi (autobiografije nasih djecjih pisaca) VeselinMaslesa, Sarajevo, 1963.

2. Nasiha Kapidzic-Hadzic: Od Zmaja do Viteza, Zavod za izda­vanje udzbenika, Sarajevo, 1970.

3. Milan Crnkovic: Djecja knjizevnost, Skolska knjiga, Zagreb,1967. '

4. Slobodan Z. Markovic: Zapisi 0 knjizevnosti za djecu, Svjetlost,Sarajevo, 1971.

5. Joza Skok: Interpretacija i metodicki pristup pjesnickom djeluVladimira Nazora u osnovnoj skoli, Prilozi, Banja Luka,br. 2 - 1973/74.

6. Vladimir Milaric: Dragan Kulidzan - Potocic, Prilozi 3 ­1973/74.

85