UKAZ

O POSTAVLjENjU NA DUŢNOST

IZVANREDNE I OPUNOMOĆENE AMBASADORKE CRNE GORE -STALNE

PREDSTAVNICE - ŠEFICE STALNE MISIJE CRNE GORE PRI NATO

I

Postavlja se Dubravka Lalović na dužnost izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne

Gore - stalne predstavnice - šefice Stalne misije Crne Gore pri NATO, na rezidentnoj osnovi,

sa sjedištem u Briselu.

II

Ministar vanjskih poslova izvršiće ovaj ukaz.

III

Ovaj ukaz stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne

Gore”.

Broj: 01-1245/2

Podgorica, 26. jula 2019. godine

Predsjednik Crne Gore,

Milo Đukanović, s.r.

Na osnovu člana 95 tačka 6 Ustava Crne Gore, Predsjednik Crne Gore donosi

UKAZ

O POSTAVLjENjU NA DUŢNOST IZVANREDNOG I OPUNOMOĆENOG

AMBASADORA CRNE GORE U BOSNI I HERCEGOVINI

I

Postavlja se Obrad Mišo Stanišić na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora

Crne Gore u Bosni i Hercegovini, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Sarajevu.

II

Ministar vanjskih poslova izvršiće ovaj ukaz.

III

Ovaj ukaz stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne

Gore”.

Broj: 01-1055/2

Podgorica, 26. jula 2019. godine

Predsjednik Crne Gore,

Milo Đukanović, s.r.

Na osnovu člana 95 tačka 6 Ustava Crne Gore, Predsjednik Crne Gore donosi

prirodnog gasa („Službeni list CG”, broj 42/16), na predlog operatora prenosnog sistema,

Vlada Crne Gore, na sjednici od 4. jula 2019. godine, donijela je

UREDBU

O USLOVIMA ZA PRIKLjUĈENjE PROIZVOĐAĈA ELEKTRIĈNE ENERGIJE NA

PRENOSNU I DISTRIBUTIVNU MREŢU

Član 1

Ovom uredbom propisuju se uslovi za priključenje proizvoĎača električne energije na

prenosnu i distributivnu mrežu.

Član 2

ProizvoĎač električne energije, u smislu ove uredbe, je elektrana, kao i sinhrone

proizvodne jedinice, jedinice elektroenergetskog parka i off shore jedinice elektroenergetskog

parka, u okviru elektrane.

Član 3

Ova uredba ne primjenjuje se na:

1) proizvodne jedinice instalirane, radi osiguranja rezervnog napajanja koje rade paralelno

sa sistemom manje od pet minuta u kalendarskom mjesecu dok je sistem u normalnom stanju;

2) proizvodne jedinice koje nemaju trajno mjesto priključenja i operatorima sistema služe

kao privremeni izvor napajanja kada je snaga sistema djelimično ili potpuno neraspoloživa;

3) ureĎaje za skladištenje energije, osim pumpno-akumulacionih proizvodnih jedinica.

Član 4

Izrazi upotrijebljeni u ovoj uredbi imaju sljedeća značenja:

1) jedinica za proizvodnju elektriĉne energije (proizvodna jedinica) je sinhrona

jedinica za proizvodnju električne energije ili jedinica elektroenergetskog parka;

2) glavna proizvodna oprema je najmanje jedan glavni dio opreme koji je potreban za

pretvaranje energije iz primarnog izvora u električnu energiju;

3) dokument jedinice za proizvodnju elektriĉne energije je dokument koji proizvoĎač

dostavlja nadležnom operatoru sistema za proizvodnu jedinicu tipa B ili C kojim se potvrĎuje

da je saglasnost proizvodne jedinice sa tehničkim kriterijumima koji su utvrĎeni ovom

uredbom;

4) nadleţni operator sistema je operator prenosnog sistema ili operator distributivnog

sistema na čiju su mrežu priključena ili će biti priključene proizvodne jedinice, postrojenje

kupca, distributivni sistem ili sistem za prenos jednosmjerne struje visokog napona;

5) mreţa je postrojenje i oprema koji su zajedno povezani za prenos ili distribuciju

električne energije;

6) mjesto prikljuĉenja je interfejs kojim je proizvodna jedinica, postrojenje kupca,

distributivni sistem ili sistem za prenos jednosmjerne struje visokog napona priključen na

prenosni sistem, offshore mrežu, distributivni sistem, uključujući zatvorene distributivne

sisteme, ili sistem za prenos jednosmjerne struje visokog napona, kako je utvrĎeno u ugovoru

o priključenju;

7) minimalni regulacioni nivo je najmanja aktivna snaga, kako je odreĎena ugovorom o

priključenju ili dogovorom nadležnog operatora sistema i proizvoĎača, do koje proizvodna

jedinica može regulisati aktivnu snagu;

8) frekventni osjetljiv naĉin rada je način rada proizvodne jedinice ili sistema za prenos

jednosmjerne struje visokog napona u kojem se izlazna aktivna snaga mijenja kao odziv na

promjenu frekvencije sistema tako da pomaže povratku na željenu frekvenciju;

Na osnovu člana 9 stav 3 Zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i

9) ograniĉen frekventni osjetljiv naĉin rada (nadfrekventni) je način rada proizvodne

jedinice ili sistema za prenos jednosmjerne struje visokog napona koji će rezultirati

smanjenjem izlazne aktivne snage kao odziv na promjenu frekvencije sistema iznad odreĎene

vrijednosti;

10) ograniĉen frekventni osjetljiv naĉin rada (podfrekventni) je način rada proizvodne

jedinice ili sistema za prenos jednosmjerne struje visokog napona koji će rezultirati

povećanjem izlazne aktivne snage kao odziv na promjenu frekvencije sistema ispod odreĎene

vrijednosti;

11) mrtva zona frekventnog odziva je interval koji se namjerno upotrebljava za

deaktiviranje regulacije frekvencije;

12) ostrvski pogon je nezavisan pogon cijele mreže ili dijela mreže izdvojene, odnosno,

izdvojenog zbog ispada iz meĎusobno povezanog sistema s najmanje jednom proizvodnom

jedinicom ili jednim sistemom za prenos jednosmjerne struje visokog napona koji predaje

snagu toj mreži i reguliše frekvenciju i napon;

13) rad na sopstvenu potrošnju je pogon kojim se obezbjeĎuje da elektrane mogu da

nastave napajanje svojih internih potrošača u slučaju otkaza mreže koji izazovu ispade

proizvodnih jedinica iz mreže i njihov prelazak na svoja pomoćna napajanja;

14) dokument o postrojenju je dokument koji sadrži informacije o proizvodnoj jedinici

tipa A ili elementu postrojenja kupca s mogućnošću upravljanja potrošnjom priključenom

ispod 1000 V i kojim se potvrĎuje da ispunjava odgovarajuće zahtjeve;

15) izjava o usklaĊenosti je dokument koji operatoru sistema dostavlja proizvoĎač,

vlasnik postrojenja kupca, operator distributivnog sistema ili vlasnik sistema za prenos

jednosmjerne struje visokog napona, a u kojem se navodi trenutna usklaĎenost sa

odgovarajućim specifikacijama i zahtjevima;

16) saglasnost za trajno prikljuĉenje je obavještenje koje nadležni operator sistema

izdaje proizvoĎaču, vlasniku postrojenja kupca, operatoru distributivnog sistema ili vlasniku

sistema za prenos jednosmjerne struje visokog napona koji poštuje odgovarajuće specifikacije

i zahtjeve, a kojim mu se dopušta da upravlja proizvodnom jedinicom, odnosno postrojenjem

kupca, distributivnim sistemom ili sistemom za prenos jednosmjerne struje visokog napona

služeći se priključkom na mrežu;

17) saglasnost za stavljanje pod napon je obavještenje koje nadležni operator sistema

izdaje proizvoĎaču, vlasniku postrojenja kupca, operatoru distributivnog sistema ili vlasniku

sistema za prenos jednosmjerne struje visokog napona prije stavljanja pod napon njegove

unutrašnje mreže;

18) saglasnost za privremeno prikljuĉenje je obavještenje koje nadležni operator

sistema izdaje proizvoĎaču, vlasniku postrojenja kupca, operatoru distributivnog sistema ili

vlasniku sistema za prenos jednosmjerne struje visokog napona kojim mu se dopušta da na

ograničeno vrijeme upravlja proizvodnom jedinicom, odnosno postrojenjem kupca,

distributivnim sistemom ili sistemom za prenos jednosmjerne struje visokog napona služeći se

priključkom na mrežu i da pokrenu ispitivanja saglasnosti kako bi osigurali saglasnost sa

odgovarajućim specifikacijama i zahtjevima;

19) saglasnost za ograniĉen pogon je obavještenje koje nadležni operator sistema izdaje

proizvoĎaču, vlasniku postrojenja kupca, operatoru distributivnog sistema ili vlasniku sistema

za prenos jednosmjerne struje visokog napona koji je imao status za saglasnost za trajno

priključenje, ali privremeno ima znatne modifikacije ili smanjenu sposobnost obavljanja

funkcija, pa ne ispunjava odgovarajuće specifikacije i zahtjeve.

Član 5

Na prenosnu i distributivnu mrežu, mogu da se priključe proizvoĎači električne energije

ako ispunjavaju uslove date u Prilogu 1 koji čini sastavni dio ove uredbe.

Član 6

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne

Gore“, a primjenjivaće se od 1. januara 2022. godine.

Broj: 07-2991

Podgorica, 4. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

PRILOG 1

USLOVI ZA PRIKLJUČENJE PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PRENOSNU I DISTRIBUTIVNU

MREŽU

1. Kategorije proizvodnih jedinica

Proizvodne jedinice treba da ispunjavaju zahtjeve na osnovu nivoa napona na mjestu priključenja i maksimalne snage u

skladu s kategorijama iz stava 2 ovog poglavlja.

Proizvodne jedinice na koje se odnosi ova uredba primjenjuje se na mjesto priključenja: 1) ispod 110kV i maksimalnu snagu 0,8kV ili veću (tip A);

2) ispod 110 kV i maksimalnu snagu jednaku pragu ili veću od praga koji predloži svaki nadležni operator prenosnog

sistema (u daljem tekstu: OPS) u skladu sa postupkom iz stava 3 ovog poglavlja (tip B), a prag ne može da bude biti

iznad graničnih vrijednosti za proizvodne jedinice tipa B – 1 MW;

3) mjesto priključenja ispod 110 kV i maksimalna snaga jednaka pragu ili veća od praga koji je odredio svaki

nadležni OPS u skladu sa stavom 3 ovog poglavlja (tip C), a prag ne smije biti iznad graničnih vrijednosti za

proizvodne jedinice tipa C – 50 MW; ili

4) mjesto priključenja na 110 kV ili više (tip D), proizvodna jedinica pripada tipu D i ako je njegovo mjesto pri-

ključenja ispod 110 kV i maksimalna snaga mu je jednaka pragu ili veća od praga koji je odreĎen u skladu sa

stavom 3 ovog poglavlja , a taj prag ne smije biti iznad graničnih vrijednosti za proizvodne jedinice tipa D – 75

MW.

Predlozi za pragove maksimalne snage za proizvodne jedinice tipa B, C i D podliježu odobrenju odgovarajućeg regulatornog

tijela, dok se, pri izradi predloga, nadležni OPS usklaĎuje sa operatorom distributivnog sistema (u daljem tekstu: ODS) i susjednim

OPS-ovima i sprovodi javno savjetovanje u skladu s Poglavljem 53 ovog priloga, a nadležni OPS promjenu pragova može da

predloži najranije tri godine nakon prethodnog predloga.

ProizvoĎači treba da pruže pomoć u procesu iz stava 3 ovog poglavlja i daju podatke koje zatraži nadležni OPS.

Ako kao rezultat izmjene pragova, proizvodna jedinica pripadne drugom tipu, prije zahtijevanja saglasnosti sa zahtjevima za

novi tip, primjenjuje se postupak utvrĎen u Poglavlju 27 stav 5 ovog poglavlja koji se odnosi na postojeće proizvodne jedinice.

2. Uslovi za proizvodne jedinice tipa A

U pogledu frekventne stabilnosti:

1) s obzirom na frekventna područja:

a) proizvodna jedinica treba da je sposobna da ostane priključena na mrežu i radi unutar frekventnih opsega i vremenskih

perioda navedenih u Tabeli 1 ovog poglavlja;

b) ako je potrebno da se očuva ili ponovo uspostavi sigurnost sistema, nadležni operator sistema, u koordinaciji sa nadle-

žnim OPS-om, i proizvoĎač električne energije mogu da se dogovore o širim frekventnim opsezima, dužim vremenima

pogona ili posebnim zahtjevima u pogledu kombinovanih odstupanja frekvencije i napona (razlika električnog

potencijala izmeĎu dvije tačke izmjerena kao efektivna vrijednost osnovnog harmonika direktne komponente linijskih

napona), kako bi se najbolje iskoristile tehničke sposobnosti proizvodne jedinice, pri čemu frekvencija predsavlja

električnu frekvenciju sistema izražena u hercima koja se može izmjeriti u svim djelovima sinhronog područja uz

pretpostavku stalne vrijednosti unutar intervala u sekundama i s malim razlikama izmeĎu različitih mjesta mjerenja.

Nazivna vrijednost joj je 50 Hz;

c) proizvoĎač električne energije ne može da uskrati pristanak na primjenu širih frekventnih opsega ili dužih minimalnih

vremena za pogon, uzimajući u obzir njihovu ekonomsku i tehničku izvodljivost;

2) U pogledu frekventne stabilnosti, s obzirom na inerciju brzine promjene frekvencije, proizvodna jedinica treba da ostane

priključena na mrežu i radi pri brzinama promjene frekvencije do vrijednosti koju je odredio nadležni OPS, osim ako je

isključenje izazvano gubitkom mrežne zaštite zbog brzine promjene frekvencije, dok nadležni operator sistema, u

koordinaciji s nadležnim OPS-om, odreĎuje taj tip gubitka mrežne zaštite zbog brzine promjene frekvencije.

Tabela 1: Frekventni opsezi i intervali

Najkraći intervali tokom kojih proizvodna jedinica treba da bude sposobna da radi na različitim frekvencijama, koje odstupaju od

referentne vrijednosti, a da ne dođe do njegovog isključenja sa mreže.

S obzirom na ograničen frekventni osjetljiv način rada – nadfrekventni (LFSM-O), radi osiguranja minimalanog uticaja na

susjedna područja:

1) proizvodna jedinica treba da je sposobna da aktivira frekventni odziv aktivne snage u skladu sa Slikom 1 ovog poglavlja,

pri frekventnom pragu i podešenjima statizma koje odredi nadležni OPS, pri čemu je aktivna snaga stvarna komponenta

prividne snage na osnovnoj frekvenciji, izražava se u vatima ili višekratnicima poput kilovata (kW) ili megavata (MW),

dok statizam predstavlja odnos promjene frekvencije u stacionarnom stanju i rezultujuće promjene izlazne aktivne snage u

stacionarnom stanju izražen u procentima. Promjena frekvencije izražava se kao odnos u odnosu na nazivnu frekvenciju, a

Frekventniopsezi Vremenski period

47,5 Hz – 48,5 Hz OdreĎuje svaki OPS, ali ne manje od 30 minuta.

48,5 Hz – 49,0 Hz OdreĎuje svaki OPS, ali ne manje nego za period za 47,5 Hz – 48,5 Hz.

49,0 Hz – 51,0 Hz Neograničeno

51,0 Hz – 51,5 Hz 30 minuta

promjena aktivne snage kao odnos u odnosu na maksimalnu snagu ili stvarnu aktivnu snagu u trenutku dostizanja

odgovarajućeg praga;

2) nadležni OPS može da odabere da unutar svog regulacionog područja dopusti automatska isključenja sa mreže i ponovno

priključenje proizvodnih jedinica tipa A pri nasumičnim frekvencijama, u idealnom slučaju uniformno raspodijeljenim,

iznad frekventnog praga, kako odredi nadležni OPS, ako postoji ograničen prekogranični efekat i da održava se jednak nivo

pogonske sigurnosti u svim stanjima sistema;

3) frekventni prag treba da je je od 50,2 Hz do 50,5 Hz;

4) podešenja statizma treba da su izmeĎu 2 % i 12 %;

5) proizvodna jedinica treba da je sposobna da aktivira frekventni odziv snage sa manjim početnim kašnjenjem, a ako je

kašnjenje duže od dvije sekunde, proizvoĎač električne energije opravdava kašnjenje navodeći tehničke dokaze nadležnom

OPS-u;

6) nadležni OPS može da zahtijeva da proizvodna jedinica, nakon postizanja minimalnog regulacionog nivoa, bude sposobna

da:

a) nastavi pogon na tom nivou; ili

b) dodatno smanji izlaznu aktivnu snagu;

7) proizvodna jedinica treba da je sposobna da stabilno radi tokom pogona u LFSM-O-u, a kada je taj način rada aktivan, a

njegova podešena vrijednost preovladava nad svim drugim podešenim vrijednostima aktivne snage.

Slika 1: Sposobnost proizvodnih jedinica za frekventni odziv aktivne snage u LFSM-O-u

Gdje je:

-Pref referentna je aktivna snaga na koju se odnosi ΔΡ i može biti različito određena za sinhrone proizvodne jedinice i jedinice

elektroenergetskog parka, pri čemu je jedinica elektroenergetskog parka jedinica ili skup jedinica za proizvodnju električne

energije koja je nesinhrono priključena na mrežu ili povezana energetskom elektronikom te ima jedno mjesto priključenja na

prenosni sistem, distributivni sistem, uključujući zatvoreni distributivni sistem, ili JSVN sistem;

-ΔΡ je promjena izlazne aktivne snage proizvodne jedinice;

-fn je nazivna frekvencija (50 Hz) u mreži a Δf frekventno odstupanje u mreži.

Na nadfrekvencijama pri kojima je Δf iznad Δf1, proizvodna jedinica treba da osigura smanjenje izlazne aktivne snage u skladu sa

statizmom S2.

Proizvodna jedinica treba da bude sposobna da održava stalnu vrijednost izlazne snage, bez obzira na promjene frekvencije,

osim ako izlazna vrijednost prati promjene odreĎene u skladu sa ovim poglavljem i Poglavljem 4 ovog priloga.

Nadležni OPS treba da odredi dozvoljeno smanjenje aktivne snage od najveće izlazne vrijednosti s opadanjem frekvencije u

svom regulacionom području, kao stepen smanjenja unutar granica prikazanih podebljanim linijama na Slici 2 ovog poglavlja:

1) ispod 49 Hz stepen smanjenja koje iznosi 2% maksimalne snage pri 50Hz, za vrijednost od 1Hz pada frekvencije;

2) ispod 49,5 Hz stepen smanjenja koje iznosi 10 % maksimalne snage pri 50 Hz, za vrijednost od 1 Hz pada frekvencije;

pri čemu je maksimalna snaga najveća trajna aktivna snaga koju može proizvesti proizvodna jedinica umanjena za svu

potrošnju koja je isključivo povezana s održavanjem pogona te jedinice i ne predaje se u mrežu kako je odreĎeno u ugovoru o priključenju ili dogovoreno izmeĎu nadležnog operatora sistema i proizvoĎača električne energije.

Pri dopuštenom smanjenju aktivne snage od maksimalne izlazne snage:

1) jasno se navode primjenljivi ambijentalni uslovi;

2) uzimaju se u obzir tehničke sposobnosti proizvodnih jedinica.

Sinhrone proizvodne jedinice: Pref je maksimalna snaga.

Jedinice elektroenergetskog parka: Prefje izlazna aktivna snaga kad

se dostigne prag LFSM-O-a ili maksimalna snaga, kako je odredio relevantni OPS

Slika 2:Najveće smanjenje izlazne snage sa opadanjem frekvencije (Dijagramom se prikazuju granice u kojima sposobnost može

odrediti nadležni OPS)

Proizvodna jedinica treba da je opremljena logičkim interfejsom (ulaznim priključkom) radi prekida isporuke aktivne snage

unutar pet sekundi, od primanja instrukcije na ulaznom priključku.

Nadležni OPS navodi uslove pod kojim se proizvodna jedinica može automatski priključivati na mrežu, a koji obuhvataju:

1) frekventne opsege unutar kojih je dopušteno automatsko priključenje i odgovarajuće vrijeme kašnjenja i

2) najveći dopušteni gradijent povećanja izlazne aktivne snage.

Automatsko priključenje je dopušteno, osim ako je nadležni operator sistema u koordinaciji sa nadležnim OPS-om odredio

drugačije.

3. Uslovi za proizvodne jedinice tipa B

Proizvodne jedinice tipa B treba da ispunjavaju zahtjeve u skladu sa Poglavljem 2 stav 1, stav 2 tačka 1i tač. 3 do 7 i st. 3 do 8

ovog priloga.

Proizvodne jedinice tipa B treba da, u pogledu frekventne stabilnosti, ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1) radi regulacije izlazne aktivne snage, proizvodna jedinica treba da bude opremljena interfejsom (ulaznim priključkom),

kako bi se izlazna aktivna snaga mogla smanjiti nakon primanja signala na ulaznom priključku; i

2) nadležni operator sistema ima pravo da navede zahtjeve za dodatnu opremu, kako bi se omogućilo daljinsko upravljanje

izlaznom aktivnom snagom.

Proizvodne jedinice tipa B treba da ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu stabilnosti:

Radi obezbjeĎivanja sposobnosti proizvodnih jedinica tipa B za prolazak kroz stanje kvara u mreži:

a) OPS treba da odredi vremensku karakteristiku napona, u skladu sa Slikom 3 ovog priloga, na mjestu priključenja za

uslove kvara, kojom se opisuju uslovi u kojima proizvodna jedinica može da ostane priključena na mrežu i nastavi

stabilan rad nakon poremećaja elektroenergetskog sistema zbog odstranjenih kvarova u prenosnom sistemu, koji

predstavljaju kvarove uspješno odstranjene u skladu s kriterijumima planiranja operatora sistema;

b) vremenskom karakteristikom napona treba da se izrazi donja granica stvarnog toka linijskih napona na nivou mrežnog

napona, na mjestu priključenja tokom simetričnog kvara u funkciji vremena prije, tokom i nakon kvara;

c) donju granicu iz podtačke b) ovog stava, treba da odredi odgovarajući OPS pomoću parametara iz Slike 3 ovog priloga i

unutar opsega utvrĎenih Tabelama 2 i 3 ovog poglavlja;

d) OPS treba da odredi uslove, prije i poslije kvara, za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži, u pogledu:

- proračuna minimalne dopuštene snage kratkog spoja na mjestu priključenja, prije kvara;

- radne tačke aktivne i reaktivne snage proizvodne jedinice, prije kvara na mjestu priključenja i napona na mjestu

priključenja, gdje je reaktivna snaga imaginarna komponenta prividne snage na osnovnoj frekvenciji, obično se

izražava u kilovarima („kvar”) ili megavarima („mvar”); i

- proračuna minimalne dopuštene snage kratkog spoja na mjestu priključenja, poslije kvara.

e) na zahtjev proizvoĎača električne energije, nadležni operator sistema daje uslove prije i poslije kvara koji se uzimaju u

obzir za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži, kao rezultat proračuna na mjestu priključenja, kako je navedeno u

podtački d) ovog stava u pogledu:

- minimalne dopuštene snage kratkog spoja, prije kvara, na svakom mjestu priključenja, izražene u MVA;

- radne tačke proizvodne jedinice, prije kvara, izražene izlaznom aktivnom snagom i izlaznom reaktivnom snagom i

naponom na mjestu priključenja i

- minimalne dopuštene snage kratkog spoja, poslije kvara, na svakom mjestu priključenja izražene u MVA, odnosno,

nadležni operator sistema može dati opšte vrijednosti izvedene iz tipičnih slučajeva;

Slika 3:Dijagram prolaska kroz stanje kvara u mreži proizvodne jedinice (donja granica vremenske karakteristike napona na mjestu

priključenja, izražena odnosom njegove stvarne vrijednosti i njegove referentne vrijednosti od 1 pu prije, tokom i poslije kvara).

Gdje je:

Uret - zadržani napon na mjestu priključenja tokom kvara;

tclear - trenutak kad je kvar uklonjen;

Urec1, Urec2, trec1, trec2 i trec3 - određene tačke donjih granica uspostavljanja napona nakon uklanjanja kvara.

Tabela 2: Parametri za Sliku 3 ovog poglavlja za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži sinhronih proizvodnih jedinica

Naponski parametri [pu] Vremenski parametri [sekunda]

Uret: 0,05 – 0,3 tclear: 0,14 – 0,15

(ili 0,14 – 0,25 ako se to zahtijeva zbog zaštite si­ stema i sigurnog pogona)

Uclear: 0,7 – 0,9 trec1: Tclear

Urec1: Uclear trec2: trec1 – 0,7

Urec2: 0,85 – 0,9 i ≥ Uclear trec3: trec2 – 1,5

Tabela 3: Parametri za Sliku 3 ovog poglavlja za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži jedinica elektroenergetskog parka

Naponski parametri [pu] Vremenski parametri [sekunda]

Uret: 0,05 – 0,15 tclear: 0,14 – 0,15

(ili 0,14 – 0,25 ako se to zahtijeva zbog zaštite sistema i sigurnog pogona)

Uclear: Uret – 0,15 trec1: Tclear

Urec1: Uclear trec2: trec1

Urec2: 0,85 trec3: 1,5 – 3,0

f) proizvodna jedinica treba da bude sposobna da ostane priključena na mrežu i nastavi stabilan rad kad stvaran tok linijskih

napona na nivou mrežnog napona na mjestu priključenja tokom simetričnog kvara, s obzirom na uslove prije i poslije

kvara iz stava 3 ovog poglavlja, ostane iznad donje granice, osim ako se šemom zaštite za unutrašnje električne kvarove

zahtijeva isključenje proizvodne jedinice iz mreže, dok se šemama zaštite i podešenjima za unutrašnje električne kvarove

ne smiju ugroziti performanse prolaska kroz stanje kvara u mreži;

g) podnaponsku zaštitu (sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži ili minimalni napon na mjestu priključenja) treba da

odredi proizvoĎač električne energije, u skladu sa tehničkom sposobnošću proizvodne jedinice, osim ako nadležni

operator sistema zahtijeva uže podešenje.

Sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži, u slučaju nesimetričnih kvarova, odreĎuje svaki OPS.

Proizvodne jedinice tipa B, u pogledu ponovnog uspostavljanja pogona sistema, treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

1) nadležni OPS odreĎuje uslove pod kojima se proizvodna jedinica može ponovo priključiti na mrežu, nakon isključenja

izazvanog mrežnim poremećajem, i

2) ugradnja sistema za automatsko ponovno priključenje podliježe prethodnom odobrenju nadležnog operatora sistema i

uslovima ponovnog priključenja koje navede nadležni OPS.

Proizvodne jedinice tipa B, u pogledu voĎenja sistema, treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

1) s obzirom na regulacione planove i podešenja:

a) mjere i podešenja različitih regulacionih ureĎaja proizvodne jedinice, koji su potrebni za stabilnost prenosnog sistema i

za preduzimanje hitnih mjera, treba da se usklade sa nadležnim OPS-om, nadležnim operatorom sistema i

proizvoĎačem električne energije;

b) sve promjene mjera i podešenja, navedenih u podtački a) ove tačke, različitih regulacionih ureĎaja proizvodne jedinice,

usklaĎuju i dogovaraju nadležni OPS, nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije, posebno ako se

primjenjuju u okolnostima iz stava 5 tačka 1 podtačka a) ovog poglavlja;

2) s obzirom na električne šeme zaštite i podešenja:

a) nadležni operator sistema treba da odredi mjere i podešenja potrebne za zaštitu mreže, uzimajući u obzir karakteristike

proizvodne jedinice, a šeme zaštite koje su potrebne za proizvodnu jedinicu i mrežu, kao i podešenja koja se odnose

na proizvodnu jedinicu, usklaĎuju i dogovaraju nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije, dok šeme

zaštita i podešenja za unutrašnje električne kvarove ne smiju ugroziti performanse proizvodne jedinice, u skladu sa

zahtjevima utvrĎenim ovom uredbom;

b) električna zaštita proizvodne jedinice treba da ima prednost nad pogonskom regulacijom, uzimajući u obzir sigurnost

sistema, kao i zdravlje i sigurnost zaposlenih i okoline, kao i ublažavanje svake štete na proizvodnoj jedinici;

c) šeme zaštite treba da obuhvate sljedeće:

- spoljašnji i unutrašnji kratki spoj,

- nesimetrično opterećenje (inverzni redoslijed faza),

- preopterećenje statora (dio rotacione mašine koji sadrži stacionarne magnetske djelove s njihovim

pripadajućim namotajima) i rotora,

- nadpobudu/podpobudu,

- prenapon/podnapon na mjestu priključenja,

- prenapon/podnapon na izvodima generatora,

- oscilacije unutar područja,

- polaznu struju,

- asinhroni pogon (gubitak sinhronizma),

- zaštitu od nedopuštenih torzija vratila (npr. podsinhrona rezonansa),

- zaštitu voda proizvodne jedinice,

- zaštitu blok-transformatora,

- rezervnu zaštitu od kvara zaštite i rasklopnog postrojenja,

- povećanje magnetskog fluksa(U/f),

- povratnu snagu,

- brzina promjene frekvencije i

- pomjeraj neutralne tačke napona.

d) promjene šema zaštita potrebnih za proizvodnu jedinicu i mrežu, kao i podešavanja važnih za proizvodnu jedinicu,

usklaĎuju operator sistema i proizvoĎač električne energije.

3) proizvoĎač električne energije treba da podesi zaštitu i regulacione ureĎaje, prema:

a) zaštiti mreže i proizvodne jedinice;

b) vještačkoj inertnost, ako je primjenljivo, pri čemu je vještačka inertnost mogućnost jedinice elektroenergetskog parka

ili sistema jednosmjerne struje visokog napona (u daljem tekstu: JSVN sistem) da zamijeni efekat inertnosti sinhrone

proizvodne jedinice na propisanom nivou performanse;

c) frekventnoj regulaciji (prilagoĎavanje aktivne snage);

d) ograničenju snage, i

e) ograničenju gradijenta snage.

4) u pogledu razmjene informacija:

a) elektrane (postrojenja u kojem se primarna energija pretvara u električnu energiju i koje se sastoji od najmanje jedne

proizvodne jedinice priključene na mrežu na jednom mjestu priključenja) treba da budu sposobne za razmjenu

informacija sa nadležnim operatorom sistema ili nadležnim OPS-om u realnom vremenu ili povremeno, uz vremensko

označavanje, kako odredi nadležni operator sistema ili nadležni OPS;

b) nadležni operator sistema, u koordinaciji sa nadležnim OPS-om, odreĎuje sadržaj razmjene informacija, uključujući

tačan popis podataka koji dostavlja elektrana.

4. Uslovi za proizvodne jedinice tipa C

Sinhrone proizvodne jedinice (nedjeljiv skup ureĎaja koji može proizvoditi električnu energiju tako da su frekvencija

proizvedenog napona, brzina generatora i frekvencija mrežnog napona u stalnom odnosu i tako u sinhronizmu) tipa C treba da

ispunjavaju zahtjeve u skladu sa Poglavljem 2 stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7, st. 3, 4, 5, 7 i 8 i Poglavlje 3 st. 1, 3, 4 i 5 ovog

priloga.

Proizvodne jedinice tipa C, u pogledu frekventne stabilnosti, treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

1) s obzirom na mogućnost regulacije aktivne snage i regulacioni opseg, regulacioni sistem proizvodne jedinice treba da ima

mogućnost podešenja vrijednosti aktivne snage, u skladu s uputstvima, a nadležni operator sistema ili nadležni OPS treba

da utvrdi rok u kojem se mora postići zadata vrijednost aktivne snage, kao i dopušteno odstupanje (zavisno od sposobnosti

primarnog regulatora) koje se primjenjuje na novu zadatu vrijednost i vrijeme unutar kojeg se mora postići;

2) kad su ureĎaji za automatsku daljinsku regulaciju van pogona, dopušta se upotreba lokalnih mjere na manuelan način.

Nadležni operator sistema ili nadležni OPS obavještava regulatorno tijelo o vremenu potrebnom za postizanje zadate

vrijednosti i dopušteno odstupanje za aktivnu snagu.

3) s obzirom na ograničen frekventni osjetljiv način rada – podfrekventni (LFSM-U) na proizvodne jedinice tipa C, u skladu

sa Poglavljem 2, stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7 i st. 3 do 8 ovog priloga, proizvodna jedinica treba da:

a) je sposobna da aktivira frekventni odziv aktivne snage pri frekventnom pragu i podešavanjima statizma koje odredi

nadležni OPS u koordinaciji sa OPS-ovima iz istog sinhronog područja, ako je:

— frekventni prag koji odreĎuje OPS od 49,8Hz do 49,5Hz;

— podešenja statizma koje odreĎuje OPS u opsegu od 2–12%, kako je prikazano na Slici 4 ovog priloga;

b) stvarni frekventni odziv aktivne snage u LFSM-U-u ispunjava:

— ambijentalne uslove prije aktiviranja odziva,

— pogonske uslove proizvodne jedinice, posebno ograničenja pogona blizu maksimalne

snage pri niskim frekvencijama i odgovarajući uticaj ambijentalnih uslova u skladu sa Poglavljem 2 st. 4 i 5 ovog

priloga,

— dostupnost izvora primarne energije.

c) je aktiviranje frekventnog odziva aktivne snage proizvodne jedinice blagovremeno, a u slučaju kašnjenja dužeg od dvije

sekunde proizvoĎač električne energije opravdava kašnjenje nadležnom OPS-u;

d) proizvodna jedinica treba da osigura povećanje snage do svoje maksimalne snage, u LFSM-U-u;

e) je osiguran stabilan rad proizvodne jedinice u LFSM-U-u.

Slika 4: Sposobnost proizvodnih jedinica za frekventni odziv aktivne snage u LFSM-U-u

Gdje je:

ΔΡ - promjena izlazne aktivne snage proizvodne jedinice;

Pref - referentna aktivna snaga na koju se odnosi ΔΡ i može biti različito određena za sinhrone proizvodne jedinice i jedinice

elektroenergetskog parka;

fn - nazivna frekvencija (50 Hz) u mreži;

Δf - frekventno odstupanje u mreži (na podfrekvencijama pri kojima je Δf ispod Δf1 proizvodna jedinica mora osigurati povećanje

izlazne aktivne snage u skladu sa statizmom S2).

4) kada je aktivan frekventni osjetljiv način rada, u skladu sa stavom 2 tač. 1 i 2, ovog poglavlja:

a) proizvodna jedinica treba da bude sposobna da pruži frekventni odziv aktivne snage u skladu sa parametrima koje odredi

svaki nadležni OPS unutar područja prikazanih u Tabeli 5 ovog poglavlja, a prilikom utvrĎivanja navedenih parametara,

nadležni OPS uzima u obzir sljedeće činjenice:

- u slučaju nadfrekvencije, frekventni odziv aktivne snage je ograničen minimalnim regulacionim nivoom;

- u slučaju podfrekvencije, frekventni odziv aktivne snage je ograničen maksimalnom snagom;

- stvarni frekventni odziv aktivne snage zavisi od pogonskih i ambijentalnih uslova proizvodne jedinice kada se taj

odziv aktivira, posebno od ograničenja pogona blizu maksimalne snage pri niskim frekvencijama u skladu sa

Poglavljem 2 st. 4 i 5 ovog priloga i dostupnim izvorima primarne energije.

Sinhrone proizvodne jedinice:

Pref je maksimalna snaga.

Jedinice elektroenergetskog parka:

Pref je stvarna izlazna aktivna snaga kad se

dostigne prag LFSM-U-a ili maksimalna

snaga, kako je odredio nadležni OPS.

Tabela 4: Parametri za frekventni odziv aktivne snage u frekventni osjetljivom načinu rada, Slika 5

Parametri Područja

Područje aktivne snage u odnosu na maksimalnu snagu ∣ΔP1∣Pmax 1,5 – 10 %

Neosjetljivost frekventnog odziva

10 – 30 mHz

0,02 – 0,06 %

Mrtva zona frekventnog odziva 0 – 500 mHz

Statizam s1 2 – 12 %

Slika 5: Sposobnost proizvodnih jedinica za frekventni odziv aktivne snage u frekventno osjetljivom načinu rada u slučaju bez mrtve

zone i neosjetljivosti

Gdje je:

ΔΡ - promjena izlazne aktivne snage proizvodne jedinice;

Pref - referentna aktivna snaga na koju se odnosi ΔΡ;

fn - nazivna frekvencija (50 Hz) u mreži;

Δf - frekventno odstupanje u mreži.

b) mrtva zona frekventnog odziva za frekventno odstupanje i statizam treba da ima mogućnost da se ponovno izabere;

c) u slučaju skokovite promjene frekvencije, proizvodna jedinica treba da bude sposobna da aktivira puni frekventni odziv

aktivne snage na nivou pune crte ili iznad nje na Slici 6 ovog poglavlja, u skladu s parametrima koje odredi svaki OPS;

d) zahtijevana početna aktivacija frekventnog odziva aktivne snage ne smije neopravdano da kasni. Ako je kašnjenje

početne aktivacije frekventnog odziva aktivne snage duže od dvije sekunde, proizvoĎač električne energije treba da pruži

tehničke dokaze kako bi obrazložio kašnjenje. Za proizvodne jedinice bez inertnosti, nadležni OPS može da odredi

vrijeme početne aktivacije frekventnog odziva aktivne snage, kraće od dvije sekunde. Ako proizvoĎač električne energije

ne može ispuniti taj zahtjev, dostavlja tehničke dokaze radi obrazloženja kašnjenje;

Sinhrone proizvodne jedinice: Pref je maksimalna snaga.

Jedinice elektroenergetskog parka:

Pref je stvarna izlazna aktivna

snaga kad se dostigne prag LFSM-

U-a ili maksimalna snaga, kako je

odredio nadležni OPS.

Slika 6: Sposobnost za frekventni odziv aktivne snage

Gdje je:

ΔΡ - promjena izlazne aktivne snage proizvodne jedinice;

t1 –početnog kašnjenje;

t2 - vrijeme pune aktivacije;

Pmax maksimalna je snaga na koju se odnosi ΔΡ (proizvodna jedinica mora osigurati izlaznu aktivnu snagu ΔΡ do tačke ΔΡ1 u

skladu s vremenima t1 i t2, pri čemu vrijednosti ΔΡ1, t1 i t2 određuje nadležni OPS u skladu s Tabelom 5).

e) proizvodna jedinica treba da bude sposobna da pruža frekventni odziv aktivne snage u trajanju izmeĎu 15 i 30

minuta, kako odredi nadležni OPS. Pri utvrĎivanju navedenog vremena OPS uzima u obzir rezervu za aktivnu

snagu i primarni izvor energije proizvodne jedinice;

f) unutar vremenskih granica utvrĎenih stavom 2 tačka 4 podtačka e) ovog priloga, regulacija aktivne snage ne smije

da ima negativan uticaj na frekventni odziv aktivne snage proizvodnih jedinica;

g) o parametrima koje odredi nadležni OPS u skladu sa tač. a), b), c) i e) ovog tačke, obavještava se nadležno

regulatorno tijelo. Načini obavještavanja nadležnog regulatornog tijela odreĎuju se u skladu s primjenljivim

nacionalnim regulatornim okvirom.

Tabela 5: Parametri za punu aktivaciju frekventnog odziva aktivne snage izazvanu skokovitom promjenom frekvencije, Slika 6

Parametri Područja ili vrijednosti

Područje aktivne snage u odnosu na maksimalnu snagu (područje

frekventnog odziva)

1,5 – 10 %

Za proizvodne jedinice s inertnošću, najveće dopušteno početno kašnjenje je t1, osim ako je drugačije

utvrĎeno u Poglavlju 4. stav 2. tačkom 4) podtačkom d)

2 sekunde

Za proizvodne jedinice bez inertnosti, najveće dopušteno početno kašnjenje je t1, osim ako je

drugačije utvrĎeno u Poglavlju 4. stav 2. tačkom 4) podtačkom d)

kako odredi nadležni

OPS

Najduže dopušteno izabrano vrijeme pune aktivacije je t2, osim ako zbog stabilnosti sistema nadležni

OPS dopusti duža vremena aktivacije.

30 sekundi

5) s obzirom na regulaciju ponovnog uspostavljanja frekvencije sistema, proizvodna jedinica treba da ima funkcionalnost u

skladu sa specifikacijama koje je odredio nadležni OPS, a koje služe za ponovno uspostavljanje nazivne frekvencije ili

održavanje planiranih vrijednosti tokova razmjene snage izmeĎu regulacionih područja.

6) s obzirom na isključenje zbog podfrekvencije, elektrane koje mogu da rade u potrošačkom režimu, uključujući pumpno-

akumulacione elektrane, treba da imaju mogućnost isključenja sa mreže u slučaju podfrekvencije, dok se zahtjev iz ove

tačke ne odnosi na pomoćno napajanje, pri čemu pumpno-akumulaciona hidroelektrana predstavlja hidrojedinicu u kojoj

se voda može podići pumpama i spremiti kako bi se upotrijebila za proizvodnju električne energije;

7) s obzirom na praćenje frekventno osjetljivog načina rada u stvarnom vremenu:

a) za praćenje rada frekventnog odziva aktivne snage komunikacioni interfejs treba da bude opremljen za siguran prenos

u realnom vremenu iz elektrane u upravljački centar nadležnog operatora sistema ili nadležnog OPS-a, na zahtjev

nadležnog operatora sistema ili nadležnog OPS-a, minimum sljedećih signala:

- stanje frekventno osjetljivog načina rada (uključeno/isključeno);

- planirana izlazna aktivna snaga;

- stvarna vrijednost izlazne aktivne snage;

- stvarna podešenja parametara za frekventni odziv aktivne snage;

- statizam i mrtva zona,

b) nadležni operator sistema i nadležni OPS odreĎuju dodatne signale koji treba da se osiguraju iz elektrane pomoću

ureĎaja za praćenje i bilježenje, radi provjere efekta frekventnog odziva aktivne snage koji pružaju obuhvaćene

proizvodne jedinice.

S obzirom na naponsku stabilnost, proizvodne jedinice tipa C moraju da budu sposobne za automatsko isključenje sa mre-

že, kad napon na mjestu priključenja dostigne nivoe koje je odredio nadležni operator sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om.

Uslove i podešenja za automatsko isključenje sa mreže proizvodnih jedinica odreĎuje nadležni operator sistema u

koordinaciji s nadležnim OPS-om.

Proizvodne jedinice tipa C u pogledu stabilnosti treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

1) u slučaju oscilacije snage proizvodne jedinice zadržavaju statičku stabilnost pri pogonu u bilo kojoj radnoj tački

pogonskog dijagrama. Statička stabilnost (stabilnost u stacionarnom stanju) je sposobnost mreže ili sinhrone proizvodne

jedinice da ponovo uspostavi i održava stabilan rad nakon malog poremećaja. Pogonski dijagram predstavlja dijagram

kojim se opisuje sposobnost proizvodnje reaktivne snage proizvodne jedinice u uslovimapromjenjive aktivne snage na

mjestu priključenja;

2) proizvodne jedinice treba da imaju sposobnost da ostanu priključene na mrežu i da rade bez smanjenja snage sve dok su

napon i frekvencija unutar odreĎenih granica u skladu s ovom uredbom;

3) jedinice treba da imaju sposobnost da ostanu priključene na mrežu tokom jednopolnih ili tropolnih automatskih ponovnih

uključenja na petljastim mrežnim vodovima, ako je to primjenljivo na mrežu na koju su priključeni. Pojedinosti o toj

sposobnosti podliježu usklaĎivanju i dogovorima o šemama zaštita i podešenjima kako je navedeno u Poglavlju 3 stav 5

tačka 2 ovog priloga.

Proizvodne jedinice tipa C u pogledu ponovnog uspostavljanja pogona sistema treba, s obzirom na sposobnost Black Start-

a (sposobnost samostalnog pokretanja proizvodne jedinice iz beznaponskog stanja uz pomoć namjenskog pomoćnog izvora

energije bez prisustva spoljašnjeg napajanja električnom energijom) da ispunjavaju sljedeće uslove:

a) sposobnost Black start-a nije obavezna;

b) proizvoĎači električne energije, na zahtjev nadležnog OPS-a, daju ponudu cijene za pružanje sposobnosti Black start-a.

Nadležni OPS može to da zahtijeva ako smatra da je zbog nedostatka sposobnosti Black start-a u svom regulacionom

području ugrožena sigurnost sistema;

c) proizvodna jedinica sa sposobnošću Black start-a može da se pokrene iz vanpogonskog stanja bez bilo kakvog

spoljašnjeg napajanja električnom energijom unutar vremena koje odredi nadležni operator sistema u koordinaciji s

nadležnim OPS-om;

d) proizvodna jedinica sa sposobnošću Black start-a može da se sinhronizuje unutar graničnih frekvencija utvrĎenih u

Poglavlju 2 stavu 1 ovog priloga, i, ako je primjenljivo, graničnih napona koje je odredio nadležni operator sistema ili

utvrĎenih u Poglavlju 5 stavu 2 ovog priloga;

e) proizvodna jedinica sa sposobnošću Black start-a može automatski da reguliše kratkotrajna smanjenja napona

prouzrokovana priključenjima potrošnje;

f) proizvodna jedinica sa sposobnošću Black start-a treba da:

- bude sposobna da reguliše priključenja opterećenja pri velikoj i nagloj promjeni potražnje (blok-opterećenja);

- bude sposobna za pogon u LFSM-O-u i LFSM-U-u, kako je odreĎeno u stavu 2 tačka 3 ovog poglavlja i Poglavlju 2

stav 2 ovog priloga;

- reguliše frekvenciju u slučaju nadfrekvencije i podfrekvencije u cijelom području izlazne aktivne snage izmeĎu

minimalnog regulacionog nivoa i maksimalne snage, kao i na nivou rada na sopstvenu potrošnju;

- bude sposoban za paralelan pogon nekoliko proizvodnih jedinica unutar jednog ostrva; i

- automatski reguliše napon tokom faze ponovnog uspostavljanja rada sistema.

S obzirom na sposobnost učestvovanja u ostrvskom radu:

a) proizvodna jedinica treba da bude sposobna za učestvovanje u ostrvskom radu ako to zahtijeva nadležni operator

sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om i:

- granične frekvencije za ostrvski rad utvrĎene su u skladu sa Poglavljem 2 stav 1 tačka 1 ovog priloga;

- granični naponi za ostrvski rad utvrĎeni su u skladu sa Poglavljem 4 stav 3, ili ako je primjenljivo, Poglavljem 5 stav 2

ovog priloga;

b) proizvodne jedinice treba da imaju mogućnost rada u frekventno osjetljivom načinu rada tokom ostrvskog rada, kako

je utvrĎeno u stavu 2 tačka 4 ovog poglavlja. U slučaju viška snage, proizvodne jedinice treba da budu sposobne da

smanje izlaznu aktivnu snagu iz prethodne radne tačke na bilo koju novu radnu tačku unutar pogonskog dijagrama. U

tom pogledu, proizvodna jedinica treba da bude sposobna da smanji izlaznu aktivnu snagu ukoliko je to tehnički

izvodljivo, ali na najmanje 55 % svoje maksimalne snage;

c) metod za prepoznavanje prebacivanja sa rada u meĎusobno povezanom sistemu na ostrvski rad, dogovaraju

proizvoĎač električne energije i nadležni operator sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om. Dogovoreni metod

prepoznavanja ne smije da se osloni samo na signale položaja rasklopnog postrojenja;

d) proizvodne jedinice treba da budu sposobne za rad u LFSM-O-u i LFSM-U-u tokom ostrvskog rada, kako je utvrĎeno

u stavu 2 tačka 3 ovog poglavlja i Poglavlju 2 stav 2 ovog priloga.

S obzirom na sposobnost brze ponovne sinhronizacije:

a) u slučaju isključenja sa mreže, proizvodna jedinica treba da bude sposobna za brzu ponovnu sinhronizaciju u skladu

sa zaštitnom strategijom koju su dogovorili nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, i

proizvoĎač električne energije;

b) proizvodna jedinica sa minimalnim vremenom ponovne sinhronizacije dužim od 15 minuta, nakon što se odvoji od

bilo kojeg spoljašnjeg izvora električne energije, treba da bude projektovana za prelaz na rad na sopstvenu potrošnju iz

bilo koje radne tačke svog pogonskog dijagrama. U ovom slučaju, identifikacija prelaza na sopstvenu potrošnju ne

smije da se osloni samo na signale položaja rasklopnog postrojenja;

c) proizvodne jedinice treba da budu sposobne da nastave rad nakon prelaza na sopstvenu potrošnju, nezavisno od svih

priključaka sopstvene potrošnje na spoljašnju mrežu. Minimalno vrijeme pogona odreĎuje nadležni operator sistema u

koordinaciji s nadležnim OPS-om, uzimajući u obzir posebne karakteristike tehnologije primarnog pokretača.

Proizvodne jedinice tipa C u pogledu upravljanja sistemom treba da ispunjavaju sljedeće

uslove:

1) s obzirom na gubitak ugaone stabilnosti ili gubitak mogućnosti regulacije, proizvodna jedinica treba da bude sposobna za

automatsko isključenje sa mreže radi lakšeg očuvanja sigurnosti sistema ili zaštite same jedinice. ProizvoĎač električne

energije i nadležni operator sistema dogovaraju, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, kriterijume za otkrivanje gubitka

ugaone stabilnosti ili gubitka mogućnosti regulacije;

2) s obzirom na mjerne ureĎaje:

a) elektrane treba da imaju opremu za bilježenje kvarova i praćenje dinamičkog ponašanja sistema, to sljedećih

parametara:

- napon,

- aktivnu snagu,

- reaktivnu snagu, i

- frekvenciju.

Nadležni operator sistema ima pravo da odredi parameter kvaliteta snabdijevanja koje treba poštovati uz uslov da o tome izda

obavještenje u razumnom roku;

b) podešenje opreme za bilježenje kvarova, uključujući kriterijume okidanja i brzine odabiranja, dogovaraju proizvoĎač

električne energije i nadležni operator sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om;

c) praćenje dinamičkog ponašanja sistema obuhvata oscilacioni okidač za otkrivanje loše prigušenih oscilacija snage, koji

odredi nadležni operator sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om;

d) mogućnosti praćenja kvaliteta snabdijevanja i dinamičkog ponašanja sistema obuhvataju načine da proizvoĎač

električne energije, nadležni operator sistema i nadležni OPS pristupaju informacijama. Komunikacijske protokole za

zabilježene podatke dogovaraju proizvoĎač električne energije, nadležni operator sistema i nadležni OPS.

3) s obzirom na simulacione modele:

a) na zahtjev nadležnog operatora sistema ili nadležnog OPS-a, proizvoĎač električne energije dostavlja simulacione

modele u kojima se pravilno odražava ponašanje proizvodne jedinice u simulacijama stacionarnog i dinamičnog stanja

(komponenta 50 Hz) ili u elektromagnetskim prelaznim simulacijama. ProizvoĎač električne energije osigurava da su

dostavljeni modeli provjereni u odnosu na rezultate ispitivanja saglasnosti iz Poglavlja 34 do 40 ovog priloga i o

rezultatima provjere obavještava nadležnog operatora sistema ili nadležnog OPS-a;

b) modeli koje dostavlja proizvoĎač električne energije treba da sadrže sljedeće podmodele, zavisno od postojanja

pojedinačnih komponenti:

- alternator i primarni pokretač;

- regulacija brzine i snage;

- regulacija napona, uključujući, ako je primjenljivo, funkciju stabilizatora elektroenergetskog sistema i sistem za re-

gulaciju pobude (regulacioni sistem sa povratnom spregom koji obuhvata sinhronu mašinu i njen pobudni sistem);

- zaštitne modele proizvodne jedinice, kako su dogovorili nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije i

- modele pretvarača za jedinice elektroenergetskog parka.

c) zahtjev nadležnog operatora sistema iz podtačke a) ove tačke, usklaĎuje se s nadležnim OPS-om. Zahtjev treba da

sadrži:

- format u kojem modele treba dostaviti;

- popis dokumentacije o strukturi modela i blok-šemama;

- procjenu minimalne i maksimalne dopuštene snage kratkog spoja na mjestu priključenja, izraženu u MVA, kao

ekvivalenta mreže.

d) ako dobije zahtjev, proizvoĎač električne energije dostavlja zabilježene podatke o učinku proizvodne jedinice

nadležnom operatoru sistema ili nadležnom OPS-u. Nadležni operator sistema ili nadležni OPS može da podnese takav

zahtjev kako bi uporedio odzive modela s tim podacima.

4) s obzirom na ugradnju ureĎaja za pogon sistema i ureĎaja za sigurnost sistema, ako nadležni operator sistema ili nadležni

OPS smatra da je potrebno ugraditi dodatne ureĎaje u elektranu radi održavanja ili obnove pogona ili sigurnosti sistema,

nadležni operator sistema ili nadležni OPS i proizvoĎač električne energije treba da istraže to pitanje i sporazumjeti se o

prikladnom rješenju;

5) nadležni operator sistema odreĎuje, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, najmanje i najveće brzine promjene izlazne

aktivne snage (granice gradijenta) u oba smjera promjene izlazne aktivne snage za proizvodnu jedinicu, uzimajući u obzir

posebne karakteristike tehnologije primarnog pokretača;

6) način uzemljenja zvjezdišta na mrežnoj strani transformatora za podizanje napona treba da bude u skladu sa

specifikacijama nadležnog operatora sistema.

5. Uslovi za proizvodne jedinice tipa D

Uz ispunjavanje zahtjeva iz Poglavlja 2 stav 1, stav 2, tačka 1, tač. 3 do 7, st. 3, 4, 5 i 8, Poglavlja 3, st. 1, 3, 4 i 5 i Poglavlja 4,

st. 1 i 2 i st. 4 do 7, ovog priloga.

Proizvodne jedinice tipa D, u pogledu naponske stabilnosti treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

1) s obzirom na naponske opsege:

a) proizvodna jedinica treba da bude sposobna da ostane priključena na mrežu i da radi unutar opsega mrežnog napona na

mjestu priključenja koji se izražava naponom na mjestu priključenja u odnosu na referentni napon od 1 pu i tokom vremena

navedenih u Tabelama 6 i 7 ove tačke;

b) nadležni OPS može da odredi kraća vremena tokom kojih su proizvodne jedinice sposobne da ostanu priključene na mrežu

u slučaju istovremene pojave prenapona i podfrekvencije ili istovremene pojave podnapona i nadfrekvencije;

c) za nivo mrežnog napona od 400 kV (koji se naziva i nivoom od 380 kV) referentna vrijednost od 1 pu iznosi 400 kV.

Tabela 6: Najkraći periodi tokom kojih proizvodna jedinica mora biti sposobna da radi pri naponima koji odstupaju od referentne

vrijednosti od 1 pu na mjestu priključenja, bez isključenja sa mreže, kad je osnovni napon za vrijednosti pu od 110 kV do 300 kV.

Naponski opseg Period pogona

0,85 pu – 0,90 pu 60 minuta

0,90 pu – 1,118 pu Neograničeno

1,118 pu – 1,15 pu OdreĎuje svaki nadležni OPS, ali ne

kraće od 20 minuta i ne duže od 60 minuta.

Tabela 7: Najkraći periodi tokom kojih proizvodna jedinica mora biti sposobna da radi pri naponima koji odstupaju od referentne

vrijednosti od 1 pu na mjestu priključenja, bez isključenja iz mreže, kad je osnovni napon za vrijednosti pu od 300 kV do 400 kV.

Naponski opseg Period pogona

0,85 pu – 0,90 pu 60 minuta

0,90 pu – 1,05 pu Neograničeno

1,05 pu – 1,10 pu OdreĎuje svaki nadležni OPS, ali ne

kraće od 20 minuta i ne duže od 60 minuta.

2) nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije mogu, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, da dogovore šire

naponske opsege ili duže najkraće periode za rad. Ako su širi naponski opsezi ili duža minimalna vremena za rad tehnički i

ekonomski izvodljivi, proizvoĎač električne energije ne smije neosnovano uskratiti pristanak;

3) nadležni operator sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om ima pravo da odredi napone na mjestu priključenja na

kojima je proizvodna jedinica sposobna za automatsko isključenje sa mreže. O uslovima i podešenjima za automatsko

isključenje sa mreže dogovaraju se nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije.

Proizvodne jedinice tipa D, u pogledu stabilnosti treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

1) s obzirom na sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži:

a) proizvodna jedinica treba da bude sposobna da ostane priključena na mrežu i nastavi stabilan rad nakon poremećaja

elektroenergetskog sistema zbog otklonjenih kvarova. Ta je sposobnost u skladu sa vremenskom karakteristikom napona

na mjestu priključenja za uslove kvara koje odredi nadležni OPS.

Vremenskom karakteristikom napona izražava se donja granica stvarnog toka linijskih napona na nivou mrežnog napona na

mjestu priključenja tokom simetričnog kvara u funkciji vremena prije, tokom i nakon kvara.

Tu granicu odreĎuje nadležni OPS pomoću parametara utvrĎenih Slikom 3 ovog poglavlja, i unutar opsega utvrĎenih u

Tabelama 8 i 9 ovog poglavlja, za proizvodne jedinice tipa D priključene na nivou od 110 kV ili iznad njega.

Nadležni OPS odreĎuje donju granicu pomoću parametara utvrĎenih Slikom 3 ovog poglavlja, i unutar opsega utvrĎenih

Tabelama 2 i 3 ovog poglavlja, i za proizvodne jedinice tipa D priključene ispod nivoa od 110 kV;

b) svaki OPS odreĎuje uslove prije i poslije kvara za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži iz Poglavlja 3 stav 3 tačka

1 podtačka d) ovog priloga. Ti uslovi prije i poslije kvara za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži treba da se

objave.

Tabela 8: Parametri za Sliku 3 ove tačke, za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži sinhronih proizvodnih jedinica

Naponski parametri [pu] Vremenski parametri [sekunda]

Uret: 0 tclear: 0,14 – 0,15

(ili 0,14 – 0,25 ako se to zahtijeva zbog zaštite sistema i sigurnog pogona)

Uclear: 0,25 trec1: tclear – 0,45

Urec1: 0,5 – 0,7 trec2: trec1 – 0,7

Urec2: 0,85 – 0,9 trec3: trec2 – 1,5

Tabela 9: Parametri za Sliku 3 ove tačke, za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži jedinica elektroenergetskog parka

Naponski parametri [pu] Vremenski parametri [sekunda]

Uret: 0 tclear: 0,14 – 0,15

(ili 0,14 – 0,25 ako se to zahtijeva zbog zaštite sistema i sigurnog pogona)

Uclear: Uret: trec1: tclear

Urec1: Uclear trec2: trec1

Urec2: 0,85 trec3: 1,5 – 3,0

2) Na zahtjev proizvoĎača električne energije nadležni operator sistema daje uslove prije i poslije kvara koji se uzimaju u

obzir za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži kao rezultat proračuna na mjestu priključenja kako je navedeno u

Poglavlju 3 stav 3 tačka 1 podtačka d) ovog priloga u pogledu:

a) minimalne dopuštene snage kratkog spoja prije kvara na svakom mjestu priključenja izražene u MVA;

b) radne tačke proizvodne jedinice prije kvara izražene kao izlazna aktivna snaga i izlazna reaktivna snaga, kao i napon

na mjestu priključenja i

c) minimalne dopuštene snage kratkog spoja poslije kvara na svakom mjestu priključenja izražene u MVA.

3) Sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži u slučaju nesimetričnih kvarova odreĎuje svaki OPS.

Proizvodne jedinice tipa D, u pogledu upravljanja sistemom treba da ispunjavati sljedeće uslove:

1) s obzirom na sinhronizaciju pri pokretanju proizvodne jedinice, sinhronizaciju obavlja proizvoĎač električne energije tek

nakon odobrenja nadležnog operatora sistema;

2) proizvodna jedinica oprema se potrebnim ureĎajima za sinhronizaciju;

3) sinhronizacija proizvodnih jedinica moguća je na frekvencijama unutar područja utvrĎenih u Tabeli 2 ove tačke;

4) nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije dogovaraju podešenja sinhronizacionih ureĎaja prije pogona

proizvodne jedinice, koje obuhvataju:

a) napon;

b) frekvencija;

c) opseg faznog ugla;

d) redosled faza;

e) odstupanje napona i frekvencije.

6. Uslovi za sinhrone proizvodne jedinice tipa B

Sinhrone proizvodne jedinice tipa B treba da ispune uslove iz Poglavlja 2 stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7 i st. 3, 4, 5 i 8 i

Poglavlja 3, ovog priloga.

Sinhrone proizvodne jedinice tipa B, u pogledu naponske stabilnosti moraju da ispunjavaju sljedeće dodatne uslove:

1) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage, nadležni operator sistema ima pravo da odredi sposobnost sinhrone

proizvodne jedinice za osiguravanje reaktivne snage;

2) s obzirom na sistem za regulaciju napona, sinhrona proizvodna jedinica oprema se sistemom za stalnu automatsku

regulaciju pobude koji osigurava stalan napon na izvodima generatora na zadatoj vrijednosti, koja se može birati, bez

prouzrokovanja nestabilnosti u cijelom radnom području sinhrone proizvodne jedinice;

3) s obzirom na robusnost, sinhrone proizvodne jedinice tipa B treba da budu sposobne za uspostavljanje aktivne snage poslije

kvara. Nadležni OPS odreĎuje magnitudu i vrijeme za ponovno uspostavljanje aktivne snage.

7. Uslovi za sinhrone proizvodne jedinice tipa C

Sinhrone proizvodne jedinice tipa C treba da ispunjavaju uslove iz Poglavlja 2 stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7, st. 3, 4, 5, 7 i 8,

Poglavlja 3 st. 1, 3, 4 i 5, Poglavlja 4 i Poglavlja 6 stav 1, stav 2 tač. 2 i 3 ovog priloga.

Sinhrone proizvodne jedinice tipa C, u pogledu naponske stabilnosti treba da ispunjavaju sljedeće dodatne uslove:

1) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage, nadležni operator sistema može da odredi dodatnu reaktivnu snagu

koja se obezbjeĎuje ako mjesto priključenja sinhrone proizvodne jedinice nije na mjestu visokonaponskih izvoda

transformatora za podizanje napona na nivo napona mjesta priključenja i, ako ne postoji transformator za podizanje napona,

na izvodima generatora. Dodatnom reaktivnom snagom kompenzuje se potrošnja reaktivne snage visokonaponskog voda ili

kabla izmeĎu visokonaponskih izvoda transformatora za podizanje napona sinhrone proizvodne jedinice ili, ako ne postoji

transformator za podizanje napona, na izvodima generatora jedinica i mjesta priključenja, a osigurava je odgovorni vlasnik

tog voda ili kabla.

2) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage pri maksimalnoj snazi:

a) nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, odreĎuje zahtjeve u pogledu sposobnosti osiguravanja

reaktivne snage u uslovima promjenjivog napona. U tu svrhu nadležni operator sistema odreĎuje karakteristiku U-

Q/Pmax unutar čijih granica sinhrona proizvodna jedinica mora biti sposobna pružati reaktivnu snagu pri svojoj

maksimalnoj snazi. Ta karakteristika U-Q/Pmax može imati bilo koji oblik, uzimajući u obzir moguće troškove

osiguravanja sposobnosti proizvodnje reaktivne snage pri visokim naponima i potrošnje reaktivne snage pri niskim

naponima;

b) nadležni operator sistema odreĎuje karakteristiku U-Q/Pmax u koordinaciji s nadležnim OPS-om u skladu sa

sljedećim načelima:

- karakteristika U-Q/Pmax ne smije prelaziti anvelopu karakteristike U-Q/Pmax, prikazanu unutrašnjom f5 na

Slici 7 ove tačke;

- dimenzije anvelope karakteristike U-Q/Pmax (opseg Q/Pmax i naponski opseg) moraju biti unutar opsega

odreĎenih za svako sinhrono područje u Tabeli 10 i

- položaj anvelope karakteristike U-Q/Pmax mora biti u granicama fiksne spoljašnje anvelope na Slici 7 ove

tačke.

Slika 7:Karakteristika U-Q/Pmax sinhronog proizvodne jedinice

Dijagramom se prikazuju granice karakteristike U-Q/Pmax zavisno od odnosa napona na mjestu priključenja, izraženog odnosom

njegove stvarne vrijednosti i referentne vrijednosti od 1 pu, i odnosa reaktivne snage (Q) i maksimalne snage (Pmax). Položaj,

veličina i oblik unutrašnje anvelope su okvirni.

fiksna spoljašnja anvelopa

unutrašnja anvelopa

naponski opseg

Tabela 10: Parametri za unutrašnju anvelopu na Slici 7

Najveći opseg Q/Pmax Najveći opseg naponskog nivoa u stacionarnom

stanju u pu

0,95 0,225

c) zahtjev za sposobnost osiguravanja reaktivne snage primjenjuje se na mjestu priključenja. Za karakteristike koje

nijesu pravougaone naponski opseg je najviša i najniža vrijednost. Prema tome, ne očekuje se da cijeli opseg

reaktivne snage bude raspoloživ u cijelom naponskom opsegu u stacionarnom stanju;

d) sinhrona proizvodna jedinica treba da bude sposobna da preĎe na bilo koju radnu tačku unutar svoje karakteristike U-

Q/Pmax u odgovarajućim vremenskim opsezima kako bi postigle željene vrijednosti koje zahtijeva nadležni operator

sistema.

3) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage ispod maksimalne snage, pri pogonu u kojem je izlazna

aktivna snaga manja od maksimalne snage (P < Pmax), sinhrona proizvodna jedinica treba da bude sposobna za rad u

svakoj mogućoj radnoj tački na pogonskom dijagramu generatora te sinhrone proizvodne jedinice, barem do minimalnog

nivoa stabilnosti koji predstavlja najmanju aktivnu snagu, kako je odreĎena u ugovoru o priključenju ili kako su je

dogovorili nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije, na kojoj proizvodna jedinica može stabilno raditi

neograničeno vrijeme. Čak i pri smanjenoj izlaznoj aktivnoj snazi, snabdijevanje reaktivnom snagom na mjestu

priključenja treba da sasvim odgovara pogonskom dijagramu generatora te sinhrone proizvodne jedinice, uzimajući u obzir,

prema potrebi, snagu napajanja sopstvene potrošnje i gubitke aktivne i reaktivne snage transformatora za podizanje napona.

8. Uslovi za sinhrone proizvodne jedinice tipa D

Sinhrone proizvodne jedinice tipa D treba da ispunjavaju uslove iz Poglavlja 2, stav 1 i stav 2 tačka 1, i tač. 3 do 7, st. 3, 4 i 5 i

stav 8, Poglavlja 3 stav 1, st. 3, 4 i 5, Poglavlju 4 st. 1 i 2 i st. 4 do 8, Poglavlja 5, Poglavlja 6 stav 1 i Poglavlja 7 ovog priloga.

Sinhrone proizvodne jedinice tipa D, u pogledu naponske stabilnosti treba da ispunjavaju sljedeće dodatne uslove:

1) proizvoĎač električne energije i nadležni operator sistema treba da se dogovore, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, o

parametrima i podešenjima sastavnih djelova sistema za regulaciju napona;

2) dogovorom iz stava 2 tačka 1 ovog poglavlja obuhvaćene su specifikacije i efekat automatskog regulatora napona s

obzirom na napon u stacionarnom stanju i regulaciju prelaznog napona kao i specifikacije i radni efekat sistema za

regulaciju pobude, a specifikacijama i radnim efektom obuhvaćeni su:

a) ograničenje širine pojasa izlaznog signala kako bi se osiguralo da najveća frekvencija odziva ne može pobuditi

torzione oscilacije drugih proizvodnih jedinica;

b) ograničavač podpobude radi sprječavanja da automatski regulator napona smanji pobudu alternatora na nivo koja bi

mogao ugroziti sinhronu stabilnost;

c) ograničavač nadpobude kako bi se osiguralo da pobuda generatora nije ograničena na manje od najveće vrijednosti

koja se može postići, a da se istovremeno osigura da sinhrona proizvodna jedinica radi u svojim projektovanim

granicama;

d) ograničavač struje statora i

e) funkcija stabilizatora elektroenergetskog sistema za prigušivanje oscilacija snage ako je proizvodna jedinica

dimenzionisana iznad vrijednosti maksimalne snage koju odredi nadležni OPS.

3) Nadležni OPS i proizvoĎač električne energije treba da sklope sporazum o tehničkim sposobnostima proizvodne jedinice

da pomogne očuvanju ugaone stabilnosti u uslovima kvara.

9. Uslovi za jedinice elektroenergetskog parka tipa B

Proizvodne jedinice tipa B treba da ispunjavaju uslove iz Poglavlja 2 stav 1 i stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7, st. 3 do 8 i Poglavlja 3

ovog priloga.

Jedinice elektroenergetskog parka tipa B, u pogledu naponske stabilnosti, treba da ispunjavaju sljedeće dodatne uslove:

1) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage, nadležni operator sistema ima pravo da odredi sposobnost jedinice

elektroenergetskog parka za davanje reaktivne snage;

2) nadležni operator sistema u koordinaciji s nadležnim OPS-om može ds odredi da jedinica elektroenergetskog parka mora

biti sposobna osigurati brzu struju kvara na mjestu priključenja u slučaju simetričnih (tropolnih) kvarova pod sljedećim

uslovima:

a) jedinica elektroenergetskog parka mora da bude sposobna da aktivirati dovod brze struje kvara (struja koju injektira

jedinica elektroenergetskog parka ili JSVN sistem tokom i nakon odstupanja napona koje prouzrokuje električni kvar

kako bi sistemi za zaštitu mreže identifikovali kvar u njegovoj početnoj fazi te kako bi se potpomoglo održavanje napona

sistema u kasnijoj fazi kvara i ponovno uspostavljanje napona sistema nakon uklanjanja kvara):

- osiguravanjem dovoĎenja brze struje kvara na mjestu priključenja ili

- mjerenjem odstupanja napona na izvodima pojedinačnih elemenata jedinica elektroenergetskog parka i

osiguravanjem brze struje kvara na izvodima tih elemenata;

b) nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, odreĎuje:

- kako se i kad utvrĎuje odstupanje napona kao i kraj odstupanja napona,

- karakteristike brze struje kvara, uključujući vremensku karakteristiku za mjerenje odstupanja napona i brze struje

kvara, za koju se struja i napon mogu mjeriti različito od metode iz stava 2 ovog poglavlja,

- vrijeme i tačnost brze struje kvara, koja može imati nekoliko stepeni tokom kvara i nakon njegovog uklanjanja;

3) s obzirom na dovod brze struje kvara u slučaju nesimetričnih (jednopolnih ili dvopolnih) kvarova, nadležni operator

sistema ima pravo da odredi, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, zahtjev za injektiranje nesimetrične struje.

Jedinice elektroenergetskog parka tipa B moraju biti u skladu su sa sljedećim dodatnim zahtjevima u pogledu stabilnosti:

1) nadležni OPS odreĎuje uspostavljanje aktivne snage poslije kvara koju jedinica elektroenergetskog parka može pružati i

odreĎuje:

a) kad počinje uspostavljanje aktivne snage poslije kvara, na osnovu naponskog kriterijuma;

b) dopušteno vrijeme za uspostavljanje aktivne snage i

c) veličinu i tačnost za uspostavljanje aktivne snage.

2) specifikacije treba da budu u skladu sa sljedećim načelima:

a) meĎuzavisnost zahtjeva u pogledu brze struje kvara u skladu sa stavom 2 tač. 2 i 3 ovog poglavlja, uspostavljanja aktivne

snage;

b) zavisnost vremena uspostavljanja aktivne snage i trajanja odstupanja napona;

c) specificirano ograničenje dopuštenog vremena za uspostavljanje aktivne snage;

d) adekvatnost nivoa uspostavljanja napona i minimalne veličine za uspostavljanje aktivne snage i

e) adekvatno prigušenje oscilacija aktivne snage.

10. Zahtjevi za jedinice elektroenergetskog parka tipa C

Jedinice elektroenergetskog parka tipa C treba da ispunjavaju uslove iz Poglavlja 2 stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7, st. 3, 4 i 5

i st. 7 i 8, Poglavlja 3 stav 1 i st. 3, 4 i 5, Poglavlja 4, Poglavlja 9 stav 1, stav 2 tač. 2 i 3 i stav 3 ovog priloga.

Jedinice elektroenergetskog parka tipa C treba da ispunjavaju sljedeće dodatne zahtjeve u pogledu frekventne stabilnosti:

a) nadležni OPS ima pravo da odredi da jedinice elektroenergetskog parka treba da budu sposobne da pruže vještačku

inertnost tokom vrlo brzih frekventnih odstupanja;

b) radne principe regulacionih sistema, koji su ugraĎeni radi osiguravanja vještačke inertnosti i povezane performanse

parametara, odreĎuje nadležni OPS.

Jedinice elektroenergetskog parka tipa C treba da ispunjavaju dodatne zahtjeve u pogledu naponske stabilnosti, i to:

1) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage, nadležni operator sistema treba da odredi dodatnu reaktivnu snagu

koju treba osigurati, ako mjesto priključenja jedinice elektroenergetskog parka nije na mjestu visokonaponskih izvoda

transformatora za podizanje napona na nivo napona mjesta priključenja ni na izvodima pretvarača ako ne postoji

transformator za podizanje napona, a tom dodatnom reaktivnom snagom kompenzuje se potrošnja reaktivne snage

visokonaponskog voda ili kabla izmeĎu visokonaponskih izvoda transformatora za podizanje napona jedinice

elektroenergetskog parka ili, ako ne postoji transformator za podizanje napona, izvoda pretvarača jedinica i mjesta

priključenja, a obezbjeĎuje je odgovorni vlasnik tog voda ili kabla;

2) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage pri maksimalnoj snazi:

a) nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, treba da odredi zahtjeve u pogledu sposobnosti

obezbjeĎivanja reaktivne snage u uslovima promjenjivog napona i, u tu svrhu, odreĎuje karakteristiku U-Q/Pmax koji

može imati bilo koji oblik unutar granica u kojima je jedinica elektroenergetskog parka sposobna da osigura reaktivnu

snagu pri svojoj maksimalnoj snazi;

b) svaki nadležni operator sistema treba da odredi karakteristiku U-Q/Pmax u koordinaciji s nadležnim OPS-om u skladu sa

sljedećim načelima:

- karakteristika U-Q/Pmax ne smije da prelazi anvelopu karakteristike U-Q/Pmax, prikazanu unutrašnjom anvelopom

na Slici 8;

- dimenzije anvelope karakteristike U-Q/Pmax (opseg Q/Pmax i naponski opseg) treba da budu unutar vrijednosti

odreĎenih za svako sinhrono područje u Tabeli 11 ovog poglavlja;

- položaj anvelope karakteristike U-Q/Pmax treba da bude u granicama fiksne spoljašnje anvelope utvrĎenim na Slici

8 ovog Poglavlja i

- karakteristika U-Q/Pmax može da ima bilo koji oblik, uzimajući u obzir moguće troškove osiguravanja sposobnosti

proizvodnje reaktivne snage pri visokim naponima i potrošnje reaktivne snage pri niskim naponima.

Slika 8: Karakteristika U-Q/Pmax jedinica elektroenergetskog parka

Dijagramom se prikazuju granicekarakteristike U-Q/Pmax zavisno od odnosa napona na mjestu priključenja, izraženog odnosom

njegove stvarne vrijednosti i njegove referentne vrijednosti od 1 pu i odnosa reaktivne snage (Q) i maksimalne snage (Pmax). Položaj, veličina i oblik unutrašnje anvelope su okvirni.

Tabela 11: Parametri za unutrašnju anvelopu, Slika 8

Sinhrono područje Najveći opseg Q/Pmax Najveći opseg naponskog nivoa u

stacionarnom stanju u pu

kontinentalna Evropa 0,75 0,225

c) zahtjev za sposobnost osiguravanja reaktivne snage primjenjuje se na mjestu priključenja, a za karakteristike koje nijesu

pravougaone, naponski opseg je najviša i najniža vrijednost, stoga, očekuje se da cijeli opseg reaktivne snage bude

raspoloživ u cijelom opsegu napona u stacionarnom stanju.

3) s obzirom na sposobnost proizvodnje reaktivne snage ispod maksimalne snage:

a) nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, treba da odredi zahtjeve u pogledu sposobnosti pružanja

reaktivne snage i karakteristiku P-Q/Pmax, koja može imati bilo koji oblik unutar granica u kojima je jedinica

b) reaktivnu snagu pri svojoj maksimalnoj snazi;

c) svaki nadležni operator sistema treba da odredi karakteristiku P-Q/Pmax u koordinaciji s nadležnim OPS-om u skladu sa

sljedećim načelima:

- karakteristika P-Q/Pmax ne može da prelazi anvelopu karakteristike P-Q/Pmax, prikazanu unutrašnjom anvelopom na

Slici 9 ovog poglavlja;

- opseg Q/Pmax anvelope karakteristike P-Q/Pmax treba da se odredi se za svako sinhrono područje u Tabeli 12;

- opseg aktivne snage anvelope karakteristike P-Q/Pmax pri reaktivnoj snazi jednakoj nuli treba da bude 1 pu;

- karakteristika P-Q/Pmax može da ima bilo koji oblik i obuhvata uslove za sposobnost proizvodnje reaktivne snage pri

aktivnoj snazi jednakoj nuli i

- položaj anvelope karakteristike P-Q/Pmax treba da bude u granicama fiksne spoljašnje anvelope utvrĎenima na Slici 9

ovog poglavlja.

d) pri pogonu na izlaznoj aktivnoj snazi manjoj od maksimalne snage (P < Pmax), jedinica elektroenergetskog parka treba

da bude sposobna da osigura reaktivnu snagu u bilo kojoj radnoj tački unutar svoje karakteristike P-Q/Pmax, ako su svi

elementi te jedinice koji proizvode snagu tehnički raspoloživi, tj. nijesu izvan pogona zbog održavanja ili otkaza, inače

sposobnost proizvodnje reaktivne snage može biti manja, uzimajući u obzir tehničku raspoloživost;

fiksna spoljašnja anvelopa

unutrašnja anvelopa

naponski opseg

Slika 9:Karakteristika P-Q/Pmax jedinice elektroenergetskog parka

Dijagramom se prikazuju granice karakteristike P-Q/Pmax na mjestu priključenja zavisno od odnosa aktivne snage, izražene

odnosom njene stvarne vrijednosti i relativne maksimalne snage u pu, i odnosa reaktivne snage (Q) i maksimalne snage (Pmax).

Položaj, veličina i oblik unutrašnje anvelope su okvirni.

e) jedinica elektroenergetskog parka treba da bude sposobna da preĎe na bilo koju radnu tačku unutar svoje karakteristike

P-Q/Pmax u odgovarajućim vremenskim opsezima, kako bi postigla željene vrijednosti koje zahtijeva nadležni operator

sistema.

4) S obzirom na režime regulacije reaktivne snage:

a) jedinica elektroenergetskog parka treba da bude sposobna da automatski obezbijedi reaktivnu snagu režimom regulacije

napona, režimom regulacije reaktivne snage ili režimom regulacije faktora snage (odnos apsolutne vrijednosti aktivne

snage i prividne snage);

b) za potrebe režima regulacije napona jedinica elektroenergetskog parka treba da bude sposobna da doprinese regulaciji napo-

na na mjestu priključenja osiguravanjem razmjene reaktivne snage s mrežom uz zadatu vrijednost napona kojom se obuhvata

od 0,95 pu do 1,05 pu u koracima od najviše 0,01 pu, s nagibom opsega najmanje od 2 do 7% u koracima od najviše 0,5%,

pri čemu nagib predstavlja odnos promjene napona, u odnosu na referentni napon od 1 pu, i promjene proizvodnje reaktivne

snage od nule do maksimalne reaktivne snage, u odnosu na maksimalnu reaktivnu snagu. Izlazna reaktivna snaga mora biti

jednaka nuli kad je vrijednost mrežnog napona na mjestu priključenja jednaka zadatoj vrijednosti napona;

c) zadata vrijednost može da bude sa ili bez mrtve zone, koja se bira u opsegu od 0 do ± 5% referentnog mrežnog napona od

1 pu u koracima od najviše 0,5% ili bez nje;

d) nakon skokovite promjene napona jedinica elektroenergetskog parka treba da bude sposobna da postigne 90% promjene

izlazne reaktivne snage u vremenu t1, koje treba da odredi nadležni operator sistema u opsegu od 1 do 5 sekundi, i

stabilizuje se na vrijednosti odreĎenoj nagibom unutar vremena t2, koje treba da odredi nadležni operator sistema u

opsegu od 5 do 60 sekundi, uz dopušteno odstupanje reaktivne snage u stacionarnom stanju od najviše 5% maksimalne

reaktivne snage i nadležni operator sistema treba da odredi vremenske specifikacije;

e) za potrebe režima regulacije reaktivne snage, jedinica elektroenergetskog parka treba da bude sposobna da podesi zadatu

vrijednost reaktivne snage u bilo kojoj tački opsega reaktivne snage, kako je navedeno u Poglavlju 9 stav 2 tačka 1 i

Poglavlju 10 stav 3 tač. 1 i 2 ovog priloga, u koracima koji nijesu veći od 5 MVAr ili 5% ukupne reaktivne snage

(zavisno od toga šta je manje) i tako reguliše reaktivnu snagu na mjestu priključenja do tačnosti od ± 5 MVAr ili ± 5%

ukupne reaktivne snage (zavisno od toga šta je manje);

f) za potrebe režima regulacije faktora snage, jedinica elektroenergetskog parka može da reguliše faktor snage na mjestu pri-

ključenja unutar zahtijevanog opsega reaktivne snage, koji odreĎuje nadležni operator sistema u skladu sa Poglavljem 9 stav

2, tačka 1 ili Poglavljem 10 stav 3 tač. 1 i 2 ovog priloga, pri čemu se željeni faktor snage podešava u koracima od najviše

unutrašnja anvelopa

potpobuđeni natpobuđeni

0,01. Nadležni operator sistema treba da odredi željenu vrijednost faktora snage i dopušteno odstupanje od nje kao i vrijeme

za postizanje željenog faktora snage nakon nagle promjene izlazne aktivne snage. Dopušteno odstupanje željenog faktora

snage izražava se dopuštenim odstupanjem njegove odgovarajuće reaktivne snage. To dopušteno odstupanje reaktivne snage

izražava se apsolutnom vrijednošću ili postotkom maksimalne reaktivne snage jedinice elektroenergetskog parka;

g) nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om i vlasnikom jedinice elektroenergetskog parka, treba da

odredi koji će se od navedena tri moguća režima regulacije reaktivne snage i s njima povezane zadate vrijednosti primje-

njivati kao i koja je dodatna oprema potrebna da se podešavanje odgovarajuće zadate vrijednosti može obavljati daljinski.

5) s obzirom na odreĎivanje prioriteta doprinosa aktivne ili reaktivne snage, nadležni OPS treba da odredi ima li tokom

kvarova za koje je potrebna sposobnost prolaska kroz stanja kvara u mreži, prioritet doprinos aktivne snage ili doprinos

reaktivne snage. Ako se prioritet daje doprinosu aktivne snage, snabdjevanje aktivnom snagom treba da se uspostavi

najkasnije 150 ms od početka kvara.

6) s obzirom na regulaciju prigušivanja oscilacija snage, ako to odredi nadležni OPS, jedinica elektroenergetskog parka treba

da bude sposobna da doprinese prigušivanju oscilacija snage. Karakteristike jedinica elektroenergetskog parka koje se

odnose na regulaciju napona i reaktivne snage ne smiju štetno uticati na prigušivanje oscilacija snage.

11. Zahtjevi za jedinice elektroenergetskog parka tipa D

Proizvodne jedinice elektroenergetskog parka tipa D treba da ispunjavaju uslove iz Poglavlja 2 stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do

7, st. 3, 4 i 5 i stav 8, Poglavlja 3 stav 1 i st. 3, 4 i 5, Poglavlja 4 st. 1 i 2 i st. 4 do 8, Poglavlja 5, Poglavlja 9 stav 1, stav 2 tač. 2 i 3 i

stav 3 i Poglavlja 10 ovog priloga.

12. Zahtjevi za offshore jedinice elektroenergetskog parka

Zahtjevi utvrĎeni u ovom poglavlju primjenjuju se na jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon, koje

se nalaze na otvorenom moru (offshore jedinica elektroenergetskog parka). Jedinica elektroenergetskog parka priključena na

naizmjenični napon, koja se nalazi na otvorenom moru a nema offshore mjesto priključenja, smatra se kopnenom proizvodnom

jedinicom i stoga se usklaĎuje sa zahtjevima kojima se ureĎuju jedinice elektroenergetskog parka smještene na kopnu.

Offshore mjesto priključenja jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon odreĎuje nadležni operator

sistema.

Jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon, koje su u području primjene ove uredbe, razvrstavaju se u

skladu sa sljedećim konfiguracijama sistema priključka offshore mreže na kopnenu mrežu (cijela interkonekcija izmeĎu mjesta

priključenja na otvorenom moru i kopnenog sistema na mjestu priključenja na kopnenu mrežu):

1) konfiguracija 1: naizmjenični priključak na jedno mjesto priključenja na kopnenu mrežu kojim je najmanje jedna offshore

jedinica elektroenergetskog parka koja je povezana na otvorenom moru u offshore naizmjenični sistem, priključena na

kopneni sistem;

2) konfiguracija 2: petljaste naizmjenične veze kojima je više offshore jedinica elektroenergetskog parka povezano na

otvorenom moru u offshore naizmjenični sistem koji je priključen na kopneni sistem na dva ili više mjesta, priključenja

na kopnenu mrežu.

13. Zahtjevi u pogledu frekventne stabilnosti koji se primjenjuju na jedinice elektroenergetskog parka priključene na

naizmjenični napon

Na sve jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon primjenjuju se zahtjevi u pogledu frekventne

stabilnosti utvrĎeni u Poglavlju 2 stav 1, stav 2 tačka 1 i tač. 3 do 7, st. 3, 4 i 5, Poglavlju 4 stav 1 i st. 3 do 8, Poglavlju 10 st. 1 i 3

ovog priloga.

14. Zahtjevi u pogledu naponske stabilnosti koji se primjenjuju na jedinice elektroenergetskog parka priključene na

naizmjenični napon

Jedinica elektroenergetskog parka priključena na naizmjenični napon, treba da bude sposobna da ostane priključena na mrežu i

raditi unutar opsega mrežnog napona na mjestu priključenja, izraženog naponom na mjestu priključenja u odnosu na referentni napon

od 1 pu, i tokom perioda navedenih u Tabeli 12 ovog poglavlja.

Tabela 12: Periodi rada pri različitim naponskim opsezima

Naponski opseg Period pogona

0,85 pu – 0,90 pu 60 minuta

0,9 pu – 1,118 pu (*) Neograničeno

1,118 pu – 1,15 pu (*) OdreĎuje svaki nadležni OPS, ali ne kraće od 20 minuta i ne duže od 60 minuta.

0,90 pu – 1,05 pu (**) Neograničeno

1,05 pu – 1,10 pu (**) OdreĎuje svaki nadležni OPS, ali ne kraće od 20 minuta i ne duže od 60 minuta.

gdje je:(*) osnovni napon za vrijednosti pu ispod 300 kv;(**) osnovni napon za vrijednosti pu od 300 kv do 400 kv.

U tabeli je prikazan minimalni period tokom kojeg jedinica elektroenergetskog parka priključena na naizmjenični napon treba da

bude sposobna da bez isključenja sa mreže radi na različitim naponskim opsezima koji odstupaju od referenetne vrijednosti od 1 pu.

Na sve jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični naponprimjenjuju se zahtjevi u pogledu naponske

stabilnosti iz Poglavlja 9 stav 2 tač. 2 i 3, i Poglavlja 10 stav 3 ovog priloga.

Na jedinice elektroenergetskog parka, priključene na naizmjenični napon, primjenjuje se sposobnost proizvodnje reaktivne snage

pri maksimalnoj snazi iz Poglavlja 10 stav 3 tačka 2, primjenjujući Tabelu 13.

Tabela 13: Parametri za Sliku 8

Najveći opseg Q/Pmax Najveći opseg naponskog nivoa u stacionarnom stanju u pu

0,75 0,225

gdje je: (*) na offshore mjestu priključenja za 1. konfiguraciju; (**) na offshore mjestu priključenja za 2. konfiguraciju.

15. Zahtjevi u pogledu stabilnosti koji se primjenjuju na jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični

napon

Na jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon primjenjuju se zahtjevi u pogledu stabilnosti za

proizvodne jedinice utvrĎeni u Poglavlju 4 stav 4 i Poglavlju 9 stav 3 ovog priloga.

Na jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon primjenjuju se zahtjevi u pogledu sposobnosti prolaska

kroz stanja kvara u mreži utvrĎeni u Poglavlju 3 stav 3 tačka 1 i Poglavlju 5 stav 3 tačka 1 ovog priloga.

16. Zahtjevi u pogledu ponovnog uspostavljanja pogona sistema koji se primjenjuju na jedinice elektroenergetskog parka

priključene na naizmjenični napon

Na jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični napon primjenjuju se zahtjevi u pogledu ponovnog

uspostavljanja pogona sistema za proizvodne jedinice utvrĎeni u Poglavlju 3 stav 4 i Poglavlju 4 stav 5 ovog priloga.

17. Opšti zahtjevi u pogledu voĎenja sistema koji se primjenjuju na jedinice elektroenergetskog parka priključene na

naizmjenični napon

Na jedinice elektroenergetskog parka priključene na naizmjenični naponprimjenjuju se opšti zahtjevi u pogledu voĎenja sistema

utvrĎeni u Poglavlju 3 stav 5, Poglavlju 4 stav 6 i Poglavlju 5 stav 4 ovog priloga.

18. Priključenje novih proizvodnih jedinica

ProizvoĎač električne energije dokazuje ispunjenost uslova utvrĎenih ovom uredbom sprovoĎenjem postupka za dobijanje

saglasnosti za priključenje svake proizvodne jedinice koji je opisan u Poglavljima 19 do 26.

Nadležni operator sistema, sa obrazloženjem, objavljuje pojedinosti postupka za dobijanje saglasnosti za priključenje.

19. Operativna obavještenja za proizvodne jedinice tipa A

Postupak za dobijanje saglasnosti za priključenje svake nove proizvodne jedinice tipa A sastoji se od podnošenja dokumenta o

postrojenju. ProizvoĎač električne energije treba da osigura da se tražene informacije upišu u dokument o postrojenju dobijen od

nadležnog operatora sistema i dostave operatoru sistema. Za svaku proizvodnu jedinicu u elektrani dostavljaju se posebni dokumenti

o postrojenju. Nadležni operator sistema osigurava da potrebne informacije mogu podnijeti treće osobe u proizvoĎačevo ime.

Nadležni operator sistema treba da odredi sadržaj dokumenta o postrojenju, koji treba da sadrži minimum sljedeće informacije:

1) mjesto priključenja;

2) datum priključenja;

3) maksimalnu snagu postrojenja u kW;

4) vrstu izvora primarne energije;

5) sertifikate opreme koje izdaje ovlašćeni sertifikator za opremu na lokaciji postrojenja, pri čemu je sertifikat opreme

dokument koji izdaje ovlašćeni sertifikator za opremu koja se upotrebljava u proizvodnoj jedinici, elementu postrojenja

kupca, distributivnom sistemu, postrojenju kupca ili JSVN sistemu. Sertifikatom opreme definisane su granice njene

valjanosti na nacionalnom ili drugom nivou na kojoj je odreĎena vrijednost izabrana iz opsega koji je dopušten na

evropskom nivou. Radi zamjene odreĎenih djelova postupka utvrĎivanja saglasnosti, sertifikat opreme može sadržati

modele potvrĎene uporeĎivanjem sa rezultatima stvarnih ispitivanja;

6) informacije o opremi za koju nije moguće pribaviti sertifikat, daju se prema instrukcijama nadležnog operatora sistema, i

7) kontakt podatke o vlasniku postrojenja i izvoĎaču radova, kao i njihove potpise.

ProizvoĎač električne energije treba da osigura da su nadležni operator sistema ili drugo nadležno tijelo obaviješteni o trajnom

isključenju proizvodne jedinice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Nadležni operator sistema treba da osigura da takvo obavještenje iz stava 3 ovog Poglavlja, mogu dati treće osobe, uključujući

agregatore.

20. Operativna obavještenja za proizvodne jedinice tipa B, C i D

U postupku za dobijanje saglasnosti za priključenje svake nove proizvodne jedinice tipa B, C i D dozvoljava se upotreba opreme

sa sertifikatom koji je izdao ovlašćeni sertifikator.

21. Procedure za proizvodne jedinice tipa B i C

Za potrebe dobijanja saglasnosti za priključenje svake nove proizvodne jedinice tipa B i C, proizvoĎač električne energije treba

da dostavi nadležnom operatoru sistema dokument proizvodne jedinice koji obuhvata izjavu o usklaĎenosti. Za svaku proizvodnu

jedinicu unutar elektrane dostavljaju se posebni dokumenti jedinica.

Format dokumenta jedinice i podatke koji se u njemu navode odreĎuje nadležni operator sistema. Nadležni operator sistema ima

pravo da zahtijeva da proizvoĎač električne energije u dokument proizvodne jedinice uključi sljedeće:

1) dokaz o dogovoru nadležnog operatora sistema i proizvoĎača električne energije o zaštitnim i regulacionim podešenjima

koja su važna za mjesto priključenja;

2) detaljnu izjavu o saglasnosti;

3) detaljne tehničke podatke o proizvodnoj jedinici koji su važni za priključenje na mrežu kako je odredio nadležni operator

sistema;

4) sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator za proizvodne jedinice ako se na navedene oslanja u okviru dokaza o

usklaĎenosti;

5) za proizvodne jedinice tipa C: simulacione modele u skladu s Poglavljem 4 stav 6 tačka 3 ovog priloga;

6) izvještaje o testovima ispitivanja usklaĎenosti kojima se dokazuju performanse u stacionarnom i dinamičkom stanju, kako je

dato u Poglavlju 34 do 40 ovog priloga, uključujući primjenu stvarno izmjerenih vrijednosti tokom ispitivanja, do nivoa

detaljnosti koju zahtijeva nadležni operator sistema i

7) studije kojima se dokazuju performanse u stacionarnom i dinamičkom stanju, kako je dato u Poglavljima 41 do 47 ovog

priloga, do nivoa detaljnosti koju zahtijeva nadležni operator sistema.

Nadležni operator sistema izdaje saglasnost za trajno priključenje proizvoĎaču električne energije nakon prihvatanja potpunog i

odgovarajućeg dokumenta jedinice.

ProizvoĎač električne energije obavještava nadležnog operatora sistema ili drugo nadležno tijelo o trajnom isključenju

proizvodne jedinice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Ako je primjenljivo, nadležni operator sistema osigurava da se obavještenje o puštanju u pogon i trajnom isključenju

proizvodnih jedinica može slati elektronskim putem.

22. Procedure za proizvodne jedinice tipa D

Procedure za dobijanje saglasnosti za priključenje svake nove proizvodne jedinice tipa D sastoji se od:

1) saglasnosti za stavljanje pod napon;

2) saglasnosti za privremeno priključenje i

3) saglasnosti za trajno priključenje.

23. Saglasnost za stavljanje pod napon za proizvodne jedinice tipa D

Saglasnošću za stavljanje pod napon, proizvoĎač električne energije se ovlašćuje da svoju unutrašnju mrežu i sopstvenu

potrošnju proizvodnih jedinica stavi pod napon na mjestu priključenja.

Saglasnost za stavljanje pod napon izdaje nadležni operator sistema, zavisno od završetka priprema, uključujući dogovor nadle-

žnog operatora sistema i proizvoĎača električne energije o zaštitnim i regulacionim podešenjima koje su važne za mjesto priključenja.

24. Saglasnost za privremeno priključenje za proizvodne jedinice tipa D

Saglasnošću za privremeno priključenje, proizvoĎač električne energije se ovlašćuje da na ograničeni period upravlja

proizvodnom jedinicom, proizvodi i predaje električnu energiju, koristeći mrežni priključak.

Saglasnost za privremeno priključenje izdaje nadležni operator sistema, nakon pregleda podataka i studije kako se zahtijeva

ovim poglavljem.

S obzirom na pregled podataka i studije, nadležni operator sistema ima pravo zahtijevati da proizvoĎač električne energije

dostavi sljedeće:

1) detaljnu izjavu o usklaĎenosti;

2) detaljne tehničke podatke o proizvodnoj jedinici koji su važni za priključenje na mrežu kako je odredio nadležni operator

sistema;

3) sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator za proizvodne jedinice ako se na navedene oslanja u okviru dokaza

o usklaĎenosti;

4) simulacione modele, kako je navedeno u Poglavlju 4 stav 6 podtačka c i kako zahtijeva nadležni operator sistema;

5) studije koje dokazuju očekivane performanse u stacionarnom i dinamičkom stanju iz Poglavlja 41 do 46 ili 47 ovog

priloga, i

6) pojedinosti o planiranim ispitivanjima saglasnost u skladu sa Poglavljima 34 do 40 ovog priloga.

Najduži period u kojem proizvoĎač električne energije može imati status stečen saglasnošću za privremeno priključenje, je 24

mjeseca. Nadležni operator sistema ima pravo da odredi kraći rok saglasnosti za privremeno priključenje. Produženje saglasnosti za

privremeno priključenje odobrava se samo ako je proizvoĎač električne energije znatno napredovao prema potpunoj usklaĎenosti.

Otvorena pitanja moraju biti jasno naznačena u trenutku traženja produženja.

Produženje perioda tokom kojeg proizvoĎač električne energije može zadržati status za saglasnost za privremeno priključenje, u

odnosu na period utvrĎen u stavu 4 ovog poglavlja, može se odobriti ako je zahtjev za izuzeće podnesen nadležnom operatoru

sistema prije isteka tog perioda, u skladu s postupkom za izuzeća utvrĎenom u Poglavlju 54 tačka 1 ovog priloga.

25. Saglasnost za trajno priključenje za proizvodne jedinice tipa D

Saglasnošću za trajno priključenje proizvoĎač električne energije se ovlašćuje da na ograničen period upravlja proizvodnom

jedinicom proizvodi i predaje električnu energiju koristeći mrežni priključak.

Saglasnost za trajno priključenje izdaje nadležni operator sistema nakon što se prethodno uklone sve neuskla­ Ďenosti utvrĎene

radi izdavanja saglasnosti za privremeno priključenje i završi pregled podataka i studije kako se zahtijeva ovim poglavljem.

Za potrebe pregleda podataka i studije proizvoĎač električne energije mora nadležnom operatoru sistema dostaviti sljedeće:

1) detaljnu izjavu o usklaĎenosti i

2) ažurirane primjenljive tehničke podatke, simulacione modele i studije iz Poglavlja 24 stav 3 tač. 2, 4 i 5 ovog priloga,

uključujući upotrebu stvarno izmjerenih vrijednosti tokom ispitivanja.

Ako se utvrdi neusklaĎenost u vezi s izdavanjem saglasnosti za trajno priključenje, može da se odobri izuzeće nakon zahtjeva

nadležnom operatoru sistema, u skladu s postupkom za izuzeća opisanim u Poglavlju 54 ovog priloga. Nadležni operator sistema

izdaje saglasnost za trajno priključenje ako je proizvodna jedinica podliježe odredbama iz izuzeća.

Ako je zahtjev za izuzeće odbijen, nadležni operator sistema ima pravo da ne dopusti rad proizvodne jedinice dok proizvoĎač

električne energije i nadležni operator sistema ne riješe neusklaĎenost i dok nadležni operator sistema ne utvrdi da je proizvodna

jedinica u skladu s odredbama ove uredbe.

Ako nadležni operator sistema i proizvoĎač električne energije ne riješe neusklaĎenost u razumnom roku, ne kasnije od šest

mjeseci od obaviještenja o odbijanju zahtjeva za izuzeće, svaka strana može sporno pitanje da uputi na odlučivanje regulatornom

tijelu.

26. Saglasnost za ograničen pogon za proizvodne jedinice tipa D

ProizvoĎači električne energije kojima je izdata saglasnost za trajno priključenje, bez odlaganja obavještavaju nadležnog

operatora sistema da je:

1) postrojenje privremeno izloženo znatnoj promjeni ili gubitku sposobnosti što utiče na njegove radne performance, ili

2) otkaz opreme prouzrokovao neusklaĎenost s odreĎenim važnim zahtjevima.

ProizvoĎač električne energije se obraća nadležnom operatoru sistema za saglasnost za ograničeni pogon ako opravdano

očekuje da će okolnosti iz stava 1 ovog poglavlja potrajati duže od tri mjeseca.

Nadležni operator sistema izdaje saglasnost za ograničen pogon koja sadrži jasno navedene sljedeće informacije:

1) neriješena pitanja koja opravdavaju izdavanje saglasnosti za ograničen pogon;

2) odgovornosti i rokove za očekivano rješenje i

3) najduži period važenja koji ne može biti duži od 12 mjeseci. Prvobitno odobreni rok može biti kraći uz mogućnost

produženja ako se nadležnom operatoru sistema dostave zadovoljavajući dokazi o ostvarenju znatnog napretka prema

postizanju potpune usklaĎenosti.

Važenje saglasnosti za trajno priključenje, s obzirom na stavove za koje je izdata saglasnost za ograničen pogon, poništava se

tokom perioda važenja saglasnosti za ograničen pogon.

Dalje produženje perioda važenja saglasnosti za ograničen pogon može se izdati na zahtjev za izuzeće upućen nadležnom

operatoru sistema prije isteka tog perioda, u skladu s postupkom za izuzeće opisanim u Poglavlju 54.

Nadležni operator sistema ima pravo da ne dozvoli pogon proizvodne jedinice nakon što saglasnost za ograničen pogon

prestane da važi. U takvim slučajevima saglasnost za trajno priključenje automatski postaje nevažeća.

Ako nadležni operator sistema ne odobri produženje perioda važenja saglasnosti za ograničen pogon u skladu sa stavom 5 ovog

poglavlja, ili ne dozvoli pogon proizvodne jedinice nakon isteka važenja saglasnosti za ograničen pogon u skladu sa stavom 6 ovog

poglavlja, proizvoĎač električne energije može uputiti pitanje na odlučivanje regulatornom tijelu u roku od šest mjeseci nakon što

dobije obavještenje o odluci nadležnog operatora sistema.

27. Primjena na postojeće proizvodne jedinice

Postojeće proizvodne jedinice ne podliježu zahtjevima iz ove uredbe, osim ako se:

1) Proizvodne jedinice tipa C ili tipa D mijenjaju u takvoj mjeri da se ugovor o priključenju mora detaljno preispitati u

skladu sa sljedećim postupkom:

a) ProizvoĎači električne energije koji namjeravaju modernizovati pogon ili zamijeniti opremu koja utiče na

sposobnosti proizvodne jedinice, svoje planove unaprijed dostavljaju nadležnom operatoru sistema;

b) ako nadležni operator sistema smatra da je stepen modernizacije ili zamjene opreme takav da je potreban novi

ugovor o priključenju, operator sistema obavještava odgovarajuće regulatorno tijelo; i

c) odgovarajuće regulatorno tijelo odlučuje treba li preispitati postojeći ugovor o priključenju ili je potreban novi i

koji se zahtjevi iz ove uredbe primjenjuju; ili

2) regulatorno tijelo odluči da za postojeću proizvodnu jedinicu primijeni sve ili neke zahtjeve iz ove uredbe nakon

predloga nadležnog operatora sistema u skladu sa st. 5, 6 i 7 ovog priloga.

Za potrebe ove uredbe proizvodna jedinica smatra se postojećom ako:

1) je na dan početka primjene ove uredbe već priključena na mrežu; ili je proizvoĎač električne energije sklopio

konačni i obavezujući ugovor o kupovini glavne proizvodne opreme do dvije godine od dana početka primjene ove

uredbe. ProizvoĎač električne energije mora obavijestiti nadležnog operatora sistema i nadležnog OPS-a o

zaključenju ugovora u roku od 30 mjeseci nakon dana početka primjene ove uredbe.

U obavještenju koje proizvoĎač električne energije dostavi nadležnom operatoru sistema i nadležnom OPS-u treba da se

navede barem naslov ugovora, datum njegovog potpisivanja i datum stupanja na snagu, te specifikacije glavne proizvodne opreme

koja se gradi, montira ili kupuje.

U odreĎenim okolnostima može se predvidjeti da regulatorno tijelo odredi da li se proizvodna jedinica smatra postojećom

proizvodnom jedinicom ili novom proizvodnom jedinicom.

Nakon javne rasprave u skladu sa Poglavljem 53 ovog priloga i kako bi se razmotrile bitne činjenične promjene okolnosti

poput promjena zahtjeva u pogledu sistema, uključujući penetraciju obnovljivih izvora energije, pametnih mreža, distribuirane

proizvodnje ili upravljanja potrošnjom, nadležni operator sistema može da predloži nadležnom regulatornom tijelu da proširi

primjenu ove uredbe na postojeće proizvodne jedinice.

Radi toga sprovodi se temeljna i transparentna kvantitativna analiza troškova i koristi u skladu sa Poglavljima 28 i 29 ovog

priloga.

U analizi treba da budu navedeni:

1) troškovi za saglasnost u skladu sa ovom uredbom, u odnosu na postojeće proizvodne jedinice,

2) socioekonomske koristi koje proizilaze iz primjene zahtjeva utvršenih ovom uredbom,

3) potencijal alternativnih mjera za postizanje zahtijevanih performansi.

Prije sprovoĎenja kvantitativne analize troškova i koristi iz stava 6 ovog poglavlja, nadležni operator sistema:

1) sprovodi preliminarno i kvalitativno uporeĎivanje troškova i koristi,

2) pribavlja odobrenje od odgovarajućeg regulatornog tijela.

Odgovarajuće regulatorno tijelo odlučuje o primjeni ove uredbe na postojeće proizvodne jedinice u roku od šest mjeseci od

primanja izvještaja i preporuke nadležnog OPS-a u skladu sa Poglavljem 28 stav 4 ovog priloga. Odluka regulatornog tijela mora se

objaviti.

U okviru ocjenjivanja primjene ove uredbe na postojeće proizvodne jedinice nadležni OPS treba da uzme u obzir opravdana

očekivanja proizvoĎača električne energije.

Nadležni OPS može da ocijeni primjenu nekih ili svih odredbi ove uredbe na postojeće proizvodne jedinice svake tri godine u

skladu s kriterijumima i postupkom utvrĎenim st. od 5 do 7 ovog poglavlja.

28. UtvrĎivanje troškova i koristi primjene zahtjeva na postojeće proizvodne jedinice

Prije primjene bilo kojeg zahtjeva utvrĎenog ovom uredbom na postojeće proizvodne jedinice u skladu sa Poglavljem 27 stav

5 ovog priloga, nadležni OPS treba da sprovede kvalitativno uporeĎivanje troškova i koristi povezanih s razmatranim zahtjevom. Tim

se uporeĎivanjem u obzir uzimaju raspoložive mrežno ili tržišno zasnovane alternative. Samo ako se kvalitativnim uporeĎivanjem

pokaže da su moguće prednosti veće od mogućih nedostataka, relevantni OPS može da preĎe na sprovoĎenje kvantitativne analize

troškova i koristi u skladu sa st. 2 do 5 ovog poglavlja. Ako se, meĎutim, trošak smatra velikim ili se korist smatra malom, nadležni

OPS ne smije da nastavi postupak.

Nakon pripremne faze sprovedene u skladu sa stavom 1 ovog poglavlja, nadležni OPS treba da sprovede kvantitativnu analizu

troškova i koristi za svaki zahtjev za koji se razmatra primjena na postojeće proizvodne jedinice za koje su se kao rezultat pripremne

faze, u skladu sa stavom 1 ovog poglavlja, dokazale moguće koristi.

U roku od tri mjeseca nakon zaključivanja analize troškova i koristi, nadležni OPS daje rezime nalaza u izvještaju koji treba

da:

1) sadrži analizu troškova i koristi i preporuku o daljim koracima;

2) sadrži predlog za prelazni period za primjenu zahtjeva na postojeće proizvodne jedinice koji ne smije biti duži od dvije

godine od datuma odluke regulatornog tijela;

3) bude predmet javne rasprave u skladu sa Poglavljem 53 ovog priloga.

Najkasnije šest mjeseci nakon završetka javne rasprave, nadležni OPS treba da pripremi izvještaj sa rasprave i daje predlog o

primjenljivosti razmatranog zahtjeva na postojeće proizvodne jedinice. O sadržaju izvještaja i predloga obavještava se regulatorno

tijelo i proizvoĎač električne energije ili, ako je primjenljivo, treća osoba.

Predlog nadležnog OPS-a regulatornom tijelu, u skladu sa stavom 4, treba da sadrži sljedeće:

1) postupak za dobijanje saglasnosti za priključenje kojim postojeći proizvoĎač električne energije dokazuje sprovoĎenje

zahtjeva;

2) prelazni period za sprovoĎenje zahtjeva u kojem se u obzir uzima kategorija proizvodne jedinice, iz Poglavlja 1 stav 2 i

Poglavlja 12 stav 3 ovog priloga i sve fundamentalne prepreke za efikasno sprovoĎenje izmjena ili naknadne ugradnje

opreme.

29. Načela analize troškova i koristi

ProizvoĎači električne energije i ODS-ovi, uključujući operatore zatvorenog distributivnog sistema (u daljem tekstu: OZDS),

treba pomažu i doprinose u analizi troškova i koristi, sprovedenoj u skladu sa Poglavljem 28 i Poglavljem 54 tačka 4 ovog priloga i

dostave potrebne podatke koje zatraži nadležni operator sistema ili nadležni OPS, u roku od tri mjeseca od primanja zahtjeva, osim

ako je dogovoreno drugačije s nadležnim OPS-om. Za pripremu analize troškova i koristi koju sprovodi proizvoĎač električne

energije ili mogući proizvoĎač, radi procjene potencijalnog izuzeća u skladu sa Poglavljem 54 tačka 3 stav 3 ovog priloga, nadležni

OPS i ODS, uključujući OZDS-a, treba da pomažu i doprinose u analizi troškova i koristi te dostavljaju neophodne podatke koje

zatraži proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač u roku od tri mjeseca od primanja zahtjeva, osim ako je dogovoreno

drugačije s proizvoĎačem električne energije ili mogućim proizvoĎačem.

Analiza troškova i koristi u skladu je sa sljedećim načelima:

1) nadležni OPS, nadležni operator sistema, proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač temelji svoju analizu

troškova i koristi na najmanje jednom od sljedećih načela proračuna:

d) neto sadašnjoj vrijednosti;

e) povratu na ulaganja;

f) stopi povrata;

g) vremenu potrebnom za povrat sredstava.

2) nadležni OPS, nadležni operator sistema, proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač uz to kvantifikuje socio-

ekonomske koristi u smislu poboljšanja sigurnosti snabdjevanja i pritom uzima u obzir barem:

a) povezano smanjenje vjerovatnoće prekida napajanja tokom trajanja izmjene;

b) vjerovatni obim i trajanje tog prekida napajanja;

c) društveni trošak po satu tog prekida napajanja.

3) nadležni OPS, nadležni operator sistema, proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač kvantifikuje koristi za

unutrašnje tržište električne energije, prekograničnu trgovinu i integraciju obnovljivih izvora električne energije te pritom

obuhvata barem:

a) frekventni odziv aktivne snage;

b) rezerve za balansiranje;

c) osiguranje reaktivne snage;

d) upravljanje zagušenjem;

e) mjereodbrane.

4) nadležni OPS kvantifikuje troškove primjene potrebnih pravila na postojeće proizvodne jedinice te pritom obuhvata

barem:

a) direktne troškove nastale tokom implementacije zahtjeva;

b) oportunitetne troškove;

c) troškove povezane s izazvanim promjenama u održavanju i pogonu.

30. Odgovornost proizvoĎača električne energije

ProizvoĎač električne energije treba da obezbijedi da svaka proizvodna jedinica bude u skladu sa zahtjevima utvrĎenim ovom

uredbom tokom cijelog radnog vijeka postrojenja. Kad je riječ o proizvodnim jedinicema tipa A, proizvoĎač električne energije može

da se osloni na sertifikate opreme.

Prije svake planirane izmjene tehničkih karakteristika proizvodne jedinice, koja može uticati na njegovu usklaĎenost sa

zahtjevima iz ove uredbe, proizvoĎač električne energije o njoj treba da obezbijedi nadležnog operatora sistema.

ProizvoĎač električne energije treba da obavijesti nadležnog operatora sistema odmah i bez nepotrebnog odlaganja o svakom

neplaniranom pogonskom dogaĎaju ili otkazu proizvodne jedinice koji utiče na njegovu saglasnost sa zahtjevima iz ove uredbe.

ProizvoĎač električne energije o planiranim rasporedima ispitivanja i postupaka za provjeru usklaĎenosti proizvodne jedinice

sa zahtjevima iz ove uredbe, treba da obavijesti nadležnog operatora sistema pravovremeno i prije njihove objave. Nadležni operator

sistema treba da odobri unaprijed planirane rasporede i postupke ispitivanja. Takvo se odobrenje nadležnog operatora sistema daje

pravovremeno i ne smije da seneosnovano uskrati.

Nadležni operator sistema može da uzme učešće u takvim ispitivanjima i bilježi performanse proizvodnih jedinica.

31. Zadaci nadležnog operatora sistema

Nadležni operator sistema treba da ocijeni usklaĎenost proizvodne jedinice sa zahtjevima utvrĎenim ovom uredbom tokom

cijelog radnog vijeka postrojenja. ProizvoĎač električne energije treba da se obavijesti o rezultatu tog ocjenjivanja. Za proizvodne

jedinice tipa A nadležni operator sistema može se osloniti na sertifikate opreme koje je za to ocjenjivanje izdao ovlašćeni sertifikator.

Nadležni operator sistema ima pravo da zahtijeva da proizvoĎač električne energije sprovede ispitivanja i simulacije

usklaĎenosti prema redovnom planu ili opštem modelu ili nakon svakog otkaza, izmjene ili zamjene bilo koje opreme što može

uticati na usklaĎenost proizvodne jedinice sa zahtjevima iz ove uredbe.

ProizvoĎač električne energije treba da se obavijesti o rezultatu tih ispitivanja i simulacijama za dobijanje saglasnosti.

Nadležni operator sistema treba da objavi popis informacija i dokumenata koje proizvoĎač električne energije treba da dostavi,

kao i zahtjeve koje mora ispuniti u okviru postupka provjere usaglašenosti. Popis obuhvata minimum sljedeće podatke:

1) sva dokumenta i sertifikate koje treba da dostavi proizvoĎač električne energije;

2) detaljne tehničke podatke o proizvodnoj jedinici koji su važni za priključenje na mrežu;

3) zahtjeve za modele za studije sistema u stacionarnom i dinamičkom stanju;

4) rokove za osiguravanje podataka o sistemu koji su potrebni za sproveĎenje studija;

5) studije kojima proizvoĎač električne energije dokazuje očekivani radni efekat u stacionarnom stanju i dinamički radni

efekat u skladu sa zahtjevima utvrĎenim u Poglavlja 41 do 46 ovog priloga;

6) uslove i postupke, uključujući područje primjene, za registraciju sertifikata opreme i

7) uslove i postupke u skladu s kojima proizvoĎač električne energije upotrebljava odgovarajuće sertifikate opreme koje je

izdao ovlašćeni sertifikator.

Nadležni operator sistema treba da objavi raspodjelu odgovornosti izmeĎu proizvoĎača električne energije i operatora sistema

za ispitivanje, simulaciju i praćenje usklaĎenosti.

Nadležni operator sistema može potpuno ili djelimično da prenese izvoĎenje praćenja usaglašenosti na treće osobe.

Ako ispitivanja ili simulacije usklaĎenosti ne mogu da se sprovedu kako su se dogovorili nadležni operator sistema i proizvoĎač

električne energije, zbog razloga koji mogu da se pripišu nadležnom operatoru sistema, tada nadležni operator sistema ne smije

neosnovano da uskrati dobijanje saglasnosti za priključenje.

32. Zajedničke odredbe o ispitivanju usklaĎenosti

Ispitivanjem performansi pojedinačnih proizvodnih jedinica u elektrani dokazuje se jesu li ispunjeni zahtjevi iz ove uredbe.

Nezavisno od minimalnih zahtjeva za ispitivanje usaglašenosti utvrĎenim u ovoj uredbi, nadležni operator sistema može da:

1) dopusti proizvoĎaču električne energije da sprovede alternativni skup ispitivanja, uz uslov da su ta ispitivanja efikasna i

dovoljna za dokazivanje da je proizvodna jedinica uskladjena sa zahtjevima iz ove uredbe;

2) zatijeva od proizvoĎača električne energije da sprovede dodatne ili alternativne skupove ispitivanja u slučajevima kad

informacije povezane s ispitivanjem usaglašenosti na osnovu odredbi iz Poglavlja 34 do 40 ovog priloga, dostavljene

nadležnom operatoru sistema nijesu dovoljne za dokazivanje usklaĎenosti sa zahtjevima iz ove uredbe i

3) zahtijeva od proizvoĎača električne energije da sprovede odgovarajuća ispitivanja radi dokazivanja performansi proizvodne

jedinice pri radu na alternativna goriva ili kombinovanu potrošnju goriva. Nadležni operator sistema i proizvoĎač električne

energije dogovorno odreĎuju koje vrstegoriva treba da ispita.

ProizvoĎač električne energije je odgovoran za sprovoĎenje ispitivanja u skladu s uslovima utvrĎenim u Poglavljima 34 do 40

ovog priloga. Nadležni operator sistema saraĎuje i ne smije neopravdano odgaĎati sprovoĎenje ispitivanja.

Nadležni operator sistema može da učestvuje u ispitivanju usklaĎenosti na licu mjesta ili daljinski iz upravljačkog centra

operatora sistema. U tu svrhu, proizvoĎač električne energije treba da osigura opremu za praćenje potrebnu za bilježenje svih važnih

ispitnih signala i mjerenja, kao i da osigura da su na licu mjesta tokom cijelog ispitivanja dostupni predstavnici proizvoĎača

električne energije. Ako za izabrana ispitivanja operator sistema želi da zabilježi performance svojom opremom, obezbjeĎuju se

signali koje odredi nadležni operator sistema. Nadležni operator sistema prema vlastitom nahoĎenju odlučuje o svom učešću.

33. Zajedničke odredbe o simulaciji usklaĎenosti

Simulacijom performansi pojedinačnih proizvodnih jedinica u elektrani treba da se dokaže da li su ispunjeni zahtjevi iz ove

uredbe.

Nezavisno od minimalnih zahtjeva utvrĎenih u ovoj uredbi za simulaciju usklaĎenosti, nadležni operator sistema može da:

1) dopusti proizvoĎaču električne energije da sprovede alternativni skup simulacija, uz uslov da su te simulacije efikasne i

dovoljne za dokazivanje da je proizvodna jedinica u skladu sa zahtjevima iz ove uredbe ili s nacionalnim zakonodavstvom i

2) zahtijeva od proizvoĎača električne energije da sprovede dodatne ili alternativne skupove simulacija u slučajevima kad

informacije povezane sa simulacijom usklaĎenosti na osnovu odredbi iz Poglavlja 41 do 47 ovog priloga, dostavljene

nadležnom operatoru sistema nijesu dovoljne za dokazivanje usklaĎenosti sa zahtjevima iz ove uredbe.

Za dokazivanje usklaĎenosti sa zahtjevima iz ove uredbe, proizvoĎač električne energije treba da dostavi izvještaj s rezultatima

simulacije za svaku pojedinačnu proizvodnu jedinicu u elektrani.

ProizvoĎač električne energije treba da pripremi i osigura valjani simulacioni model za svaku pojedinačnu proizvodnu jedinicu,

dok je područje primjene simulacionih modela utvrĎeno je u Poglavlju 4 stav 6 podtačka c) ovog priloga.

Nadležni operator sistema treba da provjeri da li je proizvodna jedinica usklaĎena sa zahtjevima iz ove uredbe sprovoĎenjem

svojih simulacija usklaĎenosti na osnovu dostavljenih izvještaja o simulaciji, simulacionih modela i mjerenja u okviru ispitivanja

usklaĎenosti.

Nadležni operator sistema treba da dostavi proizvoĎaču električne energije tehničke podatke i simulacioni model mreže u mjeri

potrebnoj za izvoĎenje traženih simulacija u skladu sa Poglavljima 41 do 47 ovog priloga.

34. Ispitivanja usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa B

ProizvoĎači električne energije treba da sprovedu ispitivanja usklaĎenosti odziva u LFSM-O-u za sinhrone proizvodne jedinice

tipa B.

Umjesto sprovoĎenja odgovarajućih ispitivanja za dokazivanje usklaĎenosti s odgovarajućim zahtjevima, proizvoĎači električne

energije mogu da se oslone na sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator. U tom se slučaju sertifikati opreme dostavljaju

nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na ispitivanje odziva u LFSM-O-u, treba da se primijene sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost proizvodne jedinice da kontinuirano mijenja aktivnu snagu kako bi doprinosila

regulaciji frekvencije u slučaju bilo kojeg velikog povećanja frekvencije; treba da se provjere regulacioni parametri

stacionarnog stanja, na primjer statizam i mrtva zona, kao i dinamički parametri, uključujući odziv na skokovitu promjenu

frekvencije. Ispitivanje se sprovodi simuliranjem frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da

podstaknu promjenu aktivne snage od barem10% maksimalne snage, uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtve zone.

Ako je potrebno, signali simuliranog odstupanja frekvencije šalju se istovremeno u regulator brzine obrtanja i regulator

opterećenja regulacionih sistema,uzimajući u obzir podešenja tih regulatora;

2) Ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) rezultati ispitivanja, za dinamičke i statičke parametre, u skladu su sa zahtjevima utvrĎenim u Poglavlju 2 stav 2

ovog priloga, i

b) nakon odziva na skokovitu promjenu ne nastaju neprigušene oscilacije.

35. Ispitivanja usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa C

Uz ispitivanja usklaĎenosti sinhronih proizvodnih jedinica tipa B opisana u Poglavlju 34 ovog priloga, proizvoĎači električne

energije, za proizvodnu jedinicu tipa C, treba da sprovedu i ispitivanja usklaĎenosti utvrĎena u st. 2, 3, 4 i 6 ovog poglavlja. Ako

proizvodna jedinica ima sposobnost Black start-a, proizvoĎači električne energije treba da sprovedu i ispitivanja iz stava 5 ovog

poglavlja. Umjesto odgovarajućeg ispitivanja, proizvoĎač električne energije za dokazivanje usklaĎenosti s odgovarajućim

zahtjevima može da upotrijebi sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator. U tom slučaju, sertifikati opreme treba da se

dostave nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na ispitivanje odziva u LFSM-U-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) Treba da se dokaže tehnička sposobnost proizvodne jedinice da kontinuirano mijenja aktivnu snagu u radnim tačkama

ispod maksimalne snage kako bi doprinosio regulaciji frekvencije u slučaju velikog pada frekvencije u sistemu. Ispitivanje

se sprovodi simuliranjem odgovarajućih vrijednosti opterećenja aktivne snage,sa niskofrekventnim skokovima i

kontinuiranim promjenama koji su dovoljno veliki da podstaknu promjenu aktivne snage od barem 10% maksimalne snage,

uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtve zone. Ako je potrebno, signali simuliranog odstupanja frekvencije injektiraju

se istovremeno u referentne vrijednosti regulatora brzine obrtanja i regulatora opterećenja.

2) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) rezultati ispitivanja, za dinamičke i statičke parametre, u skladu sa Poglavljem 4 stav 2 podtačka c) ovog priloga, i

b) nakon odziva na skokovitu promjenu ne nastaju neprigušene oscilacije.

S obzirom na ispitivanje odziva u frekventno osjetljivom načinu rada, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

a) treba da se dokaže tehnička sposobnost proizvodne jedinice da kontinuirano mijenja aktivnu snagu u cijelom radnom

području izmeĎu maksimalne snage i minimalnog regulacionog nivoa kako bi doprinosio regulaciji frekvencije; treba da se

provjere regulacioni parametri stacionarnog stanja, poput statizma, mrtve zone, te dinamički parametri, uključujući

stabilnost tokom odziva na skokovitu promjenu frekvencije i velikih, brzih odstupanja frekvencije;

b) ispitivanje se sprovodi simuliranjem frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da aktiviraju cijeli

opseg frekventnog odziva aktivne snage, uzimajući u obzir postave statizma i mrtve zone, kao i sposobnost stvarnog

povećanja ili smanjenja izlazne aktivne snage iz zadate radnetačke. Ako je potrebno, signali simuliranog odstupanja

frekvencije injektiraju se istovremeno u referentne vrijednosti regulatora brzine obrtanja i regulatora opterećenja

regulacionog sistema postrojenja ili elementa.

Ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) vrijeme aktiviranja cijelog opsega frekventnog odziva aktivne snage kao rezultat skokovite promjene frekvencije nije duže

od vremena zahtijevanog Poglavljem 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga;

b) nakon odziva na skokovitu promjenu ne nastaju neprigušene oscilacije;

c) početno kašnjenje je u skladu sa Poglavljem 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga;

d) podešenja statizma raspoloživa su u opsegu odreĎenom u Poglavlju 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga, a mrtva zona (prag)

nije viša od vrijednosti navedene u tom poglavlju; i

e) neosjetljivost frekventnog odziva aktivne snage u bilo kojoj odgovarajućoj radnoj tački ne prelazi zahtjeve utvrĎene u

Poglavlju 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga, pri čemu je neosjetljivost frekventnog odziva svojstveno obilježje

regulacionog sistema koje se odreĎuje kao najmanja veličina promjene frekvencije ili ulaznog signala koja izaziva

promjenu izlazne snage ili izlaznog signala.

S obzirom na ispitivanje regulacije ponovnog uspostavljanja frekvencije sistema, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost proizvodne jedinice da učestvuje u regulaciji ponovnog uspostavljanja frekvencije

sistema i provjerava se usklaĎenost frekventno osjetljivog načina rada i regulacije ponovnog uspostavljanja frekvencije

sistema;

2) ispitivanje se smatra uspješnim, za dinamičke i statičke parametre, ako su rezultati usklaĎeni sa zahtjevima iz Poglavlja 4

stav 2 tačka 5 ovog priloga.

S obzirom na ispitivanje sposobnosti Black start-a, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) za proizvodne jedinice koje imaju sposobnost Black start-a, istu treba da dokažu pokretanjem u vanpogonskom stanju bez

bilo kakvog spoljašnjeg napajanja električnom energijom;

2) ispitivanje se smatra uspješnim ako je vrijeme pokretanja unutar vremenskih granica utvrĎenih u tački 4 stav 6 tačka 1

podtačka c) ovog priloga.

Pri testiranju prelaska na sopstvenu potrošnju, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) dokazuje se tehnička sposobnost proizvodnih jedinica da preĎu na vlastitu potrošnju i zadrže stabilan pogon;

2) ispitivanje se sprovodi pri maksimalnoj snazi i nazivnoj reaktivnoj snazi proizvodne jedinice prije rasterećenja;

3) nadležni operator sistema ima pravo da utvrdi dodatne uslove, uzimajući u obzir Poglavlje 4, stav 5 tačka 3 ovog priloga;

4) ispitivanje se smatra uspješnim ako je prebacivanje na rad za sopstvenu potrošnju bilo uspješno, stabilan pogon na

sopstvenu potrošnju u periodu utvrĎenom u Poglavlju 4 stav 5 tačka 3 dokazan i ponovna sinhronizacija na mrežu uspješna.

S obzirom na ispitivanje sposobnosti proizvodnje reaktivne snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) dokazuje se tehnička sposobnost proizvodne jedinice da osigura kapacitivnu i induktivnu reaktivnu snagu u skladu sa

Poglavljem 7 stav 2 tač. 2 i 3 ovog priloga;

2) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjen i sljedeći uslovi:

a) proizvodna jedinica treba da radi maksimalnom reaktivnom snagom, kapacitivno i induktivno, najmanje jedan sat,na:

- minimalnom nivou stabilnosti,

- maksimalnoj snazii

- radnoj tački aktivne snage izmeĎu tih minimalnih i maksimalnih nivoa,

b) treba da bude dokazana sposobnost proizvodne jedinice za promjenu na bilo koju željenu vrijednost unutar

dogovorenog ili zadatog opsega reaktivne snage.

36. Ispitivanja usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa D

Sinhrone proizvodne jedinice tipa D podliježu ispitivanjima usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa B i C opisanim u

Poglavljima 34 i 35 ovog priloga.

Umjesto odgovarajućeg ispitivanja, proizvoĎač električne energije za dokazivanje usklaĎenosti s odgovarajućim zahtjevima

može da upotrijebi sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator. U tom slučaju sertifikati opreme se dostavljaju nadležnom

operatoru sistema.

37. Ispitivanja usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa B

ProizvoĎači električne energije sprovode ispitivanja usklaĎenosti odziva u LFSM-O-u za jedinice elektroenergetskog parka tipa B.

Umjesto odgovarajućeg ispitivanja, proizvoĎač električne energije za dokazivanje usklaĎenosti s odgovarajućim zahtjevima

može da upotrijebi sertifikate opreme koje je izdao ovlašteni sertifikator. U tom slučaju sertifikati opreme se dostavljaju nadležnom

operatoru sistema.

S obzirom na jedinice elektroenergetskog parka tipa B, testiranjem odziva u LFSM-O-u, odražava se regulacioni plan koji je

izabrao nadležni operator sistema.

S obzirom na ispitivanja odziva u LFSM-O-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost jedinica elektroenergetskog parka da kontinuirano mijenja aktivnu snagu kako bi

doprinosio regulaciji frekvencije u slučaju povećanja frekvencije u sistemu. Provjeravaju se regulacioni parametri

stacionarnog stanja, na primjer statizam I mrtva zona, i dinamički parametri. Ispitivanje se provodi simuliranjem

frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da podstaknu promjenu aktivne snage od minimum 10%

maksimalne snage, uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtvezone. Za izvoĎenje tog ispitivanja, signali simuliranog

odstupanja frekvencije injektiraju se u referentne vrijednosti regulacionog sistema.

2) Ispitivanje se smatra uspješnim za dinamičke i statičke parametre, ako su ispitni rezultati usklaĎeni sa zahtjevima utvrĎenim

Poglavljem 2 stav 2 ovog priloga.

38. Ispitivanja usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa C

Uz ispitivanja usklaĎenosti jedinica elektroenergetskog parka tipa B opisana u Poglavlju 37 ovog priloga, proizvoĎači električne

energije za jedinice elektroenergetskog parka tipa C sprovode i ispitivanja usklaĎenosti iz st. 2 do 9 ovog poglavlja. Umjesto odgo-

varajućeg ispitivanja, proizvoĎač električne energije za dokazivanje usklaĎenosti s odgovarajućim zahtjevima može da upotrijebi

sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator. U tom slučaju sertifikati opreme se dostavljaju nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na ispitivanje mogućnosti regulacije aktivne snage i regulacioni opseg, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost jedinica elektroenergetskog parka da radi na nivou opterećenja ispod zadate

vrijednosti koju je odredio nadležni operator sistema ili nadležni OPS;

2) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) nivo opterećenja jedinica elektroenergetskog parka ne prelazi zadatu vrijednost;

b) zadata vrijednost ostvarena je u skladu sa zahtjevima utvrĎenim u Poglavlju 4 stav 2 podtačka a) i

c) tačnost regulacije u skladu je s vrijednošću iz Poglavlja 4 stav 2 podtačka a) ovog priloga.

S obzirom na ispitivanje odziva u LFSM-U-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost jedinica elektroenergetskog parka da kontinuirano mijenja aktivnu snagu kako bi

doprinosio regulaciji frekvencije u slučaju velikog pada frekvencije u sistemu;

2) ispitivanje se sprovodi simuliranjem frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da podstaknu

promjenu aktivne snage od minimum 10% maksimalne snage, pri čemu početna tačka nije veća od 80% maksimalne snage,

uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtve zone;

3) ispitivanjese smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) rezultati ispitivanja, za dinamičke i statičke parametre, usklaĎeni sa zahtjevima utvrĎenim u Poglavlju 4 stav 2 podtačka

c) ovog priloga i

b) nakon odziva na skokovitu promjenu ne nastaju neprigušene oscilacije.

S obzirom na ispitivanje odziva u frekventnom načinu rada, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost jedinica elektroenergetskog parka da kontinuirano mijenja aktivnu snagu u cijelom

radnom području izmeĎu maksimalne snage i minimalnog regulacionog nivoa, kako bi doprinosio regulaciji frekvencije.

Provjeravaju se regulacioni parametri stacionarnog stanja, poput neosjetljivosti, statizma, mrtve zone i regulacionog

područja, kao i dinamički parametri, uključujući odziv na skokovitu promjenu frekvencije. Ispitivanje se sprovodi

simuliranjem frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da aktiviraju cijeli opseg frekventnog odziva

aktivne snage, uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtve zone. Za implementaciju ispitivanja injektiraju se signali

simuliranog odstupanja frekvencije.

2) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) vrijeme aktiviranja cijelog opsega frekventnog odziva aktivne snage kao rezultat skokovite promjene frekvencije nije

duže nego što se zahtijeva Poglavljem 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga;

b) nakon odziva na skokovitu promjenu ne nastaju neprigušene oscilacije;

c) početno kašnjenje usklaĎeno sa Poglavljem 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga;

d) podešenja statizma raspoloživa su u opsezima utvrĎenim u Poglavlju 4 stav 2 podtačka d), a mrtva zona (prag) nije

viša od vrijednosti koju je izabrao nadležni OPS i

e) neosjetljivost frekventnog odziva aktivne snage ne prelazi zahtjev utvrĎen u Poglavlju 4 stav 2 podtačka d) ovog

priloga.

S obzirom na ispitivanje ponovnog uspostavljanja frekvencije sistema, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost jedinica elektroenergetskog parka da učestvuje u ponovnom uspostavljanju frekve-

ncije sistema. Provjerava se usklaĎenost frekventno osjetljivog načina rada i ponovnog uspostavljanja frekvencije sistema;

2) ispitivanje se smatra uspješnim, za dinamičke i statičke parametre, ako su rezultati u skladu sa zahtjevima iz Poglavlja 4

stav 2 tačka 5 ovog priloga.

S obzirom na ispitivanje sposobnosti proizvodnje reaktivne snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže tehnička sposobnost proizvodne jedinice da osigura kapacitivnu i induktivnu reaktivnu snaguu

skladu sa Poglavljem 9 stav 3 tač. 2 i 3 ovog priloga;

2) sprovodi se pri maksimalnoj reaktivnoj snazi, induktivnoj i kapacitivnoj, i njime se provjeravaju sljedeći parametri:

a) 30-minutni pogon pri više od 60 % maksimalne snage;

b) 30-minutni pogon u opsegu od 30 do 50 % maksimalne snage i

c) 60-minutni pogon u opsegu od 10 do 20 % maksimalne snage.

3) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) jedinica elektroenergetskog parka radi minimum zahtijevano vrijeme pri maksimalnoj reaktivnoj snazi,

induktivnoj i kapacitivnoj, u svakom parametru navedenom u stavu 6, tačka 2 ovog poglavlja;

b) dokazana je sposobnost jedinice elektroenergetskog parka za promjenu na bilo koju željenu vrijednost unutar

dogovorenog ili zadanog opsega reaktivne snage i

c) unutar pogonskih granica odreĎenih dijagramom sposobnosti proizvodnje reaktivne snage nije sprovedena

nijedna zaštitna mjera.

S obzirom na ispitivanje režima regulacije napona, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da radi u režimu rada za regulaciju napona iz uslova

utvrĎenih u Poglavlju 10 stav 3 tačka 4 podtač. b do d ovog priloga;

2) ispitivanjem režima regulacije napona provjeravaju se sljedeći parametri:

a) definisani nagib i mrtva zona u skladu sa Poglavljem 9 stav 3 tačka 4 podtačka c) ovog priloga;

b) preciznost regulacije;

c) neosjetljivost regulacije i

d) vrijeme aktivacije reaktivne snage.

3) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) regulaciono područje i prilagodljivi statizam i mrtva zona u skladu su s dogovorenim ili odlučenim parametrima

utvrĎenima u Poglavlju 10 stav 3 tačka 4 ovog priloga;

b) neosjetljivost regulacije napona nije veća od 0,01 pu, u skladu sa Poglavljem 10 stav 3 tačka 4 ovog priloga, i

c) nakon skokovite promjene napona 90% promjene izlazne reaktivne snage ostvareno je unutar vremena i dopuštenih

odstupanja navedenih u Poglavlju 10 stav 3 tačka 4 ovog priloga.

S obzirom na ispitivanje režima regulacije reaktivne snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da radi u režimu regulacije reaktivne snage usklaĎen sa

Poglavljem 10 stav 3 tačka 4 podtačka e) ovog priloga;

2) ispitivanjem režima regulacije reaktivne snage dopunjava se ispitivanje sposobnosti proizvodnje reaktivne snage;

3) ispitivanjem režima regulacije reaktivne snage provjeravaju se sljedeći parametri:

a) opseg i korak promjene zadate vrijednosti reaktivne snage;

b) preciznost regulacije i

c) vrijeme aktivacije reaktivne snage.

4) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) opseg i korak promjene zadate vrijednosti opsega reaktivne snage osiguravaju se usklaĎeno sa Poglavljem 10 stav 3

tačka 4 ovog priloga, i

b) tačnost regulacije u skladu sa uslovima utvrĎenim u Poglavlju 10 stav 3 tačka 4 ovog priloga.

S obzirom na ispitivanje režima regulacije faktora snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da radi u režimu regulacije faktora snage u skladu sa

Poglavljem 10 stav 3 tačka 4 podtačka f) ovog priloga;

2) ispitivanjem režima regulacije faktora snage provjeravaju se sljedeći parametri:

a) zadata vrijednost opsega faktora snage;

b) preciznost regulacije i

c) odziv reaktivne snage na skokovitu promjenu aktivne snage.

3) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni, kumulativno, sljedeći uslovi:

a) opseg i korak promjene zadate vrijednosti faktora snage osiguravaju usklaĎenost sa Poglavljem 10 stav 3 tačka

4 ovog priloga;

b) vrijeme aktivacije reaktivne snage kao rezultat skokovite promjene aktivne snage ne prelazi zahtjev utvrĎen u

Poglavlju 10 stav 3 tačka 4 ovog priloga, i

c) tačnost regulacije usklaĎena sa vrijednošću iz Poglavlja 10 stav 3 tačka 4 ovog priloga.

S obzirom na ispitivanja iz st. 7, 8 i 9 ovog poglavlja, nadležni operator sistema za ispitivanje može odabrati samo jednu od tri

mogućnosti regulacije.

39. Ispitivanja usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa D

Jedinice elektroenergetskog parka tipa D podliježu ispitivanjima usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa B i C

usklaĎene sa uslovima utvrĎenima Poglavljima 37 i 38 ovog priloga.

Umjesto odgovarajućeg ispitivanja, proizvoĎač električne energije za dokazivanje usklaĎenosti s odgovarajućim zahtjevima

može upotrijebiti sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator. U tom se slučaju sertifikati opreme dostavljaju nadležnom

operatoru sistema.

40. Ispitivanja usklaĎenosti za offshore jedinice elektroenergetskog parka

Ispitivanja usklaĎenosti utvrĎene u Poglavlju 34 stav 2, Poglavlju 38 st. 2 do 5 i st. 7, 8 i 9 ovog priloga, primjenjuju se na

offshore jedinice elektroenergetskog parka.

41. Simulacije usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa B

ProizvoĎači električne energije treba da sprovedu simulacije usklaĎenosti odziva u LFSM-O-u za sinhrone proizvodne jedinice

tipa B. Umjesto odgovarajućih simulacija, proizvoĎač električne energije može upotrijebiti sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni

sertifikator kako bi dokazao usklaĎenost s odgovarajućim zahtjevom. U tom se slučaju sertifikati opreme dostavljaju se nadležnom

operatoru sistema.

S obzirom na simulaciju odziva u LFSM-O-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) Simulacijom treba da se dokaže sposobnost proizvodne jedinice da mijenja aktivnu snagu pri visokoj frekvenciji, u

skladu sa Poglavljem 2 stav 2 ovog priloga;

2) simulacija se izvodi pomoću visokofrekventnih skokova i kontinualnih promjena kojima se, uzimajući u obzir

podešenja statizma i mrtvu zonu, postiže minimalni regulacioni nivo;

3) Simulacija sesmatra uspješnom ako se:

a) potvrdi valjanost simulacionog modela proizvodne jedinice u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti za odziv u LFSM-O-

u opisano u Poglavlju 34 stav 2 ovog priloga i

b) dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 2 stav 2 ovog priloga.

S obzirom na simulaciju sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u mreži sinhronih proizvodnih jedinica tipa B, primjenjuju se

sljedeći zahtjevi:

1) sposobnost proizvodne jedinice za prolazak kroz stanje kvara u mreži u skladu s uslovima utvrĎenima u Poglavlju 3 stav

3 tačka 1 ovog priloga, dokazuje se simulacijom. Prolazak kroz stanje kvara u mreži je sposobnost električnih ureĎaja da

ostanu priključeni na mrežu i rade tokom perioda niskog napona na mjestu priključenja izazvanih odstranjenim

kvarovima;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 3 stav 3 tačka 1 ovog

priloga.

S obzirom na simulaciju uspostavljanja aktivne snage poslije kvara, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost proizvodne jedinice da osigura uspostavljanje aktivne snage poslije kvara iz uslova

utvrĎenih Poglavljem 6 stav 3 ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim Poglavljem 6 stav 3 ovog priloga.

42. Simulacije usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa C

Uz simulacije usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa B utvrĎene u Poglavlju 41 ovog priloga, sinhrone proizvodne

jedinice tipa C podliježu simulacijama usklaĎenosti opisanim u st. 2 do 5 ovog poglavlja. Umjesto kompletnih simulacija ili njihovih

djelova, proizvoĎač električne energije može upotrijebiti sertifikate opreme koje je izdao ovlašteni sertifikator i moraju se dostaviti

nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na simulaciju odziva u LFSM-U-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost proizvodne jedinice da mijenja aktivnu snagu pri niskim frekvencijama u skladu s

Poglavljem 4 stav 2 tačka 3 ovog priloga;

2) simulacija se izvodi pomoću niskofrekventnih skokova i gradijenata kojima se, uzimajući u obzir podešenja statizma i

mrtvu zonu, postiže maksimalna snaga;

3) simulacija se smatr auspješnom ako se:

a) potvrdi valjanost simulacijskog modela proizvodne jedinice u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti za odziv u

LFSM-U-u opisano u Poglavlju 35 stav 2 ovog priloga i

b) dokaže usklaĎenost sa zahtjevom iz Poglavlja 4 stav 2 podtačka c) ovog priloga.

S obzirom na simulaciju odziva u frekventno osjetljivom načinu rada, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost proizvodne jedinice da mijenja aktivnu snagu u cijelom frekventnom području u skladu sa

Poglavljem 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga;

2) simulacija treba da se sporovede simuliranjem frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da

aktiviraju cijeli opseg frekventnog odziva aktivne snage, uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtve zone;

3) simulacija se smatraj uspješnim ako se:

a) potvrdi valjanost simulacijonog modela proizvodne jedinice u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti za odziv u

frekventno osjetljivom načinu rada kako je dato u Poglavlju 35 stav 3 ovog priloga i

b) dokaže usklaĎenost sa zahtjevom iz Poglavlja 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga.

S obzirom na simulaciju ostrvskog rada, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokažu performanse proizvodne jedinice tokom ostrvskog rada iz uslova utvrĎenih u Poglavlju 4 stav 5

podtačka b) ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako proizvodna jedinica smanjuje ili povećava izlaznu aktivnu snagu sa svoje prethodne

radne tačke na bilo koju novu radnu tačku unutar pogonskog dijagrama u granicama iz Poglavlja 4 stav 5 podtačka b) ovog

priloga, a da pritom ne doĎe do njegovog isključenja zbog nadfrekventnog ili podfrekventnog režima rada.

S obzirom na simulaciju sposobnosti proizvodnje reaktivne snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) dokazuje se sposobnost proizvodne jedinice da osigura sposobnost proizvodnje kapacitivne i induktivne reaktivne snage u

skladu sa Poglavljem 7 stav 2 tač. 2 i 3 ovog priloga;

2) simulacija se smatraju uspješnom ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) potvrdila se valjanost simulacionog modela proizvodne jedinice u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti za sposobnost

proizvodnje reaktivne snage opisano u Poglavlju 35 stav 7 ovog priloga i

b) dokazala se usklaĎenost sa zahtjevima iz Poglavlja 7 stav 2 tač. 2 i 3 ovog priloga.

43. Simulacije usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa D

Uz simulacije usklaĎenosti za sinhrone proizvodne jedinice tipa B i C utvrĎene u Poglavljima 41 i 42 ovog priloga, osim

simulacije sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u mreži sinhronih proizvodnih jedinica tipa B iz Poglavlja 41 stav 3 ovog priloga

sinhrone proizvodne jedinice tipa D podliježu simulacijama usklaĎenosti utvrĎenim u st. 2 i 3 ovog poglavlja. Umjesto kompletnih

simulacija ili njihovih djelova, proizvoĎač električne energije može upotrijebiti sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator

i moraju se dostaviti nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na simulaciju regulacije prigušivanja oscilacija snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokažu performanse proizvodne jedinice u smislu sposobnosti njenog regulacionog sistema (funkcija

stabilizatora elektroenergetskog sistema) da prigušuje oscilacije aktivne snage u skladu s uslovima utvrĎenim u Poglavlju 8

stav 2 ovog priloga;

2) podešavanje treba da rezultira boljim prigušivanjem odgovarajućeg odziva aktivne snage automatskog regulatora napona u

kombinaciji s funkcijom stabilizatora elektroenergetskog sistema, u odnosu na odziv aktivne snage samog automatskog

regulatora napona;

3) ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) funkcija stabilizatora elektroenergetskog sistema prigušuje postojeće oscilacije aktivne snage proizvodne jedinice unutar

frekventnog područja koje je odredio nadležni OPS. To frekventno područje obuhvata frekvencije u područnom radu

proizvodne jedinice i očekivane mrežne oscilacije i

b) iznenadno smanjenje opterećenja proizvodne jedinice sa 1 pu na 0,6 pu maksimalne snage, ne izaziva neprigušene

oscilacije aktivne ili reaktivne snage proizvodne jedinice.

S obzirom na simulaciju sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u mreži sinhronih proizvodnih jedinica tipa D, primjenjuju se

sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost proizvodne jedinice da osigura sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži u skladu s

uslovima utvrĎenima u Poglavlju 5 stav 3 tačka 1 ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 5 stav 3 tačka 1 ovog

priloga.

44. Simulacije usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa B

Jedinice elektroenergetskog parka tipa B podliježu simulacijama usklaĎenosti iz st. od 2 do 5 ovog poglavlja. Umjesto

kompletnih simulacija ili njihovih djelova, proizvoĎač električne energije može da upotrijebi sertifikate opreme koje je izdao

ovlašćeni sertifikator i moraju se dostaviti nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na simulaciju odziva u LFSM-O-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da mijenja aktivnu snagu pri visokoj frekvenciji u

skladu sa Poglavljem 2 stav 2 ovog priloga;

2) simulacija se izvodi pomoću visokofrekventnih skokova i kontinuiranih promjena kojima se, uzimajući u obzir podešenja

statizma i mrtvu zonu, postiže minimalni regulacioni nivo;

3) simulacija se smatra uspješnom ako se:

a) potvrdi valjanost simulacijskog modela jedinice elektroenergetskog parka u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti

za odziv u LFSM-O-u utvrĎeno u Poglavlju 37 stav 3 ovog priloga i

b) dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 2 stav 2 ovog priloga.

S obzirom na simulaciju injektiranja brze struje kvara, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da osigura injektiranje brze struje kvara u skladu sa

Poglavljem 9 stav 2 tačka 2 ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 9 stav 2 tačka 2 ovog

priloga.

S obzirom na simulaciju sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u mreži jedinica elektroenergetskog parka tipa B, primjenjuju

se sljedeći zahtjevi:

1) sposobnost jedinice elektroenergetskog parka za prolazak kroz stanje kvara u mreži u skladu s uslovima utvrĎenim u

Poglavlju 3 stav 3 tačka 1 ovog priloga, dokazuje se simulacijom;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 3 stav 3 tačka 1 ovog

priloga.

S obzirom na simulaciju uspostavljanja aktivne snage poslije kvara, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da osigura uspostavljanje aktivne snage poslije kvara u

skladu s uslovima utvrĎenim u Poglavlju 9 stav 3 ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 9 stav 3 ovog priloga.

45. Simulacije usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa C

Uz simulacije usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa B utvrĎene u Poglavlju 44 ovog priloga, jedinice

elektroenergetskog parka tipa C podliježu simulacijama usklaĎenosti utvrĎenim u st. 2 do 7 ovog poglavlja. Umjesto kompletnih

simulacija ili njihovih djelova, proizvoĎač električne energije može da upotrijebi sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni

sertifikator i treba da se dostave nadležnom operatoru sistema.

S obzirom na simulaciju odziva u LFSM-U-u, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokažu sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da mijenja aktivnu snagu pri niskim frekvencijama, u

skladu sa Poglavljem 4 stav 2 podtačka c) ovog priloga;

2) simulacija se izvodi simuliranjem niskofrekventnih skokova i kontinualnih promjena kojima se, uzimajući u obzir

podešenja statizma i mrtvu zonu, postiže maksimalna snaga;

3) simulacija se smatra uspješnom ako se:

a) potvrdi valjanost simulacionog modela jedinica elektroenergetskog parka u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti za

odziv u LFSM-U-u utvrĎeno u Poglavlju 38 stav 3 ovog priloga i

b) dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 4 stav 2 podtačka c) ovog priloga.

S obzirom na simulaciju odziva u frekventno osjetljivom načinu rada, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da mijenja aktivnu snagu u cijelom frekventnom području,

u skladu sa Poglavlju 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga;

2) simulacija se sprovodi simuliranjem frekventnih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da aktiviraju

cjelokupni opseg frekventnog odziva aktivne snage, uzimajući u obzir podešenja statizma i mrtve zone;

3) simulacija se smatra uspješnom ako se:

a) potvrdi valjanost simulacionog modela jedinice elektroenergetskog parka u odnosu na ispitivanje usklaĎenosti za

odziv u frekventni osjetljivom načinu rada utvrĎeno u Poglavlju 38 stav 4 ovog priloga i

b) dokaže usklaĎenost sa zahtjevom utvrĎenim u Poglavlju 4 stav 2 podtačka d) ovog priloga.

S obzirom na simulaciju ostrvskog rada, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokažu performanse jedinica elektroenergetskog parka tokom ostrvskog rada u skladu sauslovima utvrĎenim u

Poglavlju 4 stav 5 podtačka b) ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako jedinica elektroenergetskog parka smanjuje ili povećava izlaznu aktivnu snagu sa

svoje prethodne radne tačke na bilo koju novu radnu tačku unutar pogonskog dijagrama i u granicama utvrĎenim u

Poglavlju 4 stav 5 podtačka b) ovog priloga, a da pritom ne doĎe do njegovog isključenja zbog nadfrekventnog ili

podfrekventnog režima rada.

S obzirom na simulaciju sposobnosti obezbjeĎivanja vještačke inertnosti, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost modela jedinice elektroenergetskog parka da simulira sposobnost osiguravanja vještačke

inertnosti u slučaju niske frekvencije, kako je utvrĎeno u Poglavlju 10 stav 2 tačka 1 ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenos tmodela sa uslovima utvrĎenim u Poglavlju 10 stav 2 ovog

priloga.

S obzirom na simulaciju sposobnosti proizvodnje reaktivne snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže sposobnost jedinice elektroenergetskog parka da može osigurati sposobnost proizvodnjekapacitivne i

induktivne reaktivne snage, kako je utvrĎeno u Poglavlju 10 stav 3 tač. 2 i 3 ovog priloga;

2) ispitivanje se smatra uspješnim ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:

a) potvrdila se valjanost simulacionog modela jedinica elektroenergetskog parka u odnosu na ispitivanja usklaĎenosti za

sposobnost proizvodnje reaktivne snage utvrĎena u Poglavlju 38 stav 6 ovog priloga, i

b) dokazala se usklaĎenost sa zahtjevima utvrĎenima u Poglavlju 10 stav 3 tač. 2 i 3 ovog priloga.

S obzirom na simulaciju načina rada za regulaciju prigušivanja oscilacija snage, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1) treba da se dokaže da se modelom jedinice elektroenergetskog parka može osigurati sposobnost prigušivanja oscilacija

aktivne snage u skladu s Poglavljem 10 stav 3 tačka 6 ovog priloga;

2) simulacija se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost modela s uslovima opisanima u Poglavlju 10 stav 3 tačka 6

ovog priloga.

46. Simulacije usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa D

Uz simulacije usklaĎenosti za jedinice elektroenergetskog parka tipa B i C utvrĎene u Poglavlju 44 i 45 ovog priloga, osim za

sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži jedinice elektroenergetskog parka tipa B iz Poglavlja 44 stava 4 ovog priloga, jedinice

elektroenergetskog parka tipa D podliježu simulaciji usklaĎenosti sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u mreži za jedinice

elektroenergetskog parka.

Umjesto kompletnih ili djelova tih simulacija iz stava 1 ovog poglavlja, proizvoĎač električne energije može upotrijebiti

sertifikate opreme koje je izdao ovlašćeni sertifikator i moraju se dostaviti nadležnom operatoru sistema.

Treba da se dokaže da je jedinica elektroenergetskog parka prikladna za simuliranje sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u

mreži u skladu sa Poglavljem 5 stav 3 tačka 1 ovog priloga.

Simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže usklaĎenost modela s uslovima utvrĎenima u Poglavlju 5 stav 3 tačka 1 ovog

priloga.

47. Simulacije usklaĎenosti koje su primjenljive na offshore jedinice elektroenergetskog parka

Za sve se offshore jedinice elektroenergetskog parka primjenjuju simulacije usklaĎenosti navedene u Poglavlju 44 st. 3 i 5 i

Poglavlju 45 st. 4, 5 i 7 ovog priloga.

48. Neobavezujuće smjernice za sprovoĎenje

Neobavezujućim smjernicama objavljenim od strane ENTSO objašnjavaju se tehnička pitanja, uslovi i meĎuzavisnosti koje

treba razmotriti pri usklaĎivanju sa zahtjevima iz ove uredbe na nacionalnom nivou.

49. Praćenje

Nadležni OPS mora dostaviti Nadležni organ Zajednice i ENTSO-e za električnu energiju informacije potrebne za praćenje

primjene ove uredbe.

Na osnovu zahtjeva regulatornog tijela, ODS-ovi dostavljaju OPS-ovima informacije na osnovu stava 2 osim ako su te info-

rmacije već nabavila regulatorna tijela, u vezi sa svojim dužnostima nadzora sprovoĎenja kako se informacije ne bi slale dva puta.

50. Regulatorni aspekti

Zahtjevi za opštu primjenu koje treba da utvrde nadležni operatori sistema ili OPS-ovi, u skladu sa ovom uredbom, podliježu

odobrenju regulatornog tijela i moraju se objaviti.

Za zahtjeve koji se odnose na postrojenja, a koje treba da utvrde nadležni operatori sistema ili OPS-ovi na osnovu ove uredbe,

mogu da zahtijevaju odobrenje regulatornog tijela.

Prilikom primjene ovu uredbu, nadležni subjekti i operatori sistema:

1) primjenjuju načela proporcionalnosti i nediskriminacije;

2) osiguravaju transparentnost;

3) primjenuju načelo optimizacije odnosa najveće ukupne efikasnosti i najmanjih ukupnih troškova za sve uključenestrane;

4) poštuju odgovornost dodijeljenu nadležnom OPS-u radi održavanja sigurnosti sistema, uključujući onu koja se zahtijeva

nacionalnim zakonodavstvom;

5) savjetuju se s nadležnim ODS-ovima i uzimaju u obzir moguće uticaje na svojsistem;

6) uzimaju u obzir dogovorene evropske norme i tehničke specifikacije.

U roku od dvije godine od dana početka primjene ove uredbe, nadležni operator sistema ili OPS, nadležnom subjektu mora da

podnese na odobrenje predlog zahtjeva za opštu primjenu ili predlog metodologije za izračunavanje ili utvrĎivanje tih zahtjeva.

Gdje se uredbom zahtijeva da nadležni operator sistema, nadležni OPS-a, proizvoĎač električne energije i/ili ODS postignu

dogovor, oni će nastojati da to učine u roku od šest mjeseci nakon što jedna strana podnese prvi predlog drugim stranama. Ako se

dogovor ne postigne u tom roku, svaka strana može da zatraži od odgovarajućeg regulatornog tijela da donese odluku u roku od šest

mjeseci.

Nadležni subjekti donose odluke o predlozima za zahtjeve ili metodologije u roku od šest mjeseci od dospjeća takvih predloga.

Ako nadležni operator sistema ili OPS smatra da je potrebna izmjena zahtjeva ili metodologija kako je propisano i odobreno na

osnovu st. 1 i 2 ovog priloga, na predloženu se izmjenu primjenjuju zahtjevi propisani st. od 3 do 8 ovog priloga. Operatori sistema i

OPS-ovi koji predlažu izmjenu, uzimaju u obzir, ako postoje, opravdana očekivanja proizvoĎača električne energije, proizvoĎača

opreme i drugih učesnika na osnovu prvobitno odreĎenih ili dogovorenih zahtjeva ili metodologija.

Svaka strana koja ima pritužbu na nadležnog operatora sistema ili OPS-a u vezi s obavezama tog nadležnog operatora sistema

ili OPS-a na osnovu ove uredbe može da uputi pritužbu regulatornom tijelu koje, djelujući u svojstvu tijela za rješavanje sporova,

treba da donese odluku u roku od dva mjeseca od primanja pritužbe. Taj period može da se produži za dva mjeseca ako regulatorno

tijelo zatraži dodatne informacije. Taj produženi period može dodatno da se produži uz saglasnost podnosioca pritužbe. Odluka

regulatornog tijela je obavezujuća ako se, i dok se, ne ukine zbog žalbe.

Ako zahtjeve iz ove uredbe treba da utvrdi nadležni operator sistema koji nije OPS, može da bude propisano da umjesto njega

OPS bude odgovoran za utvrĎivanje odgovarajućih zahtjeva.

51. Više nadležnih OPS-ova

Ako postoji više OPS-ova, ova se uredba primjenjuje na sve te OPS-ove.

U okviru nacionalnog regulatornog režima, može se predvidjeti da seodgovornost OPS-a da poštuje jednu obavezu, neke ili sve

obaveze iz ove uredbe dodijeli pojedinim OPS-ovima.

52. Povrat troškova

Troškove koje snose operatori sistema koji podliježu propisima o mrežnoj tarifi, a koji proizlaze iz obaveza utvrĎenih ovom

uredbom, treba da procijene odgovarajuća regulatorna tijela. Troškovi koji se ocijene kao razumni, učinkoviti i srazmjerni vraćaju se

u okviru mrežnih tarifa ili drugih odgovarajućih mehanizama.

Ako to zahtijevaju odgovarajuća regulatorna tijela, operatori sistema iz stava 1 u roku od tri mjeseca od zahtjeva treba da

dostave informacije potrebne da se olakša procjena nastalih troškova.

53. Javna rasprava

Nadležni operatori sistema i nadležni OPS-ovi treba da sporovedu javnu raspravu sa učesnicima, uključujući nadležna tijela

svake Ugovorne strane, o predlozima za proširenje primjenljivosti ove uredbe na postojeće proizvodne jedinice u skladu sa

Poglavljem 1 stav 3, Poglavljem 27 stav 5, Poglavljem 28 stav 3 i Poglavljem 54 tačka 4 stav 2 ovog priloga. Javna rasprava traje

najmanje mjesec dana.

Prije nego što regulatornom tijelu podnesu na odobrenje nacrte predloga graničnih vrijednost- pragova, ili izvještaja, ili analize

troškova i koristi, nadležni operatori sistema i nadležni OPS-ovi treba da uzmu u obzir stavove učesnika sa javne rasprave. U svim

slučajevima u podnesenom predlogu treba da se obrazloži prihvatanje ili neprihvatanje stavova učesnika treba da se pravovremeno

objavi prije objave predloga ili istovremeno s njom.

54. Izuzeća od odredbi ove uredbe za nove i postojeće proizvodne jedinice

1. Ovlašćenje za odobravanje izuzeća

Regulatorna tijela mogu, na zahtjev proizvoĎača električne energije ili mogućeg proizvoĎača, nadležnog operatora sistema ili

nadležnog OPS-a, da odobre istim izuzeća od odredbi iz ove uredbe za nove i postojeće proizvodne jedinice u skladu s Poglavljem 54

tač. 2 do 4 ovog priloga.

Ako je primjenljivo, izuzeća mogu da odobravaju i opozivaju druga nadležna tijela, u skladu sa Poglavljem 54 tač. 2 do 4 ovog

priloga.

2. Opšte odredbe za odobravanje izuzeća

Regulatorno tijelo treba da odredi, nakon savjetovanja s nadležnim operatorima sistema, proizvoĎačima električne energije i

drugim učesnicima koje smatra zahvaćenim ovom uredbom, kriterijume za odobravanje izuzeća u skladu sa Poglavljem 54 tač. 3 i 4

ovog priloga. Te kriterijume treba da objavi na svojoj internet stranici i o njima obavještava nadležni organ Zajednice najkasnije

devet mjeseci od dana primjene ove uredbe.

Ako regulatorno tijelo smatra da je to potrebno, zbog promjene okolnosti u vezi sa promjenom zahtjeva sistema, može da

preispita i izmijeni, najviše jedanput u godini, kriterijume za odobrenje izuzeća u skladu sa stavom 1 ovog poglavlja. Nijedna

promjena kriterijuma ne primjenjuje se na izuzeća za koja je zahtjev već podnesen.

Regulatorno tijelo može odlučiti da, proizvodne jedinice za koje je podnešen zahtjev za izuzeće, u skladu sa Poglavljem 54 tač.

3 i 4 ovog priloga, mogu da odstupe od zahtjeva ove uredbe od kojih se traži izuzeće od dana podnošenja zahtjeva do izdavanja

odluke regulatornog tijela.

3. Zahtjev za izuzeće koji podnosi proizvoĎač električne energije

ProizvoĎači električne energije ili mogući proizvoĎači mogu da traže izuzeće od jednog ili više zahtjeva iz ove uredbe za

proizvodne jedinice u svojim postrojenjima.

Zahtjev za izuzeće treba da se podnese se nadležnom operatoru sistema i sadži:

1) identifikacione podatke o proizvoĎaču električne energije ili mogućem proizvoĎaču i osobu za kontakt;

2) opis proizvodnih jedinica za koje se traži izuzeće;

3) upućivanje na odredbe iz ove uredbe od kojih se traži izuzeće i detaljan opis traženog izuzeća;

4) detaljno obrazloženje s odgovarajućim pratećim dokumentima i analizom troškova i koristi u skladu sa zahtjevima iz

Poglavlja 29 ovog priloga;

5) dokaz da zatraženo izuzeće ne bi imalo štetan efekat na prekograničnu trgovinu.

Nadležni operator sistema, u roku od dvije nedjelje, treba da obavijesti proizvoĎača električne energije ili mogućeg

proizvoĎaču da li je zahtjev potpun. Ako nadležni operator sistema smatra da je zahtjev nepotpun, proizvoĎač električne energije ili

mogući proizvoĎač treba da dostavi dodatne potrebne informacije, u roku od jednog mjeseca od primanja zahtjeva za dodatne

informacije. Ako proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač ne dostavi tražene informacije unutar tog roka, zahtjev za

izuzeće se smatra povučenim.

Nadležni operator sistema, u koordinaciji s nadležnim OPS-om i svim susjednim ODS-ovima koji su obuhvaćeni zahtjevom,

treba da ocijeni zahtjev za izuzeće i dostavljenu analizu troškova i koristi uzimajući u obzir kriterijume koje je utvrdilo regulatorno

tijelo u skladu sa Poglavljem 54 tačka 2 ovog priloga.

Ako se zahtjev za izuzeće odnosi na proizvodnu jedinicu tipa C ili D priključenu na distributivni sistem, uključujući zatvoreni

distributivni sistem, ocjeni nadležnog operatora sistema mora da se pridruži ocjena zahtjeva za izuzeće nadležnog OPS-a. Nadležni

OPS treba da dostavi svoju ocjenu najkasnije dva mjeseca nakon što to od njega zatraži nadležni operator sistema.

Najkasnije šest mjeseci od primanja zahtjeva za izuzeće, nadležni operator sistema prosljeĎuje zahtjev regulatornom tijelu i

predaje ocjenu pripremljenu u skladu sa st. 4 i 5 ovog poglavlja. Taj se period može produžiti za jedan mjesec ako nadležni operator

sistema traži dodatne informacije od proizvoĎača električne energije ili mogućeg proizvoĎača odnosno za dva mjeseca ako nadležni

operator sistema zahtijeva od nadležnog OPS-a da dostavi ocjenu zahtjeva za izuzeće.

Regulatorno tijelo treba da donese odluku o svakom zahtjevu za izuzeće u roku od šest mjeseci od dana prijema zahtjeva. Taj

rok prije isteka može da se pridruži za tri mjeseca ako regulatorno tijelo zahtijeva dodatne informacije od proizvoĎača električne

energije ili mogućih proizvoĎača ili drugih zainteresovanih lica. Dodatni period počinje od primanja potpunih informacija.

ProizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač treba da dostavi sve dodatne informacije koje zatraži regulatorno tijelo u

roku od dva mjeseca od dana podnošenja takvog zahtjeva. Ako proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač ne dostavi

tražene informacije unutar tog roka, zahtjev za izuzeće smatra se povučenim osim ako prije isteka roka:

1) regulatorno tijelo odluči da produži rok, ili

2) proizvoĎač električne energije ili mogući proizvoĎač obavijesti regulatorno tijelo obrazloženim podneskom da je

zahtjev za izuzeće potpun.

Regulatorno tijelo treba da izda obrazloženu odluku o zahtjevu za izuzeće. Ako regulatorno tijelo odobri izuzeće, ono odreĎuje

njegovo trajanje.

Regulatorno tijelo o svojoj odluci treba da obavijesti tog proizvoĎača električne energije ili mogućeg proizvoĎača, nadležnog

operatora sistema i nadležnog OPS-a.

Regulatorno tijelo može da opozove odluku o odobrenju izuzeća ako okolnosti i osnovni razlozi više nijesu primjenljivi ili na

osnovu obrazložene preporuke nadležnog organa Zajednice u skladu s Poglavljem 54 tačka 6 stav 2 ovog priloga.

Zahtjev za izuzeće na osnovu ovog poglavlja za proizvodne jedinice tipa A može da podnese treće lice u ime proizvoĎača

električne energije ili mogućeg proizvoĎača. Takav zahtjev može biti za jednu proizvodnu jedinicu ili više jednakih proizvodnih

jedinica. U ovom drugom slučaju i ako je navedena kumulativna maksimalna snaga, treće lice može zamijeniti pojedinosti koje se

zahtijevaju stavom 2 tačka 1 ovog poglavlja.

4. Zahtjev za izuzeće koji podnosi nadležni operator sistema ili nadležni OPS

Nadležni operatori sistema ili nadležni OPS-ovi mogu da zahtijevaju izuzeća za tipove proizvodnih jedinica koje su priključene

ili će biti priključene na njihovu mrežu.

Nadležni operatori sistema ili nadležni OPS-ovi svoje zahtjeve za izuzeća treba da podnesu regulatornom tijelu. Svaki zahtjev

za izuzeće sadrži:

1) identifikacione podatke nadležnog operatora sistema ili nadležnog OPS-a i osobu za kontakt;

2) opis proizvodnih jedinica za koje se traži izuzeće i ukupna instalisana snaga i broj proizvodnih jedinica;

3) zahtjeve iz ove uredbe za koje se traži izuzeće i detaljan opis traženog izuzeća;

4) detaljno obrazloženje sa svim odgovarajućim propratnim dokumentima;

5) dokaz da zatraženo izuzeće ne bi imalo štetan efekat na prekograničnu trgovinu;

6) analizu troškova i koristi u skladu sa zahtjevima iz Poglavlja 29 ovog priloga. Ako je primjenljivo, ova analiza se

sprovodi u koordinaciji s nadležnim OPS-om.

Ako zahtjev za izuzeće podnese nadležni ODS ili OZDS, regulatorno tijelo u roku od dvije nedjelje od dana nakon dana

primanja istog, zahtijeva od nadležnog OPS-a da ocijeni zahtjev za izuzeće s obzirom na kriterijume koje je utvrdilo regulatorno

tijelo na osnovu Poglavlja 54 tačka 2 ovog priloga.

U roku od dvije nedjelje od dana primanja takvog zahtjeva za ocjenu nadležni OPS treba da obavijesti nadležnog ODS-a ili

OZDS-a da li je zahtjev za izuzeće potpun. Ako nadležni OPS smatra da je zahtjev nepotpun, nadležni ODS ili OZDS treba da

dostavi dodatne potrebne informacije, u roku od jednog mjeseca od primanja zahtjeva za dodatne informacije.

Najkasnije šest mjeseci od primanja zahtjeva za izuzeće nadležni OPS treba da preda svoju ocjenu regulatornom tijelu,

uključujući svu odgovarajuću dokumentaciju. Navedeni rok može da se produži za jedan mjesec ako nadležni OPS traži dodatne

informacije od nadležnog ODS-a ili nadležnog OZDS-a.

Regulatorno tijelo treba da donese odluku o zahtjevu za izuzeće, u roku od šest mjeseci od dana prijema zahtjeva. Ako zahtjev

za izuzeće podnese nadležni ODS ili OZDS, navedeni rok počinje da teče od dana nakon dana dobijanja ocjene nadležnog OPS-a u

skladu sa stavom 5 ovog poglavlja.

Rok iz stava 6 može dda se produži prije njegovog isteka za još tri mjeseca ako regulatorno tijelo traži dodatne informacije od

nadležnog operatora sistema koji zahtijeva izuzeće ili od drugih zainteresovanih strana. Taj dodatni period teče od dana nakon dana

primanja potpunih informacija.

Nadležni operator sistema treba da dostavi sve dodatne informacije koje zatraži regulatorno tijelo u roku od dva mjeseca od

dana podnošenja takvog zahtjeva. Ako nadležni operator sistema ne dostavi tražene informacije unutar tog roka, zahtjev za izuzeće

smatra se povučenim, osim ako prije isteka roka:

1) regulatorno tijelo odluči da produži rok ili

2) nadležni operator sistema obavijesti regulatorno tijelo, obrazloženim podneskom, da je zahtjev za izuzeće potpun.

Regulatorno tijelo treba da izda obrazloženu odluku o zahtjevu za izuzeće. Ako regulatorno tijelo odobri izuzeće, ono odreĎuje

njegovo trajanje.

Regulatorno tijelo o svojoj odluci treba da obavijesti nadležnog operatora sistema koji je tražio izuzeće, nadležnog OPS-a i

nadležni organ Zajednice.

Regulatorna tijela treba da utvrde dodatne zahtjeve u vezi sa sastavljanjem zahtjeva za izuzeće koje podnose nadležni operatori

sistema. Pritom, regulatorna tijela uzimaju u obzir razgraničenje izmeĎu prenosnog sistema i distributivnog sistema i savjetuje se s

operatorima sistema, proizvoĎačima električne energije i učesnicima, uključujući proizvoĎače opreme.

Regulatorno tijelo može da opozove odluku o odobrenju izuzeća ako okolnosti i osnovni razlozi više nijesu primjenljivi ili na

osnovu obrazložene preporuke nadležnog organa Zajednice u skladu s Poglavljem 54 tačka 6 stav 2 ovog priloga.

5. Registar izuzeća od zahtjeva iz ove uredbe

Regulatorno tijelo vodi registar svih izuzeća koja je odobrilo ili odbilo i, najmanje jedanput svakih šest mjeseci, dostavlja

nadležnom organu Zajednice ažurirani i konsolidovani registar, pri čemu se jedan primjerak daje ENTSO-u za električnu energiju.

Registar posebno sadrži:

1) zahtjeve za koje je izuzeće odobreno ili odbijeno;

2) sadržaj izuzeća;

3) razloge za odobrenje ili odbijanje izuzeća;

4) posljedice odobrenjaizuzeća.

6. Praćenje izuzeća

Regulatorna tijela ili druga nadležna tijela nadležnom organu Zajednice treba da dostave sve informacije koje su potrebne u

svrhu praćenja postupka odobravanja izuzeća.

7. Izmjene ugovora i opštih uslova

Regulatorna tijela treba da osiguraju da se sve odgovarajuće odredbe u ugovorima i opštim uslovima koje se odnose na

priključivanje na mrežu novih proizvodnih jedinica usklade sa zahtjevima iz ove uredbe.

Sve odgovarajuće odredbe u ugovorima i odgovarajuće odredbe opštih uslova koje se odnose na priključivanje na mrežu

postojećih proizvodnih jedinica koji podliježu svim ili nekim zahtjevima iz ove uredbe u skladu s Poglavljem 27 stav 1 ovog priloga,

mijenjaju se tako da budu u skladu sa zahtjevima iz ove uredbe. Odgovarajuće odredbe mijenjaju se u roku od tri godine nakon

odluke regulatornog tijela ili države članice kako je navedeno u Poglavlju 27 stav 1 ovog priloga.

Regulatorna tijela treba da obezbijede da se u nacionalnim sporazumima operatora sistema i novih ili postojećih proizvoĎača

električne energije koji podliježu ovoj uredbi i odnose se na zahtjeve za priključenje elektrana na mrežu, posebno u nacionalnim

mrežnim pravilima, odražavaju zahtjevi utvrĎeni u ovoj uredbi.

ODLUKU

O DUGOROČNOM ENERGETSKOM BILANSU CRNE GORE ZA PERIOD OD 2020. DO 2022. GODINE

1. Utvrđuje se Dugoročni energetski bilans Crne Gore za period od 2020. do 2022.

godine, koji obuhvata: Bilans električne energije, Bilans uglja, Bilans nafte, naftnih derivata i biogoriva, Bilans prirodnog gasa i Bilans toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu, kao i mjere za njegovu realizaciju.

2. Dugoročni energetski bilans Crne Gore za period od 2020. do 2022. godine, čini

sastavni dio ove odluke. 3. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom

listu Crne Gore". Broj: 07–2844 Podgorica, 4. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik, Duško Marković, s.r.

DUGOROČNI ENERGETSKI BILANS CRNE GORE ZA PERIOD OD OD 2020. DO 2022. GODINE

UVODNE NAPOMENE Energetski bilans sastoji od:

1) bilansa električne energije, 2) bilansa uglja, 3) bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, 4) bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu.

Energetski subjekti i kupci samosnabdjevači dužni su da pripreme i dostave Ministarstvu ekonomije odgovarajuće podatke, najkasnije do 1. juna godine u kojoj ističe period primjene dugoročnog energetskog bilansa.

Dugoročni energetski bilans Crne Gore za period od 2020. do 2022. godine pripremljen je na bazi bilansa električne energije, koji je utvrdila Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, bilansa prenosa električne energije od strane CGES-a, bilansa uglja od strane Rudnika uglja AD Pljevlja, bilansa uglja od strane Rudnika mrkog uglja doo Berane kao i procijenjenog prometa naftnih derivata od strane naftnih kompanija (Jugopetrol, Montenegro Bonus, INA Crna Gora, Energogas, Petrol Crna Gora MNE d.o.o.). Takođe, uzete su u obzir i potrebe pojedinih privrednih subjekata (Uniprom – KAP (Kombinata aluminijuma Podgorica), Željezare Toščelik Nikšić, Uprave javnih radova), koji pojedine energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu putem međunarodnih tendera.

I. BILANS ELEKTRIČNE ENERGIJE

1.1. Elementi bilansa električne energije su:

1) plan potrošnje električne energije;

2) mogućnosti proizvodnje i uvoza električne energije;

Na osnovu člana 16 stav 3 Zakona o energetici ("Službeni list CG", br. 5/16 i 51/17), Vlada Crne Gore, na sjednici od 4. jula. 2019. godine, donijela je

3) izvoz, uključujući i tranzit električne energije;

4) mogućnosti obezbjeđenja električne energije za balansiranje sistema, električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosnom i

distributivnom sistemu i kapaciteta za obezbjeđenje pomoćnih usluga;

5) plan održavanja proizvodnih elektroenergetskih objekata i procjena potrebe za izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta;

6) korišćenje domaćih izvora primame energije za proizvodnju električne energije, i

7) druga pitanja od značaja za funkcionisanje elektroenergetskog sistema.

Plan proizvodnje hidroelektrana Piva i Perućica je urađen na osnovu uobičajenih pretpostavki na kojima se zasniva i godišnji

bilans EPCG, posebno uzimajući u obzir prosječne hidrološke prilike koje utiču na njihovu proizvodnju. Kako u predmetnom periodu nema planiranih dužih obustava rada elektrana zbog značajnijih remonata opreme (osim redovnih godišnjih), to je planirana godišnja proizvodnja po elektranama ujednačena u narednom periodu.

Proizvodnja malih hidroelektrana koje su u potpuno ili većinskom vlasništvu EPCG planirana je imajući u vidu plan njihove revitalizacije u narednom periodu, te je stoga primjetan porast proizvodnje iz ovih izvora Poseban doprinos rastu proizvodnje iz mHE daće projekat rekonstukcije mHE Glava Zete i mHE Slap Zete, koji realizuje privredno društvo Zeta Energy d.o.o. Danilovgrad, u kojem EPCG ima 51% vlasništva. Proizvodnja ostalih malih hidroelektrana planirana je na osnovu dostavljenih podataka od strane koncesionara i procijenjenog stepena realizacije planova izgradnje. Planirana proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana uzima u obzir planove proizvodnje za VE Krnovo i VE Možura, kao i planirane VE Gvozd Planirana ujednačena proizvodnja po godinama podrazumijeva, po prvi put, puni proizvodni kapacitet obije vjetroelektrane za cijelu godinu, dok se za 2022 predviđa ulazak u pogon VE Gvozd. U periodu planiranja Dugoročnog energetskog bilansa 2020.-2022. očekuje se ulazak novih solarnih elektrana u sistem proizvodnje. Poseban doprinos rastu proizvodnje iz solarnih elektrana daće elektrana na Briskoj Gori i to već puštanjem u rad I faze projekta, kapaciteta 50 MW. Takođe, u ovom periodu očekuje se ulazak u sistem solarnih sistema male snage koji će se realizovati po modelu razmjene na mjestu konekcije.

Projekat ekološke rekonstrukcije I bloka TE Pljevlja utiče na varijacije proizvodnje iz termoelektrane po godinama. Pretpostavljeno je okončanje radova do kraja planskog perioda ovog bilansa, sa planiranom proizvodnjom 1.400 GWh. Sa druge strane plan potreba TE Pljevlja pratiće i plan proizvodnje uglja u zemlji.

Plan potrošnje je urađen na osnovu najnovijih sagledavanja potreba kupaca, a koje su usaglašene sa planovima EPCG FC

Snabdijevanje, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i CGES u dijelu potreba za pokrivanje gubitaka u mreži kao i potrebama direktnih potrošača i proizvodnih objekata u dijelu sopstvene potrošnje

Plan potreba Kombinata aluminijuma Podgorica i Željezare Toščelik Nikšić je dostavljen Ministarstvu ekonomije kako za potrebe za električnom energijom tako i za ostale energente.

Gubici u prenosnom sistemu planirani su na osnovu učešća gubitaka u procijenjenoj potrošnji električne energije, kao i planiranog puštanja u pogon podmorskog HVDC kabla i uključuju gubitke nastale usljed tranzita.

Kad su u pitanju gubici električne energije na distributivnoj mreži, planirano je da se kroz nastavak realizacije projekata

ugradnje tzv. pametnih brojila i intezivne revitalizacije distributivne nivo gubitaka svede na 10% do kraja planskog perioda. 1.2. Plan potrošnje električne energije;

Plan potrošnje sačinjen je od:

a) Potrebe direktnih potrošača, b) Potrebe distributivnih potrošača,

Tabela 1: Plan potrošnje

ELEMENTI BILANSA Tarifa 2020. 2021. 2022.

Potrebe direktnih potrošača (110kV) 702,96 736,91 736,91

Uniprom KAP (Kombinat aluminijuma Podgorica) 621,12 621,12 621,12

Željezara Toščelik Nikšić 38,4 38,4 38,4

ŽICG 21,85 21,85 21,85

Monteput 11,31 45,26 45,26

Elektrane - sopstvena potrošnja 9,18 9,18 9,18

Ostali direktni kupci 1,10 1,10 1,10

Distributivni kupci NETO (35kV, 10kV, 0.4kV) 2.375,67 2.406,55 2.437,84

Kupci priključeni na 35 kV viša 54,58 55,28 56,01

niža 43,25 43,82 44,38

Kupci priključeni na 10 kV viša 226,77 229,71 232,70

niža 130,32 132,02 133,73

Kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga mjeri viša 112,80 114,26 115,75

niža 58,22 58,98 59,75

Kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga ne mjeri viša 1.142,25 1.152,70 1.164,94

niža 607,48 619,78 630,58

Gubici

Gubici distribucije 308,7 282,33 270,87

Gubici prenosa 194,73 193,71 173,17

Ukupno (GWh) 3.582,06 3.619,50 3.618,79

Očekuje se da će ukupna potrošnja električne energije rasti godišnjom stopom od oko 1%. Rast je ravnomjerno raspoređen po svim kategorijama potrošnje. Paralelno sa rastom potrošnje, očekuje se pad gubitaka, čak i u apsolutnom iznosu, dominantno kao posljedica realizacije projekta ugradnje pametnih brojila i efekata njegove porimjene, ali i planiranih ulaganja u modernizaciju prenosnog i distributivnog sistema. Realizacijom projekata modernizacije distributivnog sistema stvoriće se novi kapaciteti u distributivnoj mreži, za kojima će se javiti potreba usljed povećanja broja kupaca i pripadajućih priključnih snaga.

Tabela 2: Planirane priključne snage kupaca priključenih na distributivnih sistem

Kategorija kupaca Godina Ukupno

MW 2020 2021 2022

kupci priključeni na 35 kV 44,44 45,12 45,78 135,33

kupci priključeni na 10 kV 210,60 213,76 216,97 641,33

kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga mjeri 137,53 139,60 141,69 418,82

Ukupno (MW) 392,57 398,48 404,44 1.195,48

Tabela 3: Planirani broj kupaca na 0,4 kV naponskom nivou kod kojih se snaga ne mjeri

S - odobrena priključna snaga u skladu sa pravilima koja ureĎuju

funkcionisanje distributivnog sistema električne energije

Godina Ukupno

2020 2021 2022

S ≤ 8 kW 46.208 47.132 48.075 141.415

8 kW < S ≤ 16 kW 342.820 349.677 356.670 1.049.167

16 kW < S ≤ 34,5 kW 6.296 6.422 6.551 19.269

Ukupno 395.324 403.231 411.296 1.209.851

U nastavku su date i planiranje količine električne energije za isporuku domaćinstvima i malim kupcima, kao i planirani broj kupaca iz ovih kategorija. Primjetan je porast potrošnje kupaca iz kategorije domaćinstava na nivou od 1,3%, zbog još uvijek niskog stepena energetske efikasnosti. Za naredni prognozni period za očekavati je da potrošnja energije dobije trend pada, usljed realizacije planiranih projekata u sektoru energetske efikasnosti i povećanja proizvodnje iz distribuiranih izvora električne energije.

Planirane količine električne energije potrebne domaćinstvima i malim kupcima koji ne pripadaju kategoriji domaćinstava, a koje snabdijava snabdjevač koji je imao status javnog snabdjevača [MWh]

Godina Ukupno

2020 2021 2022

1.473.746 1.492.904 1.512.312 4.478.962

Planirani broj kupaca iz kategorije domaćinsta i mali kupci koji ne pripadaju kategoriji domaćinstava, a koje snabdijava snabdjevač koji je imao status javnog snabdjevača

Godina Ukupno

2020 2021 2022

381.295 388.132 394.894 1.164.321

1.3. Plan proizvodnje električne energije; Plan proizvodnje elektične energije sastoji se od:

a) Proizvodnje hidroelektrana sa planom korišćenja akumulacija, b) Proizvodnje vjetroelektrana, c) Proizvodnje solarnih elektrana, i d) Proizvodnje termoelektrane.

Tabela 4: Plan proizvodnje

ELEMENTI BILANSA 2020. 2021. 2022.

Planirano Planirano Planirano

GWh GWh GWh

Ukupna proizvodnja 3.400,00 3.230,61 3.824,72

Hidroelektrane 1.904,57 2.035,24 2.045,85

- HE Perućica 920,00 920,00 920,00

- HE Piva 750,00 750,00 750,00

- Malih HE 204,98 245,45 255,56

Vjetroelektrane 314,84 314,84 398,84

Solarne elektrane 10,32 100,32 100,32

Termoelektrana 1.200,00 900,00 1.400,00

Tabela 5: Plan raspodjele proizvodnje po naponskim nivoima

NAPONSKI NIVO kV

2020. 2021. 2022.

Planirano Planirano Planirano

GWh GWh GWh

220 1.950,00 1.650,00 2.150,00

110 1.232,82 1.322,82 1.406,82

35 180,22 218,63 221,87

10 36,16 38,36 45,23

0,4 0,8 0,8 0,8

Plan proizvodnje za predmetni period karakteriše stabilna proizvodnja velikih hidroelektrana (HE Piva i HE Perućica) uz rast

proizvodnje iz malih HE. Takođe, značajna karakteristika planirane proizvodnje odnosi se na rast proizvodnje iz vjetroelektrana koje u ukupnom bilansu proizvodnje učestvuju sa oko 10%, izazvana prije svega zbog planirane izgradnje vjetroelektrane Gvozd. Procentulano najveći rast planirane proizvodnje odnosi se na proizvodnju iz solarnih elektrana. U tom smislu najveći doprinos daje izgradnja I faze solarne elektrane na Briskoj Gori.

Karakteristika predmetnog perioda je i varijabilna godišnja proizvodnja iz TE Pljevlja, planirana kao poslejdica realizacije

projekta ekološke rekonstrukcije. Okončanjem projekta godišnja proizvodnja iz TE Pljevlja će biti na nivou od 1.400 GWh godišnje. Na kraju 2022 godine, plan proizvodnje električne energije u Crnoj Gori pokazuje rast u iznosu od 12,5% u odnosu na 2020

godinu. Ovaj rezultat je posledica dobre investicione klime koja će rezultovati ulaskom novih proizvodnih kapaciteta iz OIE. Takođe, veoma je važno napomenuti da analiza strukture proizvodnje električne energije pokazuje nastavak procesa dekarbonizacije proizvodnje električne energije u Crnoj Gori. Naime, učešće proizvodnje električne enregije proizvedene iz TE Pljevlja će sa 40% u 2019, pasti na 36% u toku 2022. god.

U prilogu je data tabela planiranih maksimalno raspoloživih snaga proizvodnih objekata.

1.4. Plan uvoza, izvoza, uključujući i tranzit električne energije;

a) Prenos i tranzit električne energije, b) Uvoz, izvoz i razmjena električne energije;

Puštanje u pogon HVDC podmorskog kabla između Crne Gore i Italije dovešće do povećanja tranzita električne energije na vrijednosti prikazane u tabeli 4. Pretpostavka se zasniva na prosječnoj snazi angažovanja kabla u vrijednosti od 600MW.

Tabela 6: Tranzit električne energije

TRANZIT [MWh]

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2020 446.400 417.600 446.400 432.000 446.400 432.000 446.400 446.400 432.000 446.400 432.000 446.400

2021 446.400 403.200 446.400 432.000 446.400 432.000 446.400 446.400 432.000 446.400 432.000 446.400

2022 446.400 403.200 446.400 432.000 446.400 432.000 446.400 446.400 432.000 446.400 432.000 446.400

Elektroprivreda Crne Gore na osnovu ostrvskog napajanja kupaca u pograničnoj zoni Crna Gora – BiH, sa Elektroprivredom Republike Srpske ostvaruje razmjenu energije koja se planira u iznosu od 10 GWh/godini, uključujući i nabavku i isporuku. 1.5. Mogućnosti obezbjeĎenja električne energije za balansiranje sistema, električne energije za pokrivanje gubitaka u

prenosnom i distributivnom sistemu i kapaciteta za obezbjeĎenje pomoćnih usluga;

a) Gubici u prenosnoj i distributivnoj mreži, b) Električna energija za balansiranje sistema i kapacitet za obezbjeđenje pomoćnih usluga;

Tabela 7: Plan gubitaka

Gubici u sistemu 2020. 2021. 2022.

GWh GWh GWh

Gubici u distributivnom sistemu 308,7 282,33 270,87

Gubici u prenosnom sistemu 194,73 193,71 173,17

Planirani procentualni iznos gubitaka na distributivnoj mreži za predmetni period je: - Za 2020. godinu 11,5 % - Za 2021. godinu 10,5 % - Za 2022. godinu 10,0 %

Pad gubitaka na distributivnoj mreži je rezultat realizacije projekta intezivne revitalizacije distributivne elektroenergetske

mreže CEDIS-a sa jedne strane i projekta unapredjenja mjerenja u distributivnom sistemu CEDIS-a sa druge strane.

Električna energija za balansiranje sistema i kapacitet za obezbjeĎenje pomoćnih usluga

Crnogorski elektroprenosni sistem AD, imaoc licence za obavljanje djelatnosti prenosa električne energije je u obavezi da

shodno Zakonu o energetici vrši kupovinu i/ili prodaju električne energije za balansiranje sistema, obezbjeđenje pomoćnih usluga i pokrivanje gubitaka u sistemu. Metodologijom za utvrđivanje cijena i uslova za pružanje pomoćnih usluga i usluga balansiranja prenosnog sistema definiše se način utvrđivanja cijena, rokova i uslova za pružanje pomoćnih usluga i usluga balansiranja.

S tim u vezi Crnogorski elektroprenosni sistem AD je utvrdio i zaključio formularne ugovore kojima je regulisao nabavku

pomoćnih usluga i balansne energije, po potrebi aktivacijom rezerve, sa pružaocima usluge koji imaju odgovarajuće tehničko-tehnološke mogućnosti, koristeći odgovor proizvodnje i potrošnje iz domaćih izvora.

Takođe za potrebe obezbjeđenja tercijarne regulacije Crnogorski elektroprenosni sistem AD je potpisao bilateralne ugovore

sa susjednim operaterima prenosnih sistema i time obezbijedio potrebnu nabavku sistemske rezerve

Primarna regulacija Planiranje rezerve u snazi za potrebe primarne regulacije vrši se na osnovu relevantne ENTSO-E regulative od strane nadležnih tijela ove organizacije, i za crnogorsku kontrolnu oblast iznosi 3MW.

Sekundarna regulacija Planiranje rezerve u snazi za potrebe sekundarne regulacije izvršeno je na osnovu relevantne ENTSO-E regulative, prema formuli:

gdje je: R - preporučeni maksimalni iznos rezerve Lmax – maksimalno opterećenje sistema u posmatranom periodu a i b - empirijske konstante (a = 10; b = 150) U skladu sa navedenim za potrebe sekundarne regulacije tokom 2020-2022. godine potrebna je sledeća rezerva u snazi (MW):

Tabela 8: Rezerva u snazi za potrebe sekundarne regulacije

2020 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Lmax 568 593 595 474 438 497 591 626 499 479 551 622

Rs 25 26 26 22 21 23 26 27 23 22 24 26

2021 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Lmax 581 606 608 487 451 512 606 642 515 494 566 639

Rs 25 26 26 22 21 23 26 27 23 23 25 27

2022 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Lmax 600 624 626 504 468 528 623 657 529 509 581 654

Rs 26 27 27 23 22 24 26 28 24 23 25 27

Tercijerna regulacija Prema ENTSO-E regulativi, za potrebne tercijerne regulacije potrebno je obezbijediti rezervu u snazi koja predstavlja razliku između instalisane snage najveće raspoložive proizvodne jedinice (Gmax) i opsega sekundarne regulacije. U sledećem trogodišnjem periodu planiran je ograničen rad TE ''Pljevlja'' kao i redovni remonti, te je snaga najvećeg agregata u pogonu izračunata kao prosjek snaga agregata TE ''Pljevlja'' i HE ''Piva'' zavisno od njihove raspoloživosti, što je prikazano tabelom ispod:

Tabela 9: Rezerva u snazi za potrebe tercijerne regulacije

2020 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Gmax 194 197 114 114 114 196 195 195 189 190 189 190

Rt 169 171 88 92 93 173 169 168 166 168 165 164

2021 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Gmax 194 114 114 114 114 114 179 195 189 190 189 190

Rt 169 88 88 92 93 91 153 168 166 167 164 163

2022 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Gmax 194 200 194 114 151 196 195 195 189 190 189 190

Rt 168 173 167 91 129 172 169 167 165 167 164 163

Plan nabavke sistemske rezerve (MW)

Plan nabavke sistemske rezerve iz domaćih izvora kao i iz uvoza prikazan je sledećim tabelama: Tabela 10: Plan nabavke sistemske rezerve

2020 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

bbLaR 2

max

Ukupna rezerva jednaka maksimalnoj snazi agregata 194 197 114 114 114 196 195 195 189 190 189 190

Rezerva za potrebe sekundarne regulacije 25 26 26 22 21 23 26 27 23 22 24 26

Dio Rezerve za potrebe tercijerne regulacije iz domaćih izvora 72 72 31 35 36 75 71 70 71 73 70 69

Dio Rezerve za potrebe tercijerne regulacije iz uvoza 97 99 57 57 57 98 98 98 95 95 95 95

2021 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Ukupna rezerva jednaka maksimalnoj snazi agregata 194 114 114 114 114 114 179 195 189 190 189 190

Rezerva za potrebe sekundarne regulacije 25 26 26 22 21 23 26 27 23 23 25 27

Dio Rezerve za potrebe tercijerne regulacije iz domaćih izvora 72 31 31 35 36 34 63 70 71 72 69 68

Dio Rezerve za potrebe tercijerne regulacije iz uvoza 97 57 57 57 57 57 90 98 95 95 95 95

2022 I II III IV V VI VII VIII IX X X XII

Ukupna rezerva jednaka maksimalnoj snazi agregata 194 200 194 114 151 196 195 195 189 190 189 190

Rezerva za potrebe sekundarne regulacije 26 27 27 23 22 24 26 28 24 23 25 27

Dio Rezerve za potrebe tercijerne regulacije iz domaćih izvora 71 73 70 34 53 74 71 69 70 72 69 68

Dio Rezerve za potrebe tercijerne regulacije iz uvoza 97 100 97 57 76 98 98 98 95 95 95 95

Tabela 11: Planirane maksimalne snage subjekata priključenih na prenosni sistem

rb Energetski subjekt (kupci, ODS,

ZDS)

2020. godina Ukupno MW jan feb mar apr maj jun jul avg sep oct nov dec

1 CEDIS 476,03 499,79 500,69 378,58 341,51 399,72 492,77 526,00 398,16 376,96 447,90 519,29 1.344,15

2 UNIPROM-KAP 65,00 66,00 67,00 68,00 69,00 70,00 71,00 73,00 74,00 75,00 76,00 76,00 227,00

3 SP TE Pljevlja 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 6,00

4 SP VE Krnovo 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 3,00

5 SP VE Možura 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 1,50

6 ŽiCG 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 30,00

7 Toščelik Željezara 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 33,00

8 CRBC 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 9,00

Ukupno (MW) 568,53 593,29 595,19 474,08 438,01 497,22 591,27 626,50 499,66 479,46 551,40 622,79 1.653,65

rb Energetski subjekt (kupci, ODS,

ZDS)

2021. godina Ukupno MW jan feb mar apr maj jun jul avg sep oct nov dec

1 CEDIS 478,41 502,29 503,19 380,47 343,22 401,72 495,23 528,63 400,15 378,84 450,14 521,89 1.350,87

2 UNIPROM-KAP 76,00 77,00 78,00 80,00 81,00 83,00 84,00 86,00 88,00 88,00 89,00 90,00 267,00

3 SP TE Pljevlja 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 6,00

4 SP VE Krnovo 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 3,00

5 SP VE Možura 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 1,50

6 ŽiCG 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 30,00

7 Toščelik Željezara 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 33,00

8 CRBC 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 9,00

Ukupno (MW) 581,91 606,79 608,69 487,97 451,72 512,22 606,73 642,13 515,65 494,34 566,64 639,39 1.700,37

rb Energetski subjekt (kupci, ODS,

ZDS)

2022. godina Ukupno MW jan feb mar apr maj jun jul avg sep oct nov dec

1 CEDIS 480,81 504,80 505,71 382,37 344,93 403,73 497,71 531,27 402,15 380,74 452,39 524,50 1.357,62

2 UNIPROM-KAP 92,00 92,00 93,00 95,00 96,00 97,00 98,00 99,00 100,00 101,00 102,00 103,00 306,00

3 SP TE Pljevlja 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 6,00

4 SP VE Krnovo 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 3,00

5 SP VE Možura 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 1,50

6 ŽiCG 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 30,00

7 Toščelik Željezara 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00 33,00

8 CRBC 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 9,00

Ukupno (MW) 600,31 624,30 626,21 504,87 468,43 528,23 623,21 657,77 529,65 509,24 581,89 655,00 1.746,12

Tabela 12: Planirane maksimalne snage kupaca priključenih na distributivni sistem [MW]

rb Kategorija kupaca 2020. godina Ukupno

MW jan feb mar apr maj jun jul avg sep oct nov dec

1 kupci priključeni na 35 kV 16,40 16,94 17,68 17,68 17,87 20,09 20,61 20,76 20,11 17,57 18,48 16,97 221,16

2 kupci priključeni na 10 kV 81,67 80,03 80,38 79,13 81,34 91,66 100,11 99,72 91,70 82,78 81,78 84,91 1.035,21

3 kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga

mjeri 53,73 51,67 50,16 46,32 45,06 48,05 51,40 51,39 50,37 47,95 51,45 55,41 602,96

4 kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga

ne mjeri 370,61 344,71 308,72 267,69 200,83 232,72 303,06 324,06 236,74 218,82 295,05 351,69 3.454,70

Ukupno (MW) 522,41 493,35 456,94 410,82 345,10 392,52 475,18 495,93 398,92 367,12 446,76 508,98 5.314,03

rb Kategorija kupaca 2021. godina Ukupno

MW jan feb mar apr maj jun jul avg sep oct nov dec

1 kupci priključeni na 35 kV 16,48 17,03 17,76 17,77 17,96 20,19 20,71 20,87 20,21 17,66 18,58 17,05 222,27

2 kupci priključeni na 10 kV 82,08 80,44 80,79 79,52 81,75 92,12 100,61 100,22 92,16 83,20 82,19 85,33 1.040,41

3 kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga

mjeri 54,00 51,93 50,42 46,56 45,29 48,29 51,66 51,65 50,62 48,19 51,71 55,69 606,01

4 kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga

ne mjeri 372,48 346,45 310,27 269,04 201,84 233,89 304,58 325,69 237,93 219,92 296,53 353,46 3.472,08

Ukupno (MW) 525,04 495,85 459,24 412,89 346,84 394,49 477,56 498,43 400,92 368,97 449,01 511,53 5.340,77

rb Kategorija kupaca 2022. godina Ukupno

MW jan feb mar apr maj jun jul avg sep oct nov dec

1 kupci priključeni na 35 kV 16,57 17,11 17,85 17,86 18,05 20,30 20,81 20,97 20,31 17,75 18,67 17,14 223,39

2 kupci priključeni na 10 kV 82,50 80,84 81,19 79,92 82,16 92,58 101,11 100,73 92,62 83,62 82,60 85,76 1.045,63

3 kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga

mjeri 54,28 52,19 50,67 46,79 45,52 48,53 51,92 51,91 50,88 48,43 51,97 55,97 609,06

4 kupci priključeni na 0,4 kV kod kojih se snaga

ne mjeri 374,35 348,19 311,83 270,39 202,86 235,07 306,11 327,32 239,13 221,02 298,02 355,23 3.489,52

Ukupno (MW) 527,70 498,33 461,54 414,96 348,59 396,48 479,95 500,93 402,94 370,82 451,26 514,10 5.367,60

1.7 Plan održavanja i remonata elektroenergetskih objekata i postrojenja

Plan remonta i revizija elektroenergetskih objekata i postrojenja će biti urađen u skladu sa Pravilnikom o radu EES sistema Crne Gore i Pravilnikom o održavanju elektroenergetskih objekata prenosne mreže Jugoslavije (GSE 78/91), Odlukom o odobravanju pravila za funkcionisanje prenosnog sistema električne energije („Službeni list CG“, broj 5/12) i Pravilnikom o tehničkim normativima za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja i vodova („Službeni list SRJ“, broj 41/93).

Godišnji remonti u hidroelektranama planirani su u ljetnjim mjesecima, tj. u vrijeme najnižih dotoka vode.

Plan remonata elektroprenosnih objekata i postrojenja će biti vremenski usklađen sa planiranim remontima proizvodnih objekata, a odvijaće se po predviđenom terminskom planu. Planirani termini za remont prenosnih objekata će biti usklađeni sa susjednim elektroenergetskim sistemima.

II. BILANS UGLJA Elementi bilansa uglja su sljedeći: 1) plan potrošnje uglja; 2) plan proizvodnje; 3) količina uglja za proizvodnju električne energije, industrijsku i široku potrošnju; 4) izvoz uglja.

U skladu sa postojećim planovima, proizvodnja uglja u Crnoj Gori odvijaće se u Rudniku uglja AD Pljevlja i u Rudniku Berane doo, a u ukupnom iznosu izgledaće kako je dato sljedećoj tabeli:

Tabela 13: Plan proizvoizvodnje uglja

UKUPNA POIZVODNJA UGLJA

2020 2021 2022

t t t

1.182000 1.190.000 1.780.400

Od čega se 95-97 % planirane proizvodnje odnosi na Rudnik uglja AD Pljevlja, odnosno:

Tabela 14: Plan proizvodnje Rudnika uglja Pljevlja AD i količine uglja za proizvodnju električne energije i široku potrošnju

Rudnik uglja Pljevlja Jed.

mjere

GODINA UKUPNO

2020. 2021. 2022.

Proizvodnja uglja tona 1.132.000 1.140.000 1.730.400 4.002.400

Isporuka uglja za TE tona 984.000 984.000 1.566.000 3.534.000

Isporuka uglja za široku potrošnju tona 148.000 156.000 164.000 468.000

Plan proizvodnje uglja u Rudniku uglja AD Pljevlja za period od 2020. do 2022. godine urađen je na osnovu planiranog režima

rada Termoelektrane ''Pljevlja'', tokom i poslije ekološke rekonstrukcije. Proizvodnja u predmetnom periodu odvijaće se isključivo iz centralnog dijela površinskog kopa Potrlica, u najdubljem dijelu kopa, sa koeficijentom otkrivke znatno većim od prosječnog koeficijenta, pa je zbog potrebe kontinuiteta proizvodnje uglja u navedenom periodu neophodno eksploatisati količinu otkrivke od oko 6.600.000 m

2čm godišnje.

Izvršene su detaljne analize svih relevantnih faktora koji su od bitnog uticaja za nastavak proizvodnje na kopovima kao i

sagledavanje stanja tehničke ispravnosti rudarske mehanizacije i opreme, kapaciteta istih, analize troškova energije i materijala u prethodnom periodu i stvaranja uslova za nesmetan rad.

Planirana proizvodnja u Rudniku Berane doo je na nivou od 50.000 tona godišnje.

Od ukupnih količina uglja za široku potrošnju, dio količina predviđen je za izvoz, u iznosi od oko 10% proizvedenih količina.

Tabela 15: Plan izvoza uglja

Ugalj za široku potrošnju Jed.

mjere

GODINA UKUPNO

2020. 2021. 2022.

Potrošnja u Crnoj Gori tona 38.000 41.000 44.000 123.000

Isporuka van Crne Gore tona 110.000 115.000 120.000 345.000

III. BILANS NAFTE, NAFTNIH DERIVATA I BIOGORIVA

Elementi bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva su sljedeći: 1) plan potrošnje nafte, naftnih derivata i biogoriva;

2) mogućnosti proizvodnje i uvoza nafte, naftnih derivata i biogoriva, i

3) upotreba nafte i naftnih derivata u neenergetske svrhe.

Snabdijevanje potrošača naftnim derivatima u Crnoj Gori u periodu od 2020. do 2022. godine vršiće veći broj naftnih

kompanija koje posjeduju licence za prodaju i snabdijevanje naftnim proizvodima i gasom, shodno Pravilima o licencama za obavljanje

energetskih djelatnosti (“Službeni list CG“, br. 50/16, 30/18 и 75/18).

Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2020. godini planiran je u količini od 348.647,84 tona, u

2021. godini 354.249,68 tona, dok je za 2022. godinu planiran iznos od 361.237,84 tona.

Najveću potrošnju od energenata u Energetskom bilansu ima eurodizel u iznosu od 72,7% za 2020. godinu i 72,85% za 2021.

i 2022. godinu.

Tabela 16: Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u tonama

Plan za 2020. god. Plan za 2021. god. Plan za 2022. god

Motorni.benzin BMB.98/100

7.375,119 7.583,425 7.718,482

Motorni.benzin.BMB.95 35.454,798 36.191,138 36.766,145

Eurodizel 253.458,814 258.067,555 263.159,983

Lož.ulje 11.318,087 11.654,492 11.993,216

Mazut 2.150 1.750 1.450

Bitumen 13.800 13.000 15.598

TNG 17.715,902 18.419,647 16.833,53

Petrol-koks 7.375,119 7.583,425 7.718,482

UKUPNO 348.647,84 354.249,68 361.237,84

IV. BILANS PRIRODNOG GASA I BILANS TOPLOTNE ENERGIJE ZA DALJINSKO GRIJANJE I/ILI HLAĐENJE I INDUSTRIJSKU UPOTREBU

Veliki industrijski potrošači Uniprom – KAP i Željezara Toščelik Nikšić su u prethodnom periodu energetnte poput nafte, lož ulja i mazuta zamijenili komprimovanim prirodnim gasom

Ukupan promet komprimovanog prirodnog gasa za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2020 godini planiran je u količini od

5,767 tona, u 2021 godini 12,207 tona, dok je za 2022 godinu planiran iznos od 12,538 tona

Tabela 17: Ukupan promet komprimovanog prirodnog gasa za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u tonama

Plan za 2020 god Plan za 2021 god Plan za 2022 god

Uniprom - KAP 2.596 9.247 9.669

Željezara Toščelik Nikšić

3.171 2.960 2.869

UKUPNO 5.767 12.207 12.538

31. јул 2019. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 47 – Број 43

V. MJERE ZA REALIZACIJU DUGOROČNOG ENERGETSKOG BILANSA CRNE GORE ZA PERIOD OD 2020 DO 2022 GODINE

Neophodno je da svi subjekti odgovorni za realizaciju Energetskog bilansa u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve potrebne mjere u cilju stvaranja uslova za sigurno funkcionisanje energetskog sistema i uredno snabdijevanje potrošača

U cilju stvaranja uslova za proizvodnju planiranih količina električne energije neophodno je da:

1) CEDIS i CGES sprovedu sve planirane aktivnosti u cilju omogućavanja priključenja proizvodnih objekata na elektroenergetski sistem u planiranim rokovima

2) Nosioci licenci za proizvodnju električne energije obezbijede punu pogonsku spremnost svojih proizvodnih objekata

3) EPCG i RUP blagovremeno i koordinisano realizuju program ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja obezbjeđujući adekvatne količine uglja za nesmetan rad oba privredna subjekta

U cilju stvaranja uslova za adekvatnu isporuku električne energije u zemlji neophodno je da:

1) Svi energetski subjekti dosljedno primjenjuju propise kojima se uređuju pitanja proizvodnje prenosa distribucije i snabdijevanja

električnom energijom

2) CEDIS i CGES kroz realizuju investicionih planova omoguće adekvatan razvoj revitalizaciju i rekonstrukciju distributivnog i prenosnog sistema električne energije

i “Službeni list CG” br. 21/08, 30/17 i 75/18), Vlada Crne Gore, na sjednici od 20. juna

2019.godine, donijela je

ODLUKU

O UTVRĐIVANjU JAVNOG INTERESA ZA EKSPROPRIJACIJU

NEPOKRETNOSTI U KO ANDRIJEVICA I KO SLATINA I U OPŠTINI

ANDRIJEVICA ZA IZGRADNjU NOVE KASARNE VOJSKE CRNE GORE U

OPŠTINI ANDRIJEVICA

Član 1

UtvrĎuje se javni interes za potpunu ekspoprijaciju nepokretenosti u opštini Andrijevica i

to:

KO Andrijevica

1. kat.parcele 660, livada 3. klase, površine 8638m2 i 661/2, pašnjak 2. klase, površine

358m2, susvojina Kićović ilije Branislava 1/2 i Kićović Ilije Budimira 1/2; i

2. kat.parcele 659/1, livada 3. klase, površine 8426m2 i 661/1, livada 3. klase, površine

5128m2, svojina Arsenijević Kostadina Draga.

KO Slatina I

1. kat.parcele 1758/1, voćnjak 1. klase, površine 7986m2, 1759/2, livada 2. klase, površine

2331m2 i 1760/1, livada 2. klase, površine 8295m2, susvojina Filipović Gavrila Jolande 1/8,

Protić Dušana Rada 1/2, Protić Ilije Slobodanke 1/8, Protić Gavrila Vladimira 1/8 i Protić

Gavrila Zorana 1/8;

2. kat.parcele 1758/15, voćnjak 1. klase, površine 2561m2, svojina Babović Dušana Nena;

i

3. kat.parcele 1296/5, neplodno zemljište, površine 285m2, svojina Protić Aleksadndra

Aleksandar.

Član 2

Svrha eksproprijacija je ekspropijacija nepokrtenosti u KO Andrijevica i KO Slatina I na

teritoriji Opštine Andrijevica, za izgradnju nove kasarne Vojske Crne Gore u Opštini

Andrijevica.

Član 3

Korisnik ekspropijacije je Država Crna Gora - Ministarstvo odbrane.

Član 4

Postupak ekspropijacije nepokretnost iz člana 1 ove odluke, sprovešće Uprava za

nekretnine - Područna jedinica Andrijevica.

Član 5

Ova odluka stupa na snagu nadednog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne

Gore”.

Broj:07-2456

Podgorica, 20. juna 2019.godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 14 Zakona o ekspropijaciji ( “Službeni list RCG” br. 55/00, 12/02 i 28/06

br. 65/01, 38/02, 72/02, 21/03 i 76/05 i „Službeni list CG“, br. 16/07, 29/13, 9/15, 53/16, 1/17

i 50/17 ), Ministarstvo finansija donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA PRAVILNIKA O UTVRĐIVANjU PROIZVODA I USLUGA KOJI

SE OPOREZUJU PO SNIŢENOJ STOPI PDV

Član 1

U Pravilniku o utvrĎivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV

(„Službeni list RCG“, br. 81/05, 2/06 i 10/06 i „Službeni list CG“, br. 6/08, 46/08, 11/09,

62/15, 69/15, 21/16, 32/16, 37/16, 58/16 i 65/16) član 5a briše se.

Član 2

U članu 5b stav 1 riječi: „čl. 3, 4, 5 i 5a“ zamjenjuju se riječima: „čl. 3, 4 i 5“.

Član 3

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne

Gore".

Broj: 04-11840/1

Podgorica, 24. jula 2019. godine

Ministar,

Darko Radunović, s.r.

Na osnovu člana 24a stava 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni list RCG",

list CG”, broj 12/18), Ministarstvo zdravlja donijelo je

PRAVILNIK

O SANITARNO-TEHNIĈKIM I HIGIJENSKIM

USLOVIMA U OBJEKTIMA POD SANITARNIM

NADZOROM I DRUGIM ZATVORENIM I OTVORENIM JAVNIM MJESTIMA

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se sanitarno-tehnički i higijenski uslovi u objektima pod

sanitarnim nadzorom i drugim zatvorenim i otvorenim javnim mjestima.

Član 2

Objekti pod sanitarnim nadzorom (u daljem tekstu: objekat), saglasno zakonu, su objekti:

1) u kojima se vrši proizvodnja i promet ljekova, medicinskih sredstava i kozmetičkih

proizvoda;

2) za javno vodosnabdijevanje;

3) u kojima se vrši vaspitno-obrazovna djelatnost i organizuje kolektivni smještaj djece,

odraslih i starih lica;

4) u kojima se vrši dijagnostika, liječenje i njega bolesnika, kao i pružanje usluga

tradicionalnih i alternativnih oblika liječenja, njege i uljepšavanja lica i tijela i nemedicinskih

intervencija kojima je moguće narušavanje integriteta kože, kao i unošenje boja i stranih tijela

u kožu i sluznice;

5) za proizvodnju i promet predmeta opšte upotrebe;

6) javnog saobraćaja;

7) kulture, fizičke kulture, sporta i rekreacije.

Član 3

Zatvorena i otvorena javna mjesta, saglasno zakonu, predstavljaju prostore namijenjene

zajedničkom boravku ljudi, a obuhvataju prostore u kojima se obavlja vaspitno-obrazovna

djelatnost, održavaju kulturne, zabavne, sportske i druge manifestacije, priredbe i takmičenja i

drugi organizovani skupovi.

Član 4

Objekat treba da:

1) je povezan sa spoljnim saobraćajnicama;

2) je priključen na postojeće mreže komunalne infrastrukture ili da je omogućeno na drugi

način redovno snabdijevanje objekta električnom energijom, zdravstveno ispravnom vodom

za piće, kao i odvod otpadnih voda;

3) bude zaštićen od prirodnih štetnih uticaja okoline, kao i drugih štetnih uticaja od

objekata iz neposrednog okruženja;

4) ima namjenske kontejnere sa poklopcima za sakupljanje čvrstih otpadnih materija,

napravljene od otpornog i nepropusnog materijala, pogodnog za čišćenje, pranje i

dezinfekciju; i

5) da je priključen na postojeću kanalizacionu mrežu ili na nepropusnu septičku jamu

odgovarajućeg kapaciteta.

Objekat ne treba da se nalazi na mjestima:

1) na kojima konfiguracija zemljišta i karakteristike terena (nivo podzemnih voda,

plavnost terena, ruža vjetrova i drugo) mogu štetno da utiču na higijensko stanje u objektu;

2) na kojima bi zbog djelatnosti koja se u tom objektu obavlja, mogao štetno da utiče na

postojeće objekte u okolini; i

Na osnovu člana 22 stav 10 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni

3) pored neureĎenih deponija, nehigijenskih otvorenih kanala, nesaniranih septičkih jama,

kao ni u blizini drugih objekata koji svojim uticajem (ispuštanjem štetnih materija, otpadnih

voda, gasova, pare, dima, prašine i slično) mogu štetno da utiču na higijenske uslove u

objektu.

Mjesto septičke jame koja je u sastavu objekta treba da bude odreĎeno na način kojim se

sprječava štetan uticaj septičke jame na higijensko stanje u objektu, njegovog neposrednog

okruženja i nesmetan pristup jami potreban za njeno redovno pražnjenje i čišćenje.

Član 5

Objekat treba da je obezbijeĎen tekućom toplom i hladnom higijenski ispravnom vodom,

pod pritiskom potrebnim za nesmetano i, sa sanitarno-higijenskog i zdravstvenog aspekta,

bezbjedno obavljanje djelatnosti, a na svakom točećem mjestu namijenjenom za pranje ruku

treba da ima potreban pribor i sredstva za pranje, sušenje i dezinfekciju ruku.

Na mjestima na kojima ne postoji sistem za javno snabdijevanje stanovništva vodom za

piće ili je postojeći sistem nedovoljnog kapaciteta, objekat može da se snabdijeva vodom iz

sopstvenog izvorišta (poseban izvor, sopstveni bunar i slično), na način kojim može da se

obezbijedi higijenski ispravna voda.

Član 6

U objektu treba da je obezbijeĎena prirodna, odnosno vještačka ventilacija.

Na otvore za vještačku ventilaciju, prema uslovima okruženja, postavljaju se zaštitne

mreže, odnosno filteri radi sprječavanja prodora prašine, dima, štetnih gasova, mirisa i slično.

Prašina, dim, otpadni gasovi, vodena para, mirisi i slično odvode se iz objekta posebnim

ventilacionim kanalima, putem ureĎaja za sakupljanje, prečišćavanje i odvoĎenje ovih

produkata, od mjesta nastajanja do konačne dispozicije.

Ventilacioni kanali i filteri treba da se redovno održavaju u skladu sa uputstvom

proizvoĎača.

Član 7

U objektu treba da se obezbijede mikroklimatski uslovi, sa sanitarno-higijenskog i

zdravstvenog aspekta, potrebni za bezbjedno obavljanje djelatnosti.

U prostorijama objekta u kojima borave lica, a za koje nije propisana odreĎena

temperatura, temperatura vazduha ne treba da bude niža od 18ºC.

Grijanje se obezbjeĎuje priključivanjem objekta na sistem daljinskog ili etažnog grijanja

ili pojedinačnim aparatima za grijanje, na način kojim se ne ugrožava obavljanje djelatnosti i

ne narušava higijensko stanje u objektu.

Član 8

Raspored više objekata koji su u neposrednom okruženju i čine tehnološku cjelinu

odreĎuje se na način kojim se sprječava nepovoljan meĎusobni uticaj objekata, kao i ukrštanje

puteva za prljavo i čisto.

Funkcionalna povezanost prostorija u objektu podrazumijeva raspored prostorija koje

prate tehnološki proces rada tako da ne dolazi do ukrštanja čistih i prljavih puteva.

Raspored instalacija, opreme, ureĎaja i proizvoda u objektu treba da bude takav da

sprječava unakrsnu kontaminaciju i da je omogućen pristup svim djelovima prostorije.

Član 9

U objektu se obezbjeĎuju uslovi za:

1) konzumaciju bezbjedne ishrane i zdravstveno ispravne vode za piće za zaposlena lica;

2) obavljanje fizioloških potreba;

3) higijensko pranje ruku;

4) odlaganje garderobe.

Kada postoji više poslovnih objekata, uslovi iz stava 1 ovog člana mogu da se obezbijede

u poslovnom objektu udaljenom najviše 30 metara od poslovnog prostora zaposlenih.

U poslovnim prostorima koji se nalaze u objektu u kojem se obavlja djelatnost koja ne

predstavlja značajan rizik za prenošenje uzročnika zaraznih bolesti, može da se obezbijedi

korišćenje zajedničkih sanitarnih čvorova za zaposlene iz više poslovnih prostora.

Član 10

Objekat treba da ima sanitarne čvorove sa predprostorom i odvojenim kabinama za žene i

muškarce.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, u objektu u kojem je u jednoj smjeni zaposleno do pet

lica, sanitarni čvor za zaposlene može da ima zajedničku kabinu za muškarce i žene.

Predprostor sanitarnog čvora treba da ima:

1) umivaonik sa tekućom toplom i hladnom vodom;

2) tečni sapun;

3) nosač za ubruse i papirne ubruse ili aparat za sušenje ruku;

4) zidno ogledalo iznad umivaonika; i

5) korpu za odlaganje otpada.

Svaka kabina sanitarnog čvora treba da ima:

1) odgovarajuću oznaku pola na vratima;

2) ispravan mehanizam za zaključavanje vrata;

3) vješalicu za garderobu;

4) držač papira i toalet papir;

5) četku sa nosačem za čišćenje WC šolje;

6) korpu za odlaganje otpada u kabinama za muškarce; i

7) higijensku posudu za odlaganje otpada u kabinama za žene.

Umjesto kabina za muškarce može da se obezbijedi odreĎen broj pisoara, a WC šolje i

pisoari se postavljaju tako da se ne mogu vidjeti iz druge prostorije.

Kod WC šolje i pisoara treba da se obezbijedi funkcionalno ispiranje tekućom vodom

poslije svake upotrebe.

U sanitarnim čvorovima treba da se obezbijedi adekvatna osvijetljenost i prirodna i/ili

vještačka ventilacija. Kada je obezbijeĎena prirodna ventilacija, prozorska stakla se

zatamnjuju ili se na drugi način obezbjeĎuje zaštita od pogleda spolja.

Član 11

Pored uslova propisanih ovim pravilnikom objekat treba da ispunjava i uslove u skladu sa

posebnim propisima.

Član 12

Objekat smješten u zatvorenom javnom prostoru, koji je namijenjen zajedničkom boravku

djece i služi za rekreaciju i zabavu (igraonica), treba da ispunjava uslove iz čl. 5, 7 i 9 stav 2

ovog pravilnika.

Član 13

Namjenska prevozna sredstva treba da budu vidno označena i obilježena prema

registrovanoj djelatnosti.

Prevozna sredstva iz stava 1 ovog člana treba da imaju obezbijeĎenu klimatizaciju za

sprječavane kontaminacije odreĎenih proizvoda, zaštite od nepoželjne toplote, hladnoće,

svjetlosti, vlage i drugih nepovoljnih uticaja spoljašnje sredine.

Član 14

Na zatvorenim i otvorenim javnim mjestima na kojima postoji potreba za javnim toaletima

u ograničenom periodu postavljaju se pokretni javni toaleti.

Pokretni javni toaleti treba da budu tipski, fabrički izgraĎeni, opremljeni sanitarnim

ureĎajima sa tekućom vodom i sredstvima za održavanje higijene.

Član 15

Zatvorena i otvorena javna mjesta (plaže, površine na kojima se održavaju muzički

koncerti, narodni zborovi, vašari i slično) treba da ispunjavaju sanitarno-tehničke uslove iz

člana 14 ovog pravilnika, kao i uslove u skladu sa propisima kojima se ureĎuje oblast

komunalne djelatnosti.

Član 16

Higijenski uslovi u objektu su uslovi kojima se obezbjeĎuje stanje koje primjenom mjera

opšte i lične higijene sprječava pojavu i širenje uzročnika zaraznih bolesti, kao i druge

negativne uticaje na zaposlena lica, korisnike usluga i proizvode.

Član 17

Opšta higijena u objektu obuhvata: redovno održavanje objekta, njegovog neposrednog

okruženja, čišćenje, pranje, provjetravanje prostorija, preventivnu dezinfekciju radnih

površina, krečenje, farbanje i zaštitno premazivanje, sterilizaciju opreme i pribora,

postrojenja, ureĎaja, namještaja, čišćenje, dezinfekciju i provjetravanje sanitarnog čvora,

prirodnu i vještačku ventilaciju, zaštitu od insekata, glodara i ptica, postupanje u procesu

obavljanja djelatnosti kojim se sprječava ukrštanje tehnoloških puteva za prljavo i čisto i

unakrsna kontaminacija, rukovanje kontaminiranim i čistim materijalima i predmetima,

čišćenje i dezinfekciju namjenskih prevoznih sredstava, uklanjanje otpada, kao i druge mjere

za sprječavanje štetnih uticaja na zdravlje lica koja u objektu borave.

Član 18

Lična higijena zaposlenih lica u objektu obuhvata: pranje i dezinfekciju ruku, održavanje

lične higijene, nošenje čiste radne odjeće i obuće, korišćenje zaštitne opreme u procesu rada.

Radna obuća i odjeća ne može da se nosi van radnog mjesta, odnosno objekta.

Član 19

U sanitarnom čvoru ne smije da se osjeća neprjatan miris zbog korišćenja, ni nagrizajući

miris zbog upotrebe dezinfekcionih sredstava i osvježivača prostora.

Član 20

Hemijska sredstva za čišćenje i dezinfekciju objekta, koja mogu da izazovu iritaciju

sluznica koriste se kada zaposlena lica i korisnici odreĎenih usluga nijesu u objektu.

Čišćenje i dezinfekcija sanitarnog čvora treba da se obavlja upotrebom posebnog pribora,

koji se čuva odvojeno u posebnoj prostoriji i koristi se u skladu sa uputstvom za upotrebu.

Ventilacione kanale i filtere, obučena lica treba da povremeno čiste i vrše dekontaminaciju

namjenskim ureĎajima i sredstvima.

Prikupljanje i odlaganje otpada vrši se po vrstama i odvozi na način koji ne ugrožava

radnu i životnu sredinu, zdravlje ljudi i životinja.

Kante ili kontejneri za sakupljanje otpada treba da se redovno čiste, peru, dezinfikuju i

koriste samo za namijenjene svrhe.

Član 21

Objekat treba da ima plan održavanja higijene (u daljem tekstu: Plan).

Plan sadrži podatke o tome ko, gdje, šta, kada, čime i kako vrši čišćenje, pranje,

dezinfekciju i preduzimanje drugih mjera za sprječavanje i suzbijanje uzročnika zaraznih

bolesti i drugih rizika po zdravlje ljudi u objektu, kao i ko vrši nadzor nad sprovoĎenjem tih

aktivnosti, o čemu se vodi dnevna evidencija.

Pored podataka iz stava 2 ovog člana, Plan sadrži i podatke o aktivnostima koje se

sprovode periodično: krečenje prostorija, čišćenje ventilacionih kanala i filtera, sprovoĎenje

deratizacije i dezinsekcije i drugim aktivnostima.

Član 22

Evidencija iz člana 21 stav 2 ovog pravilnika sadrži podatke o:

1) svakodnevnom čišćenju i provjetravanju;

2) eventualnoj upotrebi vještačkih mirisa;

3) izvršenoj dezinfekciji;

4) svakodnevnoj dezinfekciji sanitarnih prostorija;

5) redovnom mijenjanju i pranju posteljine;

6) provjeri higijene igračaka;

7) čistoći opreme, ureĎaja, radne odjeće i ruku zaposlenih lica koji dolaze u kontakt sa

hranom;

8) ispitivanju mikrobiološke čistoće ruku zaposlenih lica, predmeta i opreme;

9) redovnoj dezinfekciji opreme i posuĎa za pripremanje hrane;

10) obezbjeĎivanju zdravstveno ispravne vode za piće;

11) obezbjeĎivanju adekvatnog grijanja;

12) obezbjeĎivanju adekvatne dispozicije otpada;

13) dovoljnoj količini sredstava za opštu i ličnu higijenu djece i zaposlenih lica;

14) svakodnevnom održavanju higijene spoljašnjeg prostora;

15) sprovoĎenju mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; i

16) redovnom održavanju i čistoći vanjskog prostora (igrališta).

Član 23

U objektu predškolske ustanove, u skladu sa Planom, treba da se vrši svakodnevna

kontrola higijensko-epidemioloških uslova u vezi sa temperaturom, vlažnošću,

provjetrenošću, osvijetljenošću, održavanjem čistoće i svakodnevne dezinfekcije sanitarnih

prostora, kontrola redovnog pranja i mijenjanja posteljine, higijene kuhinjskog bloka, posuĎa,

inventara, načina pripreme, dopremanja i serviranja hrane, kao i održavanja lične higijene

zaposlenih lica.

Kontrolu iz stava 1 ovog člana vrši medicinski tehničar ustanove, koji vodi evidenciju o

izvršenim kontrolama.

Član 24

Namjenska prevozna sredstva i njihova oprema treba da se održavaju redovnim čišćenjem,

pranjem i dezinfekcijom.

Član 25

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne

Gore”.

Broj: 011-188/2019-4

Podgorica, 17. jula 2019.godine

Ministar,

dr Kenan Hrapović, s.r.

64/02 i 49/07 i „Službeni list CG“, br. 45/10, 39/13 i 47/17), Ministarstvo prosvjete donijelo

je

P R A V I L N I K

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAĈINU I POSTUPKU

POLAGANjA STRUĈNOG ISPITA ZA UĈENIKE KOJI NASTAVLjAJU

OBRAZOVANjE

Član 1

U Pravilniku o načinu i postupku polaganja stručnog ispita za učenike koji nastavljaju

obrazovanje („Službeni list CG“, br. 82/09, 19/10, 81/10, 60/11, 65/12 i 58/13) u članu 2 stav

2 riječi: ,,pisanim putem, usmeno i odbranom stručnog rada“ zamjenjuju se riječima:

,,pisanim putem ili usmeno ili pisanim putem i usmeno“.

Član 2

U članu 3 stav 2 mijenja se i glasi:

,,Kandidat može polagati predmete iz opšteobrazovnog dijela stručnog ispita u toku

nastavne godine.“

Član 3

U članu 7 stav 2 riječ ,,Ispitni“ zamjenjuje se riječima: ,,Državna komisija za sprovoĎenje

stručnog ispita (u daljem tekstu: Državna komisija), Ispitni“.

Član 4

U članu 9 zarez i riječi: ,,a stručni rad se polaže na način utvrĎen ispitnim katalogom

stručnog rada“ brišu se.

Član 5

Poslije člana 9 dodaje se novi član koji glasi:

,,Polaganje ispita i ispitni materijal

Član 9a

Ispit iz obaveznog dijela stručnog ispita polaže se pisanim putem (test, esej).

Ispit iz stručno-teorijskog predmeta, odnosno stručne teorije polaže se pisanim putem

(test) ili usmeno ili pisanim putem (test) i usmeno, u skladu sa obrazovnim programom.

Ispitni materijal (test, esej, ispitna pitanja, ispitni listići i sl.) iz st. 1 i 2 ovog člana

pripremaju predmetne komisije koje obrazuje Državna komisija, na prijedlog Ispitnog centra.

Komisije iz stava 3 ovog člana imaju najmanje tri člana i čine ih nastavnici odgovarajućeg

predmeta, odnosno oblasti.

Aktom o obrazovanju predmetnih komisija utvrĎuje se način rada i druga pitanja od

značaja za njihov rad.“

Član 6

U članu 15 stav 1 alineja 3 riječi: ,,i odbranu stručnog rada“ zamjenjuju se riječima:

,,odnosno stručnoj teoriji“.

Alineja 6 briše se.

U alineji 7 riječi: ,,odbrane stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,stručne teorije“.

U alineji 8 riječi: ,, i odbrane stručnih radova“ brišu se.

Dosadašnje al. 7 do 13 postaju al. 6 do 12.

Na osnovu člana 84 stav 2 Zakona o stručnom obrazovanju (“Službeni list RCG”, br.

Član 7

Član 16 mijenja se i glasi:

,,Školske ispitne komisije i komisije za ocjenjivanje

Član 16

Za polaganje usmenog ispita iz stručno-teorijskih predmeta, odnosno stručne teorije, u

školi se obrazuju školske ispitne komisije (u daljem tekstu: ispitne komisije).

Za polaganje pisanog ispita iz predmeta iz stava 1 ovog člana u školi se obrazuju školske

komisije za ocjenjivanje (u daljem tekstu: komisije za ocjenjivanje).

Komisije iz st. 1 i 2 ovog člana obrazuje komisija za pripremu.

Ispitnu komisiju čini predsjednik, stalni član i član-ispitivač.

Stalni član ispitne komisije je nastavnik istog ili srodnog nastavnog predmeta odnosno

oblasti stručne teorije a član-ispitivač je nastavnik predmeta, odnosno oblasti stručne teorije

koja se polaže.

Komisiju za ocjenjivanje čine predsjednik i dva člana, od kojih je jedan član nastavnik

istog ili srodnog nastavnog predmeta, odnosno oblasti stručne teorije, a jedan član je

nastavnik predmeta, odnosno oblasti stručne teorije koja se polaže.

Jedan član komisije iz st. 1 i 2 ovog člana je nastavnik iz druge škole.

Članovima komisije iz st. 1 i 2 ovog člana, u slučaju njihove odsutnosti, odreĎuju se

zamjenici.“

Član 8

U članu 17 stav 1 u uvodnoj rečenici poslije riječi ,,komisije“ brišu se dvije tačke i dodaju

riječi: ,,i komisije za ocjenjivanje:“.

U alineji 1 riječi: ,,i odbranu stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,odnosno stručne

teorije“.

U alineji 2 riječi: ,,i stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,odnosno stručne teorije“.

Član 9

U članu 19 stav 1 poslije riječi: ,,reda nastavnika“ dodaje se riječ ,,druge“.

Član 10

Član 20 briše se.

Član 11

U članu 21 stav 1 riječ ,,komisiji“ zamjenjuje se riječima: ,,predsjedniku komisije“.

Stav 2 mijenja se i glasi:

,,Predsjednik komisije za pripremu je dužan da po prigovoru iz stava 1 ovog člana odluči

bez odlaganja.“

Član 12

U članu 24 stav 1 riječi: ,,i stručni rad“ zamjenjuju se riječima: ,,odnosno stručnu teoriju“.

U stavu 2 riječi: ,, i odbrane stručnih radova“ zamjenjuju se riječima: ,,odnosno stručne

teorije“.

Član 13

U nazivu člana 25 riječ ,,osoba“ zamjenjuje se riječju ,,lica“.

U stavu 2 riječi: ,, i stručnih radova“ zamjenjuju se riječima: ,,odnosno stručne teorije“.

Član 14

U članu 26 stav 3 poslije riječi ,,ispita“ dodaju se riječi: ,,za stručno-teorijski predmet,

odnosno stručnu teoriju“.

U stavu 4 riječi: ,,i stručni rad“ zamjenjuju se riječima: ,,odnosno stručnu teoriju,“.

Član 15

Član 30 mijenja se i glasi:

,,Ispit iz struĉno-teorijskog predmeta, odnosno struĉne teorije

Član 30

Ispitni centar dostavlja zapakovan ispitni materijal sa ispitnim listićima, odnosno

testovima predsjedniku komisije za pripremu, koji ga predaje predsjednicima ispitnih

komisija, odnosno komisija za ocjenjivanje 30 minuta prije početka ispita.

Ispit se obavlja pred ispitnom komisijom, odnosno komisijom za ocjenjivanje.

U toku trajanja pisanog ispita prisustvo predsjednika komisije je obavezno.

O toku usmenog ispita vodi se zapisnik.

Zapisnik iz stava 4 ovog člana vodi zapisničar kojeg odreĎuje komisija za pripremu.

Član ispitne komisije-ispitivač, odnosno član komisije za ocjenjivanje koji je nastavnik

predmeta, odnosno oblasti stručne teorije koja se polaže, predlaže ocjenu u skladu sa članom

42 ovog pravilnika.

Ocjenu na ispitu utvrĎuje ispitna komisija, odnosno komisija za ocjenjivanje.

Ako se jedan od članova komisije ne slaže sa predloženom ocjenom može izdvojiti

mišljenje.“

Član 16

Naziv člana 30a mijenja se i glasi: ,,Tok usmenog ispita iz struĉno-teorijskog

predmeta, odnosno struĉne teorije“.

U stavu 1 riječi: ,,Ispit iz stručno-teorijskog predmeta’’ zamjenjuju se riječima: ,,Usmeni

ispit iz stručno-teorijskog predmeta, odnosno stručne teorije’’.

Poslije stava 6 dodaju se tri nova stava koji glase:

,,Kandidat koji narušava utvrĎeni red na ispitu biće opomenut i opomena se evidentira u

zapisniku.

Odluku o udaljenju sa ispita donosi predsjednik komisije za pripremu.

Opravdane razloge za prekid ispita (zdravstveni problemi kandidata i sl.) utvrĎuje

predsjednik komisije za pripremu i odlučuje o daljem nastavku ispita.“

Član 17

Član 31 mijenja se i glasi:

,,Tok pisanog ispita iz struĉno-teorijskog predmeta, odnosno struĉne teorije

Član 31

Predsjednik komisije za ocjenjivanje uručuje testove kandidatima kada se kandidati

rasporede na mjesta.

Za vrijeme trajanja ispita, predsjednik komisije za ocjenjivanje može učeniku odobriti

napuštanje prostorije u kojoj se održava ispit iz opravdanih razloga.

Kandidat koji samovoljno napusti prostoriju u kojoj se polaže ispit gubi pravo polaganja

ispita u tom ispitnom roku.

Kandidat koji narušava utvrĎeni red na ispitu biće opomenut i opomena se evidentira, a

ako bude ponovo opomenut udaljuje se sa ispita u tom ispitnom roku i smatra se da taj

predmet nije položio.

Po isteku vremena predviĎenog za ispit, predsjednik komisije za ocjenjivanje sakuplja

testove i evidentira vrijeme predaje uz potpis kandidata.

Kandidat gubi pravo polaganja ispita u tom ispitnom roku kada se u toku, odnosno poslije

ispita, utvrdi da se služio nedozvoljenim sredstvima, da je prepisao tuĎi zadatak ili da je dao

svoj zadatak drugome.

Odluku o udaljenju sa ispita donosi predsjednik komisije za pripremu.

Opravdane razloge za prekid ispita (zdravstveni problemi kandidata i sl.) utvrĎuje

predsjednik komisije za pripremu i odlučuje o daljem nastavku ispita.“

Član 18

Čl. 32 do 34 brišu se.

Član 19

U nazivu člana 36 riječ ,,teme“ zamjenjuje se riječju ,,nivo“.

Stav 1 mijenja se i glasi:

,,Kandidat se opredjeljuje za predmete odnosno stručnu teoriju, koje će polagati na

stručnom ispitu i nivo polaganja predmeta u skladu sa članom 82 stav 4 alineja 2 Zakona o

stručnom obrazovanju najkasnije do 5. februara tekuće godine.“

U stavu 2 riječi: ,,kandidatima i predmetima“ zamjenjuju se riječima: ,,kandidatima,

predmetima i nivou polaganja predmeta iz stava 1 ovog člana“.

U stavu 3 riječ ,,predmet“ zamjenjuje se riječima: ,,predmet, odnosno nivo polaganja

predmeta iz stava 1 ovog člana“.

Član 20

Naziv člana 37 mijenja se i glasi: ,,Konaĉni podaci o kandidatima i predmetima“.

U stavu 1 riječi: ,,kandidatima i predmetima koji će polagati stručni ispit“ zamjenjuju se

riječima: ,,kandidatima, predmetima, odnosno stručnoj teoriji i nivou polaganja predmeta na

stručnom ispitu“.

St. 2 i 3 brišu se.

Dosadašnji stav 4 postaje stav 2.

Član 21

U članu 39 stav 2 riječi: ,,Ispit iz stručno-teorijskog predmeta“ zamjenjuju se riječima:

,,Usmeni ispit iz stručno-teorijskog predmeta, odnosno stručne teorije“.

St. 3 do 6 brišu se.

Dosadašnji stav 7 postaje stav 3.

Član 22

U članu 40 stav 2 riječ ,,imenuje“ zamjenjuje se riječju ,,odreĎuje“.

U stavu 3 riječi: ,,Ispitni centar’’ zamjenjuju se riječima: ,,predmetna komisija, na

prijedlog Ispitnog centra’’.

Član 23

U članu 41 stav 1 riječi: ,,Ispitni centar’’ zamjenjuju se riječima: ,,Predmetna komisija, na

prijedlog Ispitnog centra’’.

Član 24

Član 42 mijenja se i glasi:

,,Predmetna komisija donosi uputstvo za ocjenjivanje testa i utvrĎuje mjerila za

pretvaranje bodova, odnosno procenata u ocjene na testu iz stručno-teorijskog predmeta,

odnosno stručne teorije.

Uspjeh iz predmeta, odnosno stručne teorije iz stava 1 ovog člana izražava se ocjenama

od 1 do 5 i to odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su pozitivne.“

Član 25

U članu 43 stav 1 riječi: ,,svih dijelova“ zamjenjuju se riječima: ,,opšteobrazovnog dijela“

.

Član 26

U članu 45 stav 1 riječi: ,,stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,stručne teorije“.

Član 27

U članu 46 stav 1 poslije riječi: ,,Ispitnom centru“ briše se tačka i dodaju riječi: ,,sa

naznakom za komisiju za prigovor na ocjenu.“

U stavu 2 riječi: ,,Ispitni centar“ zamjenjuju se riječima: ,,Državna komisija“.

U stavu 6 riječi: ,,dva dana“ zamjenjuju se riječima: ,,tri dana“.

Poslije stava 6 dodaje se novi stav koji glasi:

,,Član komisije iz stava 2 ovog člana i člana 47 stav 2 ovog pravilnika ne može da bude

nastavnik koji je predložio ocjenu, odnosno ispitivač u komisiji koja je ocijenila kandidata.“

Dosadašnji stav 7 postaje stav 8.

Član 28

U članu 47 stav 1 riječi: ,,stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,stručne teorije“ a poslije

riječi ,,školi“ briše se tačka i dodaju riječi: ,,sa naznakom za komisiju za prigovor na ocjenu“.

Stav 2 mijenja se i glasi:

,,Komisiju za prigovor na ocjenu iz stručno-teorijskog predmeta, odnosno oblasti obrazuje

Državna komisija.“

Stav 3 briše se.

U stavu 4 riječi: ,,stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,stručne teorije“.

U stavu 5 riječi: ,, stručnog rada odluku donosi u roku od dva dana“ zamjenjuju se

riječima: ,, stručne teorije donosi odluku u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora“.

U stavu 6 riječi: ,,stručnog rada“ zamjenjuju se riječima: ,,stručne teorije“.

U stavu 7 riječi: ,,stručni rad“ zamjenjuju se riječju ,,test“.

Dosadašnji st. 4 do 7 postaju st. 3 do 6.

Član 29

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu Crne

Gore“, a primjenjivaće se od školske 2020/2021. godine.

Broj: 023-951/2019-1

Podgorica, 2. jula 2019. godine

Ministar,

dr Damir Šehović, s.r.

“Službeni list CG”, br. 45/10, 39/13 i 47/17), Ministarstvo prosvjete donijelo je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA

O NAĈINU, POSTUPKU I VREMENU POLAGANjA MATURSKOG ISPITA U

GIMNAZIJI

Član 1

U Pravilniku o načinu, postupku i vremenu polaganja maturskog ispita u gimnaziji

(“Službeni list CG”, br. 34/09, 19/10, 81/10, 60/11, 65/12 i 50/13), u članu 1 poslije riječi

„gimnaziji“ dodaju se riječi: „i specijalističkoj gimnaziji, odnosno posebnim odjeljenjima

opšte gimnazije u kojima se realizuju posebni obrazovni programi specijalističke gimnazije“.

Član 2

U članu 3 stav 2 mijenja se i glasi:

„Kandidati iz stava 1 ovog člana mogu da polažu ispite iz obaveznih predmeta u toku

nastavne godine.“

Član 3

U članu 7 stav 2 riječi: „Ispitni centar obezbjeĎuje“ zamjenjuju se riječima: „Državna

komisija za maturski ispit (u daljem tekstu: Državna komisija), Ispitni centar i gimnazija

obezbjeĎuju”.

Član 4

Član 9 mijenja se i glasi:

“Ispit iz crnogorskog ili maternjeg jezika i književnosti i matematike, odnosno prvog

stranog jezika polaže se pisanim putem (test, esej).

Ispit iz stava 1 ovog člana polaže se u organizaciji Ispitnog centra.

Nastavni predmeti od značaja za nastavak obrazovanja (u daljem tekstu: predmeti od

značaja) polažu se pisanim putem (test) pred komisijama za ocjenjivanje koje se obrazuju u

gimnaziji.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, ako učenik izabere matematiku ili prvi strani jezik kao

predmet od značaja, polaže ga u organizaciji Ispitnog centra i može da ga polaže na

osnovnom ili višem nivou.

Ispitni materijal iz st. 1 i 3 ovog člana pripremaju predmetne komisije koje obrazuje

Državna komisija, u skladu sa zakonom.

Komisije iz stava 5 ovog člana, imaju najmanje tri člana i čine ih nastavnici

odgovarajućeg predmeta, koje imenuje Državna komisija na prijedlog Ispitnog centra.

Aktom o obrazovanju predmetnih komisija utvrĎuje se način rada i druga pitanja od

značaja za njihov rad.

Datum i vrijeme polaganja ispita iz st. 1 i 3 ovog člana utvrĎuje Ispitni centar u saradnji sa

Ispitnim odborom, najkasnije 15 dana prije početka ispita, u skladu sa školskim kalendarom i

kalendarom maturskog ispita.”

Član 5

U članu 10 stav 1 poslije riječi: “u skladu sa” dodaju se riječi: “obrazovnim programom i”.

Član 6

U članu 15 stav 1 i ostalim odredbama ovog pravilnika riječi: “izbornih predmeta” u

različitom padežu zamjenjuju se riječima: ”predmeti od značaja” u odgovarajućem padežu.

Na osnovu člana 38 stav 13 Zakona o gimnaziji (“Službeni list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i

Član 7

U članu 16 stav 1 alineja 5 i ostalim odredbama ovog pravilnika riječi: „ispitne komisije“

u različitom padežu zamjenjuju se riječima: „komisije za ocjenjivanje“ u odgovarajućem

padežu.

Član 8

Član 16a mijenja se i glasi:

“Komisije za ocjenjivanje

Član 16a

Za polaganje pisanog ispita iz predmeta od značaja u gimnaziji se obrazuju komisije za

ocjenjivanje.

Komisije iz stava 1 ovog člana obrazuje Ispitni odbor.

Komisiju iz stava 1 ovog člana čine predsjednik i dva člana, od kojih je jedan član

nastavnik istog ili srodnog nastavnog predmeta a jedan član je nastavnik predmeta koji se

polaže.

Članovima komisija odreĎuju se zamjenici.

Jedan član komisija iz stava 1 ovog člana je nastavnik iz druge škole.

Prisustvo svih članova komisija iz stava 1 ovog člana tokom ocjenjivanja je obavezno.”

Član 9

U članu 18 stav 1 riječi: “nastavnika gimnazije” zamjenjuju se riječima: “nastavnika iz

druge škole”.

Član 10

U članu 19 stav 2 mijenja se i glasi:

“Predsjednik Ispitnog odbora je dužan da o prigovoru iz stava 1 ovog člana odluči bez

odlaganja.”

Član 11

U nazivu člana 22 riječ “osoba” zamjenjuje se riječju “lica”.

Član 12

U članu 26a poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:

“ Kandidat za vrijeme trajanja ispita može da napusti ispitni prostor iz opravdanih razloga,

po odobrenju predsjednika komisije.”

Poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi:

“Kandidat koji bez odobrenja predsjednika komisije napusti ispitni prostor i koji se udalji

sa ispita gubi pravo polaganja ispita u tom ispitnom roku.”

Dosadašnji st. 2 do 5 postaju st. 3, 4, 5 i 7.

Član 13

Član 26b mijenja se i glasi:

“Ispit iz predmeta od znaĉaja

Član 26b

Ispit iz predmeta od značaja polaže se pisano, u skladu sa ispitnim katalogom

odgovarajućeg obrazovnog programa.

Ispit iz stava 1 ovog člana obavlja se pred komisijom za ocjenjivanje.

Testove pripremaju predmetne komisije u skladu sa zakonom.

Ispitni centar dostavlja zapakovan materijal sa testovima direktoru gimnazije, koji ih

predaje predsjednicima komisija za ocjenjivanje 30 minuta prije početka ispita.

Predsjednik komisije za ocjenjivanje uručuje testove kandidatima kada se kandidati

rasporede na mjesta.

Prisustvo predsjednika komisije za ocjenjivanje tokom trajanja ispita je obavezno.

Po isteku vremena predviĎenog za ispit, predsjednik komisije za ocjenjivanje sakuplja

testove i evidentira vrijeme predaje uz potpis kandidata.

Ocjenu uspjeha na ispitu utvrĎuje komisija za ocjenjivanje na prijedlog člana komisije koji

je nastavnik predmeta koji se polaže.”

Član 14

U nazivu člana 29 poslije riječi “predmete” dodaju se riječi: “i nivoe”.

U stavu 1 poslije riječi ”ispitu” dodaju se riječi: “ i nivo polaganja predmeta iz člana 38

stav 3 alineja 2, stav 6 alineja 2 i stav 7 alineja 2 Zakona o gimnaziji,”.

U stavu 2 riječi: “o učenicima i predmetima” brišu se.

U stavu 3 poslije riječi “predmet” stavlja se zarez i dodaju riječi: “odnosno nivo”.

Član 15

Naziv člana 30 mijenja se i glasi: “Konaĉni podaci o kandidatima i predmetima”.

St. 1 i 2 brišu se.

Član 16

U članu 33 stav 2 riječi: “Ispitni centar imenuje” zamjenjuju se riječima: “Predmetna

komisija, na prijedlog Ispitnog centra odreĎuje”.

Član 17

U članu 34 stav 1 riječi: “Ispitni centar” zamjenjuju se riječima: “Predmetna komisija”.

Član 18

Član 34a mijenja se i glasi:

“Vrednovanje rezultata iz predmeta od znaĉaja

Član 34a

Predmetna komisija donosi uputsvo za ocjenjivanje testa i utvrĎuje mjerila za pretvaranje

bodova, odnosno procenata u ocjene na testu iz predmeta od značaja.

Uspjeh iz predmeta iz stava 1 ovog člana izražava se ocjenama od 1 do 5 i to: odličan (5),

vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su pozitivne.”

Član 19

U članu 36 stav 1 riječ “izbornih” zamjenjuje se riječima: ”predmeta od značaja”.

Član 20

U članu 38 stav 1 poslije riječi: “Ispitnom centru” briše se tačka i dodaju riječi: “sa

naznakom za Komisiju za prigovor na ocjenu.”

Stav 4 mijenja se i glasi:

“Državna komisija obrazuje Komisiju za prigovor na ocjenu po predmetima koji se

polažu.”

Poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi:

“Član komisije iz stava 4 ovog člana i člana 38a stav 2 ovog pravilnika ne može da bude

nastavnik koji je bio ocjenjivač u komisiji koja je ocijenila kandidata.”

U stavu 6 poslije riječi “prigovor” dodaju se riječi: “na ocjenu”, a riječi: “dva dana”

zamjenjuju se riječima:“tri dana”.

Dosadašnji st. 5, 6 i 7 postaju st. 6, 7 i 8.

Član 21

U članu 38a stav 1 poslije riječi “gimnaziji” briše se tačka i dodaju riječi: “sa naznakom za

Komisiju za prigovor na ocjenu.”

Stav 2 mijenja se i glasi:

“Državna komisija obrazuje Komisiju za prigovor na ocjenu po predmetima koji se

polažu.”

Stav 3 briše se.

Stav 5 mijenja se i glasi:

“Komisija iz stava 2 ovog člana odluku donosi u roku od tri dana od dana dostavljanja

prigovora i dostavlja ga gimnaziji koja obavještava kandidata.”

Dosadašnji st. 4, 5 i 6 postaju st. 3, 4 i 5.

Član 22

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne

Gore”, a primjenjivaće se počev od školske 2020/2021. godine.

Broj: 023-952/2019-1

Podgorica, 2. jula 2019. godine

Ministar,

dr Damir Šehović, s.r.

Na osnovu člana 113 stav 4 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Službeni list CG“, br. 27/13, 1/15, 42/15, 47/15, 56/16,

66/16, 1/17, 31/17, 42/17 i 50/17), Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo je

P R A V I L N I K O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ORGANIZACIJI, NORMATIVIMA, STANDARDIMA I NAČINU RADA CENTRA ZA

SOCIJALNI RAD

Član 1

U Pravilniku o organizaciji, normativima, standardima i načinu rada Centra za socijalni rad („Službeni list CG“, br. 58/13, 30/15 i 17/16), u članu 1 poslije riječi: „(u daljem tekstu: Centar)“ umjesto zareza stavlja se tačka, a riječi: „kao i bliži uslovi pružanja usluge procjene i planiranja u socijalnoj i dječjoj zaštiti.“ brišu se.

Član 2

U članu 12 stav 1 tačka 8 mijenja se i glasi: „8) sačinjava posebne izvještaje, odnosno nalaz i mišljenje organa starateljstva (u daljem tekstu: nalaz i mišljenje);”. Na kraju tačke 9 briše se veznik „i” i dodaje se nova tačka koja glasi: „9a) evidentira kontakte sa korisnikom i značajnim licima za korisnika; i “. U stavu 3 riječi: „u vezi sa lišenjem poslovne sposobnosti i lišenjem roditeljskog prava“ zamjenjuju se riječima: „za koje je zadužen”.

Član 3 U članu 13 stav 1 poslije tačke 7 dodaje se nova tačka koja glasi: „7a) evidentira kontakte sa korisnikom i značajnim licima za korisnika na obrascu iz člana 30 stav 3 tačka 4 ovog pravilnika; i“.

Član 4 Poslije člana 17 dodaje se novi član koji glasi:

“ Komisija organa starateljstva Član 17a

Komisija organa starateljstva obrazuje se radi izvršenja poslova popisa i procjene vrijednosti imovine štidenika u skladu sa zakonom.“

Član 5 U članu 18 stav 2 mijenja se i glasi: „Stručni tim se obrazuje kada:

1) je potrebno izvršenje poslova koji se obavljaju timski saglasno zakonu ili podzakonskim aktima; 2) je potrebno donijeti odluku o zasnivanju usvojenja; 3) se razmatra izvještaj o radu staraoca; 4) se odlučuje o davanju odobrenja staratelju za preduzimanje radnje ili posla koji prelazi okvire redovnog poslovanja i

upravljanja imovinom štidenika; 5) je potrebno donijeti odluku o porodičnom smještaju-hraniteljstvu, porodičnom smještaju i smještaju djeteta u ustanovu; i 6) u drugim slučajevima.”

Član 6

U članu 26 stav 3 u tački 8 riječi: „druge slučajeve” zamjenjuju se riječju „drugo”.

Član 7 U članu 30 stav 3 tačka 8 mijenja se i glasi: „8) nalaz i mišljenje (obrazac NM-OS);”.

Član 8 U članu 32 stav 2 briše se. U stavu 3 riječi: „ ,odnosno stručnog radnika na materijalnim davanjima,” brišu se. Dosadašnji stav 3 postaje stav 2.

Član 9

Član 33 mijenja se i glasi:

„Procjena Član 33

Nakon otvaranja slučaja, donošenja odluke o nivou prioriteta i određivanja voditelja slučaja počinje procjena, koja je osnov

za određivanje sadržaja rada sa korisnikom, radi pružanja usluga. Procjena traje najduže deset radnih dana.

U izuzetnim slučajevima, po odobrenju supervizora odnosno rukovodioca stručne službe, vremensko trajanje procjene može se produžiti za još 30 dana.

Odluka o osnovnom sadržaju rada donosi se uz aktivno učešde i saradnju korisnika i njegove porodice.”

Član 10 U nazivu člana 34 riječ „početne” briše se. U stavu 1 riječi: „Početna procjena planira se” zamjenjuju se riječima: „Procjena se planira”.

Član 11 U nazivu člana 35 i uvodnoj rečenici stava 1 riječ „početne” briše se.

Član 12 Član 36 mijenja se i glasi:

„Sadržaj procjene Član 36

Procjena obuhvata: 1) procjenu situacije i potrebu djeteta, odnosno odraslog i starog lica i porodice, uključujudi i navode iz podneska:

bezbjednost korisnika, rizici, socijalna istorija, potrebe korisnika i porodice i podaci o incidentu koji je izazvao zabrinutost ili teškodu koju identifikuje porodica ili organ, odnosno organizacija, i to:

- opis i procjena stanja i potreba djeteta, odnosno odraslog i starog lica (lična svojstva i potrebe korisnika, i to: rani razvoj korisnika i uticaj ranog razvoja na aktuelno funkcionisanje, zdravstvene potrebe, obrazovanje, kognitivno funkcionisanje, emocionalno stanje i ponašanje, identitet, predstavljanje u društvu, vještine korisnika za brigu o sebi, porodični i socijalni odnosi, dnevne aktivnosti i interesovanja, formalno-pravni status i drugo),

- opis i procjena porodičnog funkcionisanja (porodična istorija i aktuelno funkcionisanje, podrška šire porodice: lična svojstva roditelja odnosno staratelja i drugih članova porodice, fizičko i mentalno zdravlje, zloupotreba nedozvoljenih supstanci, mentalna ometenost, zlostavljanje u djetinstvu i drugo),

- opis i procjena faktora sredine (zaposlenost, prihodi, stambena situacija, položaj porodice u zajednici, resursi zajednice),

- sumarna procjena, što uključuje procjenu snaga, lične, porodične i resurse zajednice koji mogu doprinijeti prevladavanju problema ili teškoda i procjenu bezbjednosti i opis rizika, odnosno glavnih oblasti problema;

2) rad sa porodicom na stvaranju bezbjedne situacije za dijete, odnosno odraslog i starog lica, odnosno prevladavanje aktuelne teškode ako je indikovano; i

3) preduzimanje postupaka za zaštitu djeteta, odnosno odraslog i starog lica i usluga koje treba da prevaziđu postojedu situaciju. ”

Član 13

Član 37 mijenja se i glasi:

„Izvještavanje o rezultatima procjene Član 37

Sa rezultatima procjene treba da budu upoznati: 1) roditelj ili staratelj djeteta, odnosno lice koje se neposredno stara o djetetu; 2) dijete, u skladu sa uzrastom i zrelošdu; i 3) odraslo i staro lice u skladu sa sposobnošdu da primi potrebne informacije, kao i član porodice, staratelj odnosno lice koje se neposredno stara o odraslom ili starom licu. Izvještavanje o rezultatima procjene ne vrši se ako to može da ugrozi bezbjednost korisnika. O načinu izvještavanja o rezultatima procjene potrebno je odobrenje supervizora odnosno rukovodioca stručne službe. Podaci o procjeni unose se u obrasce PR-1 i PR-2. ”

Član 14

U nazivu člana 38 i stavu 1 riječ „početne” briše se.

Član 15 Čl. 39 i 40 brišu se.

Član 16

Član 41 mijenja se i glasi:

„Individualni plan usluga Član 41

Individualni plan usluga za dijete, odraslo i staro lice sačinjava se najkasnije u roku od deset dana po okončanju procjene. Plan iz stava 1 ovog člana, u zavisnosti od slučaja, može uključiti: plan nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, plan staranja, učešde u izvršenju vaspitnih mjera i drugih obaveza, plan stalnosti za dijete, plan za osamostaljivanje, plan pomodi žrtvi u slučajevima porodičnog nasilja, plan prilagođavanja korisnika i porodice, plan podrške korisniku i porodici, plan kontakata roditelja i srodnika sa djetetom i druge planove u zavisnosti od procijenjenih problema i potreba korisnika i porodice. Plan iz stava 1 ovog člana može se proširiti najkasnije u roku od 60 dana, ako se tokom realizacije sačinjenog individualnog plana usluga ukaže potreba da se proširi ili izradi detaljniji plan.

Sadržina plana iz stava 1 ovog člana data je na obrascu PU. ”

Član 17 Čl. 43 i 44 brišu se.

Član 18 U nazivu člana 45 riječ „porodičnom” briše se. Stav 1 mijenja se i glasi: „Ako je plan stalnosti dio indivudualnog plana usluga, podrazumijeva obavezu određivanja cilja stalnosti i postupke koji su potrebni da bi se taj cilj dostigao. ”

Član 19

U nazivu člana 46 riječ „porodičnom” briše se. U stavu 1 riječi: „porodičnog plana” zamjenjuju se riječima: „individualnog plana usluga ”.

Član 20

U članu 47 stav 1 poslije riječi: „sačinjava se” dodaju se riječi: „individualni plan usluga koji sadrži”. U stavu 2 riječi: „Planom iz stava 1 ovog člana” zamjenjuju se riječima: „Planom za osamostaljivanje”.

Član 21

Član 48 briše se.

Član 22 U članu 49 stav 4 mijenja se i glasi: „Kontakti sa korisnikom i drugim značajnim licima za korisnika, kao i kontakti sa voditeljem slučaja, internim i eksternim saradnicima u svim fazama rada na slučaju, aktivnosti, dešavanja i zapažanja tokom rada sa korisnikom i drugim značajnim licima bilježe se na obrascu LPK. ”

Član 23

U članu 53 stav 1 mijenja se i glasi: „Na osnovu rezultata ponovnog pregleda i evaluacije može se promijeniti individualni plan usluga za dijete, odraslo i staro lice. ”

Član 24 Poslije člana 54 dodaje se novi član koji glasi:

„Nalaz i mišljenje

Član 54a Voditelj slučaja sačinjava nalaz i mišljenje u pisanom obliku kada je potrebno sudu, drugom organu ili ustanovi dostaviti

rezultate procjene ili kada je potrebno uputiti korisnika na korišdenje usluge u drugu ustanovu ili organizaciju, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebno. ”

Član 25 U članu 55 stav 1 na kraju tačke 5 veznik „i” briše se. Na kraju tačke 6 umjesto tačke stavlja se tačka-zarez i dodaje se nova tačka koja glasi: „7) i drugo, u skladu sa zakonom. ”

Član 26 Obrasci PL, PR-1, PR-2, PU i ZR mijenjaju se i glase:

Član 27 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 56-469/19-3 Podgorica, 25. jula 2019. godine

Ministar, Kemal Purišid, s.r.

Na osnovu člana 127 stav 5 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Službeni list CG” br.

27/13, 1/15, 42/15, 56/16, 66/16, 1/17, 31/17, 42/17 i 50/17), Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo je

PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O USLOVIMA, PROGRAMU I NAČINU POLAGANJA

STRUČNOG ISPITA U SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI

Član 1

U Pravilniku o uslovima, programu i načinu polaganja stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti („Službeni list CG”, br. 24/15 i 60/17) u članu 4 stav 5 riječ „dvije” zamjenjuje se riječju „četiri”.

Član 2

Prilog 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika mijenja se i glasi:

„Prilog 3 EK

Ministarstvo rada i socijalnog staranja Mjesto: Adresa:

EVIDENCIJA O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA

Period važenja evidencije

_____________________

Redni

broj

Broj

obavještenja o

datumu

polaganja

stručnog ispita

Prezime i

ime

kandidata

Obrazovanje Datum

polaganja

stručnog ispita

Uspjeh

Položio/nije

položio

Broj i datum

izdavanja

uvjerenja o

položenom

stručnom

ispitu

Napo-

mena

”

Član 3

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u „Službenom listu Crne Gore”. Broj: 56-567/19-3 Podgorica, 23. jula 2019. godine

Ministar, Kemal Purišić, s.r.

Na osnovu ĉlana 75 stav 2 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list CG", br. 64/17, 44/18 i

63/18), Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je

P R A V I L N I K

O IZMJENAMA PRAVILNIKA

O NAČINU IZRADE I SADRŽINI TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ZA GRAĐENJE OBJEKTA

Ĉlan 1

U Pravilniku o naĉinu izrade i sadržini tehniĉki dokumentacije („Službeni list CG", brој 44/18) u

ĉlanu 7 stav 3 mijenja se i glasi:

“Djelovi tehniĉke dokumentacije (arhitektonski, graĊevinski, elektrotehniĉki i mašinski projekat)

ĉuvaju se odvojeno, kao posebni fajlovi u jednom folderu (.pdf formatu), a opšta dokumentacija i projektni

zadatak se ĉuvaju zasebno u posebnom folderu.”

U stavu 4 rijeĉi: „posebnim folderima“ zamjenjuju se rijeĉima: “posebnom folderu“.

U stavu 7 poslije taĉke 13 dodaju se ĉetiri nove taĉke koje glase:

“14) tehniĉki opis za objekat;

15) uputstvo za upravljanje sa graĊevinskim otpadom, odnosno opasnim otpadom koji nastaje tokom

graĊenja, korišćenja odnosno uklanjanja objekta, u skladu sa posebnim propisom;

16) zbirna rekapitulacija predmjera i predraĉuna radova; i

17) podaci potrebni za statistiku dati su na obrascu 5.“.

U stavu 8 rijeĉi: “10 i 11 ovog ĉlana“ zamjenjuju se rijeĉima: „10, 11 i 14 ovog ĉlana“.

Ĉlan 2

U ĉlanu 10 stav 1 mijenja se i glasi:

“Tekstualnu dokumentaciju ĉine:

1) tehniĉki opis objekta;

2) tehniĉki uslovi za izvoĊenje radova;

3) program kontrole i osiguranja kvaliteta sa uslovima za ispunjavanje osnovnih zahtjeva za objekat tokom

graĊenja i održavanja objekta (procedure za obezbjeĊenje kvaliteta, program ispitivanja); i

4) predmjer i predraĉun radova.”

U stavu 3 taĉka 1 poslije rijeĉi “objektu” dodaju se rijeĉi: “date na obrascu 1“.

Ĉlan 3

Obrasaci 1 i 3 mijenjaju se i glase:

„OBRAZAC 1

elektronski potpis projektanta

elektronski potpis revidenta

INVESTITOR1 _____________________________________________________

OBJEKAT2 _____________________________________________________

LOKACIJA3 _____________________________________________________

VRSTA TEHNIĈKE

DOKUMENTACIJE4

_____________________________________________________

PROJEKTANT5 _____________________________________________________

ODGOVORNO LICE6 _____________________________________________________

GLAVNI INŽENJER7 _____________________________________________________

1 Naziv/ime investitora 2 Naziv projektovanog objekta 3 Mjesto graĊenja, planski dokument, urbanistiĉka parcela, katastarska parcela 4 Idejno rješenje, idejni projekat, glavni projekat odnosno projekat izvedenog objekta projekat (ako je u pitanju naslovna

strana cjelokupne tehniĉke dokumentacije) 5 Naziv privrednog društva, pravnog lica odnosno preduzetnika koji je izradio tehniĉku dokumentaciju 6 Ime odgovornog lica u privrednom društvu, pravnom licu odnosno ime i prezime preduzetnika 7 Ime i prezime glavnog inženjera.

elektronski potpis projektanta

elektronski potpis revidenta

INVESTITOR1 _____________________________________________________

OBJEKAT2 _____________________________________________________

LOKACIJA3 _____________________________________________________

DIO TEHNIĈKE

DOKUMENTACIJE4

_____________________________________________________

PROJEKTANT5 _____________________________________________________

ODGOVORNO LICE6 _____________________________________________________

ODGOVORNI

INŽENJER7

_____________________________________________________

SARADNICI NA

PROJEKTU8

_____________________________________________________

1 Naziv/ime investitora 2 Naziv projektovanog objekta 3 Mjesto graĊenja, planski dokument, urbanistiĉka parcela, katastarska parcela 4 Arhitektonski projekat, graĊevinski projekat, elektrotehniĉki projekat odnosno mašinski projekat (ako je u pitanju

naslovna strana dijela tehniĉki dokumentacije) 5 Naziv privrednog društva, pravnog lica odnosno preduzetnika koji je izradio dio tehniĉke dokumentacije 6 Ime odgovornog lica u privrednom društvu, pravnom licu odnosno ime i prezime preduzetnika 7 Ime i prezime odgovornog inženjera 8 Ime i prezime saradnika na izradi dijela tehniĉki dokumentacije.

OBRAZAC 3

IZJAVA ODGOVORNOG INŽENJERA DA JE TEHNIĈKA DOKUMENTACIJA

IZRAĐENA U SKLADU SA VAŽEĆIM PROPISIMA

OBJEKAT1 _____________________________________________________

LOKACIJA2 _____________________________________________________

VRSTA I DIO

TEHNIĈKE

DOKUMENTACIJE3

_____________________________________________________

ODGOVORNI

INŽENJER4

_____________________________________________________

I Z J A V LJ U J E M,

da je ovaj projekat uraĊen u skladu sa:

- Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i podzakonskim aktima donešenim na

osnovu navedenog zakona;

- posebnim propisima koji direktno ili na drugi naĉin utiĉu na osnovne zahtjeve za objekte;

- pravilima struke i

- urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima.

_____________________________

(potpis odgovornog inženjera)

_____________________________ _____________________________

(mjesto i datum) (potpis odgovornog lica)

------------------------------ 1 Naziv projektovanog objekta 2 Mjesto graĊenja, planski dokument, urbanistiĉka parcela, katastarska parcela 3 Idejno rješenje, idejni projekat, glavni projekat odnosno projekat izvedenog objekta 4 Ime i prezime odgovornog inženjera.”

Ĉlan 4

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne

Gore".

Broj: 101-3133/3

Podgorica, 23.jula 2019. godine

Ministar,

Pavle Radulović, s.r.

("Službeni list RCG", broj 29/07, i „Službeni list CG","br. 32/11, 43/15, 37/17 i 17/18),

Uprava za nekretnine donijela je

R J E Š E Nj E

O POTVRĐIVANjU BAZE PODATAKA KATASTRA NEPOKRETNOSTI ZA KO

MALINSKO

1. PotvrĎuje se baza podataka za KO Malinsko.

2. Primjena baze podataka katastra nepokretnosti počinje od 5. avgusta 2019. godine.

3. Katastarski operat za katastarsku opštinu, iz tačke 1 ovog rješenja, izraĎen po Zakonu o

premjeru i katastru zemljišta ("Službeni list SRCG," broj 37/74), prestaje da važi, a čuva se

kod organa uprave nadležnog za poslove premjera i katastra nepokretnosti Opštine Šavnik do

5. avgusta 2020. godine, nakon čega će se kao dokumentacija trajne vrijednosti arhivirati u

skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.

4. Ovo rješenje će se objaviti u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 02-6125

Podgorica, 29. jula 2019. godine

Direktor,

Dragan Kovaĉević, s.r.

Na osnovu člana 73 stav 2 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti

("Službeni list RCG", broj 29/07, i „Službeni list CG", br. 32/11, 43/15, 37/17 i 17/18),

Uprava za nekretnine donijela je

R J E Š E Nj E

O POTVRĐIVANjU BAZE PODATAKA KATASTRA NEPOKRETNOSTI ZA KO

LEPENAC

1. PotvrĎuje se baza podataka za KO Lepenac.

2. Primjena baze podataka katastra nepokretnosti počinje od 5. avgusta 2019. godine.

3. Katastarski operat za katastarsku opštinu, iz tačke 1 ovog rješenja, izraĎen po Zakonu o

premjeru i katastru zemljišta ("Službeni list SRCG," broj 37/74), prestaje da važi, a čuva se

kod organa uprave nadležnog za poslove premjera i katastra nepokretnosti Opštine Mojkovac

do 5. avgusta 2020. godine, nakon čega će se kao dokumentacija trajne vrijednosti arhivirati u

skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.

4. Ovo rješenje će se objaviti u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 02-6126

Podgorica, 29. jula 2019. godine

Direktor,

Dragan Kovaĉević, s.r.

Na osnovu člana 73 stav 2 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti

40/11, 53/11, 06/13, 55/16 i 92/17) i člana 34 tačka 8 Statuta Agencije za elektronske medije,

Savjet Agencije za elektronske medije, na sjednici održanoj 25.07.2019.godine, donio je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O VISINI, NAĈINU UTVRĐIVANJA

I PLAĆANJA NAKNADA PO OSNOVU IZDATIH ODOBRENJA ZA PRUŢANJE

AUDIOVIZUELNIH MEDIJSKIH USLUGA

Član 1

Formula u stavu (1) člana 10 Pravilnika o visini, načinu utvrĎivanja i plaćanja naknada po

osnovu izdatih odobrenja za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga ("Sl. list CG", br.

25/11, 26/12,38/14, 18/15, 11/16, 61/18 i 83/18, u daljem tekstu: Pravilnik) mijenja se i glasi:

„I = A x (0,3xB + 0,2xC + 0,5xD) x F x G.“

Član 2

Poslije stava (6) člana 10 Pravilnika dodaje se novi stav koji glasi:

„(6a) Koeficijent G iz Formule 1, zavisno od vrste elektronskog medija (emitera opšteg ili

specijalizovanog radijskog i/ili televizijskog programa), iznosi:

a) 1,5 za emitovanje specijalizovanog zabavnog radijskog i/ili televizijskog programa

posredstvom radio-difuznih frekvencija;

b) 1,00 za emitovanje svih ostalih radijskih ili televizijskih programa.“

Član 3

Formula u stavu (1) člana 10a Pravilnika mijenja se i glasi:

„I1 = A x (0,3xB + 0,2xC +0,5xD) x F x G x N.“

Član 4

Stav (2) člana 10a Pravilnika mijanja se i glasi:

„(2) Koeficijenti A, B, C, D, F i G iz stava 1 ovog člana definisani su članom 10 ovog

Pravilnika.“

Član 5

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne

Gore'', a primjenjivaće se od 1. januara 2020. godine.

Broj: 01- 939

Podgorica, 25.07.2019.godine

Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije,

Ranko Vujović, s.r.

Na osnovu člana 14 stav 1 tačka 8 Zakona o elektronskim medijima ("Sl.list CG", br. 46/10,

RCG”, broj 21/07), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O RAZRJEŠENjU PREDSJEDNIKA I ĈLANICE UPRAVNOG ODBORA

AKREDITACIONOG TIJELA CRNE GORE

1. Razrješava se dužnosti predsjednika Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore,

Goran Šćepanović, samostalni savjetnik I u Ministarstvu ekonomije, na lični zahtjev.

2. Razrješava se dužnosti članice Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, Ana

Martinović, načelnica Direkcije za infrastrukturu kvaliteta u Ministarstvu ekonomije, zbog

imenovanja za predsjednicu ovog upravnog odbora.

3. Ovo rješenje objaviće se u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 07-3269/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 8 Odluke o osnivanju Akreditacionog tijela Crne Gore (“Službeni list

RCG”, broj 21/07), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O IMENOVANjU PREDSJEDNICE I ĈLANA UPRAVNOG ODBORA

AKREDITACIONOG TIJELA CRNE GORE

1. Za predsjednicu Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, imenuje se Ana

Martinović, načelnica Direkcije za infrastrukturu kvaliteta u Ministarstvu ekonomije,

dosadašnja članica ovog upravnog odbora.

2. Za člana Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, imenuje se Božidar

Pavlović, načelnik Direkcije za implementaciju politike energetske efikasnosti u Ministarstvu

ekonomije

3. Ovo rješenje objaviće se u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 07-3270/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 8 Odluke o osnivanju Akreditacionog tijela Crne Gore (“Službeni list

Crne Gore Evropskoj uniji (“Službeni list CG”, br. 9/12, 15/14, 19/17, 33/18 i 48/18), Vlada

Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O RAZRJEŠENjU ĈLANICE PREGOVARAĈKE GRUPE ZA VOĐENjE

PREGOVORA O PRISTUPANjU CRNE GORE EVROPSKOJ UNIJI

1. Razrješava se dr Nina Vujošević dužnosti članice Pregovaračke grupe za voĎenje

pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zadužene za poglavlja pregovora 16.

Porezi i 29. Carinska unija, zbog preuzimanja novih radnih dužnosti.

2. Ovo rješenje objaviće se u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 07-3278/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 12 stav 1 Odluke o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju

Crne Gore Evropskoj uniji (“Službeni list CG”, br. 9/12, 15/14, 19/17, 33/18 i 48/18), Vlada

Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O IMENOVANjU ĈLANA PREGOVARAĈKE GRUPE ZA VOĐENjE PREGOVORA

O PRISTUPANjU CRNE GORE EVROPSKOJ UNIJI

1. Za člana Pregovaračke grupe za voĎenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj

uniji, zaduženog za poglavlja pregovora 16. Porezi i 29. Carinska unija, imenuje se mr

Nemanja Katnić, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

2. Ovo rješenje objaviće se u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 07-3279/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 12 stav 1 Odluke o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju

RCG”, broj 21/07), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O RAZRJEŠENjU NADZORNOG ODBORA

AKREDITACIONOG TIJELA CRNE GORE

1. Razrješava se Nadzorni odbor Akreditacionog tijela Crne Gore, zbog isteka mandata, u

sastavu:

- Biljana Jakić, generalna direktorica u Ministarstvu ekonomije, predsjednica,

- Ivan Tufegdžić, šef obračunske Službe u Ministarstvu ekonomije, član i

- Vesna Bešović, rukovoditeljka Odjeljenja za Evropske integracije u Ministarstvu

ekonomije, članica.

2. Ovo rješenje objaviće se u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 07- 3265/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 13 Odluke o osnivanju Akreditacionog tijela Crne Gore (“Službeni list

RCG”, broj 21/07), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O IMENOVANjU NADZORNOG ODBORA AKREDITACIONOG TIJELA CRNE

GORE

1. Imenuje se Nadzorni odbor Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu:

- Kadrija Kurpejović, načelnik Direkcije za politiku i režim spoljne trgovine

kontrolisanom robom u Ministarstvu ekonomije, predsjednik,

- Aida Salagić Ceković, načelnica Direkcije za spoljnu trgovinu, multilateralnu trgovinsku

saradnju i odnose sa meĎunarodnim trgovinskim organizacijama u Ministarstvu ekonomije,

članica i

- Jovana Kažić, specijalista menadžmenta, članica.

2. Ovo rješenje objaviće se u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 07-3264/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 13 Odluke o osnivanju Akreditacionog tijela Crne Gore (“Službeni list

list CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O ODREĐIVANjU V.D. POMOĆNIKA DIREKTORA UPRAVE ZA NEKRETNINE

Za v.d. pomoćnika direktora Uprave za nekretnine - rukovodioca Sektora za kadrovske i

pravne poslove, logističku i tehničku podršku, odreĎuje se mr Ismet Skenderović, diplomirani

ekonomista, do postavljenja pomoćnika direktora -rukovodioca ovog sektora u skladu sa

zakonom, a najduže do šest mjeseci.

Broj: 07-3271/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni

članom 60 stav 1 alineja 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list

CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O PRESTANKU MANDATA GENERALNOG DIREKTORA DIREKTORATA ZA

IPARD PLAĆANjA U MINISTARSTVU POLjOPRIVREDE I

RURALNOG RAZVOJA

Blagoti Raduloviću, generalnom direktoru Direktorata za IPARD plaćanja u Ministarstvu

poljoprivrede i ruralnog razvoja, prestaje mandat, zbog isteka mandata.

Broj: 07-3291/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 35 Zakona o državnoj upravi (“Službeni list CG”, broj 78/18), a u vezi sa

članom 60 stav 1 alineja 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list

CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O PRESTANKU MANDATA GENERALNOG DIREKTORA DIREKTORATA ZA

RURALNI RAZVOJ U MINISTARSTVU POLjOPRIVREDE I

RURALNOG RAZVOJA

Darku Konjeviću, generalnom direktoru Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu

poljoprivrede i ruralnog razvoja, prestaje mandat, zbog isteka mandata.

Broj: 07- 3292/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 35 Zakona o državnoj upravi (“Službeni list CG”, broj 78/18), a u vezi sa

list CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O ODREĐIVANjU V.D. GENERALNOG DIREKTORA DIREKTORATA ZA

PLAĆANjA U MINISTARSTVU POLjOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA

Za v.d. generalnog direktora Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede i

ruralnog razvoja, odreĎuje se Blagota Radulović, dosadašnji generalni direktor, do

postavljenja generalnog direktora ovog direktorata u skladu sa zakonom, a najduže do šest

mjeseci.

Broj: 07-3294/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni

list CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O ODREĐIVANjU V.D. GENERALNOG DIREKTORA DIREKTORATA ZA

RURALNI RAZVOJ U MINISTARSTVU POLjOPRIVREDE I

RURALNOG RAZVOJA

Za v.d. generalnog direktora Direktorata za ruralni razvoj u ministarstvu poljoprivrede i

ruralnog razvoja, odreĎuje se Darko Konjević, dosadašnji generalni direktor, do postavljenja

generalnog direktora ovog direktorata u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci.

Broj: 07-3293/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni

list CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O PRESTANKU VRŠENjA DUŢNOSTI V.D. DIREKTORA UPRAVE ZA

DIJASPORU

Predragu Mitroviću, v.d. direktora Uprave za dijasporu, prestaje vršenje navedene

dužnosti, zbog isteka vremena od šest mjeseci na koje je odreĎen za v.d. direktora ove uprave.

Broj: 07 - 3284/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni

list CG”, br. 2/18 i 34/19), Vlada Crne Gore, na sjednici od 18. jula 2019. godine, donijela je

R J E Š E Nj E

O ODREĐIVANjU V.D. DIREKTORA UPRAVE ZA

DIJASPORU

Za v.d. direktora Uprave za dijasporu, odreĎuje se Predrag Mitrović, diplomirani

ekonomista, do imenovanja direktora ove uprave u skladu sa zakonom, a najduže do šest

mjeseci.

Broj: 07-3285/3

Podgorica, 18. jula 2019. godine

Vlada Crne Gore

Predsjednik,

Duško Marković, s.r.

Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni