25104580-6-1-Glasinačka-kultura

5/16/2018 25104580-6-1-Glasina ka-kultura

1/69

Borivoj CovicGLASINACKA KULTURA

RASPROSTRAN]ENOST, NALAZISTA IISTORIJATISTRAZIVANJAIrna vise razloga zbog kojih se glasinaeka kultura u ovoj knjizi

obraduje nesto drugaCije nego ostale kulturne iii geografske cjeline. Razlikaje vidljiva vee u samorn naslovu: urnjesto termina grupa upotrijebljen jetermin kultura, Kao sto cemo vidjeti i iz pregleda rasprostranjenosti, onazauzima znatno veci teritorij nego bilo koja od ovdje obradenih grupa, upojedinim slucajevirna cak inekoliko puta veci (up. Kartu 5). Osim toga,rijec je 0cjelini koja se, najvjerovatnije, i sama sastoji od nekoliko grupa,sarno sto te grupe tek treba izdvojiti i definisati.! Najzad, rijec je0kulturnojcjelini koja jednim svojim dijelom (i to dosta znacajnim) prelazi okvirejugoslavenskih zemalja obuhvatajuci sjevernu i dio srednje Albanije, pa se spravom govori 0 kufturi Glasinac-Mati", Kako se u ovoj ediciji obradujusarno kulture iii kulturne grupe u okviru jugoslavenskih zemalja, zadrzaosam termin ))glasina!ka kuftura jer u tom kontekstu termin kulturaGlasinac-Mati ne bi bio posve adekvatan. Pored ove, terrninoloske, razlike,postoji jos jedna, koja je prvenstveno rezultat nivoa istrazenosti: mipoznajemo prakricno sarno grobove, dok 0naseljirna imamo, uglavnom,samo opste podatke, ito za manji dio njenog teritorija. Stoga ce nekapoglavlja (ne sarno 0 naseljima vee i 0 privredi) biti obradena u sazetijernobimu nego sto je bilo ucinjeno u slucaju vecine drugih grupa. Osim toga,izbjegavace se uopstavanja koja proizilaze iz istrazenosti pojedinih dijelova

1 Kako izgleda, nalazi s uzeg glasinackog podrucja, centralnog dijela zapadne Srbije, gornjeg Podrinja i sjeverni-jih dijclova Cme Gore mogli bi, rnozda, sacinjavati [ednu grupu, kao sco bi istocna Hercegovina s nekimsusjcdnirn podrucjima vjerovatno rnogla prcdsravljnti rcritori] jedne slicne cjeline unutar glasinacke kulture.- Za Mati kulturu u Albaniji v. F. Prcndi 1985, 88-90,2 F, Prendi 1975, 128; KKilian 1976, 192,

575


2/69

a nc moraju biti kar akteristicna za citavu kulturu, ito upravo zbog ojeoograsprostiranja j slozeriosti. Vjerovatno je da ce buduca istrazivanja pokazatida su pojedine grupe unutar giasinacke kulture imale odredena specificnaobiljezja, bilo u materijalnoj, bilo u duhovnoj kulturi, sto danas jos nijemoguce u cjelini utvrditi.

Glasinacka kultura obuhvata: jugoistocnu Bosnu, jugozapadnu Srbi-ju bez Kosova, Metohiju (s odredenim finesama u razgranicenju, 0cernu cekasnije biti govora), Cmu Goru i istocnu Hereegovinu. Kao sto je receno,na ovu, veliku, oblast, nastavlja se na jugu ista kultura (Glasinae-Mati)obuhvatajuCi sjevernu idio srednje Albanije. Karta, na koju [e unesenopedesetak (od oko dvije stotine) lokaliteta, pokazuje odredenu koneentra-ciju na glasinackom podrucju, .zatim na sirern podrucju Titovog Uzica, te(nesto manic izrazcnu) u Metohiji (up. Kartu 5). Da nijc nacinjen uzi izbor(uglavnom lokaliteta koji ce se pominjati u ovorn tekstu), te da nisuizostavljene gradine (posto ne znamo pouzdano koje sve od njih pripadajuzeljeznorn dobu), karta bi odavala jos mnogo jacu koneentraeiju naglasinackom podrucju. Ostaje, naravno, otvoreno pitanje u kojoj mjeriovakva situacija odrazava tealno stanje. Postoje veorna velika podrucja iusamoj jugoistocnoj Bosni (u neposrednom susjedstvu glasinackog podru-cja), u Sandzaku, u istocnoj Hercegovini iCrnoj Gori koja su uopstearheoloski veoma slabo istrazena. Pojedinacni istrazeni lokaliteti iii slucajninalazi (Barakovac, Borajna, Strpei, Gotovusa, Glogovik na Pesteru iGlogovik kod Hereeg-Novog, Plana, Mosko, Lisijevo polje idr.) ukazujuna rasprostranjenost glasinacke kulture, ali bi se njen intenzitet mogaoutvrditi tek istrazivanjirna nesto veceg obima. Ipak, vise od pedeset gradina,od kojih je znatan broj najvjerovatnije postojao tokom ieljeznog doba, okosto pedeset manjih iii vecih nekropola, grupa tumula iponegdje, pojedi-nacnih grobnih hurnki, tesko da bi bio zabiljezen i u slucaju sisternatskihistrazivanja slicnog obima na bilo kojem relativno malorn podrucju kakvo ieglasinacko. Tu ie, po mom rnisljenju, ipak u pitanju odredena koncentracija,Cije uzroke necu na ovorn mjestu obrazlagati. U izvjesnom smislu pandanglasinackorn podrucju moglo bi biti sire podrucje oko Titovog Uzica, avjerovatno je da ce buduca istrazivanja ornoguciti da se slicne koneentra-eije (mada manjeg obima intenziteta u odnosu na glasinacko) utvrde jos nanekim tackama velikog teritorija koje zauzima glasinacka kultura.

. 0 pojedinacnirn nalazistirna nema potrebe da se ovdje govori. Onavaznija prikazana su na karti rasprostranjeriosti, a njihovi nazivi navedeni suu popisu nalazista, kao sto se ibibliografski podaei 0 njima mogu naci ueitiranoj literaturi. Najzad, sva ce se ta nalazista jos pominjati u sljedecimpoglavljima, prvenstveno u poglavlju 0 periodizaeiji i hronologiji, te 0privredi i drustvenoj organizaeiji.

Istorijat istrazivan]a glasinacke kulture mogao bi biti studija za sebene samo zbog broja nalazista irasprostranjenosti vee i zbog dugog toka


3/69

~Ili/{ .......__.r._t

('."I .i(~(/

l. "," 'fi(".J(i. . . . .

c


4/69

trajanja tog istrazivanja. Ovdje ce to biti svedeno na nekoliko najbitnijihkons ta tacija.

Za pocctak istrazivanja glasinacke kulrure bilo [e presudno nesiste-matsko prckopavanje nekoliko grupa turnula u blizo] okolini Sokoca inasusjednom Glasinackom polju, preduzeto, najprije, u toku gradevinskihradova na cesti Sokolac-s-Rogatica koje je izvodila okupaciona vojska 1880.godine, kad su pronadena icuvena glasinacka kultna kolica, a zatim iradipribavljanja arheoloskih nalaza za Naturhistorisches Museum u Becu (a,dijelom, vjerovatno, i za privatne kolekcije), ito u organizaciji pojedinihoficira lokalnog austrougarskog garnizona. Sistematska istrazivanja otpo-cera su, zatim, istovremeno s osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu,1888. godine. Detaljniji podaci 0 tome dati su u ediciji Glasinac 1, te,nesto kasnije, u studiji 0nacinu sahranjivanja na glasinackorn podrucju,iscrpno je na vcdcna literatura.P pa nerna potrebc da se to ovdje ponavlja.Potrebno je samo jos jednom naglasiti da ni]e u pitanju nikak va ogromnaglasinacka nekropola, vee veliki broj pojedinacnih nalazista, To sunaglasavali vee iprvi istrazivaci (Truhelka, a narocito Fiala), a iu novijevrijeme je 0tome pisalo nekoliko aurora.! ali se ta zabluda, zacudo, jos1danas tu itarno provlaci iu strucnoj arheoloskoj Iiteraturi. Stoga se ovdjedosljedno govori 0glasinackorn podrucju (sto je, opet, arheoloski terrnin,jer obuhvata dio jugoisrocne Bosne, intenzivno istrazivan u periodu od1888. do 1897 .. godine). To je podrucje omedeno sa zapada planinomRornanijorn, s istoka planinama Kopitorn iDevetakom, a s juga i istokaDrinorn injenorn pritokorn Pracorn, dakle, prostor od preko 1.000 km2.

Istovremeno s otkricima na Glasincu bila su istrazena jos nekanalazista koja pripadaju glasinackoj kulturi: Barakovac kod Foce (gdje su,pored veorna ranih grobova iz eneolita iIi ranog bronzanog doba, ot-kriveni igrobovi starijeg zeljeznog doba s tipicnim glasinackim nakitom),Mosko iPlana kod Bilece, Radirnlja iVidostak kod Stoca," a pribavljeni su inalazi iz nekih unistenih grobova (npr., iz Mazlurna kod Gacka)." Pa ikasnije, od kraja 19. do pedesetih godina 20. stoljeca, bilo je pojedinacnihrnanjih istrazivanja iii slucajnih nalaza (dopunska iskopavanja na planiniGosinji, Kosovo kod Rogatice).? Ipak, prekretnicu u daljern istrazivanjuglasinacke kulture Cine sisternatska istrazivanja u zapadnoj Srbiji nagovi-[estcna, na neki nacin, problematskom studijom M ..Garasanina 0 znacajunalaza iz Mramorca,s a zapoceta istrazivanjima D. iM. Garasanina u Razani i

" A. Benne B. Covic 1956, 5- 7 (s navedcnom literaturom); B. Covic 1963; isri, 1965~, 57-59. Up. o tome u: A.Benac-B.Covic 1956, 6; B.Covie 1963, 41-42." C. Trune1ka 1890; isti 1893; isri 1901; vRadirnski 189


5/69

Krivoj Rcci.? Tako se dogodilo da jc u isto vrijcmc kad je glasinacka kulturaprvi put sistematski obradena i dcfinisana 10 doslo do novih otkrica, koja supokazala da se ona siri i istocno od Drine, bar isto toliko daleko koliko iprema zapadu.U Dalja istrazivanja u zapadno] Srbiji, koja je najvecimdijelom vodio M. Zotovic, nc sarno da su potvrdila ranije rczultate vee SLl Llvelikoj mjeri obogatila nasa saznanja 0glasinackoj kulturi kao ejclini.1 ~Mada neuporedivo skromnija po intcnzitetu, pa ipo kohcini nove grade,istrazivanja u Metohiji Lj. Dasica, J . Todoro vica, N. Tasica, J . Glisica,M. Garasanina, N. Dur iccvc i drugih I:l ta kodc !'L1 dala znacajnc rczultarc ,narocito u pogledu neuporcdivo boljih rnogucnosti kornparaeija s nala-zistima u sjevernoj Albaniji, pa i za utvrdivanje [ugoistocne graniec raspro-stiranja glasinacke kulture. Najzad, manje nekropole i pojedinacni turnuli,istrazeni u okolini Pljevalja ina PdtcrLl,I.1 1I Gubavici juzno od Mostara lviu Ljubomiru kod Trcbinja.t" u Glogoviku kod Hcrceg-Novog, Petro-vicima i Klicevu kod Nikslca, 17 u Lisijevu polju kod Ivangrada, kao inasamom glasinackom podrucju.J" uz jos nekoliko drugih nalaza, dali sutakode veoma veliki doprinos ornogucivsi da se sa sigurnoscu odredi arealrasprostiranja glasinackc kulture i obogativsi fond pokrctne graae novirnoblieima ivarijantarna. Gotovo da nijc potrcbno rcci da ~Il


6/69

pouzdan kontinuiter izmedu zavrsne faze glasinacke grupe kasnog bron-zanog doba (Glasinac IIIc-2) i pocetne faze glasinacke kulture zeljeznogdoba (Glasinac IVa). Sarno se po sebi razumi]e da se, na tom prostoru,njihovi areali rasprostiranja posve podudaraju. Ne znamo, medutim,dovoljno 0tim odnosima na drugim podrucjirna rasprostiranja glasinackekulture. U znatnom dijelu zapadne Srbije situacija je u kasno bronzano dobabila nesumnjivo nesto drugaCija nego u susjednoj jugoistocnoj Bosni.wNeste dalje na jugu, na Pesteru, moze se veoma dobro pratiti jedandinarnican razvoj koji pokazuje, najprije, elemente glasinacke grupe kasnogbronzanog doba IIojenoj najstarijoj fazi, zatim prodor elemenata srodnihgrupi Donia Bmjica - Gornja Strazava IInesto mlade vrijeme, da bi,najzad, u 7. stoljecu stare ere glasinackakultura u svom klasicnorn oblikuprevladala na tom podrucju.s! Postoje, dakle, indicije da se i glasinackagrupa kasnog bronzanog doba prema jugoistoku iugu prostirala dalje negosto mi danas znamo, ali da je tu bilo i odredenih promjena i kolebanja. 0situaciji u istocnoj Hercegovini i u Crnoj God u to vrijeme ne znamo gotovonista, pa ostaje otvoreno i pitanje rasprostiranja glasinacke grupe kasnogbronzanog doba na tom pravcll, odnosno eventualnog postojanja nekihdrugih grupa tog pcrioda. U svakorn slucaju, jasno je da se ne mogupoistovetiti teritorij glasinacke grupe kasnog bronzanog doba (koji je,ipak, bio znatno uzi) i areal rasprostiranja glasinacke kulture zeljeznog doba.S drugc strane, na veoma vaznom, eponimnom, podrucju koje obuhvatajugoistocnu Bosnu glasinacka kultura zeljezriog doba javlja se kao nepo-sredni nasljednik glasinacke grupe kasnog bronzanog doba. U pitanju je,ocigledno, prelaz u jedan novi kvalitet.

HRONOLOGI]A I POKRETNO GRADIVOIz razloga koji su upravo navedeni, a i zbog toga sto bi uvodenjenekog novog sistema periodizacije ihronologije glasinackc kulture moglo

izazvati nerazumijevanje inesporazume, zadrzan je i ovdje isti osnovni okvirkoji je dat prilikom prve periodizacije zeljeznog doba glasinackcg pod-rucja.22 Razumljivo, u taj sistcm su unescne odredene korckture, nuznenakon tri decenije, koje su dooijcle mnoga nova ot kr ica isaznanja. Ali prijenego sto ih izlozim, potrcbno je cia pomcncm bar ncke vazni]e detalje izdiskusije () pcriodizaciji glasinackog zcljcznog cloba vodene u navedenumrazdoblju. Vee 1962. godine 1Z1110 je M. Garasanin vise kritickih primjedbina hronoloski sistern A. Benca iB. Coviea iz 1957. godine. Najvaznije od20 Up. 0 tome: M. Garasanin 1983i.21 Z. Letica 1982, 12-15.22 A. Benac-B. Covie 1957.

580


7/69

njih bile su da faza Glasinac IVa nije zasnovana na dovoljno ubjedljivommaterijalu, te da je treba spojiti s fazom IVb s pocetkom oko 700. godinest. e. i, dalje, da cezura izrnedu Glasinca IVe i Va ne bi smjela biti tako ostropostavljena (oko 500. g. st. e.) jer postoje mnogi elementi zajednicki zamlade grobove faze IVe istarije grobove faze Va.23 U sustini iste primjedbena glasinacku hronologiju dao je taj autor ikasnije, definisuci pojaveglasinacke kulture u zapadno] Srbiji. Tom prilikom M. Garasanin jepredlozio novu periodizaciju, odnosno podjelu glasinacke kulture na faze Ia(pretezan dio gvozdenog doba II za Srbiju), Ib (pozna etapa gvozdenogdoba II za Srbiju) i II (sto bi odgovaralo fazi Va Glasinca, odnosnohorizontu Novog Pazara i s1.).24 Korekture koje je predloZio M. Gara-sanin prihvatio je, uglavnom, i R. Vasie.Z,5 Priiedlog nove hronoloskepodjele glasinacke kulturezeljeznog doba dala je iN. Lucentini'", uz dostasvjezih ideja, ali bez pravog razumijevanja unutrasnje dinamike razvoja nacentralnobalkanskom podrucju. K. Kilian je takode predlozio odredenapoboljsanja hronologije glasinackog podrucja, posebno u smislu precizni-jeg definisanja vremena iz kojeg poticu neke 'od kljucnih grobnih cjelina.f?Na neka pitanja glasinacke hronologije osvrnuo se, posredno, i S. Gabro-vee,28 a takode i R. Vasic u radovima 0 grckom ijuznoitalskom importu.Doprinos u tom pravcu dala je jos ranije iM. Parovic-Pesikan.P" B. Co vie setakode u vise navrata bavio problemima glasinacke hronologije, bilo udiskusiji 0 otvorenirn pitanjima, bilo u vezi s nekirn novim nalazima kojisu nudili mogucnost da se neb detalji preciziraju.s" Sva su ta rnisljenjarespektovana u pokusaju da se ovdje pruzi jedna poboljsana, znatnopreeiznija hronologija glasinacke kulture, ali sva, razumljivo, nisu moglabiti usvojena. Ne mogu se na ovom rnjestu upustati u neka sira razlaganja 0spornim pitanjima. Ipak, naveo bih nekolika koja mi se Cine bitnirn za daljeizlaganje.

Prvo, problem faze Glasinae IVa. Cinjenica je da ta faza nije zasno-vana na tako velikom broju grobova kao sljedeca, IVb faza, te da je, osim naglasinackom, ne mozerno jasno uociti na drugim podrucjima rasprostiranjaglasinacke kulture. lpak, kao izdvojen razvojni segment, paralelan iadekvatan onom sto se u srednjoevropskoj periodizaciji danas definise kaoHa B3, - ta faza nesurnnjivo postoji i ne moze se ignorisati. Razumije se,

",' M . Garasanin 1962,1811 185"., "I.Garasanin 1971,479 -4kll.".; R. Vnsic 1977,2(1 2(,; isr i 1979,259 -2(,1." H N . Lurc nrin i 1lH 1."' Kv Kilian 1 97 5, ,0 '1 ."" S. Gnbrovec lW,4/(,S; isri 1966; 1St; 1970; isti 1973."" R. Vasic 1982b; isti 1982; M. Parovic-c-Pcsikan I')()II.'HI HJ:ovJ(' 1959, 73- 77; isti 1965a, 68-73; isti 197'), 145-163; i~ti 1979,145 1(,3.

581


8/69

nakon tri decenije, potrcbno je tu fazu redefinisati, preciznije utvrditi njenodnos ptema istovrernenim pojavama u drugim krajevirna, pa i ispravitiizvjesne pogresne determinacije, ukljucujuci u nju neke ejeline koje su biledrugaCije datirane i eliminisuci druge za koje se utvrdilo da tu ne spadaju.

Drugo, Uokviru faze IVe po periodizaeiji iz 1957. go dine rnoguce jeizdvojiti stariji dio, koji obuhvata priblizno posljednje decenije sedmog iprvu polovinu sestog stoljeca (taj dio sam ovdje izdvojio kao fazu rVe-l), imladi dio, kojem pripada uglavnom druga polovina sestog i, rnozda, prvedecenije petog stoljeca (izdvojen ovdje kao faza rVe-2). Tacno je da nijelako povuci jasnu granicu izmedu te faze i Glasirtea Va (u slucaju odredenogbroja grobova to je inemoguce), ali jesama faza Va, tacnijc-njen pocetak,danas ipak znatno sigurnije utemeljena povezanoscu sa horizontom knezev-skih grobova zapadne Srbije (Atenica-Novi Pazar), kojima treba prido-dati i Pecku banju.

Trece, potrebno je revidirati iii precizirati ihronolosku poziciju nekihkljucnih grobnih cjelina (13toje djelimicno vee iucinjeno). To se odnosi naGradao=-Sokolac, tumulus III, koji nesumnjivo pripada poeetku faze IVa,na Ararevu gromilu, koja svakako nece pripadati fazi Va, vee prethodnojI'Vc-e-Z (druga polovina 6. stoljeca), na knezevski grob iz Brezja, kojisernoze s dosta sigurnosti staviti u posljednje decenije sedmog stoljeca (nasam pocetak faze IV c-1), na knezevski grob iz Osova, svakako iz prvepolovine sestog stoljeca, te onaj iz Citluka, koji hronoloski stoji izmeduOsova iArareve gromile, dakIe, oko sredine sestog stoljeea.31

Nova periodizacija glasinacke kulture zeljeznog doba obuhvatala bi,prema tome, sljedece razvojne faze:

Glasinae IVaGlasinae IVbGlasinae IVe-1Glasinac IV c-2Glasinac VaGlasinac Vb

Vee ipo svom hronoloskorn polozaju, fa za IVa predstavlja jednuspecificnu, prelaznu etapu. To dobra ilustruje i sastav njenih grobnih cje-lina, kao i kombinacionih grupa koje se na osnovu njih mogu izraditi. U tominventaru nalazimo:1. Tipovc koji su naslijedeni 1 Z prethodne (IlIc) fazej koji se usljedecoj CrVb) fazi vise nece pojaviti, To su: probijene ukrasne bronzaneploce s krstastirn srednjim dijelom (51. 33, br. 3); naocarasti privjesci (T. LX,2; 51. 33, br. 4); tordirane ogrliee (51. 33, br. 1); spiralne narukvice s rnalirnbrojem zavoja (T. LX, 7).

31 B. COVIC1965a, 62; isti 1979, 144-145; ist!1982a, 126.

582


9/69

2. Tipove koji su na sirem prostoru karakteristicni upravo za osmostoljece i koji se kasnije takode ne pojavljuju. To su: fibula Golinjevo--tipa, trece generacije (T. LX, 2) imasivne, punolivene, obicno elipticnegrivne, s priljubljenim ili neznatno rastavljenim krajevima (T. LX, 4, 8;S1. 33, br. 2).3. Tipove koji se na sirem prostoru pojavljuju krajem 9. i tokom8, stoljeca, a zatim traju i u sljedecirn stoljecima. U nasern slucaju to sudvopetljaste bronzane fibule ciji se rani tipovi iii varijante pojavljuju ugrobovima nase faze (T. LX, 6, 9; S1. 33, br. 5, 6, 8, 9) a mladi tipovi ivarijante zatim razvijaju (kao iu drugim podrucjirna) tokom sljedecihstoljeca.4. Tipove nesto uzeg areala rasprostiranja ivise (mada nipostoiskljucivo) vezane za glasinacku kulturu koje se u ovoj fazi prvi putpojavljuju, da bi tek u sljedecoj fazi dosle do punog izrazaja: masivnenarukvice s prebacenim krajevima (T. LX, 5) i zeljezne naocaraste fibule (S1.33, br. 11).Naglasio bih jos jednom da grobne cjeline koje Cine sadrzaj faze IVasadrze takve kombinacije navedenih tipova koje nesumnjivo porvrdujunjihovu istovremenost, odnosno hronolosku povezanost u jedan niz koji,najvjerovatnije, pocinje groborn Gradac-Sokolac III, 1, a zavrsava se, posvoj prilici, grobovima iz Brezja (Konogovo), XXI, 1, Ilijak XI, 1 iiiRusanovici XXXVIII, 4. Moze se, s razlogom, postaviti pitanje da li ta trigroba uopste pripadaju fazi IVa ili bi ih, mozda, trebalo pripisati pocetkusljedece faze (IVb), Opredijelio sam se za prvo rjesenje stoga sto fibule izBrezja (Konogovo) iIlijaka u svim detaljima odgovaraju primjercima izGracanice iSemizovca, nadenim zajedno s elipticnim grivnama tipa T. LX, 8(up. iS1. 27, br. 9110), dakle, s jednim od vodecih tipova nase faze IVa. Uslucaju Rusanovica odlucujuca je bila dvopetljasta fibula s krupno tordira-nim lukom (S1. 33, br. 9). U svakom slucaju, ti su grobovi hronoloski po-sve blizu starijim grobovima faze IVb, sto je naglaseno i u poglavlju 0srednjobosanskoj grupi (faza 2) u ovoj knjizi, Uostalom, u jednom konti-nuiranom razvoju nemoguce je posta viti ostre cezure izrnedu pojedinihrazvojnih faza: stariji grobovi jedne faze sadrze obicno i tipove karakte-risticne za prethodnu fazu, kao sto su iu mladim grobovima te faze, obicnopojedinacno ili u malom broju primjeraka, vee pojavljuju oblici koji ceu sljedecoj fazi biti brojni i dominantni.Fazu IVa reprezentuju sljedeci grabovi:

1. Gradac-Sokolac, tumulus III (Truhelkin), grab 1.32 U hronolo-skom pogledu najvazniji nalazi iz tog groba su:

3. A. Benac B.tuvi': 1956,24, T. XXXXVI, XXXXVII, XXXXVlIl, 1-2; oznaka Truhclkin sravljcna jccia sc oxnaci razlika U odnosu na tu mulu's objavljcn pod isrirn brojcm koji je nesto ranije iskopan (Brudl--Horncx 111, up. B. Covicl96S:l, 57-59, , nav. litcrnturorn).

583


10/69

a) Luksuzna bronzana fibula velikih dimenzija (T. LX, 2). Pripadatrecoj, najmladoj generaeiji fibula Golinjevo-tipa, Cija je hronoloska pozieijavrlo jasna. To su fibule koje se u sjeverozapadnoj Bosni mogu povezati sfazom 1. grupe Donja Dolina - Sanski Most, a na jugu s fazom 2.srednjodalmatinske grupe (horizont Krehin Gradae, Ha B3 po H. Mi.lller--Karpeu). 33 Po jednu fibulu trece generacije Golinjevo-tipa sadrze i ostaveOsredak kod Bosanske Krupe iGajina pecina kod Dreznika, obje datirane upetu fazu (horizont) ostava u sjevernoj Hrvatskoj i sjevernoj Bosni,34 apripadaju grupi svakako nesto starijoj od onih koje sadrze clemente trako-kimerijskog stila (Legrad, Batina, Ilok, Sarengrad).35

b) Dvije masivne, punolivene elipticne grivne, jedna nesro deblja (T.LX, 4), druga nesto tanja (kao T. LX, 8), ali obje s karakteristicnim,priljubljenim krajevima. I to je izrazit, hrorioloski osjetljiv tip, a pojavljujese uglavnom u dvije varijante - s priljubljenim i s nesto razmaknutimkrajevima. Vjerovatno je da stoji u vezi s nesto starijim, obicno obilnijeukrasenim primjercima s kraja kasnog bronzanog doba (Ha B1-B2).36Mladi primjerci, obicno bez ukrasa ili sa skrornnim ornamentom, upravo sutipicni za grobne nalaze i ostave osmog stoljeca. Nalazimo ih u grupigrobova 8. stoljeca iz Jezerina iGolubica, u veoma vaznoj grobnoj cjelini izOstrosca.P? u Gornjoj Tuzli,38 te u nalazima tzv. trakokimerijskoghorizonta u Srbiji: Manastirica, Stari Kostolac, Budisic.P?

c) Okrugla pojasna kopca S otvorom u sredini (T. LX, 1), ukra-sena njczno urezanirn ipunktiranim ornarnentorn. U fazi Glasinae IVb,veoma bogatoj okruglim pojasnim kopcarna (u desetinama grobova),varijanta okrugle pojasne kopce s otvorom u sredini vise se ne pojavljuje, alije nalazimo u dvije grobne ejeline 8. stoljeca: Gornja Tuzla+? i Donji Unac.v-

Pored ova tri vodeca tipa, ovaj grob sadrzi zanirnljivu kombinaeijutipova koji su naslijedeni iz prethodne faze (naocaraste privjeske - T. LX,3 i narukviee tipa T. LX, 7) i masivnih narukvica s prebacenim krajevirna(T. LX, 5), koje ce u sljedecim fazama (IVb, pa iIVe) biti standardni obliknarukviee (naravno, u razlicitim varijantama).

33 Up. 0 tome: B.Lovic 1971, 321-322, s nav. literaturorn, a takode ipoglavlja 0 srednjodalmatinskoj grupli0 grupi Donja Dolin. - Sanski Most U ovoj knjizi.s K.Vinski-Gasparini 1983a, 665-667.35 Ibidem.36 Up. K.Vinski-Gasparini 1973, 164-167, T. 109, 12, 14-18; T. 111, 5-15, a narocito T. 126, 2,3."B.Lov;C 1965a, 68-73, T. III, 24-27; Z.Maric 1968. T. 1,2,3,12,13; B.Raunig 1982, 5-6, SI. 2

T. II,1-10.38 B.tovic 1957, 252-253, T. I, 1, 7.39 M.Garasanin 1973, 456--464, T. 95; R.Vasic 1977,16-17; PI. 6, 11, PI. 9, 11. 12, PI. 12, 1,2,4-6,

PI. 13,7-10.10 B.Lovi': 1957, 252-253, T. I, 9.11 F. Fiala 1894b, 426---427. T. Y,9.

584


11/69

2. Taline, tumulus X (1889).42 Precizniji podaci 0ovom tumulu,doduse, ne postoje, ali je broj nadenih objekata ogranicen, svi su istepatinacije, a tipovi su u hronoloskorn smislu veoma bliski. Moguce je dasu u pitanju dva groba, od kojih bi jedan mogao bit! generaeiju stariji,odnosno mladi, kao sto je slucaj jos s nekim tumulima ove nekropole.v" alibi se mogio raditi i 0jednom grobu, pri cernu bi krstasto probijena ukrasnaploca predstavljala nasljede iz prethodne faze;44 uostalom, krstasto probi-jene ploce, radene nesto drugacijorn tehnikorn, karakteristicne su za nekegrobne nalaze ili ostave Ha B3 u Srbiji.45 U svakom slucaju, kao karakteri-sticne objekte iz ove cjeline navodim:

a) Veliku dvopetljastu fibulu s krupno tordiranim lukom ivisokompetougaonom noznorn plocom (T. LX, 6). Citav izgled fibule, odnos luka inoge i, posebno, petougaoni oblik noge, karakteristicni su za osmo stoljece,pri cernu ovaj primjerak, svojom cistijorn formom, nesurnnjivo prethodisrodnim dvopetljastim fibulama s rebrastim ili cvorasrim lukom tzv.trakokimerijskog horizonta u nekim susjednirn oblastima.v"

b) Spiralne narukvice s malim brojem zavoja (T. LX, 7), tip karak-teristican za fazu IIIe, ali zastupljen i u grobovima faze IVa kao tra-dieionalna forma. ..

c) Masivne elipticne grivne s priljubljenim krajevima (T. LX, 8), 0cijo] je hronoloskoj poziciji bilo vee dovoljno rijeci u vezi s grobomGradae-Sokolac III, 1.

d) Naocaraste privjeske (tipa T. LX, 2) naslijedene iz faze IIIc.e) Tordiranu bronzanu ogrlicu (tipa S1. 33, br. 1), koja takodepredstavlja nasljede iz faze IIIc; u fazi IVb, iii kasnije, ta vrsta nakitase vise ne pojavljuje (za razliku prema susjednim grupama na zapadu:srednjodalmatinskoj, srednjobosanskoj igrupi Donja Dolina - SanskiMost, u kojim su tordirane ogrlice ostale u upotrebi do sestog pa i petogstoljeca).

3. Taline tumulus XIX (1895), grob 6, koji je, zajedno s jos ne-koliko grobova iz istog turnula, bio pripisan fazi IIIc, a koji sadrzi: tordiranuogrlicu, naocarasti privjesak (tipa T. LX, 2; S1. 33, br. 4), te masivnuelipticnu grivnu, pones to razmaknutih krajeva; ovaj objekat je i odlucujuciza hronolosko odredivanje tog groba u fazu IVa.

Iza ova tri slijedi grupa grobova, po svoj prilici nesto mladih, kojekarakterisu male dvopetljaste fibule s trougaonom noznom plocorn istordiranim lukom. Valja obratiti painju na tehniku tordiranja: to ie krupno

42 A. Bcnac-B.Covic 1957,252-253, T. I, 9.43 A. Bcnae B.Covic 1956, 15---16, 22-24; A. Bcnac-B. Covic 1957, 6; B. Covi': 1965a, 68-73; B. COy;C

1982, 126.HUp. A. Benac-e-B. CoYiC1956, T. XXXXII. 1.45 M.Gatasanin 1973, T. 98; R. Vasi': 1977, PI. '11,7, PI. 13,9.46 Up. A. Benac-B. Covic 1956,22, T. XXXIX, 14-16.

585


12/69

tordiranje (T. LX, 9), cirne se ove fibule odvajaju od veoma slicnih, alimladih varijanti, karakterisanih sitnim tordiranjem ili urezima koji imitirajutordiranje. Ovu grupu Cine:

4. Taline, tumulus XX, grob 1.47 Grob sadrzi:a) Dvije jednostavne narukvice od deblje bronzane zice48 (varijanta

koja nije posebno karakteristicna, ali bi mogla biti uprosteni oblik na-rukvica tipa T. LX, 7).b) Malu dvopetljastu fibulu s tordiranim lukom i s nogom izduze-nog trougaonog oblika,49 po cernu se priblizava starijem primjerku izTalina, tumulus X (T. LX, 6).5. Rusanovici, tumulus XXXVIII (1894), grob 4, sa sljedeCimprilozima:

a) Dvije dvopetljaste fibule s trougaonom noznorn plocorn i krupnotordiranim lukom (T. LX, 9). 0 toj varijanti dvopetljastih fibula vee je bilokomentara.b) Dvije masivne narukvice s prebacenim krajevima (T. LX, 11). Toje tip zastupljen vee i u grobu Gradac-Sokolac III, 1 (T. LX, 3), a once se, zatim, zadrzati dugo u upotrebi (u razlicitim varijantama).c) Dvije glasinacke kolutaste fibule (T. LX, 10) za koje takodemozemo reci da ce ostati u upotrebi iu sljedecirn fazarna, u razlicitimvarijantama. Pojava ovog tip a vee u fazi IVa nije, medutim, nistaneocekivano ni s obzirom na primjerak iz ostave Krehin Gradac (up.S1. 26, br. 4), 50 a ni zbog toga !ito se grcke kolurastc fibule (izradivaneobicno od sloriovace ili kosti, rjede od metala) takode pojavljuju vee to-kom 8. stoljeca.P!

6. S izvjesnom rezervom uz ove grobove mogli bismo dodati j Laze,tumulus 1(1888), u kojem je nadena samo jedna dvopetljasta fibula, s lukomkoji vee pokazuje mladu tehniku tordiranja, ali ima noznu plocicu izrazitopetougaonog oblika (S1. 33, br. 6), sto je starija osobina.

7. Veoma zanimljivu kombinaciju dao [e grob iz Talina, tumulus I(1888), grob 1: naocaraste privjeske tipa T. LX, 2izeljeznc naocaraste fibule(tipa T. LX, 20). Kako se naocarasti privjesci javljaju najkasnije u fazi IVa,a pojava zeljeznih naocarastih fibula u jednom grobu 8. stoljeca ne pred-stavlja nista neocekivano, mislim da ovaj grob nesurnnjivo pripada nasojFazio52

.. A.Benac-B. Covic 1956, 14.48 Ibid., T. XXXXIY, I i 2.49 Ibid., T. XXXXIY, 3. 0 A.Benac-B. Covic 1957, 7, T. Y, 1-6; M e Much 1888, Fig, 3a, b.51 Up. B.CoviC 197b, 304-306,' nav, literaturorn.5~ B. Covi': 1965a, 72.

586


13/69

I . _ _f - - - - - - - - - - - - - . - . -I " .i

iL _SI.33

12

i,

I

Ii

ii i II II ,13 ' I

-_ . --1

_ J


14/69

Zatlm slijede dva groba koja karakterisu dvopetljaste fibule dostavelikih dimenzija, s velikom, nesto izduzenomtrougaonom noznornplocorn, ukrasenorn urezanim ornamentom. To su:

8. Brezje-Konogovo, tumulus XXI (1911), bez znacajnijih popratnihnalaza (SL 33, br. 5).9. Ilijak, tumulus XI (1893), grob 1, bez drugih nalaza.53Kao sto je vee receno, opredjeljivanje ovih grobova u kraj faze IVazasnovano je na njihovoj vezi s grobnim nalazlma 1 Z Gracanice 1Semizovca.

U vezl s ova dva, nesumnjivo je i grob iz Ilijaka, turnulus XX (1893), grob 1,po periodizaciji iz 1957. takode pripisan ovoj fazi. Ipak postoje razlozi da gaukljucimo u sljedecu, IVb fazu, svakako na njen pocetak. Na prvom rnjestu,fibula iz ovog groba, mada u osnovi istog tipa kao one iz prethodna dva,pokazuje dvije nove tendencije: dimenzije se smanjuju, a nozna plocicadobija oblik istostranicnog trougla, sto je katakteristika fibula ovog tipa ufazi IVb.54 Osim toga, taj grab sadrzi spiralne narukvice s trakastimsrednjim dijelom i tordiranim zavrsecima, a one su tipicne za sljedecu, IVbfazu, sto vazi i za sljepoocni kolut od kositra,55

Dubiozna je isto tako i cjelina Gosinj~ planina, tumulus XXVI (1985),grob 1.56 Uz dva zeljezna koplja, taj grab je sadrzavao jos ibronzanu iglu idvije dvopetljaste fibule s tordiranim lukom, te dvije narukvice s preba-cenim krajevima, Igla (varijanta igala s glavicom u obliku vaze) djeluje vrloarhaicno.>? ali su lukovi fibula sitno tordirani, sto je mlada tendencija.vf

Pod izvjesnom sumnjom stoji j cjelina iz Gosinje planine XXXVII(1895), grob 2, pripisana po perlodizaciji iz 1957, fazi IVb. 59Najvjerovatnijeje da se tadi 0mijesanju materijala prouzrokovanom nekim naknadnimukopom (s kraja 6. iii iz 5. stoljeca) u blizinu jednog starijeg groba, ili pak 0Fialinoj gresci: omega igla i fibula s cetvrtastom nogom s otvorimaodgovara grobu 1 iz istog tumula, a dvopetljasta fibula s krupno tordiranimlukom,60 a vjerovatno izeljezne naocaraste fibule mogle bi pripadati josfazi IVa.

Na ovom mjestu valjalo bi jednom reci da jos neki grobovi koji su uperiodizaciji iz 1957, bili pripisani fazi IVa pripadaju bilo starijem (TalineXXXIV, 1), bilo mladem vremenu (Sarenceve vrtace, turnulus III, Kusace,tumulus III, 1).61

5' F. Fiala 1893a, 730, SI. 12..l Up. primjcrke sa Glasinca iiz Gubaviee u Hercegovini: A. Benac-B. Covic 1957, T. III, 5; T. Andelic 1969,T. J , 12; B. (""it 1982, T. I, ~..;; Up. r\. Benne --B.Covic 1957, '1'. Ill, 6, T. XV, 9; 0 sastavu rnetala B.Covit 1959,75, nap. br. 315 . A. Benae-B. Covic 1957, 7.

57 Ibid., T. IV,S.5B Ibid .. T. IV, 3, 4.& Ibirl., 8-9, T. VIII , 7 18.110 Ibid., T. VIII, 7.III Ibid., 6, T. 11, 5-13 114--16, te 7-8, T. V, 7; up. takodeB. Cov;t 1982a, 126

588


15/69

Mislim da je na ovaj nacm faza IVa na glasinackom podruc]udefinisana. Izgleda, ipak, da je ona jos uvijek odraz lokalnog razvoja koji neobuhvata onako veliki prostor kao sto je slucaj sa sljedecim fazamaglasinacke kulture. U istocnoj Hercegovini, na lokalitetu Dullea ograde uGubavici, ovom vremenu mogao bi se pripisati grob 3 iz turnula V (dvijeigle s malom bikonicnorn glavicom - Sl. 33, br. 12, 13).62 U uzickorn kraju,kako izgleda, nisu otkriveni grobovi koji bi odgovarali ovoj fazi, izuzi-majuci nepotpuno objavljene nalaze iz Stapara 63 koji, medutim, poticu izravnih grobova, sto je strano glasinackoj kulturi. U to vrijerne tame su dostaizrazeni tzv. basara bi elementi. 64

U veoma slabo ispitanim podrucjima Sandzaka, kao iu Crnoj Gori ucjelini, takode za sada nema grobnih nalaza koji bi odgovarali ovoj faziglasinacke kulture. Isti je slucaj i u Metohiji. Na tom podrucju se krajern 8. ipocetkom 7. vijeka u tumulima pojavljuju nalazi nesto drugaCijeg tipa,reprezentovani prvenstveno grobnim cjelinama iz nekropole Siroko.65 One,doduse, sadrze i neke oblike koji bi se mogli tipoloski vezati za fazu IVaglasinacke kulture, ali vecina elemenata, imetalnih, a posebno kerarnickih,ukazuje na to da pripadaju drugoj kulturnoj oblasti, pa stoga ne ulaze uokvir glasinacke kulture kako je ovdje koncipirana.

Interesantno je da ni u Metohiji susjednom podrucju u sjevero-istocnoj Albaniji (Kenete, Cinamak idrugi Iokaliteti oko srednjeg tokaDrima - region Kukes) nema tipicnih nalaza koji bi odgovarali nasoj faziIVa66. Najzad, na podrucju oko rijeke Mati, drugom od dva eponimnapodrucja nase kulture, za sada nije moguce izdvojiti jednu fazu adekvatnufazi IVa na glasinackom podrucju, mada je u tom podrucju nesurnnjivkontinuitet razvoja od kasnog bronzanog do u razvijena zeljezno doba.v?

Uzimajuci u obzir sve ave elernente, mogli bismo zakljuciti da je fazaIVa za sada uocljiva na nesto uzern podrucju, koje obuhvata jugoistocnuBosnu i, mazda, istocnu Hercegovinu. JedniID dijelom, to bi mogio bitiuslovljeno stanjem istrazenosti, Ipak, u cjelini, radi se 0problemu razvojnogprocesa glasinacke kulture, 0 kojem ce biti govora u zakljucnorn adjeljkuovog poglavlja.

62 B. (oviC 1982, 21, T. V, 2, 3.63 M. ZotoviC 1985. 65- (,7.0< Ibid., (,S - 71.Sfl V. 0 tome u poglavlju Oblasr lst()cnug Kosova, ,ju:7:ne Srbijc i scvcrnc Makcdonijc U ovo] knjizi

(R. Vasic) . 6 Izuzirnajuci izrazito starije grobove, iz cneolita i bronzanog doba, te neke grobove s keramick irn pri-

lozima koji se jos ne mogu preciznije darirati, ukopi iz zeljeznog doba u turnulima tog podrucja, da-tirani meralnim prilozirna, odgovaraju pretezno fnzi IVc-2 i Va (up. B. jubani, Varrcza tumulare e Cinamakur(Ku ks), Buletin arkeologjik, Tirane 1971; B. Jubani 1972,207 -212; A. Hoti 1981, 1982; B. Jubani 1982, 1983 .

7 K Kilian 1975,46-47; F. Prendi 1975, 119~122; D. Kurt; 1978: ni u okviru kasnijc objavljenih nalaza ncmozc se [asno izdvojiri horizonr koji bi odgovarao 8. sroljecu, pa se citav kompleks nesto starijihnalaza okvirno darira u 8-7. sroljecc (up. S.Islami 1981; D.Kurti 1983).

589


16/69

Sto se nee hrooologijc, mislim, da ie pozlclJa nase faze IVa dostajasna. Njeni stariji grobovi jo s su dosta cvrsto vezani za Glasinac IlIe, Ciiikraj pada priblizno oko 800. godine st. e. Os tali grobovi ispunjavace, naj-vjerovatnije, pretezan dio osmog stoljeca. Kako ima dosta razloga da sepocetak sljedece, IVb faze, stavi u posljednje decenije tog stoljeca, apsolut-nohronoloska aproksimacija za ovu fazu bi glasila:- G lasinac 1Va - - = - S()U 725. g. SL c.

Fa za I V b rnoze se oznaciti kao vri jeme tokom kojeg glasinackakultura definitivno stice svoju fizionomiju ipo svojoj unutrasnjoj homo-genosti i snazi vee izbija u prvi plan medu istovremenim kulturarna(kulturnim grupama) zapadnog i centralnog Balkana, mada jos ne zauzimasva podrucja koja ce joj kasnije pripasti. U ovoj fazi pouzdane grobove(grobne nalaze) glasinacke kulture konstatujerno, zasad, na Glasincu iujugoistocnoj Bosni, na Pesreru, u Crnoj God i istocnoj Hercegovini. Njirnaodgovara (hronoloski i kulrurno) vise grobova iz tumula istrazivanih okorijeke Mati u Albaniji.

Vise od stotinu pouzdanih grobnih cjelina omogucuje da se stvorirealna slika 0svirn vaznijim vrstama itipovima grobnih priloga ove faze:keramike, bronzanog posuda, oruzja inakita (odnosno metalnih dijelovanosnje).

a) Keramika. - Posto naseobinsku keramiku prakticno ne pozna-jemo, ovdje ce biti prikazani sarno oni oblici koji se pojavljuju kao grobniprilozi, To su, obicno, pehari, solje izdjele.1. Najbrojnije zastupljen oblik je trbusasti pehar s kracim iii duzirnvratorn i koso zasjecenirn obodom, te s jednom visokom drskorn (S1. 33, br.14). Ovi pehari obicno su ukraseni vertikalnim kanelurarna na rarnenu, tepoprecnim ili uzduznim kanelurarna na drsci.68

2. Pehari ravnog oboda (S1. 33, br. 15), takode s jednom drskorn, bezukrasa, spadaju medu nesto rjede forme.69

3. Solje sa dvije drske, takode ukrasene kanelurarna na slican nacin kaopehari pod 1, nisu narocito ceste, ali ione pripadaju oblicima keramike ovefaze (S1. 33, br.16).70

4. Pehari s dvije drske vezane za jezicaste nastavke na obodu (S1. 33,br. 17) prvi put se pojavljuju u ovoj fazi."!

5. U fazi IVb poznate su izdjele s uvucenim obodom, glatkim iliukrasenirn sirckim kosim kanelurama - jedna vrsta kasnog turban-oboda

68 A. Bonae-B. Covic 1956, T. XIX, 3, 5, 6; isti, 1957, T. XV, 7, T. XVII, 6; B. Covic 1959, T. IX, 1,7,8;B.Govedatica 1978, T. III, 1; F.Fiala 1897a, 615--616, Sl. 68; Z.Letica 1982, T. V, 3,4.

69 B.Covic 1959, T. II, 12; A.Benac-B.Covic 1957, T. XVII, 5; B.Govedarica 1978, T. III, 5.70 A. Benac-B. Covic 1957, T. XIV, 12.71 Podilijak, tumulus B, centralni grob, B. Covic 1959, T. X, 8.

590


17/69

(SI. 33, br. 18). Uz ovaj oblik idu ikupe na nozi ukrasene na isti nacin (SI.33, br. 19).72b) Bronzano posude, mada vezano samo uz sahrane clanova

vodeceg drusrvenog sloja, takode predstavlja jednu od bitnih pojava fazeIVb.73 Zastupljeni su ovi tipovi:

- Pehar s jednom drskorn i kljunom za izlivanje - oinohoe (51. 34,br. 1). Naden je u centralnom grobu tumula u blizini rnosta na Resetnici kojije prekopao kapetan Lexa i u kojem su nadena cuvena glasinacka kultnakolica.

- Bronzani skifos naden u knezevskorn grobu Ilijak, turnulus II,grob 1 (S1. 34, br. 2). Drske su bile otpale, pa su zamijenjene zeljeznim, odkojih su ostali samo tragovi.- Basen s iz vracenirn obodom ukrasenim ispupcenjima izvedenimtehnikom iskucavanja (S1. 34, br. 3), takode iz Ilijaka II, 1.

- Zdjela s kratkim vratom, ukrasena krupnim ispupcenjima -rebrima na trbuhu (Riefelschale po Matzovoj nomenklaturi), iz istoggroba (51. 34, br. 4).- Mala omfalos-fiale iz istog groba (S1. 34, br. 5).o porijeklu i hronologiji ovog posuda vee je bilo dosta rijeCi u

radovima citiranim u naporneni br. 73, pa nema potrebe da se to ovdjeponavlja. Svi tipovi pripadaju, generalno, sedrnom stoljecu, mada se nekiproizvode iupotrebljavaju iu nesto kasnijem vremenu.

c) Or uz] e faze IVb vee je dobro poznato i definisano.Y!1. Dugi dvosjekli macevi glasinaekog tipa (51. 34, br. 6, 7) koji bi se pooblikovanju drske i sjeCiva mogli podijeliti u vise varijanti.2. Dugi jednosjekli mac s T drskom (S1. 34, br. 8), poznat sarno iz

groba 7 u tumulu B iz Podilijaka. Taj primjerak je, vjerovatno, importiran,3. Vjerovatno bi ovoj fazi trebalo pripisati izeljezni mac iz Previje,nedaleko od Sokoca, s jezicastom drskom i trnorn na vrhu. Od maca jeocuvana samo drska i dio sjeciva (51. 34, br. 15).4. Zeljezna koplja kod kojih se, izgleda, mogu razlikovati dva glavnatipa: duga, dosta uska koplja, s jakim sredisnjim reb rom i nesto kraca, sasirim listom (S1. 34, br. 11, 12).

5. Krstasta bojna sjekira (S1. 34, br. 14).6. Suplja sjekira-kelt, iste namjene (S1. 34, br. 13).7. Kraci krivi iii ravni bojni nozevi koji mogu imati trn na prelazu izdrske u sjecivo (51. 34, br. 9).8. Mali krivi nozevi, zastupljeni i u zenskim grobovima (S1.34, br. 10).

" B.(ovie 1959, T.IX, 10; A. Benac-+B. Covic 1956, T.XIX, 1, 2, 4; Z.Letica 1982, T. VI, 7.n r\. Benac+B. Covic 1957, 35-36; M. Parovie~Pesikan 1960, 15 id; B.Covic 1983, 147-148, 153-154;

R. Vas;': 1983, 185- 187.14 A. Benac-B. Covic 1957,36-39; B.Covic 1959, 73-75.

591


18/69

9. Sarno u jednom slucaju (Podilijak, tumulus B, centralni grob) nadenje noz ravnog sjeciva s dekorativnom drskorn, izradenorn kombinacijomzeljeza, bronze i, vjerovatno, kosti.:"

10. U fazi IVb prvi put se pojavljuje defanzivno oruzje - bronzaneknernide domace izrade, mogii bisrno reci glasinackog tipa (S1. 34, br. 26).Nadene su sarno u knezevskim grobovima: Ilijak III, 9 i II, 1 (sto se odnosi ina bojne sjekire). Kako su knemide 1 Z groba Ilijak III, 9 napravljenepreradivanjem bronzanih oklopa, moze se zakljuCiti da je u fazi IVb unaoruZanje istaknutih ratnika glasinackog podrucja ulazio ioklop istog tip akakav se u to doba upotrebljavao i u dolini rijeke Mati u Albaniji.Vjerovatno je da i jedni i drugi poticu iz iste radionice, po svoj prilicilocirane negdje na juznorn Jadranu (s obzirom na predstave brodova naglasinackim primjercima, radene jos uvijek u rnaniru geometrijskog stila, alis veoma dobrirn poznavanjem svih bitnih tehnickih detalja jednog broda). 76

Vjerovatno bi ovoj fazi trebalo pripisati i par koemida iz Dabrice kodStoca. U njihovom dekoru ima elemenata koji se kasnije javljaju ina mladimobjektima, alijos uvijek prepoznadjivi motiv antiteticki postavljenih pticjihprotoma je, svakako, starijeg porijekla. Pitaoje preciznijeg datiraoja togpara, kao ionog iz Dobraca kod Skadra ostaje otvoreno, ali u svakomslucaju ite knemide pripadaju glasinaekoj kulturi.??

d) N a kit je bogat i raznovrstan. Po brojnosti i raznolikosti na prvommjestu su fibule, koje sam razvrstao u osam osnovnih tipova. Uzirnajuci uobzir i korekture hronologije pojedinih grobova (date u odjeljku 0fazi IVa),a i direktnu povezanost obje faie, prikaz fibula pocecu oblicima koji semogu smatrati naslijedenirn. To su:

1. Dvopetljaste fibule sa sitno tordiranim lukorn j malom trouga-onom nogom iz Gosinje planine XXVI (1895), 1 - (S1. 34, br. 27),Sarencevih vrtaca iMazluma kod Gacka.

2. Dvopetljaste fibule manjih dirnenzija s lukom okruglog presjeka, smalom trougaooom nogorn. Pored primjerka iz Ilijaka XX, 1 (S1. 34,br. 17), tu spadaju jos i prirnjerci iz Podilijaka tumulus C, grob 2, izGubavice, tumulus 1, grob 2, te jos jedan iz nekog razoreoog groba istenekropole, a vjerovatno i iz Rusanovica XXIV (1895), 1.78

3. Dvopetljaste fibule s lukorn okruglog presjeka i sa horizootalnoprosirenorn nogom (Sarenceve vrtace - S1. 34, br. 28).

" B.Cov;e 1959, T. V, 1, T. xnr, 1.76 Up. K. Kilian 1973d; S. Islarni 1981, 4() 48; B. (;[)vicI976, 235-236, 275 277; isri 1984,18-20; trcbanapomenuti da grobne cjolinc iz kojih poricu primjerc: oklopa iz Drake u dolini rijck Moti no moraju bitiodlucujuce za urvrdivnnjc vrcrnena nastanka primjeraka iz Ilijakn: radi sc () rijctk orn i skupocjcnorn dijclu

bojnc oprernc koji [e mugau bid duzc vrcmcna u vlasnisrvu neke uglednc porod icc prije neg" sro bi dospiou grub (iii bio prcrndcn u knemide. kao stu jc to bio slucaj s primjercima iz Ilijaka)." B. Covic 197(,(. ." B.Govcdarica 1971l, 26-27, T. Ill; Fl. ("vic 1982, 15, T. I, 7; TAndelic 1969, 110, T. T , 12 (fibula jc

ukrasena kOSl111 zarezirna, :1 nc rordirann - prim. B. t..).592


19/69

1- ~ ,',~~:,~. . . .: . . .i . , t: :" .,' . .,'.: : ) ( , :

- ::~ - : ::'\1 :",

18 28

~ ,,1 1 5f J 1,- ,,.102

'J ~.

.r::, .. : 0 ;'" . : .~ -. , ', '.

.',' : : '8

\\

4

23 24 25

mI151 1

\

r>.~:------)~- --.------- 27

S1.34 - Glasinacka kultura - faza IVb: 1-28

2019


20/69

4. Dvopetljaste fibule s lukom okruglog presjeka i s noznorn ploci-com u obliku pjescanog sata (T. LX, 17), iz Ilijaka IV, 1, Podilijaka A,S, teiz Rusanovica - Gajeva (1909); ova; posljednji (neobjavljeni) primjerak jeod zeljeza.

Opsta karakteristika nabrojanih bronzanih dvopetljastih fibula fazeIVb jesu njihove male dimanzije. One su, osim toga (u odnosu ina ukupanbroj grobova, a i na ukupan broj fibula ove faze), u sustiti malobrojne: svegapo 2 do 4 primjerka svakog od nabrojanih tipova.

5. Male bronzane naocaraste fibulc tipa T. LX, 21, takode nadene umalom broju primjeraka (od toga tri u grobu Ilijak IV, 1).

Po zastupljenosti u grobovima najvaznije fibule faze IVb jesu:6. Zeljezne naocaraste fibule vecih dimenzija, bez osmice, pricvrscene

na zeljczni nosac iigiom inozicorn (T. LX, 20). Kao sto je vee receno,taj tip je zastupljen, malim brojem primjeraka, i u grobovima faze IVa, da bis fazom IVb usao u punu upotrebu. Nalazimo ga u velikorn broju grobova,uglavnom onih bez izrazito ratnickog obiljezja (macevi, koplja). Osim naglasinackorn podrucju, fibule ovog tipa otkrivene su i u grobnim cjelinamafaze IVb u tumulu I na Latinskom groblju u Glogoviku, na Pesteru.r"

7. Zeljezne lucne fibule s trougaonom nogom (T. LX, 16), ta-kode zastupljene u vecern broju grobova ove faze - i to opet pretezno ugrobovima bez oruzja. Nalazimo ih kako na glasinackom podrucju tako i naPesteru (Latinsko groblje, tumulus I, grob 22).80

8. Kolutaste (plocaste) fibule su treci vodeci tip ove faze. Pojavljuju sei u klasicnorn obliku (tipa T. LXI, 10) ali i u dekorativnijim formama, kaosto su one 1 Z Rusanovica XXV (1894), 1 (S1. 34, br. 16), iz Gubavice,ili iz Podilijaka, s jednim velikim kolutom i simetricno rasporedenimdvostrukim laticama na obodu (T. LX, 18). Treba naglasiti da su u ovoj fazikolutaste fibule izradivane i od kositra, 81 a - kako izgleda - i od zeljeznoglima izeljezne zice. 82 Nekoj vrsti kolutastih fibula nesumnjivo su pripadali ibronzani nosaci za fibule (T. LX, 15) nadeni u vecern broju grobova ovefaze.83 Sudeci po razmaku izrnedu glave zakovica i trake nosaca (up. T. LX,15), moze se zakljuciti da je debljina objekta pricvrscenog za no sac iz-nosila 2 do 3 mm (sto je znatno vise nego u standardnih bronzanih plocafibula te vrste). Najvjerovatnije je da su to bile kolutaste fibule izradene oddrveta i ukrasene duboreznom tehnikorn, mozda jeftinije irnitacije grckihkolutastih fibula od slonovacc. - Inace valja reci da se kolutaste fibulc

'" Z. I.ctica 1982, 14, T. V, 1, T. \'11, 1 4 . " Ibid., T. V,S, 6 . , Lp. A. Benne H. CO";,, 1957, T. XV, 14; za mnrcrijal lid kojcg [c izradcn ova], kao i osrai slicni objckti

me Faze (sljcpoocni kolutovi i dr.) v. B. Cm'ie 19S9, 75.x. B. CO"ie 1959, tumulus B, grub 2, T VI, 1.." ,\.fknoc-B.Covic 1975, 32, T. VII, 10, 11, T. XIV, 10, 11; B.(",ie 1959, (,4, T. "11,4,5,17, IH.

594


21/69

nesto cesce srecu u grobovima s oruzjern nego sto je to bio slucaj s pret-hodna dva tipa, mada je i njih vise u grobovima bez oruzja.

Drugi vazan ukrasno-prakticni dio nosnje Cine igle koje se poosnovnom obliku mogu podijeliti u jednodijelne i dvojne, a po materijalu nabronzane izeljezne.

1. Igle s glavicom u obliku posude poznate su iz Gosinje planineXXVI, 2, iz Podilijaka, tumulus C, centralni grob (51. 34, br. 18),84 te unesto drugaCijoj varijanti iz Ilijaka III, 3. Njima treba dodati izeljezniprimjerak iz Gubavice (razoreni grob iz tumula 1 - 51. 34, br. 21).85

2. Igle s malom kuglastom glavicom i vratom ukrasenirn malimdiskom ikosim urezima (Ilijak III, 1 - T.LX, 12).3. Igle s kuglastorn glavicom s plocicama i izrastajima; ove igle su

mogle imati j stitnik za vrh (Ilijak II, 1 - 51. 34, br. 19), Taline IX (1889).4. Igla s bikonicnorn glavicom iz Gubavice, tumulus 4, grob 2,

najvjerovatnije je juznoilirskog ili sjevernogrckog porijekla (51. 34, br.20).865. Velike zeljezne igle s kuglastom glavicom (S1. 34, br. 22), poznate

kao tip ove faze i odranije, 87 potvrdene su nalazima iz Podilijaka (tumulus,B, grobovi 2 i10).88 Uz njih ide i primjerak iz Hrastovace, tumulus XVIII(1892), s poligonalno iskovanom glavicom itordiranim vratom (51. 34,~.2~. .6. Dvojne igle najstarijih tipova (Ia iIb po klasifikaciji R. Vasica 89), ito: a) zeljezne, vecih dimenzija (T. LX, 13),

b) bronzane, od glatke zice (T. LX, 14), ic) bronzane, s tordiranom glavorn (S1. 34, br. 23).7. Igla sa svitkastom glavicom (51. 34, br. 24) zabiljezena je samo u

jednom slucaju (Gubavica, tumulus 1, grob 2).Kao sto se moze vidjeti, zabiljezeno je dosta razlicitih tipova ivarijanti, mada ukupan broj igala nije narocito velik. Odnekih tipovanadena su sarno po 1-3 primjerka, a nesto brojnije su same zeljezne skuglastom glavicom idvojne igle, tipa Ia i Ib po R. Vasicu, izradivane odzeljeza ibronze. Valja jos primijetiti da su igle dosta cesto nalazene ugrobovima s oruzjern.

Nakon pregleda fibula iigala, za koje je trebalo nesto detaljnijegizlaganja, nabrojmo i ostale vaznije oblike nakita ove faze:

84 Grab iz Gosinje XXVI, 2 (A. Benac-B. Covic 1957, T. IV, 1-6) bio i e po periodlzaciji iz 1957. godinepripisan fazi IVa, sto je ovde korigirano (Y . naprijed); za Podilijak v. B. Covie 1959, 62-63, T. V, 2.

85 B.COYle 1982, T. I, 4 .86 B. Coyie 1982, 25, T. II, 9.87 A. Benac-e-B, Covie 1956, 9, T. III; isti 1957, 35, t. XXI, 4, 17.'0 B.Covi': 1959, 63-66; T.IV, 3, T. IX, 9.89 R. Vasi" 1982, 224-228.

595


22/69

1. Sljepoocni kolutovi, obicno spitalni,sa 2-4 navoja, ponekad susicama na krajevirna, radeni su od bronze (S1. 35, br. 4), ali iod kositra.t"

2. Dijademe iporarnenice, izradene od uske trake bronzanog lima,ukrasene graviranim geometrijskim motivirna (T. LXI, 9; 51. 35, br. 5),spadaju medu najkarakteristicnije tipove nakita ove faze. Dijademe sunalazene iu grobovima s oruzjern i u onim bez oruzja, a porameniceiskljucivo u grobovima bez oruzja, sto bi mogio znaciti da su u pitanjudijelovi zenske nosnje. Treba naglasiti ito da se ne radi 0objektima koji bibili iskljucivo vezani za knezevske grobove.91

3. Ogrlice su izradivane od sitnih perli jantara ili staklene paste.Nerijetko je nadeno ipo nekoliko stotina u jednom grobu.924. Bronzana dugmad s usicom, malih dimenzija (sljokice), takode suponekad nalazene u velikom broju u jednom grobu, pa se moze pretposta-viti da su bila gusto prisivana na neki dio odjece.93

5. Velika prorezana kalotasta dugmad-toke izradivana su u visevelicina ivarijanti, kao jednostruka, dvostruka ili trostruka (T. LXI, 2-4;S1.35, br. 10, 11).94 Prema analogijama iz Donie Doline, ovi objekti mogli bise tumaciti kao dijelovi kompozitnog pojasa_, ali F. Fiala izricito tvrdi da suuknezevskom grobu iz Ilijaka II, 1 to kama bila prekrivena citava prsa, sto je,na odreden nacin, potvrdeno irevizionim iskopavanjem u Podilijaku 1957.godine.95

6. Mnogo je rjedi oblik toke koja je po velicini inacinu ukrasavanjaveoma slicna pojasnoj kopci, ali s donje strane ima usicu za prisivanje (T.LXI, 11). U ovom slucaju mogii bisrno pornisljati da su u pitanju dijelovikornpozitnog pojasa kojem je pripadala i kopca posebnog tipa.967. Okrugle pojasne kopce takode su jedno od glavnih obiljezja ovefaze. Karakteristicno je da.gotovo svi primjerci imaju azuriran srednji dio,bez obzira da li je organizacija ornamenta cetvorodijelna iii sestero-,osrnero- ilivisedijelna (T ..LXI, 7, 8; S1. 35, br. 7, 8). Vecina pojasnih kopciove faze ima gladak obod, ali su zastupljeni iprimjercis laticama na obodu(Sl. 35, br. 7). Posebnu, dosta rijetku varijantu medu okruglim kopcarnapredstavljaju manji ptimjerci s kukicom na jednoj ialkicorn na drugoj strani(S1. 35, br. 9).97

.0 A Benac-B.(:ovic' 1956, LI, 31-33; ist; 1957, T.XV, 9; RCov,ic' 1959,75.91 Up. A.Benac-B. Covic ]956,TIII, 3, 1'. XI, 8, 1'.XXIX,4; isti 1957,33, T.Vl, 12,1'. X, 11, T. XIII,

7, T. XIV, 13; B.CoviC 1959, T 1, 2, 1'. n. 13, 1'. VII, 3, 8; B.Covic ]982,1'. 1,3,1'.11,6-8.92 Up. A. Benac-c-B. Coyie 1957,1 j-12, T. XIV, 1,3, T XIX, 3; B.Co"i'; 1959, 58, 63-65,1'. II, 2-11, T. VI,

9-18,1'. VII, 9-16; B,Gl)vedarica 1978, 24, 1'. IV, 5-7; Z.Letica 1982, 14, 1'. V,2.~, A.Benac-B.Covic 1957, 11,1'. XIV, 2.s, Ibid.,T VII,S, 1'. XX, 3,4; B. (:ovic1959, T. VII, 1, 2,'5 Up C , Truhelka 1902, 1'. XXXIX, 2; takode K.Kilian 1975, 51; uporedi F,Fiala 1893, 721-722, 51. 12;B . C o v le 1959, 64, grub Sb.96 A.Benac-B.Covic 1957, 1'. VI, 7."'Up. A, Bcnac-B.CoV1C 1957, 1'. VI idalje, posebnioblici: T. VII, 4,1'. XIV, 7; B.Covi(' 1959, TTl,

17,1'. vnr, 8,9, T xu, 2,3; B.Govcdanca 1978, T, IV, 8.,596


23/69

IIJ JII1 /IJ I(JII,IJ /30 r

29

Vk kultura-1. 35 - G lasinacka faza IVb: 1

..i"

36


24/69

8. Spiralne narukvice s trakastim srednjim dijelom i tordiranimvanjskim navojima (T. LXI, 12; S1.35, br. 1), zastupljene u desetak grobovana glasinackom podrucju i u Hercegovini (Gubavica),98 spadaju takodemedu najizrazitije predstavnike nakita ove faze.

9. Spiralne narukvice s vecim brojem navoja, izradivane: a) od usketrake bronzanog lima iii b) od bronzane zice, takode su poznate u ovojfazi.99 Radi se, medutim, 0 jednostavnom tipu nakita duzeg trajanja, stoosobito vazi za varijantu b), koja se srece iu grobovima faze IVc-2.

10. Narukvice s prebacenim krajevima, obicno ukrasene urezanim ipunktiranim motivirna, spadaju takode u vazne oblike ove faze. Pojavljujuse u vise varijanti - kao masivne (S1. 35, br. 3), iii nesto tanje, te kao posvegracilne, gotovo kao da su izradene od bronzane zice, mada su u pitanjulijevani objekti (T. LXI, 15; S1.35, br. 2).100 I to je tip dugog trajanja:poznajerno ga vee iz faze IVa (T. LX, 5, 11), a u upotrebi je jos iu fazamaIV c-1 iIV c-2 (u kojim se pojavlju ju ineke specificne vari [ante ovog tipa).11. Privjesci nisu narocito cest oblik nakita u ovoj fazi. Najvazniji tipje duguljasti privjesak u obliku praporca, suplje lijevan iazuriran, obicnobez nozice i s okruglom ili trougaonom alkicom za vjesanje (T. LXI, 5, S1.35, br. 12). Sasvim .rijetko se javljaju privjesci u obliku stilizovanezivotinjske figure, vjerovatno konja (T. LX, 19).101U toaletni pribor spadaju pincete uskih krakova, bronzane ili zeljezne(S1. 35, br. 6), nalazene iskljucivo u grobovima s oruzjern.

U knezevskorn grobu Ilijak II, 1 nadeno je kameno zezlo s azuriranimbronzanim okovom (T. LXI, 1).

Hr on o l o s ka pozici j a faze IVb bila je dosta sigurno postavljena veeu periodizaciji iz 1957. godine, potkrijepljena argumentima iz tada pristu-pacne, relevantne Iiterature.Iv- Tokom gotovo pune tri decenije koje suotada protekle objavljeno je mnogo nove grade, studija irasprava, koje se,posredno ill neposredno, ticu hronologije glasinaeke kulture, pa injene fazeIVb. Sasvim razumljivo, bilo je i kritickih primjedbi i prijedloga zakorekture periodizacije koju supredloiili A. Benac iB. Covie. Stoga jepotrebno tom pitanju ovdje posvetiti nesro vise prostora.S. Gabrovec je nanovo definisao pocetak starijeg zeljeznog doba uSloveniji, te njegov dalji razvoj,103 a u posebnoj studiji detaljno raspraviopitanja nastanka, sirenja ihronologije razlicitih tipova dvopetljastih fibula,98 A. Benac-B. Covic 1957, T. III, 7,8, T. VI, 1,2, T: VII, 12, T. XII, 1, 2; B. Lovic 1982,24, T.I, 1.99 A.Benac-B. Covic 1957, T. VIl, 1, 2, T. XIII, 4, T, XIV,S, 6.100 A.Benac=-B. Lovic 1957, T. III, 1-4, T.. IV, 1, 2, T. V, 1, 2, T. VII, 13, T. IX, 12, 13, T. X, 1, 2,

9, 10, T. X, 12, 13, T. XX, 1,2; B. Cov;': 1959, T. VII, 6, 7, T. IX, 11, T. XII, 4, 5.'0 ' Cp. i 1 '. Fiola IH'!4c,7.)S, Sl. 23.'()2 A..Benac -B. ("vic 1957,27 3'),:;(, :'7.'0 " S. Gabrovcc 1973; isti 1964/1965; isti 1%(,.598


25/69

koje su i za glasinacku hronologiju od velike vaznosti.104 Iz njegovihrazmatranja proizilazi dosta jasna sinhronizacija faze Glasinac IVb s fazamaLjubljana IIb/IlIa, te Podzemelj 1/2, odnosno Sveta Lueija Ib,105 sto bi,uglavnom, odgovaralo posljcdnjim dcccnijarna 8. i prcrcznorn dijclu 7.stoljeca. .

M. Garasanin je u dva navrata predlozio rcviziju glasinackc hronolo-gije pledirajuci da se ona uskladi s hronolosk im sistcrnima 1'1 Srbiju iMakedoniju, ito tako da se faze Glasinac IYa iIYb spojc IIjcdnu Cia) fazukoja bi odgovarala vecern dijelu gvozdcnog doba Ilza Srbiju i Makedoniju,dok bi faza IVe dobila oznaku Ib ibila sinhronizovana s poznom etapomgvozdenog doba 11.106

R. Va sic je definisao cetiri horizonta stariieg zeljeznog doba u Srbiji,od kojih je horizonr 2 (650 55(). g. st. c.) sinhronizovno s glasinaCkimgrobovima koji sadrze metalno posudc i starijc varijantc fibula s nogom IIobliku beotskog stita, sto bi, posredno, znacilo da plcdira za obuhvatanjcmladih grobova glasinacke faze IVb i starijih faze lYe u jcdan horizont;stariji grobovi glasinacke faze IYb odgovarali bi, u tom kontckstu,horizontu 1. zeljeznog doba za Srbiju, koji bi obuhvarao jos i vrijcrncglasinacke faze IVa.lo7 Vaznc su iVasiccvc analizc () grckom oruzju LlJugoslaviji (narocito u pogledu revizije datiranja Ararcvc gromilc),l():-\ 0nalazima grckog bronzanog posuda u Jugoslaviji, od kojcg znacajan diopripada glasinackoi kulturi, te 0dvojnim iglama i sarnirs kim fibulnma, sro,opet, irna dosta veze s glasinackom hronologijom.tv"K. Kilian je takode prcdlozio dosta krupne prornjcnc u pcriodi/aciji ihronologiji glasinacke kulture zauzirnajuci sc za to cia sc una usk lad i S O!lO1l1za Srbiju i Makedoniju (s podjclom na zcljczno doba 1, II i III, tc sa \isl'horizonata unutar tih periodaj.U" On prcdlazc korckrurc i u dat irnnjupojedinih kljucnih grobova, kao inovu dcfiniciju glasinackih faza, i to: I I 1

~ IVA, koja bi obuhvatala dio grobova faza IYa i IVb poperiodizaciji iz 1957. godine1l2, kao ineke grobovc faze lYe iste pcriodi-zaeije (npr., Brezje I, 1); ta faza bi odgovarala zcljcznorn dobu llA zaMakedoniju;~ IVB, koja bi obuhvatala neke kljucnc grobove faze IYb poperiodizaciji iz 1957, cime se njihovo datiranje sniza va (Ilijak II, 1, III, 2 i III,

104 S, Gabrovec 1970,10. Up, takode B.Tedan-N, 'I'rampuz 1975, 420-422 i436,106 M, Garasanin 1962; isti 1973,480,107 R, Vasic 1979, 263; up, takode R, Vasic 1981.108 R, Vasic 1982b, 9-10,109 R, VasiC 1982, 1982b, 1983,110 K.Kilian 1975, 18,111 Ibid" 59, Taf. 102,112 A, Bcnac-s-B. Covic 1957, 26--59,

599


26/69

9), te grupu starijih grobova faze IVe po istoj periodizaciji; Kilianova fazaIVB Glasinca odgovarala bi zcljeznorn dobu lIB za Makedoniju;

- IVe, sa knezevskim grobovima iz Arareve gromile iCitluka, teserijom priblizno istovremenih grobova; to bi odgovaralo zeljeznorn dobuIIC za Makedoniju;

- IVC Ende, s grobovima koji odgovaraju horizontu Novi Pazar, i- V, koja odgovara, uglavnom, fazi Glasinac Vb po periodizaciji iz1957. godine.Ne ulazeci na ovom mjestu u raspravu 0 svim pojedinostima,

pokusacu da pruzim odgovore na neka pitanja koja su u pomenutimradovima otvorena i da izlozirn osnovne argumente na kojim se zasnivaperiodizacija koju ovdje predlazem,

1. Smatram da je, usprkos postojanju nekih opstih razvojnih tenden-cija koje se mogu pratiti na sirokim prostorima, metodoloski ispravnijeizgradivati periodizaciju za pojedine vece kulturne cjeline koje nesurnnjivoimaju isvoju unutrasnju dinarniku razvoja. Korelaciju, kulturnu i hrono-losku, moguce je utvrditi poredenjem sadrzaja pojedinih razvojnih fazarazlicitih kultura (kulturnih grupa), a tim putem se onda moze doci idoobuhvatnijih, sirokih sinhronizacija, kao podloge za istorijske idrugerekonstrukcije sireg znacaja.

2. Spajanje nalaza iz cita vog osmog iz prve polovine sedmog stoljecau jednu fazu (horizont) ne cini mi se pogodnim rjesenjern ni za one oblasti ukojim postoje, ne bas beznacajne, vremenske lakune, a pogotovu zaglasinacko podrucje, s mogucnoscu pracenja kontinuiranog razvoja kojunarn pruza obilje nalaza; takvirn postupkom se, izrnedu ostalog, otezavapreciznija sinhronizacija s vee izgradenim sistemima u drugim oblastima(kasnogeometrijsko doba u Grckoj, Ha B3 u srednjoj Evropi, zeljezno dobaII u Italiji), a gubi se imogucnost pracenja dinamike razvoja koja ima sasvimdrugi tok u osmorn u odnosu na prvu polovinu 7. stoljeca isl, - U tompogledu faza Glasinae IVa (800-725), mad a regionalno ogtanicena, imasvoje mjesto i opravdanje. Ovdje predlozene korekture njenog sadrzaja itrajanja jesu pozitivan rezultat kritika i prijedloga 0kojim je bilo rijeci i kojisu jednim dijelom usvojeni.

3. Mislim, takode, da je neophodno zadrzati iterrnin Glasinae IVbkao oznaku za jednu etapu razvoja glasinacke kulture s onim osnovnimsadrzajem koji su svojevremeno predlozili A. Benae i B. Covic: to je etapa ukojoj se postepeno uspostavlja jedinstven razvoj na vecern dijelu njenogareal a rasprostiranja. Razumije se da je potrebno pones to korigovati njensadrzaj, ukljucujuci u nju ineke grobove ranije pripisane faze IVa (GosinjaXXVI, 2, Ilijak XX, 1, Kusace III, 1, pa i Sarenceve vrtace III), kako je toovdje i ucinjeno. To bi se moglo odnositi i na Brezje I, 1, koji bi, zaista,mogao biti nesto stariji od groba 2 iz istog tumula (a koji, opet, pripadasamorn pocetku sljedece faze).600


27/69

Navedeneizmjene podudaraju se s Kilianovim korekturama (njegovafaza IVA). Ne bih se, medutim, mogao sloziti s prijedlogom da se iz togkonteksta iskljuce grobovi Hijak II, 1, III, 2 i III, 9, dakie, oba knezevskagroba iz nekropole I pod Ilijakorn, te jedan od pratecih grobova istenekropole. S obzirom na nove podatke 0 grobovima iz Albanije koji susadrzavali oklope i knernide, objavljene u novije vrijeme,1l3 jasno je da seranije predlozena hronologija groba Ilijak III, 9114 mozda treba nestokorigovati nanize, ali time oba ova groba ne.izlaze iz konteksta faze GlasinacIVb. Pri tome treba imati u vidu da oba poticu izrnale, kornpaktne s=r= odpet tumula (Ilijak, I do V 1 Z 1983) koji su sadrzavali iskljucivo grobove fazeIVb, ukopavane u toku zivota dvije do tri generacije; najvjerovatnije je da jeu pitanju nekropola tadasnjeg vladajuceg roda na tom podrucju, za razlikuod drugih tumula iste nekropole ilinekropole II (Rajino brdo) s koje poticetreci in.ajmladi knezevski grob 1 Z Ilijaka (koji vee treba uvrstiti na pocetakfaze IVc-1)_l15

4. Ako bismo termin faza shvatili ne sarno kao hronolosku odrednicuvee i kao sinonim za odredeni oblikovni hug (a ta se dva sadrzaja ne morajuposve podudarati), mogii bismo pretpostaviti da su neki od najmladihgrobova te faze u realnosti bili ukopani u isto vrijerne s nekim od najstarijihgrobova faze IVe (IVB po Kilianu). Ali one sto je ovdje oznaceno kao fazaGlasinac IV c-l nije samo forrnalnotipoloska odrednica vee iodraz jednenove etape u razvoju glasinaeke kulture, sto ce u sljedecern odjeljku bitidetaljnije prikazano. U tom srnislu ne bih mogao, kao predstavnike istefaze, prihvatiti, npL, Hijak II, 1, III, 2i9 najednoj, te Bandin Odzak III, 1 i2, Brankovice I, 4 ili Brezje I, 2, na drugoj srrani.

5., Sam sadrza] etape koju je Kilian oznaCio kao Glasinae IVB(izuzimajuci sporne grobove 1 Z Hijaka) ovdje je , u sustini, akceptirandefinisanjem faze Glasinac IVe-i, sto se, uz manje korekture, odnosi i naostale Kilianove prijedloge za poboljsanje glasinacke hronologije, 0cernu cejos biti rijeci.Vracajuci se na problem hrorioloskog okvira faze IVb ucinio bih jossamo nekoliko konstatacija:

a) Mislim, ni je sporno da u okviru faze IVb postoji serija stari jihgrobova. Tu spadaju pornenuti grobovi koji su prije bili pripisani fazi IVa(Gosinja XXVI) 2, Ilijak XX, 1, Kusace lII, 1, Sarenceve vrtace III). Njimase pridruzuju neki od grobova bez oruzja iz Ilijaka, np!., III, 2 i 3, te IV, 1.Vjerovatno je da tu spadaju i neki od grobova iz Podilijaka (iz tumula A, B iC), 116 mozda iiz Gubavice, s arhaicnirn bronzanim dvopetljastim fibulama,113 Sv Islarni 1981, 46-50,"" S, Covie 1959, 147,115 Ibid., 150-151.1)6 B. Covie 1959; B. Govedarica 1~78,

601


28/69

iglama iS1.117 Detaljnom analizom moglo bi im se prikljuciti jos nekolikoneobjavljenih ili nedovoljno objavljenih grobova glasinackog podrucja.Jedan od oblika nakita koji sadrze ovi grobovi su fibule s nogom u oblikupjeSCanog sata (Ilijak IV, 1, Podilijak A, 5, Rusanovici-Gajevi), To. je,nesurnnjivo, arhaican oblik, vezan za sam pocetak zeljeznog doba II u Srbijipo M. Garasaninu (Rudovci, Stari Kostolac, Vrrndza, Janjevo 11),118 kao iza druge nalaze kasnog osmog ili ranog sedmog stoljeca u Podunavlju.t PTo pokazuje da se pocetak faze IVb moze staviti jos u posljednje decenije 8.stoljeca, mada ne onako visoko kako je to bilo predlozeno u periodizaciji iz1957 (oko 750. g. st. e.). Da faza IVb ispunjava pretezan dio sedmog stoljeca,nije nikada bilo sporno, pa to nije potrebno ni ovdje posebno obrazlagati.Argumenti za datiranje kndevskog groba u Ilijaku II, 1 iza 640. godine(R. Vask),120 odnosno iza druge trecine 7. stoljeca (K. Kilian),121 u sustiniodgovata ju vee od ranije predlozenoj granid izrnedu faza IVb i IV c, koja je iovdje os tala nepromijenjena: prelaz ka posljednjoj cetvrtini sedmog stoljeca,Prerna tome, apsolutnohronoloska aproksirnacija za nasu fazu glasila bi:

- Glasinac IVb =25-625. g. st. e.Faza IV c~ 1 se na ovom rnjestu prvi put formulise. Ona obuhvata

starije gtobove faze IVe po periodizaciji iz 1957. godine, dokce mladi bitisvrstani u fazu IVe-2. To, razumije se, nije ucinjeno mehanicki, vee naosnovu nove, detaljne analize grobnih cjelina i sa samog glasinackogpodrucja, a i iz dtugih krajeva koji su pripadali glasinackoj kulturi,objavljenih u posljednje tri decenije.To vrijeme je za glasinacku kulturu veoma znacajno. Ona idalje jaca isiri se prema sjeveroistoku, obuhvatajuci veliki novi ptostot u centralnomdijelu zapadne Srbije. Ukupan broj tumula igrobova takode se povecava,raste procenat ratnickih grobova, u naoruzanju ibojnoj taktici nastajupromjene, sto se odrazava prelaskom s dvosjeklog na jednosjekli mac ipojavom ratnika- konjanika.

Tip Ciiu su pojavu A. Benac iB.Covie uzeli kao momenat razgranl-cenja izrnedu faze IVb i IV c bila je dvopetljasta bronzana fibula s nogom uobliku beotskog stita.122 Ona je to isada, ali uz bitno nova tipoloska tu-macenja, No, prije nego sto dodern do toga, potrebno je uporediti popisekarakteristicnih grobnih cjelina koje su bile obuhvacene periodizacijom iz1957. godine, a takode komentarisati popis teprezentativnih grobnih cjelinaKilianove faze IVB, koja priblizno odgovara nasoj fazi IVc-l.123'" B. Covic 1982.11~ .\!. Garasanin 1973,456-464, T. 96, 98.119 Detaljniji pregled vidi u S. Gabrovcc 1970;up. takode S. Gabrovec 1973, 342-345, S1.1, 366--367. T. 10. 2iG. Kossak 1980, 136-140.120 R. Vasi': 1983, 186-187, 192.m K.Kilian 1973, 535,'22 A..Benac-s-B ..Covi': 1957, 40-41.123 K. Kilian 1975, 59.

602


29/69

Od starijih grobova faze IVe po periodizaciji iz 1957. go dine u popiskarakteristicnih grobova novodefinisane faze IVe-l ulaze: Brezje, tumulus I(1895), grobovi 2 i3; Bandin Odzak, tumulus III (1892), grobovi 1 i 2;Brankovici, tumulus I (1896), grob 3; Citluci, tumulus II (1892); Osovo,tumulus V (1896), grob 1; Osovo, tumulus II (1897), grob 1.124

Od navedenih grobova, kao reprezentativne za svoju fazu GlasinaeIVB, K. Kilian je naveo: Bandin Odzak III, 1-2, Brankovice I, 3 i Brezje I,2. 0 ostalim grobovima, navedenim u torn kontekstu, vee je bilo rijeci,izuzev 0 RusanoviCima XII, (1896), koji bi podjednako mogao pripadati ifazi IVb ifazi IVe, iSjeverskom B, 5, za koji ne vidim nikakav razlog zanize datiranje od predlozenog, tj. u fazu IVb.125 Takode zelim napomenutida nisam prihvatio snizavanje datiranja kneZevskog groba Osovo II, 1 udrugu polovinu 6. stoljeca.P"

Nastojeci da se podjela nekadasnje faze IVe na IVe-1 iIVe-2 postavina sto sigurnije osnove, analizirao sam najprije sadrzaj svih grobovaglasinackog podrucja koji sadrze fibule s nogom u obliku beotskog stita (62ejeline), a zatim, u tom kontekstu, ivarijante tog tipa fibule, kao j njihovrazvoj, od najstarijih do najmladih, uz potrebne komparaeije s nalazima izdrugih podrucja rasprostranjenosti tog tipa. Navedeni grobovi glasinaekogpodrucja (kao i iz drugih krajeva koji su uzimani u obzir) dali su sljedecusliku razvoja fibula s nogom u obliku beotskog stita:

1. Najstariji primjerci odliku ju se velikim dimenzijama (obicno 8 do11 em, rijetko nesto ispod tih dimenzija), snaznim, u sredini nestozadebljanim lukom, koji moze biti okruglog, rombicnog iii poligonalnog(najcesce oktogonalnog) presjeka, s prstenastim zadebljanjima (obicnotroclanim) na krajevima luka, velikom noznorn plocom s dubokim i sirokimizrezirna (kako primjecuje K. Kilian, ploca cesto ima sirinu vecu odvisine-P"); sredina nozne ploce ukrasena je po sredini vertikalnim rebrom,odnosno plasticnim ili ugraviranim V motivom, a po rubovima sitnougraviranim cikcak i slicnim motivima. Pored ovdje reprodukovanihprimjeraka (T. LX), 13, 16), kao primjeri za ovu, stariju varijantu mogu senavesti jos neke fibule sa Glasinca.P" iz Gotovuse (tumulus II iz 1906),129iz Uzica kod Uzicke Pozege,130 Pilatovica, tumulus III, grob 14,131 iIi, npr.)iz nalaza Dubice-Vuci do u Makedoniji.P''

,.. Nav. rnjesco; u tekstu stoji I, 4, sto je sigurno omaska, jer je taj grob mnogo mladi,120 B. Covic 1959,64,73, T. vn, 1-22.U6 K.Kilian, 1975, 59; up. A. Benac-B. Covic 1957, 14--15, T. XXVI, XXVII i XXVIII, 1-4; takodeB.Covic 1979, 155-157.127 K.Kilian 1975,51., . 8 A. Benac-B. Covic 1957, T. XXI, 6, T. XXII, 1-4, T. XXIV, 2-5, T. XXV, 1,2, T. XXXVI, 3, 4., . 9 B. Covic 1967b, 38, T. I, 16.130 R. Vasic 1977, PI. 28; M. Zotovic "1985, 75, T. XXII, 6.131 R. Vasic 1977, PI. 26, 18, 19.132 K.Kilian 1975. 89, TaL 54, 9.

60 3


30/69

2. Dalji razvoj, pa prema tome i mlade primjerke, karakterisu tritendencije: smanjivanje dimenzija, gubljenje poligomrlnog presjeka-luka izatvaranje izreza sa strana nozne ploce. Razumije se, te tendencije ne morajuici uvijek paralelno. Postoje fibule ovog tipa koje pripadaju rnladem dijelu iiikra ju faze IV c-I , a koje su jos zadrzale izrazit poligonaini presjek luka, ali jezatvaranje izreza vee gotovo dovrseno (up. T. LXII, 5), iii je oblik nozneploce jos klasican, ali se dimenzije smanjuju, a oblik luka degenerise.U''Najmlade varijante dobijaju vee dimenzije i izgled luka svoje tipoloskenasljednice - fibule s dva otvora na cetvrtastoj noznoj ploci - s kojom,zajedno egzistiraju tokom faze IVc-2 (up. T. LXII, 9).

Polazeci od grobnih cjelina koje su sadrzavale starije, klasicne oblikefibula s nogom u obliku beotskog stita,izdvojio sam na glasinackompodrucju iu jugoistocnoj Bosni 19 grobova koji su dali veoma homogenukombinaciju tipova. Njima je bilo moguce dodati jos desetak grobova kojisu sadrzavali nesto mlade varijante ovog tipa iii u kojima te fibule uopstenisu bile zastupljene, ali su se metodom kombinacionih grupa moglipouzdano ukljuciti u ovu fazu kao veoma karakteristicni. Od grobovabogatijih nalazima ostala su sporna dva: Rusanovici XCIV, 1, gdje se, posvoj prilici, radi 0 tome da je jednom ranom gro bu faze IV C ornaskom pripi-san materijal iz nekog drugog groba koji pripada kraju 6. iii pocetku 5. sto-ljeca, i Rusanovici XXIV (1895), 1, u kojem se, uz klasicne IVc-1 priloge,pojavljuje jedna dugmetasta fibula tipa T. LXII, 13; u ovom posljednjemslucaju mogio bi se, mozda, ipak raditi 0cjelini 1 Z sredine 6. stoljeca koja sto-ji nekako na granici faza IV c-I i IV C_2.134

Osim grobnih cjelina obuhvacenih periodizacijom iz 1957. godinekoje sam vee citirao, kao gro bove karakteristicne za fazu IV c-1 (u cjelini,dakle od posljednjih decenija sedmog, do sredine sestog stoljeca) naveobih jos:1. Luburic polje, III (1891), 1135

2. Kusace III, 1 (ranije pripisan fazi IVa)1363. Mlad IV (1892), 61374. Ilijak XIII (1893)1385. Ilijak XIX (1893), 11396. Gosinja planina X (1895), 1140

130 Up. na prirnjer neke od fibula ovog tipa iz Grivca, Razane i Pilatovica VII, 2 (R. Vasic 1977, PI. 23, 1, PI. 24, 5,PI. 27, I.134 Up. A. Benac-B. COy;C 1957, T. XXV, 1-7; fibule hr. 3 i4 oCigledno ovdje ne spadaju, za Rusanovice v.F. Fiala 1895, 537. .'s; D. SrraumirovicISvl , 344- 345; takodc ru kopisni dnevnik isrcg autora za 1891. godinu (Arhiv Zel11aljskogmuzeja, Sarajevo, neobjo,ljcno).136 A.Benac~B.Covic 1957, T. II, 14-16; revizija bronologije: B.Covic 1965., 70.m F. Fiala 1892, 418-419, SI. 39-42.138 F.Fiala 1893,734-735, S1.:U-35.139 F. Fiala 1893,734-735, 51. 43, 44."0F. Fiala 1895, 555.

604


31/69

7. i8. Gosinja planina XX~VI (1895), 1 i 21419. Osovo I (1897), 1142 i10. Strpci III, 10143.Tih dvadeset ejelina, uz neke druge grobne nalaze Znacajne zbog

pojedinih tipova koje sadrze, omogucuju da se stvori dosta jasna slika 0karakteristicnirn tipovima faze IV c-l . .

a) Keramika. - U izabranim grobnim cjelinama s Glasinca zeml]a-no posude zastupljeno je veoma skrornno: po jednim peharorn s jednom,odnosno s dvije drske iz Osova II, 1 (S1. 35, br. 13), vezanirn za oblike fazeIVb (up. S1. 33, br. 16), te fragmentima posuda istih ili srodnih oblika u [osnekim grobovima. Nedovoljno iparcijalno publikovan materijal iz grobo-va uzickog podrucja (gdje ima prilican broj grobova ove faze, a ikerarnikase eesce srece u grobovima) ne omogucava izdvajanje keramickih nalazakoji bi se pouzdano mogli pripisati ovoj fazi. Kolebanja u hronologiji gro-bova iz Romaje iDubocaka 144 Cine takode rizicnim pokusaj da se iz tih,inace keramikom bogatih, grobova izdvoje oni koji bi mozda mogii pripa-dati kraju nase faze IVc-1. Jedino sto se moze reci jeste da obje nekropolepokazuju upomo odrzavanje tradicionalnih forrni, kao i motiva i tehnikaukrasavanja (up. T. LXIII), te da bi pehar iz groba 15 u turnulu I iz Romaje(T. LXIII, 4), ipo svom Cistom obliku i po ukrasu (viseci srafirani rornbo-vi), mogao biti nesto stariji. Ipak, tesko bi bilo upravo taj grob izdvojiti izcitave velike grupe grobova ukopanih, kako izgleda, u toku jednogrelativno kratkog perioda (faza II po autorima monografije 0Romaji).145Situaciju donekle poptavljaju nalazi kerarnike iz tumula I u Gotovusi, koji,najvjerovatnije, pripadaju kraju nase faze IVe-1: iz groba 3 potice bikonicnipehar s jednom drskom i bradavieama simetricno rasporedenim na trbuhu,iz groba 4/1 trbusasti pehar s jednorn drskom,_te iz groba 4/2 slican peharukrasen vertikalnim kanelurama na ramenu.I+" Treba napomenuti da seneki tipovi posuda, uoceni jos u fazi IVb (up. S1. 33, br. 14, 17 18), po-javljuju kasnije, u grobovima faze IVc-2 (up. S1. 36, br. 2, 3; T. LXIII, 2),pa je otuda jasno da su postojali iu fazi IV c-L, mada ta cinjenica. zasad nijepotvrdena zatvorenirn grobnim cjelinama.b) Bronzano posude: U svim cjelinama koje svrstavamo ukategoriju knezevskih grobova u sirem srnislu zastupljeno je bronzanoposude: Ilijak XIII, 2, Brezje II, 1 i2 i Osovo II, 1. To su ovi oblici:

1. Jedna fiale s visokim, posebnoprofilisanirn omfalosom (Ilijak XIII,2 - S1. 35, br. 15);

H Ibid., 562-563142 F. Fiala 1897a, 592-593, SL 8--12.H3 Ibid" 613-614.144 Up. K Kilian 1975, 60; isti 1977, 249-250; N. DuriC 1979, 111.145 N. Duric-J. Glisic-> J . Todorovic 1975, 21, 11-112.146 c . Markovic 1966, 222-223. T. I, 2, T. 11, 12, T. Ill, 19.

605


32/69

2. tri fiale s omfalosom uobicajenog oblika (Brezje II, 1 i 2 - S1. 35,br. 16); .3. jedna lotos-fiale (Osovo II, 1 - S1. 35, br. 17);4. bas en vecih dimenzija s izvracenim obodom ukrasenim iskucanim

ispupcenjima (Osovo II, 1 - S1. 35, br. 18) .. c) Or uzje , - 0 naoruzanju glasinackih ratnika ove faze smo dosta

dobra informisani. Oblici su sljedeci:1. Iz faze IVb naslijeden je dvosjekli mac glasinackog tipa. On nijetako cest, ali ga nalazimo u knezcvskom grabu Ilijak XIII, 2 (dva primjer-ka), kao iu (doduse ponesto spornom) grobu Rusanovici XCIV, 1,147 anauzickorn podrucju u grobu Pilatovici III, 6 (S1. 35, br. 19).148

2. Taj tip postepeno prepusta svoje rnjesto jednosjeklom krivommacu, sto pokazuju primjeri iz Citluka II, 2 (S1. 35, br. 20),149 Mlada IV,6,150 Ilijaka XIX (1893), 1,151 Brezja I (1895), 3152 te iz jos nekoliko gro-bova sa Glasinca, iz Sandiaka,153 ta s uzickog podrucja.1543. Krivi ili ravni nozevi, ponekad u lijepo izradenim kostanimkanijama, takode su zastupljeni u grobovima ove faze.155

4. Po svemu sudeci, koplja su najvaznije ofanzivno oruzje u ovoj fazi.Javljaju se, kao iu prethodnoj, u dva osnovna oblika: kao duga, relativnouska koplja sa-snaznim sredisnjim rebrom trougaonog presjeka (S1. 35,br. 22) ikao kratka koplja, nesto sireg lista (S1. 35, br. 21). Postoje iprimjerciizuzetne duzine i kvaliteta, radeni, po svoj prilici, po posebnoj narudzbi; tosu oba koplja iz kndevskog groba Osovo II, 1 (duga 0,80, odnosno 0,95 m).Najcesce su u jednom grobu nalazena po dva, u ponekim samo po jedno, aizuzetno (Ilijak XIX, 1) tri koplja.

141 v. napornenu br. 134.us R. Vasic 1977, PI. 26, 1; M. Zotovic 1985,84, T. XXV, 13.149 F. Fiala 1892,403-404; A. Benae-B.Covic 1957, T. XXIX, 2; ako eliminiscmonaknadne srednjovjekovneukope, ovde se radi 0 sedam priblizno istovrernenih grobova koji se ria osnovu pojasne kopce (F. Fiala1fl92, 51. 22) iigle (ibid., 51. 23), a zatirn i narukvica, mogu pouzdano datirati u fazu IVe1.,50 F. Fiala 1892, 418-419, SL 39; cumulus je tipican primjer tzv, ramickih turnula, sa sedam individua,sahranjenih oCigledno istovrerneno; bronzana fibula u grobu 3, pojasne kapce u grobovima 4 i6, te kolu-tasta fibula posebne varijante u grobu 6, opredjeljuju citav tumulus u fazu IVc-L151 F. Fiala 1893, 734-735.152 A. Benae-B. Covic 1957, T, XXIV, 7-9; K. Kilian (1975, 59) datira ovaj grab U nesto kasni]e vrijerne

(druga polovma 6. sroljcca); rnedutirn, rumulus Brezje 1 (1895) prcdsravlja jednu hronolosku ejelinu,vjerovatno s tri priblizno istovrernene sahrane, pa ako bi grob Brezje I, 1 ibio nesto stari j i i isao u kraj fazeIVb, kako je ovdje, po prijedlogu K. Kiliana, i prihvaceno, grob 3 ne bi mogaa biti znatno mladi adgraba 2 kaji pripada pocerku nase faze IVc-I (usp, B. Cov;e 1979, 152); u tom grobn nadcna je inebvrsta zezla, bliska onim iz Ilijaka Il , 1 iXIII, 2, te iz Osova II, 1, a pojasna kopca, mada drugaCija ad uohi-cajcnih glasinackih, ima blisku analogiju u ccntralnom grobu tumula II na nekropoli Urakc (Karice, dol in.rijeke Mati) koji, opet, nece biti mladi od kraja 7. ii i pocetka 6. sroljeca (up. S. Islam; 1981, 47-50,T, I, 5).

103 Gotovusa, cumulus I, grob 4/2 (C . MarkoviC 1966, 219, T. III, 21).J .. Pilatovici III, 21 (R. Vasic 1977, PI. 20, PI. 26, 14, 11),155 A. Benae-B. Covic 1957, T, XXVII, 4-7, T. XXIX, 5; F. Fiala 1892, 403-404; 418-419, 51. 40; F. Fiala1893,732; M. Zotovic 1985, 84 (Pilarovici III, 6).

606


33/69

5. Defanzivnom oruzju pripada par knemida iz Ilijaka XIII, 2 (51. 35,br. 28), autohtonog, -glasinackog tipa.

Na prvi pogled zacuduje cinjenica da ni u jednom grobu faze IVc-lnema bojne sjekire, mada je to oruzje bilo zastupljeno u prethodnoj, IVb fazi(Ilijak III, 9), a nalazimo ga i u sljedecoj, IV c-2 fazi (Citluci I, 5, Ararevagromila). Treba, rnedutim, imati u vidu cinjenicu da na glasinackornpodrucju prilaganje bojne sjekire u grob ima statusni karakter i da sealternira sa zezlom, Kako se u oba rnuska groba iz knezevskih grobova nasefaze IVc-l (Ilijak XIII, 2 iOsovo II, 1) pojavljuje zezlo (a i u Brezju je,srodnim objektom, zastupljeno u grobu 3, s oruzjem), za bojnu sjekiru nijebilo mjesta.l+" U realnom zivotu ona je, vrlo vjerovatno, spadala unaoruzanje, rnozda u manjern obimu nego koplja ili macevi.

d) N a kit.~Nakit i ostali metalni dijelovi nosnje faze IV c-1 sastoje sejednim, manjirn, dijelom, od tradicionalnih, naslijedenih oblika koji ce utoku ove faze isceznuti iz upotrebe, zatim od oblika dugog trajanja,karakteristicnih za vise faza glasinacke (i ne sarno glasinacke) kulture, i,najzad, od oblika koji se u ovoj fazi prvi put pojavljuju; neki od njihkarakteristicni su iskljucivo, iii pretezno, za ovu fazu, drugi ce u upotrebiostati znatno duze. Pri tome se radi ili 0 novim oblicima, iii 0 varijantamaodredenih tipova, specificnim za fazu IVc-1. Kao iu slucaju prethodne, iovdje cerno pregled poceti s fibulama.

1.- Od fibula koje se mogu smatrati nasljedem iz prethodne fazebiljezim:- dvopetljaste fibule s trougaonom nogom i sitno tordiranim lukom

(Kusace III, 1, a vjerovatno iGotovusa 1906, tumulus Pod Rudnimbrdom);

- zeljezne naocaraste fibule (Ilijak XIII, 2, Brezje I, 2, vjerovatno iGotovusa 1906, tumulus Pod Rudnim brdorn);- zeljezne dvopetljaste lucne fibule (Osovo V, grab 1).

Svi ostali arhaicni oblici fibula faze IVb vise se ne upotrebljavaju.2. Medu oblike koji su bili zastupljeni u prethodnoj fazi spada i

bronzana naocarasta fibula (T. LXI, 17), ali, dok se ona tada javljala izuzet-no, sada je srecerno gotovo u polovini grobova, koje smo izdvojili kaoposebno karakteristicne za ovu fazu; osim toga, naocaraste fibule tipaT. LX, 21 ne postoje vise - sve fibule ovog tipa iz faze IVc-1 pri-cvrscene su na bronzani iii, cesce, na zeljezni nosac s iglom i nozicom uobliku kuke. Osim na Glasincu, ovaj tip! je zastupljen i u Strpcima (tumulusIV, polozaj 2), a vjerovatno i na uzickom podrucju, sto, iz navedenihrazloga, nisam mogao sa sigurnoscu ustanoviti.

3. U istu kategoriju spadaju ikolutaste fibule, koje na Glasincu trajuod faze IVa (T. LX, 10) do faze' IVc-2. U nasoj fazi se javljaju i u15. Up. B. Cov ic 1979, 165.

607


34/69

standardnom (i najdugotrajnijem) obliku, sa dva veca i dva manja koluta(tipa kao T. LXI, 10),157 zatim istog tipa, ali s laticama na obodu (T. LXII,3), AO irna ivarijanti koje su, po svernu sudeci, specificne upravo za fazu1Vc-1. To su:

a) kolutaste fibule, kod kojih su dva manja, srednja koluta prepo-lovljena (sto se vidi ipo ornamentu), ana krajeve vecih dodati lucni iii ravniroscici (Brezje I,2-T. LXI, 14; Mlad IV, 6; Crvena lokva CV158);b) kolutaste fibule izradene u obliku sest spojenih kolutova istevelicine (Ilijak XIX, 1 - Sl. 35, br. 34; Duboki do XII, 1; Rusanovici IX(1894), 3-4159);

c) s plasticnim koncentricnirn krugovima, urnjesto graviranih (OsovoI, 1160).

Bronzani nosaci za fibule (tipa T.LX, 15) nisu, kao izdvojeni objekti,nalazeni u grobovima ove faze, sto znaci da se ni kolutaste fibule izradene odorganske materije nisu vise nosile.4. Najzad, fibule s nogom u obliku beotskog stita (T. LXI, 13, 16;T. LXII,S), 0 kojim je u uvodu ovog odjeljka bilo dovoljno rijeci,predstavljaju najbrojnije i vodece fibule faze IVc-1.

Uopste uzev, fibule se cesce srecu u grobovima bez oruzja, ali se sviovdje navedeni tipovi nalaze i u tipicno ratnickirn grobovima.

Drugi vazan metalni dio odjece, igle, javljaju se u nasoj fazi dosta.l=est_o_uratnickim grobovima, a i u grobovima bez oruzja, Treba reci i to danisu tako cesto zastupljene kao fibule. Tipovi su:

1. Igla s malom kuglastom glavicom idebljim, poprecnim urezirna navratu, te sa stitnikorn za vrh slicnog oblika. Tijelo igle, veorna tanko, cesto jepropalo. Karakteristican primjerak imamo u knezevskorn grobu Ilijak XIII,2 (tipa kao T. LXII, 10).2. Igla s kuglastom glavicom, s plocicarna i izrastajima, slicna onoj izIlijaka II, 1 (up. Sl . 34, br. 19), poznata je iz tumula I u Gotovusi, grob4/2.1613. Viseglava igla velikih dimenzija, sa stitnikom za vrh (T. LXII, 1) izknezevskog groba Osovo II, 1, izuzetan je primjerak i, vjerovatno,importovan.

4. Bronzana dvojna igla jednostavnog oblika, od glatke zice (tip Ia poR. Vasicu), pojavljuje se u tri od ovdje nabrojanih reprezentativnih grobovaCSl. 35, br. 29), a treba im dodati i primjer ke iz Pilatovica III, 21, te iz tumula

J &7 Up. ; R. Vasic 1977. PI. 26. 20. 21.1&8 A. Benac-B. Cov ;e 1957,40, Sl. 2 ; 3.1.\9 F. Fiala 1892,409, SI. 28; isti 1894c, 731.100 F. Fiala 1897, 592-593, S1. 9.l61 CMarkovic 1966, 219, T. II, 15.

608


35/69

Pod Rudnim brdorn u GotovuSi,162 Zeljezne igle tog tipa vise se nepojavljuju u ovoj fazi.

5. Igle istog tipa, ali s tordiranom glavom (tip Ib po R. Vasicu),konstatovane su samo u jednom grobu glasinackog podrucja faze IVe-1(Kovacev do I, 1).163 Nalazimo ih, medutim, u grobovima 4/1 i4/2 tumula Iu Gotovusi (S1. 35, br. 30).164

6. Dvopetljaste dvojne igle (tip Glasinae po F. Maieru, odnosno tipIII po R. Vasicu) prviput se pojavljuju u grobovima faze IVc-1 (da bi kas-nije ostale, kao tip, dugo u upotrebi). Razvrstavam ih u tri varijante, poklasifikaciji R. Vasica:

- IlIa (od glatke zice): Kusace III, 1, Ilijak XIX, 1i Kovacev do I, 1na glasinackorn podrucju, te Pilatovici III, 21 na uzickorn podrucju;

- IIIb (s glavom od tordirane zice): Osovo II, 1 na glasinackompodrucju (S1. 35, br. 31) iGotovusa I, 4/1 u sjevernoj Crnoj Gori; 165- lIIe (sa sitnim prstenovima iznad petlji): Radava IX, 1, (T. LXII,4), Sjeversko I (1896), 1 iSareneeve vrtace na glasinaekom podrucju iSrednja Dobrinja kod Uzicke Pozege.166

Tzv ..pseudokiparske igle - Schlaufennadeln u terrninologiji 1.Ki-lian-Dirlmaier (1984, 93f) - poznate su na glasinackom podrucju sarno ureprezentativnom grobu ove faze Citluci II, 6 (srebrni primjerak - S1.35,br. 32), a jos jedan, bronzani, primjerak potice iz jednog razorenog groba izGubaviee kod Mostara.

Nakon pregleda ovih, za hronologiju obicno najvaznijih vrsta,navescu iostale oblike nakita faze IVe-l.

1. Dijademe ad bronzanog lima, istog tip a kao u prethodnoj fazi,javljaju se u jos ponekom grobu ove faze: Ilijak XIX, 1, Osovo I, 1,167iuvee pomenutom, ponesto problematicnom grobu Rusanovici XXIV (1895),1. To je jos jedan oblik nakita koji izlazi iz upotrebe.

2. Sljepoocni kolutovi od kositra, veoma karakteristicni za fazu IVb,nadeni su sarno u jednom od grobova faze IVe-1 - Gosinja planina XVII(1895), 1168- sto pokazuje da itaj tip nakita prakticno nestaje s pocetkomfaze IVe-1.

3. Ogrlice su od jantarskih perli, obicno sitnih, te perli od staklenepaste. Pored njih, pojavljuju se ikrupnije bronzane pede, okrugle ilibacvaste, a u Osovu I, 1 i jantarske perle u obliku stilizovane Ijudskefigure.169

m Ri Vasic 1977, PI. 26. 17; B.Covic 1967b, T. L 19.163 F. Fiala 1892, 392.IC. Markovic 1966, 218-219, T. I, 6, T.Ill, 20.165 C . Markovic 1966, 218-219.166 Up. takode R. VasiC 1982,232 ff. Abb, 6, 1-4.167 F. Fiala 1897a, 592-593.168 F. Fiala 1895, 556.16. F. Fiala 18970. 592-593, Sl. 11, 12; up. i A. Benac-B. Covic 1957, T XXIiI, 18-20.

609


36/69

4. Sitna bronzana dugmad ()}sljokiee) izgleda da ne igraju vise nekuulogu u ukrasavanju odjece, U vecini grobova nedostaju, a ni u jednom se nepojavljuju u onakvirn kolicinarna kao u prethodnoj Fazio

5. Prorezana kalotna dugmad-toke jos su u punoj upotrebi, Nalazimojednostruke, dvostruke ili trostruke (tipa kao Sl. 35, br. 10, 11) na Glasineu- Brezje I, 2, Gosinja planina XXXVI (1895), - 1 i 2, kao i na uzickornpodrucju (u Pilatovicima VII, 2 i u UziCima170). Prema konstataeiji M. Zo-tovica, u Uzicima se radilo 0 dijelu odjece (vjerovatno is funkeijom oklopa)s prisivenih pedeset dvostrukih toka, sto jos jednom potvrduje ispravnostranije pomenutog Fialinog zapaZanja 0 funkciji ovih objekata u bogatimratnickirn grobovima, u kojim je nadeno po vise desetina prirnjeraka.U!6. Aplike u obliku krsta s polumjesecastim zavrsecima krakova(Sl. 35, br. 36) pojavljuju se takode u nekim grobovima ove faze i naglasinaekom i na uzickom podrucju.

7. Pojasne kopce predstavljaju i u fazi IVe-1 vazan dio nosnje, a nekeod varijanti su iznacajan hronoloski pokazatelj. Osnovni tip je glasinackaokrugla pojasna kopca, koja se javlja u obje varijante poznate iz prethodnefaze, dakle s latieama na obodu (up.SI. 35, br. 7) ibez njih (up. T. LXI, 8);ova, druga varijanta je u fazi IVe-1 nesto rjede zastupljena.V"

Postoji, rnedutirn, i treca varijanta pojasnih kopci, upravo tipicna zafazu IVe-1. To je okrugla pojasna kopca s laticama na obodu is centralnimdijelom formiranim u obliku kalote. Na glasinaekom podrucju takve kopcesu nadene u Ilijaku XIII, 2 (Sl. 35, br. 23), Brezju I, 2 (T. LXI, 19), CitlucimaII, 6 (Sl. 35, br. 24),173 Mladu IV, 4 i 6,Gosinji planini XXXVI (1895), 1i2,Kovacevu dolu CIX (1891),174 te u jos dva tumula, istrazivana 1890(Bandino brdo III iCrvena lokva I), koji sadrze idruge nalaze karakte-risticne za ovu glasinaeku fazu. Ista ova varijanta konstatovana je i nauzickom podrucju, u Uzicima, s fibulama iprivjescima karakteristicnim zafazu IV c-1.175

Kao izuzetke valja pomenuti: malu kopcu s kukieorri na jednoj, aalkieom na drugoj strani, inace karakteristicnu za fazu IVb (up. Sl. 35, br. 9),nadenu sarno u jednom grobu ove faze (Ilijak XIX, 1), zatim blago svedenukopcu iz Brezja I, 3 (0 kojoj je vee dat kornentar-P"}, te kalotnu kopcu bezlatica is poprecnim rebrirna na sredini iz Gotovuse I, 4/1, dakle, iz grobnice170 R. Vasic 1977, Pl. 27, 4; PI 28, 3.17l M. Zotovic 1985, T. xxn. up. taka de napomcnu br. 95.172 A. Benae-B. Covic 1957, T. XXIII, 16; C . Markovic 1966

Documents

25104580-6-1-Glasinačka-kultura