28/201416. srpnja 2014.

U Vatikanu predstavljen "Novi okvir ekonomskog

upravljanja u Svetoj Stolici"

Predstavljene nove važne inicijative za unaprjeðenje

ekonomskog i administrativnog upravljanja Svete

Stolice i Države Grada Vatikana. Promjenama su

obuhvaæeni APSA, Mirovinski fond, vatikanski mediji i

IOR – Kardinal Josip Bozaniæ imenovan èlanom

kardinalskog povjerenstva za nadzor IOR-a

Ustolièen novi zagrebaèko-ljubljanski metropolit

Porfirije

Dolazim s radošæu, bez predrasuda, otvorena srca

prema svim graðanima Hrvatske i Slovenije. Bit æu

iskreno spreman na dijalog sa svima

dobronamjernima. Poštovat æu slobodu svih iznad

svega, a dijalog, praštanje i pomirenje bit æe naèela

koja æu nastojati primjenjivati u praksi, jer duboko

vjerujem da su to vrijednosti koje izviru iz same srži

Kristova evanðelja i tièu se svakog od nas, ali i svih

zajedno, istaknuo je srpskopravoslavni metropolit

Priopæenje FSR-a povodom konaènog prijedloga

novog Zakona o radu

Podredimo li èovjeka tržištu, nužno æe zapoèeti novo

razdoblje duboke nesigurnosti i siromaštva, a

raslojavanje ionako podijeljenog društva postat æe još

veæe, vodeæi do razlika koje postaju opasne za

oèuvanje društvenog mira i pravednog društvenog

ureðenja

Domovinske vijesti

Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u BiH posjetili Hrvatsko

katolièko sveuèilište

100. obljetnica roðenja Vinka Kosa

Imenovanja i premještaji u Varaždinskoj biskupiji

Izrazi suæuti u povodu smrti mons. Šantiæa

"Svehrvatski grob" ili o potrebi groblja za neidentificirane žrtve rata i

poraæa

Pokop mons. Josipa Šantiæa

Susret predsjednika HBK nadbiskupa Puljiæa i ministra Mornara

Posveta novog oltara i blagoslov obnovljene crkve u Zagvozdu

Donja Dubrava: Zlatni jubilej sveæeništva

Razrješenja i imenovanja sveæenika u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji

Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljene obitelji pleternièke župe

Povelja hrvatskom biskupskom gradu Pakracu

Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji

Crkva u Hrvata

XIII. meðunarodna konferencija voditelja djeèjih domova Europe

Završen 26. susret misionara Crkve u Hrvata

Meðunarodno taborovanje u znaku ljubavi prema prirodi

Redovnièko oblaèenje u Mostaru

Inozemne vijesti

Susret pape Franje i starijih osoba

Vijeæe za ljudska prava UN-a usvojilo Rezoluciju o zaštiti obitelji

Kardinal Rainer Maria Wölki novi nadbiskup Kölna

Prilog dokumenti

Sjeme Božje rijeèi

Prilog prikazi

Razgovor novog predsjednika IOR-a za Radio Vatikan

Domovinske vijesti

Zahvalnica na Hrvatskome katolièkom sveuèilištuMisu predvodio dr. o. Dražen Marija Vargaševiæ te seoprostio od zajedniceZagreb, 7.7.2014. (IKA) – U povodu završetka akademskegodine 2013./2014. na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu uponedjeljak 7. srpnja u sveuèilišnoj kapeli misu zahvalnicu uzajedništvu s rektorom HKS-a Željkom Tanjiæem predvodioje dr. o. Dražen Marija Vargaševiæ, OCD. U propovijedi dr. Vargaševiæ istaknuo je kako je suša o kojojse govori u èitanju, bila plod pogrešnoga usmjerenja"pogreška u strategiji, neuèinkovitost metode, to je ono s èimsu se susreli Izraelci". Bog traži od nas iskorak i ne dopuštada ga podvrgnemo našim kriterijima i da ga ugradimo u našeprojekte prema našim željama, i tako se Izraelci priklanjajuBaalu, oèekujuæi rezultate, no Bog po proroku Ilijinagoviješta konaèni okršaj Baalu. Htjeli su doæi do rezultata,htjeli su na naèin po njihovim mjerilima. No, nema vode,nema perspektive. Tako je uvijek kad se èovjek klanjaidolima, kad u središte svoga života, svoje pozornosti, svojeemocionalne i tjelesne usmjerenosti stavi ono što Bog nije,rekao je propovjednik te dodao da "kad nastojimo okoznanstvenog napretka, oko stvaranja naših projekata, okopodizanja životnih uspjeha, sreæe na naèin da Bog nije usredištu, mi se redovito umaramo i nesretni smo, dolazimona rub frustracije", a izlaz je u molitvi. Nakon poprièesne molitve rektor Tanjiæ je studentima,profesorima i djelatnicima poželio blagoslovljen odmor teposebnu zahvalu uputio predvoditelju slavlja dr.Vargaševiæu, koji se oprašta od HKS-a na kojem je djelovaokao asistent. Euharistijsko slavlje završilo je s "Tebe Boga hvalimo", anakon mise uslijedilo je druženje studenata, profesora idjelatnika HKS-a.

Biskup Škvorèeviæ primio vodstvo Udruge roditelja djeces poteškoæama u razvojuPožega, 8.7.2014. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ primio je 8. srpnja u Biskupskom domu u Požegivodstvo požeške Udruge roditelja djece s poteškoæama urazvoju "MI" predsjednika Slavka Džekera, potpredsjednicuKatu Èevapoviæ i djelatnicu Snježanu Mariæ. Dužnosnici suupoznali biskupa s trenutaènim nastojanjima Udruge da usvom požeškom Centru organizira razlièite djelatnosti upomaganju djece i roditelja. Iznijeli su i probleme koje ihprate na tom putu. Zahvalili su biskupu za potporu koju imtrajno pruža. Biskup se zanimao za moguænosti još veæesuradnje izmeðu Udruge i Biskupije te istaknuo da je napoèetku djelovanja Udruge povezanost bila snažnija, ali daje nakon izgradnje njezina Centra postala nešto slabijom.Istaknuo je važnost promicanja osjetljivosti našeg društva zanjegove najslabije èlanove te pružanja pomoæi onima kojimaje ona najpotrebnija. Rekao je da æe se nastaviti sorganiziranjem povremenih susreta duhovne naravi zaroditelje i djecu, karitativnog pomaganja najpotrebnijihèlanova Udruge te je istaknuo da valja razmotriti potporukoju Biskupijski Caritas može pružiti odreðenim projektima.Zahvalio je vodstvu Udruge za požrtvovnost kojomorganizirano pomaže djeci s poteškoæama u razvoju injihovim roditeljima.

Mons. Josip Bandera proslavio 100. roðendanBela, 8.7.2014. (IKA) - Mons. Josip Bandera, umirovljenisveæenik Krèke biskupije, proslavio je 8. srpnja u rodnommjestu Beli na otoku Cresu svoj stoti roðendan misnimslavljem u župnoj crkvi Prikazanja Gospodinova.Koncelebrirali su kancelar Krèke biskupije dr. Franjo Velèiæ,ravnatelj biskupijskog Caritasa mons. Ivan Milovèiæ i jošdvadesetak sveæenika, a propovijedao je krèki biskup ValterŽupan, koji je èestitao mons. Banderi i zahvalio Gospodinuna tom daru i križu rekavši. U propovijedi biskup Županistaknuo je da su visoke godine koje je dosegao jubilaracteške, donose svoju muku i bolesti, ali nisu besmislene: "Onesu uvijek blagoslov. Za razliku od ljudskog razmišljanja, oneimaju dubokoga smisla. Isus Krist je najveæe djelo izvršio nakrižu, najviše je uèinio šuteæi i trpeæi. A mi èesto mislimo daje najbolje sve rješavati nestankom. Neželjeno dijete neka sene rodi, starci smetaju – neka nestanu eutanazijom. Ali Bogtako ne misli i naš život ima dimenziju i s one strane groba.Upravo prikazujuæi Bogu svoje muke, mnogo zaslužujemo". "Kad vrednujemo život onih najmanjih ili onih visoke dobisjetimo se da se Bog nikada ne svrstava na stranu smrti, jerživot je u svakom sluèaju veliko dobro i veliki blagoslov",zakljuèio je mons. Župan.Na biskupovu homiliju nadovezao se i mons. Bandera tezahvalio svima koji su došli zajedno s njim proslaviti njegovroðendan. "Bog je neizmjerno velik, ali ima povjerenja u nasmale. Ja sam mu vjerovao sve do danas i vjerovat æu mu dokonca svijeta. Samo On je meni hrana, prema menineizmjerno dobar, a mi smo slabi. I On to zna. Zato mi jedao mnoge velike milosti, a ono što nisam bio vjeran nekaponišti. Neka mi da svoj blagoslov i milost do kraja života.Neka svima da svoju milost da ustrajemo i da postignemoono za što smo stvoreni – nebesku slavu", rekao je slavljenik.Misno èitanje i molitvu vjernika èitali su predstavnici župaBeli, Dragozetiæi i Predošæica u kojima je slavljenik biožupnik 65 godina, a slavlje je obogatio pjesmom zbor župeCres pod vodstvom orguljašice Mirjane Mikièiæ-Flego.U prikaznoj procesiji prineseni su med i sir, darovi župaVrana i Orlec, u kojima je jubilarac službovao kao mladsveæenik, predstavnici rodne župa Beli donijeli su 100crvenih ruža, a prinesen je i brevijar na latinskom jezikukakvog je mons. Bandera molio u mladosti te kruh i vino.Nakon mise slavlje se nastavilo na trgu Pricrekvah gdje susvoje èestitke jubilarcu uputili predsjednica društvaTramuntana Agneza Host, predsjednik Udrugeumirovljenika Mauricio Pineziæ, gradonaèelnik KristijanJurjako i dožupanica Marina Medaric. Mnoštvo Bejana,sveèareve rodbine i prijatelja pristiglih sa svih krajeva svijetapoèastili su se mjesnim delicijama i velikom roðendanskomtortom.Mons. Josip Bandera roðen je 8. srpnja 1914. godine od ocaFranje i majke Katarine roð. Deškoviæ. Imao je èetvero braæei sestara. Sveæenièku formaciju pohaðao je i dovršio uZadru, gdje je zareðen za sveæenika 16. lipnja 1940. Nakonšto je nekoliko mjeseci kao sveæenik služio u Zadru, od1940. do 1949. godine je bio župnik u Orlecu i Vrani. Uveljaèi 1949. godine došao je u Beli, te je sve do ožujka2011. godine bio župnik za tri župe creske Tramuntane: Beli,Dragozetiæi i Predošæica. Od 2011. godine živi uSveæenièkom domu u Krku.Za svoje djelovanje dobio je mnoga priznanja: godine 1959.imenovan je kapelanom Njegove Svetosti, a 1990. zaèasnimkanonikom Stolnog kaptola u Krku. Ivan Pavao II. imenovao

Domovinske vijesti ika

2 16. srpnja 2014. broj 28/2014

ga je apostolskim protonotarom. Predsjednik RepublikeHrvatske odlikovao ga je 2000. godine Redom Danicehrvatske za promicanje moralnih i društvenih vrednota i zasocijalnu skrb, a Grad Cres mons. Banderi dodijelio je svojenajviše priznanje "Frane Petriæa" 2007. godine.

Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u BiH posjetiliHrvatsko katolièko sveuèilišteRazmatrane moguænosti buduæe suradnje na razlièitimprojektimaZagreb, 9.7.2014. (IKA) – Rektor Hrvatskoga katolièkogsveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ zajedno s prorektorom zanastavu prof. dr. Gordanom Èrpiæem, prorektorom zameðunarodnu suradnju prof. dr. Emilijom Marinom i prof.dr. Hrvojem Štefanèiæem susreo se u srijedu 9. srpnja naHKS-u s predstavnicima Vjersko-prosvjetne službe RijasetaIslamske zajednice u Bosni i Hercegovini. IzaslanstvoRijaseta predvodio je dr. Amir Kariæ, uz kojeg su bili prof.dr. Enes Kariæ i prof. dr. Nusret Isanoviæ. Na sastanku surazmijenjena iskustava i razmatrane moguænosti buduæesuradnje na razlièitim projektima. U okrilju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini djelujuFakultet islamskih nauka u Sarajevu, fakulteti u Bihaæu iZenici, sedam srednjih škola-medresa meðu kojima inajstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni iHercegovini Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu.

Blagdan bl. Marije Propetog proslavljen u ZagrebuZagreb, 9.7.2014. (IKA) – U župnoj crkvi Sv. Petra, ap. uZagrebu spomendan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæproslavljen je euharistijskim slavljem koje je 9. srpnjapredvodio vikar Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda fra Ivan Matiæ u koncelebraciji s domaæimžupnikom Josipom Golubiæem.Uvodeæi u slavlje fra Ivan je istaknuo kako je blaženicaživjela evanðelje, a za nju je evanðelje bio Isus Krist. Bila jejedna od nas koje je htjela služiti Isusu, i približiti Isusasvima, posebno onima malenima. Danas želimo zahvaliti zasve njezine sestre i sve one koji se nadahnjuju na njezinuprimjeru, a ona je primjer svima nama jer je iz našeg naroda,blaženica koju je beatificirao sv. Ivan Pavao II., rekao je.U homiliji posvijestio je važnost Božje ljubavi, jer Bognikada ne odustaje od èovjeka. To je ta ljubav koju jeblaženica osjeæala kada je veæ s 14 godina odluèila posvetitise Gospodinu. Blaženica je prepoznala prisutnost živogaBoga, u onima koji su maleni. Prema onima koji su potrebniBožje ljubavi, ali i one ljudske u samoæi i bolesti. To jebogatstvo koje je Bog stavio u njezino srce, to je razvijala,živjela i svjedoèila i svojim sestrama a i tolikim ljudima kojeje susretala na svom životnom putu. A kao takva je danas inama primjer, rekao je Matiæ.Ukazujuæi na znakovitost njezina imena, propovjednik jeistaknuo, kako je i iz toga vidljivo koliko ju je snažnozahvatio Isus. Možemo reæi da se tu nazire ono što je onakao franjevka osjeæala jer je ljubila sv. Franju, naèin na kojisv. Franjo živi evanðelje, a to oblik života u posvemašnojljubavi prema siromašnima, rekao je fra Ivan Matiæ te svepotaknuo na nasljedovanje blaženièina primjera u ljubaviprema bližnjima.Nakon poprièesne molitve, djeca iz Djeèjeg vrtiæa MarijaPetkoviæ održala su kraæi recital posveæen blaženici, a pozavršetku mise vjernici su imali prilike iskazati èast moæimabl. Marije Propetog. Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao zbor kæerimilosrða.

Blagdan bl. Marije Petkoviæ u BlatuSredišnje misno slavlje predvodio biskup KutlešaBlato, 9.7.2014. (IKA) - Na blagdan bl. Marije Petkoviæ, 9.srpnja, u njezinom rodnom Blatu sveèani popodnevniprogram zapoèeo je na Plokati ispred župne crkve Svihsvetih gdje su izvedeni "Blatski tanac" i viteška igra"Kumpanija". Potom je krenula procesija s relikvijaromblažene Marije Propetog Isusa Petkoviæ iz svetišta u kojoj jeporeèko-pulski biskup Dražen Kutleša nosio relikvijar.Procesiju su predvodili bratimi bratovština sv. Vincence podzaštitom Srca Isusova i Svih svetih sa svojim procesionalnimraspelima i barjacima. U procesiji su sudjelovale èlaniceFranjevaèkoga svjetovnog reda, puhaèki orkestri Narodneglazbe i Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca", djeca izvrtiæa "Marija Petkoviæ", djeèji župni zbor, pjevaèki zboržupe Svih svetih, kumpanjoli i tancarice u tradicionalnimblatskim nošnjama, dominikanke iz Korèule, redovnice izDružbe kæeri milosrða, ministranti, sveæenici te mnoštvovjernika. Po dolasku procesije na plokatu ispred župne crkveSvih svetih, zapoèelo je sveèano euharistijsko slavlje uzkoncelebraciju devetorice sveæenika. U homiliji biskup Kutleša osvrnuo se na temeljno pitanjekoje je mladiæ iz Evanðelja postavio Isusu Kristu: "Što jatrebam èiniti da postignem vjeèni život?" Istaknuo je da jesmisao svakog èovjeka a na poseban naèin kršæanina,vjernika, da odgovori na to pitanje. "Svaki uèitelj koji uèidruge ljude i koje privodi Isusu Kristu nije centar nego jecentar upravo osoba Boga. Tako je i blaženica MarijaPropetog Isusa Petkoviæ uvijek u svom životu usmjeravalaljude prema Bogu. Nije ih usmjeravala prema sebi, da onabude centar svijeta, da se njoj ljudi dive, nego je usmjeravalaljude kako postiæi vjeèni život", pojasnio je biskup Kutleša.Mladiæ je obdržavao sve zapovijedi, èuvao se grijeha, ali tonije dovoljno. "Pravi kršæanin jest onaj koji èini, a mi ljudiveæinom se èuvamo grijeha, ali ništa više od toga ne èinimo.Ali, Isus Krist kaže: Dobro, ti se svega toga èuvaš, ali sadatreba nešto drugo napraviti, prijeæi iz pasive u aktivu. Trebapomoæi drugim ljudima, treba druge ljude privoditi Bogu.Naša blaženica u tome je vidjela Isusov poziv. Upravo je tuvidjela svoju priliku i na èuðenje mnogih ostvarila svojnaum i ostvarila velebna djela", rekao je biskup. Dalje Isuskada vidi da taj mladiæ jest dobar èovjek traži od njega neštoviše - ako želiš zadobiti Kraljevstvo Božje, sve to što imašostavi, daj sirotinji i kreni za mnom. "Upravo kao što je i tajmladiæ pao na tome pitanju, veæina nas ljudi, obiènihsmrtnika, pada na tome pitanju jer previše volimoovozemaljsko, premda prièamo o onome nebeskome. Boljenam je i sigurnije držati ovozemaljsko, nego razmišljati oonome što æe biti tamo, to ne znamo. Mi bismo svi htjeli bitisveci, htjeli bismo svi biti dobri, pošteni i sve ono što jevrijedno, ali dokad? Dok nas nešto ne poène koštati. Kadatrebamo uložiti trud, muku, napor, tada se okreæemo kao ionaj mladiæ i upravo možemo reæi da je to ono kušanje kojeBog predodreðuje za svoje blaženike i svece. Upravoblažena Marija je znala i prepoznala i nije štedjela svoj životnego je odgovorila na onaj Isusov izazov, i ostavila, sve onošto je nama toliko vrijedno i veliko, i krenula za neèim štomi mislimo da je nerealno, da nije vrijedno svega togaodricanja", rekao je biskup. Potaknuo je mlade i djecu dapostanu uzor svojim vršnjacima. To izgleda vrlo teško, alitko suraðuje s Božjom milošæu, prima od Boga stostruko,kao naša blaženica, pojasnio je biskup. Prvo jutarnje euharistijsko slavlje u svetištu predvodio je fraDiego Dekliæ. Sljedeæe prijepodnevno slavlje predvodio jedon Josip Barišiæ, župnik župe sv. Nikole u Èilipima, koji jebio više godina župnik u Blatu. U tijeku euharistije pjevao ježupni zbor župe Svih svetih iz Blata.

Domovinske vijestiika

316. srpnja 2014. broj 28/2014

Pula: Proslavljen spomendan bl. Marije PropetogPetkoviæPula, 9.7.2014. (IKA) - Liturgijski spomendan bl. MarijePropetog Petkoviæ sveèano je proslavljen 9. srpnja u pulskojžupi sv. Josipa. Misno slavlje predvodio je fra Nikica Devèiæiz pulskog samostana sv. Antuna Padovanskog, ukoncelebraciji s domaæim župnikom Ivanom Prodanom temladomisnikom Hercegovaèke franjevaèke provincije fraHrvojem Miletiæem. Uz domaæe župljane na misi susudjelovali vjernici iz drugih pulskih župa i djeca iz vrtiæaMarija Petkoviæ u pratnji redovnica, odgojiteljica i roditelja. Fra Nikica u homiliji je kroz dijalog s djecom ukazao natemeljne istine vjere, na beskrajnu ljubav Boga Oca premaèovjeku, Djetetu Božjemu i beskrajno milosrðe Boga Oca.Obraæajuæi se roditeljima, propovjednik je istaknuo važnostslike Boga koju djeca primaju u djetinjstvu, napose uroditeljskom domu, to mora biti slika dobrote i ljubavi, anikako slika strogoga suca koji kažnjava. Bl. Petkoviæpronijela je svijetom, preko reda koji je osnovala, upravosliku milosrdnog Oca. Ona je u svom roditeljskom domu, udjetinjstvu živjela u brojnoj obitelji uz oca koji je iskazivaoveliko milosrðe prema potrebitima. Požrtvovnost i ljubav jepropovjednik predoèio okupljenima, napose roditeljima,upitavši prisutnu djecu: "Bi li vaš tata dao život za vašumamu? Bi li vaša mama dala život za vašeg tatu?"; arazdragan djeèji odgovor glasio je "Da!" Pri završetkumisnog slavlja djeca su održala kraæi glazbeno-recitativniprogram, a sveèanost je zakljuèena èašæenjem relikvija bl.Petkoviæ koje se èuvaju u toj crkvi. Ta pulska župa na poseban naèin štuje blaženu Petkoviæ, jersu sestre njezina reda, Družbe kæeri milosrða TSR sv. Franje,pri svom prvom dolasku u Istru godine 1947. najprije živjelei djelovale upravo u župi sv. Josipa. Zbog te prvotnepovezanosti, prilikom posvete nove župne crkve Sv. Josipa2004. godine u podnožje oltara položene su, uz moæi sv.Maura i sv. Eleuterija, i moæi blažene Marije od PropetogIsusa Petkoviæ. Sestre reda Družbe kæeri milosrða koju jeosnovala bl. Petkoviæ danas vode vrtiæ "Marija Petkoviæ" prižupi Krista Spasitelja u naselju Veli Vrh, no svake se godineo blagdanu utemeljiteljice, okupe, zajedno s brojnimnjezinim štovateljima, na proslavu blaženièina spomendanaupravo u crkvi sv. Josipa.

Kardinal Bozaniæ povjerio službe ovogodišnjimmladomisnicimaZagreb, 10.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u èetvrtak 10. srpnja uNadbiskupskome dvoru ovogodišnje mladomisnike koje je21. lipnja u zagrebaèkoj katedrali zaredio za sveæenike iuruèio im prve dekrete za poèetak sveæenièke službe. Vlè. Tomica Božièek imenovan je župnim vikarom u župisv. Nikole u Jastrebarskom i sv. Jurja u Plešivici; vlè. JosipÈulig imenovan je župnim vikarom u župi sv. Anastazije uSamoboru; vlè. Boris Joziæ imenovan je župnim vikarom užupi sv. Petra u Zaprešiæu; vlè. Ivan Lastovèiæ imenovan ježupnim vikarom u župi sv. Petra u Zagrebu; vlè. Matej Petriæimenovan je župnim vikarom u župi sv. AntunaPadovanskog u Sesvetskim Selima; vlè. Ivan Vuèakimenovan je župnim vikarom u župi sv. Josipa u Zagrebu -Trešnjevka, a vlè. Ivan Zovko imenovan je župnim vikaromu župi Presvetoga Srca Isusova u Karlovcu. Mladomisnici æe zapoèeti službe u kolovozu, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije.

Izrazi suæuti ministra unutarnjih poslova i ministrabranitelja u povodu smrti mons. ŠantiæaZagreb, 10.7.2014. (IKA) – U povodu smrti umirovljenogageneralnog vikara Vojnoga ordinarijata mons. JosipaŠantiæa, izraze suæuti vojnom ordinariju Jurju Jezerincuuputio je potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjihposlova Ranko Ostojiæ. "Velièina èovjeka ne mjeri se materijalnim bogatstvom, veædjelima koje je uèinio za života. Mons. Joško svakako æeostati upisan u povijest Vojnog ordinarijata u RH, kaoèovjek koji je najzaslužniji za uspostavu dušobrižništva uMinistarstvu unutarnjih poslova, èime je svakom našemdjelatniku i èlanovima njihovih obitelji Božja rijeè postalajoš bliža i dostupnija. S tugom i poštovanjem sjeæamo senjegova neumornog rada za dobrobit obitelji našihdjelatnika, njegove neiscrpne energije pri organizaciji iprovedbi meðunarodnog vojno-policijskog hodoèašæa u Lurdi nacionalnog hodoèašæa u Mariju Bistricu. Njegovaodluènost i predanost Crkvi i službi koja mu je bilapovjerena, domoljublje iskazano za vrijeme i nakonDomovinskog rata, nesebièna briga za dobro svakogèovjeka, putokaz su svima u radu za opæe dobro", istièe se usuæuti ministra Ostojiæa. Ministar branitelja RH Predrag Matiæ u svojoj porucibiskupu Jezerincu istaknuo je kako je mons. Šantiæ daonemjerljiv doprinos naporima crkvene zajednice uduhovnom osnaživanju hrvatskih branitelja i stradalnikaDomovinskog rata i zato je ostavio neizbrisiv trag unjihovim srcima. "Svima nama koji smo imali èast suraðivati s njim, ostat æe ulijepom i trajnom sjeæanju. U ovim bolnim trenucima za Vasi Vaše suradnike u ordinarijatu, primite izraze iskrene suæutii dubokog suosjeæanja uime svih djelatnika Ministarstvabranitelja, kao i moje osobno", stoji u poruci ministra Matiæa.

Priopæenje FSR-a povodom konaènog prijedloga novogZakona o raduPodredimo li èovjeka tržištu, nužno æe zapoèeti novorazdoblje duboke nesigurnosti i siromaštva, a raslojavanjeionako podijeljenog društva postat æe još veæe, vodeæi dorazlika koje postaju opasne za oèuvanje društvenog mira ipravednog društvenog ureðenjaZagreb, 10.7.2014. (IKA) - Hrvatsko nacionalno bratstvoFranjevaèkoga svjetovnog reda oglasio se priopæenjem zajavnost povodom konaènog prijedloga novog Zakona o radu.Priopæenje prenosimo u cijelosti:Posljednje desetljeæe, a naroèito u posljednje dvije godine,svjedoci smo stalnih pritisaka na radno zakonodavstvokojima se pokušava radne odnose regulirati na naèin da sesustavno smanjuju radnièka prava. Ljudski rad je odtemeljne važnosti za dostojanstvo èovjeka i niti jedna državane smije dozvoliti da se s radom postupa kao da je roba.Neshvatljivo je da se sve ono što se posljednja dva stoljeæagradilo, kada je rijeè o pravednom reguliranju radnih odnosai što je postalo i civilizacijska tekovina, pokušava dovesti upitanje. Nalazimo se na velikoj i sudbonosnoj prekretnici:hoæe li i Republika Hrvatska profitu dati posvemašnjeprvenstvo nad èovjekom i njegovim dostojanstvom ili æemokao društvo èvrsto stajati na stavu da se rad ne možepodrediti profitu i tako saèuvati dostojanstvo èovjeka kojemu i pripada. Podredimo li èovjeka tržištu, nužno æezapoèeti novo razdoblje duboke nesigurnosti i siromaštva, araslojavanje ionako podijeljenog društva postat æe još veæe,vodeæi do razlika koje postaju opasne za oèuvanjedruštvenog mira i pravednoga društvenog ureðenja.

Domovinske vijesti ika

4 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Uvoðenje radne nedjelje, pokušaji obezvrjeðivanjakolektivnih ugovora kao sredstva zaštite radnika, naznakeideja kojima bi povremeni poslovi zamijenili redovne,poticanje agencijskog rada, produljenje radnog vremena,loša zaštita od otkaza trudnicama i rodiljama, jasno ukazujuna velik civilizacijski odmak od vrednota dostignutih krozradnièku borbu i zalaganje mnogih èasnih pojedinaca. Nitkonema pravo olako ukidati ovu pravnu steèevinu pod izlikompoticanja investicija i smanjenja nezaposlenosti. Svarelevantna istraživanja pokazuju da hrvatsko radnozakonodavstvo nije meðu glavnim razlozima izostankainvesticija, veæ je to promjenjivost zakonskog okvira,nepredvidivost naših poreznih propisa koji se mijenjajunekoliko puta godišnje, prevelik broj parafiskalnih nameta tepretjerana birokratiziranost i troma administracija. Jedna odglavnih zamjerki ovog Prijedloga zakona je poticanje radaputem agencija za privremeno zapošljavanje, èime sestvaraju nekvalitetna radna mjesta i novi sloj „zaposlenihsiromaha", koji usprkos tome što rade, ne zaraðuju dovoljnoni za osnove za život. Fleksibilizacija radnih odnosa predviðena ovim prijedlogomzakona najviše æe ugroziti graðane s nižim kvalifikacijama teozbiljno narušiti kvalitetu obiteljskog života i planiranjeobitelji, podreðujuæi najosjetljivije slojeve našeg društvatržištu, što je nedopustivo za suvremeno graðansko društvo. Potpuno je nejasno na koji bi se naèin ovakvim prijedlogomZakona o radu potaklo zapošljavanje i postigla punazaposlenost u društvu, što je glavni argument predlagateljaovog zakona. Stoga pozivamo nositelje vlasti da položajradnika i oèuvanje radnih mjesta rješavaju ukidanjemadministrativnih barijera za investitore, uvoðenjem porezniholakšica poslodavcima koji zapošljavaju i zadržavajuradnike, te kvalitetnim i pravovremenim korištenjempoticaja za zapošljavanje iz Europskoga socijalnog fonda.Podsjeæamo sve odgovorne na vlasti na njihovu dužnost iobavezu da Hrvatsku grade kao demokratsku i socijalnudržavu, što je i temeljna ustavna odredba naše zemlje, a kojuovakav prijedlog zakona na mnogo naèina ugrožava, istièese u priopæenju Franjevaèkoga svjetovnog reda.

Dubrovnik: Maðarsko izaslanstvo posjetilo dominikanskisamostanDubrovnik, 10.7.2014. (IKA) - Uoèi poèetka devetogCroatia foruma i otvaranja poèasnog konzulata RepublikeMaðarske u Dubrovniku o. Nikola Mioè, priordominikanskoga samostana sv. Dominika, u èetvrtak 10.srpnja primio je Tibora Navracsicsa, ministra vanjskihposlova Republike Maðarske i maðarskoga izvanrednoga iopunomoæenoga veleposlanika Gabora Ivana, izvješæuju naslužbenoj stranici Dominikanskog reda u Hrvatskoj.Nakon priorovih pozdravnih rijeèi, o. Stjepan Krasiæ,povjesnièar, goste je upoznao s višestoljetnim vezamahrvatskoga i maðarskoga naroda te s vrijednim kulturnimblagom dubrovaèkih dominikanaca koji su najviše zanimanjapokazali za glavu sv. Stjepana, a koja se èuva usamostanskom muzeju.Moænik glave sv. Stjepana, prvoga ugarskog kralja (975. –1038.), nalazi se u vitrini lijevo od ulaza u prvu dvoranuMuzejske zbirke Samostana sv. Dominika. U moænikunalaze se moæi lubanjske kosti koja se vidi kroz otvor umetalnoj hemisferi. U razgovoru priora i veleposlanika istaknuta je potreba da seza moænik glave pronaðe posebno mjesto u muzejskomprostoru. Posjetu su nazoèila i ostala braæa koja borave udominikanskom samostanu.

100. obljetnica roðenja Vinka KosaBiskup Mrzljak blagoslovio spomen-ploèu koju je postavilažupa Sveti Juraj na Bregu, navodeæi na njoj imena trojicevelikana: književnika Kosa, sveæenika Ivana Mihanoviæa teglazbenika i pedagoga Jurice MuraijaSveti Juraj na Bregu, 10.7.2014. (IKA) - U povodu 100.obljetnice roðenja Vinka Kosa, hrvatskog književnika"slomljenog pera i nepoznata groba", župa Sveti Juraj naBregu priredila je prigodni program u èetvrtak 10. srpnja. Program je poèeo u župnoj crkvi Sv. Jurja gdje je okupljenepozdravio domaæi župnik Ivica Puškadija. Svima je zaželioda budu radosni i ponosni zbog 100. roðendana velikog, aliniz godina prešuæivanog sina ove jurjevske župe buduæi daje stradao u cvijetu mladosti na hrvatskom križnom putu uokolici Bleiburga u svibnju 1945. godine. Poseban pozdravuputio je varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku èiji je otactakoðer nasilno odveden u nepoznato u vukovarskoj'kristalnoj noæi' u travnju iste godine, napomenuvši kako jebiskupov otac Vladimir kraæe vrijeme bio na službi upravo uSvetom Jurju na Bregu. Potaknuo je sve okupljene da uspomen i molitvu ukljuèe sve žrtve èiji su životi nasilnoprekinuti u vrtlozima Drugog svjetskog rata. Sveèanost jenastavljena u mjestu Vuèetinec gdje je Matica hrvatskaÈakovec kod Kosove rodne kuæe na njegov 80. roðendanpostavila spomen-ploèu. Okupljenima su se obratili župnikPuškadija, predsjednik èakoveèke Matice prof. Ivan Pranjiæte naèelnik Opæine Sveti Juraj na Bregu AnðelkoNagrajsaloviæ, a molitvu je predvodio biskup Mrzljak. Prof. Pranjiæ podsjetio je kako je Matica hrvatska, uzKatolièku Crkvu, najviše štitila i njegovala hrvatski identitet,pa tako i spomen na ovog hrvatskog književnika kojem je nesamo ime, nego i književno djelo desetljeæima biloprešuæivano, kao i mnogima drugima koji su zbog svognacionalnog i vjerskog identiteta bili zabranjivani ipotiskivani. Želja nam je i nada da æe književni opus VinkaKosa napokon biti valoriziran na prikladan naèin te da æenjegova književna djela ugledati svjetlo dana, rekao je. Uprigodnom programu cijele sveèanosti nastupila je muškavokalna skupina župnog zbora pod vodstvom kantoraMihovila Horvata. Potom je sveèanost nastavljena u cinktoružupne crkve gdje je biskup Mrzljak blagoslovio spomen-ploèu koju je postavila župa Sveti Juraj na Bregu, navodeæina njoj imena trojice velikana, meðu kojima je i ime VinkaKosa. Spomen-ploèu zajedno s biskupom otkrile su Vinkovekæeri akademska slikarica prof. Vera Kos-Paliska iakademska glazbenica Lada Kos, te Kosova sestra Eva. Župaje postavila spomen-ploèu trojici znamenitih ljudi župe SvetiJuraj na Bregu koji su snagom svoga uma i srca ostaviliduboke tragove u oèuvanju hrvatskog kulturnog inacionalnog identiteta. Meðu njima je i Vinko Kos, hrvatskiknjiževnik, prevoditelj, rodoljub, pjesnik 'slomljena pera ineznana groba', utemeljitelj Djeèjega grada u Zagrebu.Èelništvo Matice hrvatske Èakovec kod obje spomen-ploèepoložilo je vijenac i svijeæe. Sudionici sveèanosti potom su sudjelovali na misi zadušniciza Vinka i Mariju Kos u župnoj crkvi koju je predslaviobiskup Mrzljak u zajedništvu s više sveæenika, meðu kojimasu bili i raniji dugogodišnji jurjevski župnik preè. IvanKozjak i gornjomeðimurski dekan mons. Leonard Logožar.U homiliji je biskup Mrzljak pozvao na molitvu za svenasilno stradale, za sve one za koje se desetljeæima govoriloda su „nestali", istaknuvši kako èovjek ipak ne može nestati,nego se smræu njegov život mijenja iz ovozemaljskog uvjeèni. Totalitarni sustavi proteklog stoljeæa izvrnuli suljestvicu vrednota zbog èega su se dogaðale mnoge tragedije.No, ni ti sustavi nisu mogli ubiti ljudsku dušu koja jestvorena za vjeènost, niti suzbiti težnju èovjeka za ljubavi,

Domovinske vijestiika

516. srpnja 2014. broj 28/2014

dobrotom i istinom, istaknuo je biskup. Svim ovim žrtvama,koje su èlanovi naših obitelji, mi smo najbliži u slavljueuharistije, s njima se živuæa Crkva u molitvi sjedinjuje ujedno, rekao je biskup, poruèivši kako se vjeènost ne stjeèeduljinom ovozemaljskog života, nego naèinom na koji seproživi život bez obzira koliko bio kratak ili dug. Župnik Puškadija upoznao je okupljene sa zaslugama trojicevelikana župe Sveti Juraj na Bregu, èija su imena trajnozabilježena na spomen-ploèi. Uz Vinka Kosa to su župnikIvan Mihanoviæ (1701.-1751.), graditelj crkve i župne kuæe,te glazbenik i pedagog Jurica Murai (1927.-1999.). Nakonmise predstavljen je zbornik radova sa znanstvenog skupakoji je održan uz Jurjevo u travnju u Svetom Jurju na Breguu sklopu 'Dana Vinka Kosa'. Zbornik je uime suorganizatorai sunakladnika predstavio urednik i tadašnji predsjednikèakoveèke Matice hrvatske prof. dr. Stjepan Hranjec.Hrvatska pošta predstavila je dopisnicu posveæenu 100.roðendanu Vinka Kosa i prigodni žig u suradnji s Hrvatskimfilatelistièkim društvom 'Zrinski' iz Èakovca. Vinkovakæerka prof. Vera Kos uz prigodne darove zahvalila ježupniku Puškadiji i biskupu Mrzljaku na dostojnomspomenu njezina oca. 'Godina Vinka Kosa' zakljuèit æe sebožiænim koncertom na Štefanje 26. prosinca. Vinko Kos, roðen u Vuèetincu 10. srpnja 1914. godine kaoprvo od 11-ero djece u obitelji, polazio je puèku školu uSvetom Jurju na Bregu. Primljen je u konvikt varaždinskihkapucina, pohaðao je varaždinsku Franjevaèku gimnaziju, akasnije i Bogosloviju u Škofjoj Loki u Sloveniji. Zanesenknjiževnim stvaralaštvom, napušta studij bogoslovije ikasnije upisuje studij hrvatskoga i njemaèkog jezika naFilozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je suraðivao iureðivao u nizu èasopisa i listova. Književnim radom poèeose baviti još u mladosti, napisao je niz djela domoljubne,duhovne i djeèje tematike na štokavskom i kajkavskomnarjeèju, a na poticaj nadbiskupa Alojzija Stepinca poèeo sebaviti pedagoškim radom, osobito sa siromašnom djecom teje bio osnivaè Djeèjega grada u Zagrebu. Vjenèao se sMarijom Petreé D' Artagnan 1941. godine u Zagrebu. Nestaoje i neznano stradao u svibnju 1945. godine na hrvatskomkrižnom putu u 31. godini života. Vinko Kos ukomunistièkom sustavu desetljeæima je bio prešuæivan zbogduboko religiozne poezije i proze, a oèuvanje njegovaspomena zasluga je Katolièke Crkve i Matice hrvatskeÈakovec koja je objavila sabrana djela iz dijela njegovihzbirki pjesama.

Suradnja Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije zaosiguravanje pomoæi mještanima poplavljenih podruèjaÐakovo, 10.7.2014. (IKA/TU) - Caritas Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije i Ministarstvo socijalne politike i mladihdogovorili su 10. srpnja suradnju na temelju koje æenavedeni Caritas osiguravati obroke (doruèak, ruèak, veèeru)i pitku vodu za ljude iz poplavljenih podruèja smještene uhostelu Borovo u Borovu Naselju. U hostelu trenutaènoborave 144 osobe, a broj æe se svakodnevno mijenjati.Suradnja je dogovorena za vremenski rok od 30 dana, aisporuka obroka poèinje u nedjelju, 13. srpnja. U tijeku su i pregovori o suradnji s Ministarstvom socijalnepolitike i mladih vezano uz priskrbljivanje hrane i ostalihpotrepština za stanovnike smještene u privremenimkontejnerskim naseljima u Gunji i Raèinovcima. Kapacitetza 40 stambenih kontejnera je 160 ljudi. U razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza bit æe održanLjetni radni kamp za mlade u Šumanovcima kod Gunje.Kamp je zamišljen u terminima po tjedan dana, a za svakitermin bit æe omoguæen boravak za 50 volontera. Caritas

Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije osiguravat æe materijale ialat za rad, kao i sredstva potrebna za boravak volontera ukampu. Trenutaèno u svojim skladištima Caritas Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije raspolaže sa 80 tona hrane, 89 kubika vode, 87tona odjeæe i obuæe, 28 tona higijenskih potrepština, adoniran je i raznovrsni namještaj, sijeno, graðevinskimaterijal, alati i drugi oblici materijalne pomoæi, od kojih jedio veæ usmjeren u poplavljena podruèja, kako u Hrvatskoj,tako i u Bosni i Hercegovini. Na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije prikupljeno je 8.253.352,19 kn zaHrvatsku i 25.700 kn za Bosnu i Hercegovinu.

Imenovanja i premještaji u Varaždinskoj biskupijiVaraždin, 11.7.2014. (IKA) - Varaždinska biskupijaobjavila je imenovanja i premještaje sveæenika koji su stupilina snagu dekretima varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Vlè. Janko Buniæ razriješen je službe župnika uNatkrižovljanu te imenovan župnikom u Vrbnom. Vlè.Tihomir Ciglar, mladomisnik, imenovan je župnim vikaromu Nedelišæu. Vlè. Ivica Cujzek razriješen je službe župnogvikara u Ludbregu i privremenog upravitelja župe SvetiÐurð te imenovan odgajateljem u Nadbiskupskombogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Vlè. AlexandreAdjimon Djivoedo razriješen je službe župnog vikara u župisv. Nikole - Varaždin i vraæa se u biskupiju Porto Novo uBeninu. Vlè. Ivan Dodlek razriješen je službe odgajatelja uNadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. FraMartin Dretviæ, OFM Conv., razriješen je službe župnika uNovom Marofu. Vlè. Mario Filipoviæ razriješen je službežupnika u Donjim Mostima te imenovan župnikom uNatkrižovljanu. Fra Vitomir Glavaš, OFM Conv., imenovanje župnikom u Novom Marofu. Fra Tomislav Glavnik, OFMConv., razriješen je službe župnika u Molvama. Vlè. BrankoHorvat, mladomisnik, poslan je na postdiplomski studij uRim. Fra Igor Horvat, OFM Conv., razriješen je službežupnika u Madžarevu. Vlè. Marijan Horvat razriješen jeslužbe župnika u Kotoribi te imenovan župnikom u Legradui upraviteljem župe Ðelekovec. Mons. Andrija Kišièekimenovan je dušobrižnikom Kaznionice u Lepoglavi iZatvora u Varaždinu. Vlè. Silvio Košæak, mladomisnik,imenovan je župnim vikarom u Ludbregu. Vlè. MarijanKovaèiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom uÐurðevcu. O. Josip Krèmar, cistercit, razriješen je službedušobrižnika Kaznionice Lepoglava i Zatvora u Varaždinu.Vlè. Leon Lozanèiæ, imenovan je upraviteljem župe Sigetec.Vlè. Nikola Markušiæ razriješen je službe župnog vikara uNedelišæu te imenovan župnim vikarom u Lepoglavi. Vlè.Ivan Munðar razriješen je službe župnog vikara u Ðurðevcute imenovan župnikom u Donjim Mostima. Fra Filip Musa,OFM Conv., imenovan je župnikom u Molvama. Vlè.Marinko Prstec razriješen je službe župnika u Sigecu teimenovan župnikom u Kotoribi. Vlè. Igor Radašiæ razriješenje službe župnog vikara u Sraèincu te imenovan župnikom uKuzmincu i upraviteljem župe Imbriovec. Vlè. Mario Šafranrazriješen je službe župnika u Kuzmincu te poslan nalijeèenje. Vlè. Damir Tito Šmintiæ razriješen je službeprivremenog upravitelja župe Imbriovec. Vlè. MarkoŠtefanec razriješen je službe duhovnog pomoænika u župiImbriovec. Vlè. Vjekoslav Vidaèek razriješen je službežupnika u Legradu i upravitelja u Ðelekovcu te imenovanžupnikom u Madžarevu. Vlè. Stjepan Vorih razriješen jeslužbe župnika u Vrbnom te umirovljen. Vlè. MarkoZadravec imenovan je župnim vikarom u župi sv. Nikole -Varaždin.

Domovinske vijesti ika

6 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Izrazi suæuti u povodu smrti mons. ŠantiæaSvojim dušobrižništvom u Vojnom ordinarijatu zadužio jemnoge svjedoèeæi ljepotu Evanðelja, rodoljublje idomoljublje, istaknuo je kardinal BozaniæZagreb, 11.7.2014. (IKA) – Izražavajuæi suæut vojnombiskupu Jurju Jezerincu i Vojnome ordinarijatu u povodusmrti umirovljenoga generalnog vikara mons. Josipa Šantiæa,zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ napisao je:"Moleæi za pokoj njegove plemenite duše, zahvaljujemoBogu za dar života i sveæenièkog služenja mons. Šantiæa. Uzajednièkom hodu na dijelu ovozemaljskog puta, svojimdušobrižništvom u Vojnom ordinarijatu zadužio je mnogesvjedoèeæi ljepotu Evanðelja, rodoljublje i domoljublje.Neka mu Gospodin bude blag i milosrdan sudac te,osloboðen svake krivnje, primi nagradu nebeskogzajedništva sa svima svetima". U izrazima suæuti biskupu Jezerincu splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ napisao je kako je mons. Šantiæ"dugo bolovao, pa i umirao, ali kršæanski, vjernièki punoptimizma i nade. Time je bio satkan kao èovjek i kaosveæenik. I kad je bio zdrav, bio je svjestan da je naš ljudskiživot odreðen Kristovim križem i uskrsnuæem. Žrtvomljubavi. Bio je svjestan da žrtvujuæi se ljubi, a umiruæi živi.Vidio je ljudski život kao borbu ili vojnièko služenje,služenje dobru, miru, pravdi, slobodi, Bogu i ljudima. Sovim pogledom života obilježio je ustanovu i rad našegVojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj". "Onaj dio Kristove Crkve, koji je na zemlji, ostao je bez donJoška Šantiæa, vrlo vrijednoga i zaslužnoga sveæenika, koji jesvoje sveæenièko služenje proveo kao dušobrižnik u župnompastoralu, odgojitelj buduæih sveæenika i generalni vikarnajprije hvarskoga biskupa a kasnije i kao dugogodišnji Vašgeneralni vikar", stoji u izrazu suæuti što ju je vojni biskup uBosni i Hercegovini Tomo Vukšiæ uputio vojnom biskupuJurju Jezerincu. "Moleæi se Božjem milosrðu, dragom Bogupreporuèamo ovoga Njegova vjernog sveæenika s vjerom dase onaj dio Kristove Crkve, koji je na nebesima, raduje donJoškovu dolasku i, zajedno s njim, slavi Boga koji je naNebesima. Neka ga Spasitelj svih ljudi i svakoga stvorenjanagradi svojom vjeènom blizinom", istaknuo je biskupVukšiæ. Izražavajuæi suæut sisaèki biskup Vlado Košiæ zaželio je damons. Šantiæu Gospodin udijeli vjeènu nagradu a svimaožalošæenima svoju utjehu. Bivši vojni generalni vikar iz Austrije prelat dr. Franz L.Fahrner u izrazu suæuti rado se sjeæa mons. Šantiæa s raznihmeðunarodnih skupa, a osobito suradnje tijekomMeðunarodnoga vojnog hodoèašæa u Lurd.

Susret biskupa Košiæa s provincijalom ŠarèeviæemTopusko, 11.7.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpohodio je u petak 11. srpnja Topusko, gdje se susreo snovoizabranim provincijalom Hrvatske kapucinskeprovincije fra Jurom Šarèeviæem i provincijalnim vikaromfra Goranom Rukavinom, dosadašnjim župnikom uTopuskom. Provincijal je bio u pohodu braæi povodom redovnevizitacije. Tom prigodom razgovaralo se o kapucinskojprisutnosti u Sisaèkoj biskupiji i radu braæe na povjerenoj imžupi, objavljeno je na mrežnim stranicama Sisaèke biskupije.

.

"Svehrvatski grob" ili o potrebi groblja zaneidentificirane žrtve rata i poraæaNajpogodnije mjesto za takav ukop bilo bi Krbavsko polje,podno Crkve hrvatskih muèenika, istièu iz Komisije HBK iBK BiH za hrvatski martirologijZagreb, 11.7.2014. (IKA) - Na sjednici Komisije Hrvatskebiskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne iHercegovine za hrvatski martirologij, održanoj 26. lipnja uprostorijama HBK u Zagrebu, zakljuèeno je da se obavijestejavnost, ugledni pojedinci iz politièkog, kulturnog idruštvenog života nacije te najvažnije nacionalne ustanove opotrebi grobišta ili groblja u koje bi bili pokopani ostacineidentificiranih žrtava II. svjetskog rata i poraæa. U dopisu predsjednika te Komisije gospiæko-senjskogbiskupa Mile Bogoviæa naslovljenom na predsjednikeRepublike, Hrvatskog sabora i Vlade te Ured za zatoèene inestale Ministarstva branitelja, navodi se da se istraživanjemprikrivenih grobišta iz navedenog vremena pojavio još upoèetku problem koji do danas, ne samo da nije riješen negose nije ni pokušalo tražiti trajno rješenje. Rijeè je oneidentificiranim ostacima ljudskih tijela (kostiju) za kojenije moguæe provesti DNK analize i predati ostatke rodbiniza ukop na vlastitome groblju. Napose je to sluèaj kodmasovnih iskapanja, kao što je to bilo u Maclju. Mnoge sukosti stavljane u vreæe i poslije završile u podrumima,tavanima, grabama i kontejnerima. Slièno je bilo i sostatcima žrtava u Markoviæa jami kraj Trilja. "Inicijativom pojedinih sveæenika i zainteresiranihpojedinaca ta dva sluèaja su nekako riješena, ali nije teškopredvidjeti da æe se isti problemi javljati i poslije, ako se navrijeme ne naðe trajno rješenje. Svima je poznato da ima jošstotine masovnih grobišta, a osjeæaj pijeteta premastradalima traži da se grobišta istraže, da se identificiranepreda njihovoj rodbini, a neidentificirani da se pokopaju nadolièan naèin na odreðeno mjesto. Nije više primjerenoodgovarati da su iskopane ljudske kosti u procesuidentifikacije. Mislimo da rješenje treba tražiti nanacionalnoj razini i to za sve sluèajeve. Na lokalnoj razini nemože se osigurati dolièan naèin ni pokopa ni održavanjagrobišta. Jednako tako ne može se osigurati dužni pijetetprema ostacima neidentificiranih žrtava, jer nema obiteljikoja bi im ga iskazivala, a ni lokalna zajednica ne bi moglaomoguæiti trajan i prikladan pijetet. Potrebno je, dakle, da sena tome angažira šira, nacionalna zajednica. Potrebno jeistaknuti da sve države imaju neku vrstu nacionalnog grobljaili grobišta, napose za ratne stradalnike, kako vojnike tako icivile, te bi i to trebalo biti poticajno za uspostavunacionalnoga groblja za sve neidentificirane hrvatske žrtveDrugoga svjetskoga rata i poraæa. Mogli bismo ga nazvati"Svehrvatski grob" u koji bi bili na dolièan naèin pokopanisvi zemni ostaci neidentificiranih osoba iz navedenogvremena. Èini nam se da bi najpogodnije mjesto za takav ukop biloKrbavsko polje, podno Crkve hrvatskih muèenika. To Poljeje veæ u svijesti naroda kao neko nacionalno grobište, jer jeondje 9. rujna 1493. u kratko vrijeme i na dosta uskomprostoru stradalo oko 10.000 branitelja. To je bio jedan odrazloga za izgradnju Crkve hrvatskih muèenika iznad togapolja. Ondje bi "Svehrvatski grob" bio na oku svih kojihodoèaste u Crkvu hrvatskih muèenika i prigoda za posjetgroblju i za odavanje poèasti. Potomci stradalnika i svipoštovatelji njihove žrtve bili bi zadovoljni što na doliènommjestu mogu zapaliti svijeæu za nekoga svog "neznanoga"meðu žrtvama. To bi bilo i humano vraæanje duga nas živihmrtvima. Zato vas uljudno molimo da poduprete ovajprijedlog i pridonesete njegovu ostvarenju", navodi se udopisu koji potpisuje biskup Bogoviæ.

Domovinske vijestiika

716. srpnja 2014. broj 28/2014

Pokop mons. Josipa ŠantiæaPostira, 11.7.2014. (IKA) – Generalni vikar Vojnogaordinarijata u Republici Hrvatskoj u miru mons. Josip Šantiæpokopan je u petak 11. srpnja u rodnoj župi sv. IvanaKrstitelja u Postirima na Braèu. Mons. Šantiæ preminuo je uutorak 8. srpnja u svome domu nakon duge i teške bolesti u69. godini života i 45. godini sveæeništva. U njegovu ispraæaju sudjelovalo je vjernièko mnoštvo kojeje pristiglo iz gotovo svih župa biskupije, a samo s otokaHvara došlo je gotovo tri stotine vjernika. Misu zadušnicu ucrkvi Sv. Ivana Krstitelja slavio je hvarsko-braèko-viškibiskup Slobodan Štambuk u zajedništvu s vojnim biskupomJurjem Jezerincem, dubrovaèkim biskupom MatomUziniæem, generalnim vikarom Hvarske biskupije mons.Stankom Jerèiæem, dekanima triju dekanata: braèkimTonijem Plenkoviæem, hvarskim Emilom Pavišiæem, viškimPaulinom Bjaževiæem, generalnim vikarom Vojne biskupijedr. o. Jakovom Mamiæem, vojnim i policijskim kapelanima uRH i više od pedesetorice sveæenika. "Ovom misnom žrtvom želim dobrom Bogu preporuèiti dušupokojnoga sveæenika Josipa. Vjeèni neka ga nagradi zamarni rad u Hvarsko–braèko–viškoj biskupiji i za sve dobrokoje je po njegovim rukama uèinjeno braæi ljudima", rekaoje na poèetku mise biskup Štambuk, ustvrdivši da je mons.Šantiæ volio Crkvu i èinio dobro ljudima. "U zvjezdanegodine njegova života spadaju one godine kada je vodioCaritas naše biskupije i pribavljao u gorkim danima ratahranu za brojne prognanike i izbjeglice. Tih ratnih dana našivojnici – branitelji bili su na raznim crtama bojišnicesvjedoci njegove gorljive ljubavi i pomaganja. Sve župe ukojima je djelovao vjerujem da æe ga pamtiti po dobru, uduhovnome i materijalnome smislu", istaknuo je hvarskibiskup, podsjetivši da je mons. Šantiæ obavljao razlièitedužnosti i zasluženo primio visoka priznanja. "Bilo da jerijeè o djelovanju na tlu naše biskupije, bilo da govorimo ogodinama provedenima u službi Vojnoga ordinarijata,ostavio je iza sebe dobre tragove i pozitivne uspomene",rekao je mons. Štambuk. Nakon evanðelja koje je navijestio hvarski dekan preè.Pavišiæ, biskup Jezerinac izrekao je u homiliji uime svihsveæenika i djelatnika Vojnoga ordinarijata, bivših isadašnjih, zatim u svoje osobno ime, kao i svih nazoènihsveæenika i vjernika suæut biskupu Štambuku, te bratu isestrama preminuloga mons. Šantiæa. "Isus je svoje apostoleodgajao i osposobljavao da budu svjedoci novoga svijeta ukojemu je glavna crta bila ljubav. Ljubav koja nikada neprestaje. Sva vlast Crkve je u ljubavi koja je nenametljiva ine traži svoje. Tu je ovlast primio i pokojni mons. Šantiæ.Prije toga, kao mladiæ, osjetio je u sebi Kristov poziv. IsusKrist poziva u svoju službu one koje sam hoæe da budu snjime i šalje ih propovijedati narodima. I on se odazvaotomu Božjemu pozivu i posvetio se velikoj obitelji koja sezove Crkva. Program mu je bio pokazati lice Božje, lice SinaBožjega suvremenome èovjeku, vojniku i policajcu", rekaoje biskup Jezerinac, ustvrdivši da je mons. Šantiæuprisutnjivao Krista naviještajuæi Božju Rijeè i slaveæi svetetajne vjere. "Svojim naviještanjem budio je vjeru u dušamaljudi koji ne vjeruju, a u srcima vjernika hranio je njihovuvjeru. Svojim ljudskim i neuvjetovanim pristupom znao jekroz obiènu rijeè i gestu poslužiti Božju snagu i milost,toplinu i oprost", istaknuo je vojni ordinarij. Biskup Jezerinac podsjetio je kako je mons. Šantiæ službuKristova navjestitelja i svjedoka obnašao na razlièite naèine,a posebno odgajajuæi u vjeri djecu i mlade, zatim pozivajuæiljude na obraæenje i svetost, te je svojim vlastitim životomgovorio o Bogu. "Snagom Božjom kroz krštenje uvodio jeljude u Božji narod koji se zove Crkva. Sakramentom

ispovijedi pomirivao je ljude s Bogom, bolesnièkimpomazanjem pridizao bolesne, prinosio žrtvu mise za spassvijeta, posjeæivao bolesne, te išao svima koji su bili unevolji. Da nije ništa drugo uèinio nego to, u oèima jeBožjim mnogo uèinio, a to mu vjerni hrvatski katolièki puk,vojska i policija kojima je služio, neæe zaboraviti", istaknuoje mons. Jezerinac. Ustvrdio je kako je mons. Šantiævjerovao rijeèima evanðelja da je Isus uskrsnuæe i život, teda se za taj susret pripremao, živio i doèekao ga pun mira."Hvala ti za ljubav kojom si se trošio u oblikovanju Vojnogaordinarijata. Hvala ti za mudrost kojom si mi pomagaoprevladati mnoga i teška pitanja Vojne biskupije. Hvala ti zagorljivost kojom si ulazio u ostvarivanje svojega poslanjageneralnoga vikara Vojnoga ordinarijata. Oprosti ako si menekad doživio neraspoloženim za tvoju misao ili postupak",rekao je vojni biskup. Uputio je, zatim, zahvalnu rijeè bratu isestrama te rodbini preminuloga mons. Šantiæa, a na posebannaèin lijeènicima Klinièkih bolnièkih centara u Zagrebu iSplitu što su svojim znanjem i prijateljstvom omoguæili da jemons. Šantiæ mogao živjeti s teškom bolešæu. U molitvi vjernika upuæeni su, uz ostalo, zazivi zaministarstva u kojima je mons. Šantiæ svojim djelovanjemširio rijeè evanðelja, te za bolnièko i medicinsko osoblje da inadalje svoju službu vrši u snazi ljubavi. Na kraju misezadušnice uime Družbe "Braæa hrvatskoga zmaja" u kojoj jemons. Šantiæ bio nositelj odlièja sa zlatnim zmajem,oproštajnu rijeè uputio je Vanja Mladina, ustvrdivši da æe"velièina njegova duha imati snažno mjesto u njihovojkolektivnoj memoriji". Generalni vikar mons. Jerèiæ uoproštajnoj rijeèi upuæenoj uime biskupijskih sveæenika,istaknuo je karitativni rad i djelovanje mons. Šantiæa u ratu iporaæu, zahvalivši mu i na primjeru pastoralnoga rada koji jedao ostalim sveæenicima. Katedralni župnik u Hvaru MiliPlenkoviæ oprostio se od pokojnika uime katedralne župe ukojoj je mons. Šantiæ dugo djelovao. "Hvala za Vaš odgojnistil. Hvala što ste nas nauèili što znaèi odgovorno se služitidarom slobode, povezivati prava i dužnosti. Trudili ste sepoticati nas na ukljuèivanje u pastoralne i karitativneaktivnosti. Osim pastoralnoga rada, dali ste svoj doprinosdruštveno–politièkomu, ali i kulturnomu životu gradaHvara", istaknuo je vlè. Plenkoviæ, podsjetivši da je mons.Šantiæ oživio u Hvaru i bratovštine, te poticao ukljuèivanjelaika u župni pastoral. Posebno je istaknuo njegov angažmanna materijalnome planu i svestranu obnove hvarskekatedrale. Izaslanik vrhovnoga zapovjednika Oružanih snagau RH predsjednika dr. Ive Josipoviæa naèelnik Glavnogastožera dr. Drago Lovriæ ustvrdio je da je mons. Šantiæ daonemjerljiv doprinos u izgradnji duhovnoga identitetahrvatskoga vojnika, kao i doprinos u afirmaciji hrvatskihvojnika na meðunarodnome planu, posebno krozmeðunarodna hodoèašæa vojske i policije u Lurd. "Bili stesol ove zemlje i naroda ustrajno prenoseæi Božju rijeè. Umislima æe nam ostati vaši savjeti, rijeèi utjehe i ohrabrenjakoje ste imali za nas pripadnike oružanih snaga", poruèio jenaèelnik Lovriæ. Obrednu molitvu i iskazivanje poèastipreminulome mons. Šantiæu predvodio je, zatim, mjesnižupnik mons. Ante Jelinèiæ. Uz pripadnike vojske i policije, Hrvatske ratne mornarice iostalih visokih vojnih dužnosnika, na ispraæaju mons.Šantiæa bili su i izaslanica ministra obrane AnteKotromanoviæa zamjenica Višnja Tafra i ministar upraveArsen Bauk. U svojim odorama ispraæaju su nazoèili ièlanovi dviju hvarskih bratovština, Sv. Križa i Sv. Nikole.Na misi je pjevao župni zbor "Karmel", a od pokojnika seoprostila i klapa "Sveti Juraj" HRM koja je na ispraæaj stiglavojnim helikopterom. Mons. Josip Šantiæ imao je èinbrigadnoga generala te je ispraæen s vojnim poèastima.

Domovinske vijesti ika

8 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Hrvatski stijeg koji se nalazio na lijesu vojnici su na krajuuruèili bratu mons. Šantiæa Ivanu koji ga je cijelo vrijemenjegove bolesti njegovao i služio. Lijes sa zemnim ostacimapokojnika položen je u obiteljsku grobnicu nakon èega supripadnici vojske i policije te Hrvatske ratne mornaricepoložili vijence.

U Šenkovcu spomen na žrtve "meðimurskog Macelja"Šenkovec, 11.7.2014. (IKA) - U Šenkovcu je u subotu 12.srpnja obilježena 69. obljetnica masovnih likvidacija u šumiKsajpa. Komemorativnu sveèanost u spomen na veæi brojžrtava, koje su u poratnim danima od svibnja 1945. godinedovoðene u taj "meðimurski Macelj" i nasilno ubijane odstrane komunistièkih vlasti, organizirala su Društva zaobilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Èakovca iVaraždina. Misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Jelene predvodio ježupnik Vladimir Kolariæ, koji je nakon mise kod spomen-križa u Ksajpi predvodio i molitvu za sve žrtve poratnihlikvidacija diljem domovine. Na spomen-sveèanosti, uzpredstavnike društava, sudjelovali su i predstavniciMeðimurske županije, Grada Èakovca, Opæine Šenkovec iMatice hrvatske iz Èakovca. Sveèanost je zapoèelahrvatskom himnom i minutom šutnje za sve poginule inestale u poratnim danima II. svjetskog rata, kao i za svestradale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu.Predsjednik èakoveèkoga Društva Josip Kolariæ podsjetio jekako su zatvorenici iz tamnice Staroga grada u Èakovcu ušumu Ksajpa dovoðeni noæu, ubijani i pokapani u ratnenjemaèke rovove. Mjesto njihova stradanja desetljeæima jebilo neobilježeno i prešuæivano. U tim poratnim danimazbog spomena hrvatske samostalnosti stradavali su seljaci,radnici, službenici i sveæenici, rekao je Kolariæ napomenuvšida se na podruèju Meðimurja nalaze èetiri, još uvijeknedovoljno istražena, masovna grobišta. Zamjenik meðimurskog župana Zoran Vidoviæ istaknuo jekako zloèini nikad ne smiju imati opravdanje, osobito oninad civilima. Na ovom mjestu nasilno su stradali desecicivila, i to samo zbog drukèijeg svjetonazora. Naša jemoralna dužnost da te žrtve nikad ne budu zaboravljene i daove povijesne èinjenice nikad ne budu zametnute, rekao jeVidoviæ. Spomen-sveèanost uvelièao je pjevaèki zbor župeŠenkovec.

Susret predsjednika HBK nadbiskupa Puljiæa i ministraMornaraSložili se da su dijalog i suradnja nužni na svim razinamanašega društvaZagreb, 11.7.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ primio jeministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. VedranaMornara u petak 11. srpnja u prostorijama HBK u Zagrebu,priopæio je Tiskovni ured HBK. Izrazivši èestitku ministru na imenovanju, nadbiskup Puljiæzaželio je puno uspjeha u odgovornoj službi koja mu jepovjerena. Posebice je pohvalio ministrovu želju da svimspornim pitanjima pristupa dijaloški i otvoreno, a naposepitanjima koja se odnose na odgoj i obrazovanje.Ministar Mornar zahvalio je na susretu i èestitkama te jeistaknuo svoje opredjeljenje za poboljšanje obrazovnogsustava kao i spremnost da u tom procesu ukljuèi svezainteresirane èimbenike. U tom vidu sugovornici su se složili kako su dijalog isuradnja nužni na svim razinama našega društva.

Èestitka nadbiskupa Barišiæa u povodu ustolièenjametropolita PorfirijaSplit, 12.7.2014. (IKA) – U povodu ustolièenjasrpskopravoslavnog metropolita Zagrebaèko-ljubljanskeeparhije, uime èlanova Komisije Hrvatske biskupskekonferencije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom,splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ uputio je èestitkunovoizabranom metropolitu Porfiriju Periæu. NadbiskupBarišiæ, kao predsjednik Komisije HBK za dijalog sa SPC,ne može osobno nazoèiti ustolièenju metropolita Porfirija jerna sam dan ustolièenja vodi nadbiskupijsko hodoèašæebraènih parova u Rim. U èestitki nadbiskup Barišiæ osobitoistièe ekumenska nastojanja preminuloga metropolita JovanaPavloviæa: "S dubokim i dužnim poštovanjem sjeæamo seVašega èasnog prethodnika, blaženoupokojenoga gospodinaJovana. Brat naš Jovan sve nas je zadužio svojim ljudskim ikršæanskim nastojanjima oko dijaloga i suradnjepravoslavnih i katolièkih kršæana te nam ostavio kao svetizadatak da nastavimo ostvarivati molitvu Gospodinovu 'dasvi budu jedno'". Nadbiskup Barišiæ takoðer pozdravlja prveizjave novoga metropolita Porfirija u duhu ekumenskogadijaloga: "S radošæu i nadom primamo Vaše rijeèievanðeoske otvorenosti i podsjeæanja na svoga uvaženogprethodnika: 'Vladika Jovan ostavio nam je dragocjenonaslijeðe sijuæi evanðeosko sjeme u desetljeæima koja nisubila nimalo laka te nije za sobom zatvorio nijedna vrata'".Nadbiskup Barišiæ zaželio je novoizabranom metropolitu dabude "svjetlo i ohrabrenje svojim sveæenicima, monasima isvim pravoslavnim vjernicima" te pozvao "da mi kršæani svizajedno u novim izazovnim vremenima budemo dostojnisvjedoci Kristova poziva i poslanja".

Proslavljena svetkovina Majke Božje BistrièkeHodoèasnièko slavlje predvodio biskup Valter ŽupanMarija Bistrica, 13.7.2014. (IKA) - U nacionalnom svetištuMajke Božje Bistrièke sveèano je 13. srpnja proslavljenasvetkovina Majke Božje Bistrièke, koja se u Mariji Bistricislavi i kao Dan župe Uznesenja BDM, Dan svetišta, ali i DanOpæine Marija Bistrica. Ususret svetkovini trodnevnupripravu predvodio je vlè. Dražen Radigoviæ. Tradicionalnomise su služene i u kapelicama u Podgorju Bistrièkom, ukapelici Sv. Ladislava i kapelici Sv. Benedikta. Upredveèerje svetkovine održana je tradicionalna procesija sasvijeæama od Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca dokapelice na Vinskom Vrhu, gdje je slavljena misa. I ove segodine u procesiji okupilo mnoštvo vjernika, kao i èlanovabistrièkih udruga i gostiju. Na samu svetkovinu Majke BožjeBistrièke središnju misu s mnoštvom hodoèasnika, meðukojima su bili i vjernici župa Remete, Graèani i Bešiæi,predslavio je krèki biskup Valter Župan, predsjednik VijeæaHBK za život i obitelj. Marija i danas privlaèi ljude, koji jojse utjeèu i u velikim svetištima i u malim crkvama, jer ponjoj æe Bog uèiniti veliko djelo, koje je najavljeno i u knjizipostanka i u Fatimi. Bog æe oholost i arogantnost, nadutostljudi koji se dižu protiv njega pobijediti poniznošæu Marije.A danas su se mnogi prepustili mišljenosti da æe oni neštonovo unijeti u svijet. Tako si umišljaju i ono što jeprotuprirodno, protiv èovjekove naravi, izmišljaju neke noveoblike tobože obitelji, napomenuo je u propovijedi biskupŽupan. Govorio je i o velikom smanjenju broja brakova ibroja djece u Hrvatskoj, ali i o sve veæem broju rastava te jepodsjetio da se u samo godinu dana broj stanovnika uHrvatskoj smanjio èak za 10.000. Veèernju misu predslavio je vlè. Nikola Platužiæ, uzsuslavlje sveæenika koji su kao i on podrijetlom upravo izbistrièke župe.

Domovinske vijestiika

916. srpnja 2014. broj 28/2014

Ustolièen novi zagrebaèko-ljubljanski metropolitPorfirijeDolazim s radošæu, bez predrasuda, otvorena srca premasvim graðanima Hrvatske i Slovenije. Bit æu iskrenospreman na dijalog sa svima dobronamjernima. Poštovat æuslobodu svih iznad svega, a dijalog, praštanje i pomirenje bitæe naèela koja æu nastojati primjenjivati u praksi, jer dubokovjerujem da su to vrijednosti koje izviru iz same srži Kristovaevanðelja i tièu se svakog od nas, ali i svih zajedno, istaknuoje srpskopravoslavni metropolitZagreb, 13.7.2014. (IKA) – Novi zagrebaèko-ljubljanskimetropolit Porfirije ustolièen je u nedjelju 13. srpnja uhramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu. Sveèanuarhijerejsku liturgiju predvodio je srpski patrijarh Irinej. Nakraju liturgije sv. Ivana Zlatoustog, srpski patrijarh je novomzagrebaèko-ljubljanskom metropolitu predao žezlo, a potomse okupljenima obratio metropolit Porfirije. "Radosno dolazim u Zagreb, ne u svoje ime, nego kaoepiskop Crkve Kristove. Zadatak mi je kao episkopusakupljati razjedinjeni narod Božji, izgraðivati tijeloKristovo i sve voditi Kraljevstvu Božjem, propovijedatievanðelje i služiti Božansku liturgiju koja uprisutnjujeKraljevstvo nebesko na zemlji. Dolazim sa željom imolitvom u srcu služiti svima, neprestano sebe prinositidrugima na dar, da nikada ne tražim svoje, nego da uvijekzbog Krista djelujem za dobrobit", rekao je metropolit.Vjernike Srpske pravoslavne Crkve ohrabrio je da slobodnoispovijedaju svoju pravoslavnu vjeru, ali prije svega da potoj vjeri u Kristu žive, kako bi ona davala bitni smisaonjihovu životu, te kako bi u njoj našli odgovore na životnovažna pitanja. "Samosvijest, svijest o tome tko smo, èuvanjei njegovanje svog identiteta neophodan je preduvjetunutarnjeg mira, psihološke stabilnosti, ali iznad svegaosjeæaja punoæe života u svakom smislu. Ali samosvijest jepreduvjet prepoznavanja neponovljive vrijednosti svakogdrugog i drugaèijeg kao bliskog, kao prijatelja. Jedino ljubavprema sebi, koja nije sebiènost i samoljublje negopoštovanje sebe kao hrama Duha Svetoga raða ljubav i punopoštovanje prema susjedu, bolje reæi prema svakom èovjekukoji je hram Božji. A takva je ljubav obavezni preduvjet zasuživot", poruèio je metropolit. Rekao je da dolazi iz Baèkeeparhije u Vojvodini u kojoj stoljeæima uz pravoslavne, živekatolici, protestanti, židovi, u novije vrijeme muslimani, kaoi pripadnici mnogih malih vjerskih zajednica. "To jeokruženje u kojem me je uèio moj duhovni otac vladikaIrinej, da biti kršæanin ne znaèi živjeti pokraj drugog itolerirati ga, nego znaèi živjeti za drugog, jer kršæanin usvakom èovjeku neovisno o njegovoj vjeri i naciji,prepoznaje živu sliku Božju i u njemu ljubi svog bogolikogbrata i sestru", rekao je metropolit, poruèivši: "To je našavjera, nju æu beskompromisno u svako vrijeme i na svakommjestu životom i rijeèju svjedoèiti, a na nju æu neprestano ivas podsjeæati". "Dolazim s radošæu, bez predrasuda, otvorena srca premasvim graðanima Hrvatske i Slovenije. Bit æu iskrenospreman na dijalog sa svima dobronamjernima. Poštovat æuslobodu svih iznad svega, a dijalog, praštanje i pomirenje bitæe naèela koja æu nastojati primjenjivati u praksi, jer dubokovjerujem da su to vrijednosti koje izviru iz same sržiKristova evanðelja i tièu se svakog od nas, ali i svihzajedno", poruèio je metropolit Porfirije. Istaknuo je da Crkva nije odvojena od društva, što je, premanjegovim rijeèima, "osobito bitno danas kad je poniženoljudsko dostojanstvo, kad je ugrožena obitelj, kada imamoporast razlièitih vrsta ekstremizama, kad se susreæemo spadom nataliteta, sa zagaðenjem okoline, s nasiljem i raznim

etièkim i bioetièkim bezizlazima i kada su globalizacijomugroženi svi tradicionalni sustavi vrijednosti". "Potreban jerazum, a iznad svega potreban je ljekovit glas Crkve.Otvoren sam za zajednièko djelovanje sa svima koji dijeleovu brigu, ali prije svega s katolicima, protestantima, kao isa svim drugim vjerskim tradicijama. Istovremeno samspreman na dijalog sa svima koji nisu suglasni s mojimidejama, ali su otvoreni za njihovo razmatranje i iskrenrazgovor. Ja jesam Srbin, ali sam prije svega kršæanin, a to jeuniverzalna vrijednost a to æu vjerovati i svjedoèiti doraspinjanja i smrti samoga Krista. Volim svoj narod, alivolim i sve druge, voljet æu sve druge narode, svakogèovjeka kao sliku Božju, zar je moguæe drugaèije", poruèioje metropolit Porfirije Periæ. Na kraju obraæanja metropolit Porfirije zahvalio jekršæanskoj, ali i èitavoj hrvatskoj javnosti što mu je javno,medijski priredila divnu dobrodošlicu. "To me uvjerava daæemo u danima koji dolaze suraðivati na dobro svih",ustvrdio je. Rijeè zahvale uputio je patrijarhu Irineju iSinodu Srpske pravoslavne Crkve na iskazanoj èasti, aposebnu zahvalu uputio je svom duhovnom ocu baèkomepiskopu Irineju. Na sveèanosti ustolièenja bili su visoki predstavniciKatolièke Crkve zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ, apostolski nuncij u RH nadbiskup AlessandroD'Errico, beogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar,predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog sisaèkibiskup Vlado Košiæ, požeški biskup Antun Škvorèeviæ,apostolski administrator Ljubljanske nadbiskupije biskupAndrej Glavan te generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis.Sveèanom èinu su nazoèili i predstavnici drugih vjerskihzajednica u Hrvatskoj, te predstavnici politièkoga i javnogživota Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Biskup Periæ u Bagaloviæima u povodu proslavezaštitnice Gospe KarmelskeBagaloviæi, 13.7.2014. (IKA) - Prvoga dana trodnevneduhovne priprave za svetkovinu zaštitnice župe Bagaloviæi -Gospe Karmelske u nedjelju 13. srpnja misu je predvodiomostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ, u koncelebracijisvoga tajnika don Tomislava Ljubana, bivšeg župnika donZrinka Brkoviæa, don Damira Bistriæa i župnika donAugustina Radoviæa. Na misnom slavlju uz puèke pjevaèe i župni zbor kojeg vodiMarija Maja Jerkoviæ pjevao je zbor župe sv. Nikole biskupaiz Metkoviæa. "Okupili smo se ovdje da obnovimo vjeru u Blaženu DjevicuMariju. Ona zna naše potrebe, ali želi da joj to prenesemopjesmom, krunicom, molitvom, hodoèašæem, za sebe idruge. Ne možemo se sami spasiti, zato nam je potrebnaGospa, Isus, sakramenti, župnik. U svim razdobljima životaimamo sakramente i Božju milost da nas prati", istaknuo jebiskup, pozvavši vjernike da se pridržavaju deset Božjihzapovijedi koje je "lako održavati ako želiš biti èovjek". Biskup Periæ pozvao je vjernike da mole zagovor i don RadeJerkoviæa, sina te župe kojega su komunisti muèili i ubili1950. g. u 50. godini života i 25. sveæeništva, ispred èijeg sugroba po završetku misnog slavlja izmoljene molitve.

.

Domovinske vijesti ika

10 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Posveta novog oltara i blagoslov obnovljene crkve uZagvozduZagvozd, 13.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ predvodio je misno slavlje u nedjelju 13.srpnja tijekom kojeg je posvetio oltar i blagoslovioobnovljenu župnu crkvu Gospe od Karmela u Zagvozdu. Ukoncelebraciji su bili nadbiskupov tajnik don FranjoFrankopan Veliæ i novi župnik dr. Ivan Æubeliæ, koji je uZagvozdu od ožujka 2014. godine kada je zamijenioumirovljenog don Jakova Cikojeviæa. Župnik je pozdravionadbiskupa Barišiæa i zahvalio mu na doprinosu za obnovužupne kuæe, sakristije i ispovjedaonice i postavljanje noverasvjete. Posebnu zahvalu uputio je Opæini Zagvozd te svimvjernicima koji su dali svoj doprinos za obnovu crkve ipredvorja. Proèitavši kratak tekst prof. don Slavka Kovaèiæao graditeljskoj djelatnosti župe Zagvozd kroz povijesnenedaæe, dr. Æubeliæ rekao je da "ova župa oduvijek èvrstostoji na temeljima kršæanstva, rado gradi svoje crkve i radoih obnavlja. No još važnije je zajedništvo i vjernostGospodinu koja resi mnoge generacije Zagvožðana".Pozdravivši sve okupljene i novog župnika, nadbiskupBarišiæ rekao je kako se u njihovoj župi vidi izvanjskaljepota, ali i osjeti unutarnja radost te da je upravo na timtemeljima potrebno graditi buduænost mjesta. Misno slavljezapoèeo je blagoslovom vode i škropljenjem nazoènogapuka Božjega u znak obnove krštenja. Kako evanðelje dana donosi Isusovu prispodobu o sijaèu,nadbiskup ju je stavio u središte homilije. Rekao je kako Isusupotrebljava sliku zemlje i tla kako bi preko jednostavnih iljudima dobro poznatih stvari, govorio o porukama koje suživotno važne. Istaknuo je da Isus slike zrnja koje pade uzput, koje pade na kamenito tlo, koje pade u trnje i koje padena dobru zemlju prenosi na novu razinu. "Zrno i plod dajesjeme sijaèu i kruh za jelo, no kako èovjek ne živi samo okruhu, Isus zrno usporeðuje s Rijeèi koja našem životu dajesmisao. Isus želi da njegova Rijeè padne na naše srce idonese obilat plod", rekao je nadbiskup i upozorio na to dase "svatko od nas u razlièitim životnim situacijama možeprepoznati u slušaèu koji sluša Rijeè ali je ne razumije, kojise pokoleba kad nastane nevolja ili koji dopušta da brigavremenita i zavodljivost bogatstva uguše Rijeè, no kakoneprestano trebamo težiti da Rijeè u naš život donese obilatplod". "Plod zemlje i našeg rada svakodnevno prinosimo naoltar te kao što se zemlja i zrno grle i donose plod, isto takonaš život, naša žrtva, trud, molitva, strahovi, ljudskost igrešnost grli se na oltaru s nebeskom snagom, s IsusomKristom. Sudjelujuæi na misnim slavljima povezujemo se sIzvorom koji želi da naš život ne bude zatrpan, promašen ipovršan nego da obilujemo plodovima", istaknuo jenadbiskup. Govoreæi o oltaru, ukazao je da je on srce crkve ida se nad njim svakodnevno dogaða èudo, nebo se otvarazemlji, a zemlja se otvara nebu. "Na oltaru nam je nebonajbliže, Rijeè se utjelovljuje i ulazi u naše živote, postajenam životna hrana. Ovdje sve naše nalazi smisao. Krist snama i za nas slavi svoju žrtvu ljubavi, naše spasenje. Akonam je stalo do sebe i do onih koje volimo i za koje živimo,onda bez euharistije ne možemo, onda æemo obraðivati svojesrce i naše obiteljske odnose", zakljuèio je nadbiskup. Nakon homilije uslijedio je središnji dio posvete oltara.Nadbiskup je izmolio posvetnu molitvu, pomazao svetimuljem oltar i obavio obred kaðenja oltara i crkve te predaožupniku upaljenu svijeæu koja je znak Krista "svjetla naprosvjetljenje naroda". Na kraju slavlja rijeèi dobrodošlice izahvale nadbiskupu uputio je i predsjednik Opæinskog vijeæaZagvozda Ivo Mušura koji je nadbiskupu, uime vjernika,darovao plodove rada lokalnog stanovništva, domaæi kruh,pršut i vino. Na misi je pjevao mješoviti župni zbor.

Biskup Štambuk na proslavi župne zaštitnice uNerežišæimaNerežišæa, 13.7.2014. (IKA) – Župa Nerežišæa na Braèu,jedna od najstarijih župa Braèkoga dekanata, proslavila je unedjelju 13. srpnja svetkovinu sv. Margarite, djevice imuèenice, koju tamošnji vjernici slave kao nebeskuzaštitnicu. U ispunjenoj župnoj crkvi sveèano misno slavljepredvodio je hvarsko-braèko-viški biskup SlobodanŠtambuk u koncelebraciji s nerežiškim župnikomLjubomirom Galovom, dekanom Hvarskoga dekanata preè.Emilom Pavišiæem i bivšim župnikom Nerežišæa JakšomRubiniæem. Na misi je pjevao zbor pod ravnanjem s. AlberteMaslaæ. Na poèetku misnoga slavlja dobrodošlicu biskupu Štambukuuime župne zajednice izrekla je Keti Glasinoviæ, koja jebiskupu ujedno èestitala 25. obljetnicu biskupske službe naèelu Hvarsko-braèko-viške biskupije. Podsjetila je, pritom,da je biskup Štambuk bio župnik u Nerežišæima prije 35godina, te uime vjernika izrazila radost što je stigao u svojubivšu župu uzvelièati proslavu svetkovine. Uime župe Nerežišæa, ali i okolnih župa Draèevice i DonjegaHumca koje opslužuje nerežiški župnik, darovala je biskupuskulpturu katedrale izraðenu od braèkoga kamena, radakademskoga kipara Lovre Jakšiæa iz Donjega Humca. "Neka vaša meðusobna povezanost bude korisna i za vašezajedništvo i meðusobnu radost. Radostan sam što s vamamogu proslaviti sv. Margaritu, djevicu i muèenicu, koja je sa14 godina postala primjer vjere u Boga. Vrlo rado bih staviosv. Margaritu na èelu mladih djevojaka ove župe kao uzorvjere. Kao dijete oca poganina i majke poganke, najveæineprijatelji njezine vjere bili su upravo njezini najbliži. Zatoje prevažno pitanje prepoznajemo li se kao kršæani ili kaovjernici", rekao je na poèetku slavlja hvarski biskup, stavivšivjernicima za uzor sv. Margaritu kao osobu koja je poštivalaideale vjere. "Ideali guraju svijet naprijed. 'Mrijeti ti æeš kadapoèneš sam u ideale svoje sumnjati' govori nam Kranjèeviæ.Djevojko i mladiæu, što to znaèi živjeti ideale vjere, a što unjih sumnjati? Molite za snagu vjere da nikada neposustanete", rekao je u homiliji mons. Štambuk, potaknuvšivjernike na oèuvanje ideala ljubavi u braènome iobiteljskome životu. U nastavku homilije biskup Štambuk primijetio je kako seèini da su nestali ideali vjere i ljubavi, a posebno ideali unašoj Domovini i istaknuo: "Zbog tih ideala koliko–tolikosmo slobodni. No, zašto su presušili ideali domoljublja irodoljublja, kao da oni nestaju. Nažalost, u naše vrijemenemamo puno idealnih voða na koje bismo se mogliugledati. Živite za ideale, neka vas ideali nose, neka vasbuduænost nagradi", poruèio je biskup Štambuk. Na kraju jepozdravio i èestitao mjesnu svetkovinu opæinskim vlastimana èelu s naèelnikom Lovrom Kušæeviæem. Nakon mise uslijedila je sveèana procesija od župne crkvedo Trga sv. Margarite u kojoj su kip sv. Margarite naramenima nosila èetvorica odraslih župljana, dok je pobožnipuk pjevao u procesiji predvoðen župnim zborom. Po dolasku pred crkvu Sv. Margarite u središtu mjesta,biskup Štambuk istaknuo je kako crkva posveæena toj sveticiiz 1350. g. svjedoèi o dogaðanjima života na tim prostorima.Podsjetio je, pritom, da su Nerežišæa 1884. g. imala 1650žitelja, dok prema posljednjemu popisu imaju nešto više od600 stanovnika. Prije pjevanja nacionalne himne, pozvao jevjernike na otvorenost životu kako u toj župi ne bi splasnuoživot.

.

Domovinske vijestiika

1116. srpnja 2014. broj 28/2014

Donja Dubrava: Zlatni jubilej sveæeništvaSlavljenici rektor varaždinske katedrale mons. Blaž Horvat iisusovac prof. dr. Vladimir HorvatDonja Dubrava, 13.7.2014. (IKA) - Dvostruka zlatna misadvojice domaæih sinova proslavljena je u nedjelju 13. srpnjau donjomeðimurskoj župi Donja Dubrava. Zlatni jubilejmisništva proslavili su rektor varaždinske katedrale mons.Blaž Horvat i isusovac prof. dr. Vladimir Horvat. U slavlju se spomenulo i 225. obljetnice osnutka župe sv.Margarete dj. i mè. u Donjoj Dubravi, dok je domaæi župnikMirko Pilaj proslavio 25 godina upravljanja tom župom.Meðu koncelebrantima bilo je još jubilaraca: uz ostale, 40.obljetnicu misništva proslavio je domaæi sin Nikola Benko,župnik u Novigradu Podravskom. Slaveæi glavno godišnje proštenje, župnu svetkovinu sv.Margarete, u crkvi posveæenoj toj djevici i muèenici,zlatomisnici su se uvodno obratili okupljenima. Predvoditeljslavlja mons. Horvat rekao je kako su se okupili navišestrukom slavlju župne zajednice koja se raduje svimovim jubilejima koje proslavljaju na župni blagdan sv.Margarete i na spomendan Majke Božje Bistrièke kojoj sužupljani kroz stoljeæa rado hodoèastili. Zahvalio je svimakoji su ga pratili na sveæenièkom putu, a zahvali se pridružioi drugi zlatomisnik, koji se osobito prisjetio svojih radosnihsusreta sa svetim papom Ivanom Pavlom II. Jubilarci sususlavili s desetak subraæe - sveæenika koji su na službi ili surodom iz župa donjeg Meðimurja. Homiliju je uputio o.Tonèi Trstenjak, sin susjedne kotoripske župe, koji jenapomenuo kako ti jubileji potvrðuju da je donjodubravskažupa plodno tlo koje je dalo obilat rod kroz plodove koji suslužili Bogu i Crkvi u gradnji novog Božjeg kraljevstva. Župnik Pilaj na kraju slavlja èestitao je slavljenicima tepodsjetio kako je prije èetvrt stoljeæa proslavu 200.obljetnice župe predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinalFranjo Kuhariæ, a suslavili su i dvojica Horvata, tadašnjihsrebrnomisnika. Ukratko je prikazao životni i sveæenièki putslavljenika te oslikao jedinstvenu vrijednost i važnostsveæenièkog poslanja. Mons. Blaž Horvat roðen je 31. sijeènja 1939. g. u DonjojDubravi, gdje završava i puèku školu. Godine 1957.maturirao je u Nadbiskupskoj klasiènoj gimnaziji u Zagrebu,te iste godine zapoèeo Bogosloviju i Bogoslovski fakultet, sprekidom radi vojske 1959.-1961. Zareðen je za sveæenikana Petrovo 1964. godine po rukama zagrebaèkog nadbiskupaFranje Šepera. U sveæenièkom poslanju djelovao je u župisv. Nikole biskupa u Varaždinu, u župi Belec, župi SvetiJuraj u Trnju, župi Kotoriba i župi sv. Nikole biskupa uKoprivnici, a od godine 2008. je na službi rektoravaraždinske katedrale. U svim župama uz redovnusveæenièku službu posebnu je pozornost posveæivaocrkvenoj glazbi i liturgijskom pjevanju te je i sam bio èlanžupnih zborova. Isusovac Vladimir Horvat roðen je 21. ožujka 1935. godineu Donjoj Dubravi, gdje mu je otac bio orguljaš, pa su Maðari1941. g. prognali obitelj preko Drave u Koprivnicu. Oca,koji je bio orguljaš kod franjevaca, komunisti su ubili 1945.godine. S probuðenim pozivom za sveæeništvom, upisujegodine 1946. sjemenište na Šalati, a u isusovaèki novicijatulazi 1952. godine. Studirao je filozofiju i teologiju te jezareðen za sveæenika u Zagrebu 1964. godine. Službovao jeu župi sv. Petra u Beogradu gdje je i studirao na Filološkomfakultetu. Od 1966. do 1968. u Sarajevu je bio katehetastudenata, a potom u Zagrebu predavaè hrvatskog jezika ikateheta studenata. Godine 1973. odlazi u Dubrovnik gdje jedjelovao kao profesor i magistrirao. Od 1975. vodio jeHrvatsku katolièku misiju u Parizu gdje je na Sorbonipomogao osnutak Hrvatskih studija. Godine 1981. objavio je

na francuskom jeziku knjigu "Kardinal Stepinac – muèenikza ljudska prava", koja je objavljena i na hrvatskom 1989.godine. Takoðer je objavio knjigu "Crkva u Hrvatskomnarodnom preporodu". Od 1986. ponovno je u Beogradu,gdje je vodio župu sv. Petra i organizirao ekumenske tribine,te objavio izdanje "Naèela jezuita" ("Naèela duhovnosti"). URimu je bio na studijskom boravku 1991.-1992. te jeprouèavao graðu o o. Bartolu Kašiæu. U Zagrebu je 1996. g.obranio doktorat "Bartol Kašiæ – otac hrvatskogajezikoslovlja", a na njegov je prijedlog Hrvatski saborproglasio "Godinu Bartola Kašiæa", koja je zakljuèena uRimu susretom s papom Ivanom Pavlom II. Istraživao jehrvatsku povijest i jezikoslovlje, te je djelovao kaoduhovnik, kateheta, znanstvenik, predavaè i angažiranirodoljub.

Proslavljena 25. obljetnica sveæeništva mr. Line ZohilaNadbiskupu Hraniæu uruèena prikupljena sredstva zastradale u poplavamaŽminj, 13.7.2014. (IKA) - Sveæenik Poreèke i Pulskebiskupije, župnik u Vrsaru i Gradini mr. Lino Zohilproslavio je srebrni sveæenièki jubilej 13. srpnja u župnojcrkvi Sv. Mihovila arkanðela u Žminju. Prigodnu homilijuizrekao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Poželji slavljenika, sva sredstva sakupljena prigodom ofera,èašæenja mladomisnièkog križa, predana su nadbiskupu zastanovnike poplavljenih podruèja u Ðakovaèko–osjeèkojnadbiskupiji. Na misnom slavlju, koje je zapoèelo sveèanomprocesijom iz župne kuæe, sudjelovalo je dvadesetaksveæenika iz Poreèke i Pulske te iz drugih biskupija. Uvodnipozdrav, osim samog slavljenika, okupljenimkoncelebrantima i puku uputio je i župnik domaæin JordanRovis. U užoj koncelebraciji uz slavljenika bili su piæanskidekan i župnik preè. Antun Kureloviæ koji je bio župnik uŽminju u vrijeme mlade mise vlè. Zohila, te kanonikpulskoga Katedralnog kaptola preè. Željko Staver, rodom izŽminja. Osim roditelja, uže obitelji, rodbine, prijatelja ižupljana Žminja, na misi je bilo i mnogo vjernika izsadašnjih i prethodnih župa gdje je vlè. Zohil djelovao. "Vaš srebrnomisnik po svome sveæenièkom identitetu jeupravo Rijeè Božja upuæena vama", istaknuo je nadbiskupHraniæ u homiliji obraæajuæi se okupljenim vjernicima, teistaknuo kako sveæenièki jubilej nije privatna sveæenikovastvar veæ je to slavlje zahvalnosti za sveæenièko zvanje isveæenièki život koji je poniknuo u toj sredini. Klicu zvanja,naime, Bog sije po drugima, jer, u svemu onome što èini zaèovjeka Bog raèuna na èovjeka. Govoreæi o vlè. Zohilu,propovjednik je istaknuo kako je preko žive i življene vjere unjegovu roditeljskom domu Bog veæ odmalena pripravljaoplodno tlo za sveæenièki poziv koji je slavljenik kasnijesvojom svjesnom odlukom prihvatio kao svoj životni put.Sveæenièko zvanje zorni je pokazatelj kako obitelj nije samobiološko nego nadasve duhovno rodoslovlje èovjeka. Bog je kasnije to sveæenièko zvanje, kojem se sveæeniksvojom odlukom odazvao, po formaciji suoblièio sebi, dabude sijaè i pastir meðu ljudima. Sveæeništvo je ploddjelovanja Rijeèi Božje, a sveæenik je postavljen poputtornja da ljudima upire pogled u Nebo i da sije Rijeè Božju usrca ljudi. Prisutnost sveæenika glas je Božji u srcima ljudi, ion po svome djelovanju treba biti živa opomena, glasprijekora protiv nasilja nad dostojanstvom èovjeka.Prisutnost sveæenika meðu ljudima proroèki je poziv nahrabrost darivanja, sebedarja, i on svojim životom treba utome biti uzor ljudima u meðuljudskim, obiteljskim, pa ibraènim odnosima, te u razlièitim životnim okolnostima. Udruštvu opæenito, prvenstvena uloga sveæenika, kao i uloga

Domovinske vijesti ika

12 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Crkve ne smije biti samo pronalaženje zajednièkog jezikaCrkve s društvom, veæ prije ostvarivanje susreta društva sKristom, istaknuo je propovjednik. Nadbiskup je pozvaookupljene vjernike na posebno gorljivu molitvu za tolikopotrebna nova sveæenièka zvanja, u svojim sredinama,župnim zajednicama, ali i u svojim obiteljima. Misno slavlje završeno je uobièajenim molitvama u toj župi,molitvom bl. Bulešiæu i sv. Mihovilu arhanðelu. Generalnivikar biskupije mons. Vilim Grbac izrazio je slavljenikuèestitke uime poreèkog i pulskog ordinarija Dražena Kutlešete mu uruèio prigodnu srebrnu plaketu. Zahvalivši vlè.Zohilu na velikom dosadašnjem doprinosu koji je svojimdjelovanjem dao Biskupiji i Crkvi opæenito, mons. Grbac muje poželio da ta proslava ujedno bude poticaj za daljnjedjelovanje. Uime župne zajednice sveèaru je prigodne rijeèièestitanja uputio župljanin Serðo Tomišiæ, koji mu seèestitkom obratio i prigodom mlade mise. Nakon što ježupna zajednica uruèila darove slavljeniku i nadbiskupuHraniæu, uslijedilo je èašæenje mladomisnièkog križa. Rijeèizahvale na kraju je izrekao i mr. Zohil. Zahvalio jeroditeljima, obitelji, rodbini, te istaknuo zahvalnost svimuèiteljima, profesorima, odgojiteljima od osnovne škole uŽminju preko srednje u Pazinu i Zadru, Teologije u Rijeci,Gregorijane i sv. Jeronima u Rimu, školskim i studentskimkolegicama i kolegama, biskupima i župnicima „koji su mepoticali, pratili, usmjeravali i pomagali u svakom pogledukao i kolegama sveæenicima", a napose, istaknuo je „hvalamojim prijateljima koji su mi bili i jesu pomoæ, podrška ipoticaj u svakom mojem koraku jer da njih nije bilo puno bimojih koraka bilo drugaèije uèinjeno". Vlè. mr. Lino Zohil roðen je 29. ožujka 1964. godine uŽminju. Red prezbiterata primio je 18. lipnja 1989. uRovinju po rukama tadašnjeg ordinarija Antuna Bogetiæa, amladu misu proslavio je u Žminju 30. srpnja te godine.Diplomirao je Teologiju na Visokoj teološkoj školi u Rijeci imagistrirao kanonsko pravo na Papinskom sveuèilištuGregoriana u Rimu. Po povratku s magisterija u Rimuobnašao je mnoge službe pri središnjim uredima Hrvatskebiskupske konferencije u Zagrebu i u Ordinarijatu Poreèke iPulske biskupije: voditelj financijskog ureda i ravnateljSredišnje ustanove za uzdržavanje sveæenika i drugihcrkvenih službenika pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji,supredsjedatelj Mješovitog povjerenstva za povrat imovineVlade RH i HBK u Zagrebu, voditelj financijskog ureda iravnatelj Središnje ustanove za uzdržavanje sveæenika idrugih crkvenih službenika pri Hrvatskoj biskupskojkonferenciji, supredsjedatelj Mješovitog povjerenstva zapovrat imovine Vlade RH i HBK u Zagrebu, voditelj domaPazinskog kolegija Klasiène gimnazije, biskupijski vikar zapovrat crkvene imovine, ekonom, ravnatelj Biskupijskeustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika,dijecezanski povjerenik za crkvenu umjetnost i graditeljstvo,sudski vikar pri ženidbenom sudu, župnik Lovreèice. Sada ježupnik župa Vrsar i Gradina u Poreèkom dekanatu. Mladomisnièko geslo mr. Zohila „Zahvaljujem imenutvojem za tvoju dobrotu i vjernost, jer si nada sve uzvelièaoobeæanje svoje. Kad sam te zazvao, uslišio si me, dušu simoju pokrijepio." iz psalma 138. bio je znakoviti, èakproroèki odabir na poèetku tog sveæenièkog puta. Velièinomi bogatstvom plodova, Bogu na slavu i ljudima na dobrobit,to je sjeme Božje Rijeèi, u vjernièkom okruženju, poživljenoj vjeri obitelji i župe, palo na plodno tlo istarskecrvenice te dalo obilat plod", nadahnuto je i lijepo zakljuèionadbiskup Hraniæ govoreæi o slavljeniku. Misno slavljeanimirao je žminjski župni zbor sv. Mihovila pod ravnanjemprofesorice Aleksandre Orbaniæ.

Razrješenja i imenovanja sveæenika u Poreèkoj i PulskojbiskupijiPoreè, 14.7.2014. (IKA) - Odlukom biskupa DraženaKutleše došlo je do sljedeæih imenovanja, premještaja irazrješenja sveæenika u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji: Vlè.Alojzije Baf privremeno se razrješuje službe župnika župasv. Jeronima crkvenog nauèitelja u Vižinadi i sv. Vitalamuèenika u Svetom Vitalu (Brigu). Vlè. Geremia Massa,župnik u Baderni, imenuje se župnim upraviteljem župe sv.Jeronima crkvenog nauèitelja u Vižinadi, a vlè. DariuszSzymanski, župnik u Višnjanu, imenuje se župnimupraviteljem župe sv. Vitala muèenika u Svetom Vitalu(Brigu). O. Krunoslav Kemiæ razrješuje se službe župnika užupi sv. Ivana Krstitelja u Puli, a župnikom se imenuje o.Ðuro Hontiæ. O. Nikola Rožankoviæ razrješuje se službežupnog vikara u župi sv. Ivana Krstitelja u Puli, a župnimvikarom imenuje se o. Željko Klariæ. O. Ðuro Vuradinimenuje se studentskim kapelanom Sveuèilišta Jurja Dobrileu Puli. O. Nikica Devèiæ razrješuje se službe župnog vikarau župi Sv. Antuna Padovanskog u Puli, a župnim vikaromimenuje se o. Bojan Rizvan. Vlè. Ivan Princ razrješuje seslužbe župnika župa sv. Marije Magdalene pokornice uKrnici – Mutvoranu i Roðenja BDM u Raklju i imenuje sežupnikom župa sv. Roka prezbitera u Novoj Vasi (Poreèkoj)i sv. Martina biskupa u Taru. Vlè. Geremia Massa razrješuje se službe župnika župaRoðenja BDM u Baderni i sv. Ivana Krstitelja u SvetomIvanu od Šterne i privremeno prelazi u Beogradskunadbiskupiju.Vlè. Ivan Kramar razrješuje se službe župnika župa sv. Rokaprezbitera u Novoj Vasi (Poreèkoj) i sv. Martina biskupa uTaru i imenuje se župnikom župa Roðenja BDM u Baderni isv. Ivana i Pavla muèenika u Žbandaju.Vlè. Ivan Butkoviæ razrješuje se službe župnog upraviteljažupe sv. Ivana i Pavla muèenika u Žbandaju. Vlè. GracianoŽivoliæ razrješuje se službe župnika župa sv. Stjepanaprvomuèenika u Motovunu i sv. Ivana Krstitelja u Kaldiru iimenuje se župnikom župa sv. Marije Magdalene pokorniceu Krnici – Mutvoranu i Roðenja BDM u Raklju.Vlè. Izidor Sekicki razrješuje se službe župnika župe sv.Silvestra pape u Kanfanaru i imenuje se župnikom župa sv.Stjepana prvomuèenika u Motovunu i sv. Ivana Krstitelja uKaldiru. Vlè. Anto Stjepanoviæ razrješuje se službe župnikažupe sv. Bartula apostola u Tupljaku. Vlè. Josip Racanrazrješuje se službe župnika župe sv. Vida i drugovamuèenika u Graèišæu i imenuje se župnikom župe sv. Bartulaapostola u Tupljaku i rektorom crkve Dobrog Pastira uPodpiænu. Vlè. Marijan Lindiæ razrješuje se službe župnikažupa sv. Antuna opata u Kršanu, sv. Jurja muèenika u Brdu,Presvetog Trojstva u Èepiæu, Presvetog Trojstva u SvetojNedelji Labinskoj, sv. Martina biskupa u Svetom Martinu iSv. Ivana i Pavla muèenika u Šumberu i stavlja se naraspolaganje Neokatekumenskog puta u Vogošæi – Sarajevo.Vlè. Dragutin Domšiæ razrješuje se službe župnika župaGospe od zdravlja u Grdoselu i Roðenja BDM u Zareèju iumirovljuje se.Vlè. Maksimilijan Ferlin, župnik u Lindaru, imenuje sežupnikom župa sv. Vida i drugova muèenika u Graèišæu,Gospe od zdravlja u Grdoselu i Roðenja BDM u Zareèju.Vlè. Filip Celent imenuje se župnim vikarom u župama sv.Vida i drugova muèenika u Graèišæu, Gospe od zdravlja uGrdoselu, Roðenja BDM u Zareèju i sv. Mohora i Fortunatamuèenika u Lindaru. Vlè. Aleksandar Vujisiæ, župnik uBalama, imenuje se i župnikom župe sv. Silvestra pape uKanfanaru. Vlè. Dragutin Petroviæ imenuje se župnikomžupa sv. Antuna opata u Kršanu, sv. Jurja muèenika u Brdu iPresvetog Trojstva u Èepiæu. Vlè. Ivan Mlikota razrješuje se

Domovinske vijestiika

1316. srpnja 2014. broj 28/2014

službe župnika sv. Barbare djevice i muèenice u Raši iimenuje se župnikom župa sv. Lovre muèenika u SvetomLovreèu Labinskom i sv. Lucije djevice i muèenice u Skitaèi.Vlè. Milivoj Koren, župnik župe Roðenja BDM u GornjemLabinu, razrješuje se službe župnika u župi sv. Lucijedjevice i muèenice u Skitaèi i službe župnog upravitelja župesv. Lovre muèenika u Svetom Lovreèu Labinskom i imenujese župnikom župa sv. Barbare djevice i muèenice u Raši,Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji Labinskoj, sv. Martinabiskupa u Svetom Martinu i sv. Ivana i Pavla muèenika uŠumberu.Vlè. Carlos Artur Fonseca Farfan, župni vikar u SvetojNedelji, Svetom Martinu i Šumberu imenuje se još župnimvikarom župa Roðenja BDM u Gornjem Labinu i sv.Barbare djevice i muèenice u Raši.Vlè. Sergije Jeleniæ razrješuje se službe v. d. ekonomaBiskupijskog doma i Ordinarijata u Poreèu. Vlè. MladenPranjiæ imenuje se župnim vikarom katedralne župeUznesenja BDM u Poreèu. Vlè. Karol Homieja imenuje sežupnim vikarom župe sv. Jurja muèenika i sv. Eufemijedjevice i muèenice u Rovinju. Vlè. Darko Zgrabliæ razrješujese službe pomoænika u Biskupijskoj ustanovi za uzdržavanjeklera i drugih crkvenih službenika. Vlè. Vladimir Briziæimenuje se vicekancelarom, pomoænikom ekonoma Poreèkei Pulske biskupije, ekonomom Biskupskoga doma iOrdinarijata u Poreèu, te pomoænikom u BUUK-u.

Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljene obiteljipleternièke župePožeški biskup želio se upoznati kako teku radovi na obnovikoje organizira i financira CaritasPleternica, 14.7.2014. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupijeGorana Lukiæa posjetio je 14. srpnja naselje Gradac iIvandvor u pleternièkoj župi koja su u svibnju bilazahvaæena poplavom a èije posljedice se nastoje lijeèiti.Želio se upoznati kako teku radovi na obnovi koje organizirai financira Caritas. U skladu s dogovorenim prioritetima,pedeset i osam obitelji nakon isušivanja kuæa primile su odCaritasa laminat i keramièke ploèice koje trebaju ugraditione same. Jedan dio obitelji veæ ih je postavio, a u drugimasu radovi u tijeku. Biskup je posjetio obitelji Mate Grgiæa i Darija Zeljka kojesu veæ položile laminat i ploèice, zatim Jadranku Mlinariækoja još nije zapoèela s radovima u svojoj kuæi, dok suradovi u stanu njezina sina u tijeku. Mogao se još jednomuvjeriti u teško stanje koje je za sobom ostavila voda, ali inastojanja ljudi da pomoæu Caritasa i vlastitim radom uredesvoje kuæe za stanovanje. Caritas je za isti broj obitelji kojeimaju prioritet naruèio kuæanske aparate koji æe im bitiisporuèeni na kraju srpnja za kada se predviða da æe radovi spostavljanjem laminata i ploèica biti završeni. Potom seplanira nastaviti na isti naèin pomoæi i drugim nastradalimobiteljima prema novèanim moguænostima Caritasa. Biskup je istaknuo kako svojim dolaskom želi nastradalimobiteljima nakon prve pružene pomoæi posvjedoèiti da nisuprepušteni samima sebi i svojoj nemoæi, nego da Požeškabiskupija ostaje s njima u njihovim nastojanjima okopopravka uništenoga, i dodao da se sam želi uvjeriti do kudase stiglo s ureðenjem domova kako bi se moglo pristupitidaljnjem planiranju pomoæi. U razgovoru s obiteljima biskupse zanimao za njihove životne situacije, za probleme koji sunastali nakon poplave. Èuo je rijeèi zahvale Crkvi i Caritasuza njihovo pomaganje, i izraze nade da æe im i Crveni križdostaviti obeæanu novèanu pomoæ kao i da æe im VladaRepublike Hrvatske pružiti potporu u obnovi kuæa.

Posljednji ispraæaj mons. Mije DukiæaUz pastoralno nastojanje bavio se spisateljskim radom ipovijesnim istraživanjimaBuèje, 14.7.2014. (IKA) - Na mjesnom groblju u Buèjupožeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 14. srpnjasprovodne obrede sveæenika mons. Mije Dukiæa,preminuloga 12. srpnja u Sveæenièkom domu u Požegi. Uzpedesetak sveæenika, na sprovodu se okupila pokojnikovarodbina te brojni vjernici iz Buèja i Slavonskog Kobaša gdjeje mons. Dukiæ dugo godina služio kao župnik. Biskup je u homiliji spomenuo kako dvije jednostavne žene,sestre Marta i Marija, otvaraju u evanðelju najteže pitanje, osmrti njihova brata Lazara. Ni danas znanstveni ili bilo kojidrugi pristup nema odgovora na pitanje života i smrti. Isusovnastup svjedoèi sigurnost koju on ima kao Božji Sin postaoèovjekom da bi putem slabosti i križa u tu najnedostupnijurazinu ljudskim moæima, unio Božju snagu ljubavi jaèu odsmrti te uzdigao èovjeka u božanski neprolazni život.Isusova tvrdnja "Ja sam uskrsnuæe i život" sadrži božanskuistinu o našem životu i smrti u koju je preminuli sveæenikvjerovao i koje je - odloživši u smrti prolaznost - konaèno upunini postao dionikom. Biskup je zakljuèio da je to nada iutjeha ovog oproštaja. Potom je prikazao pokojnikov život. Mons. Mijo Dukiærodio se 21. listopada 1939. u Buèju, maturirao je naNadbiskupskoj klasiènoj gimnazijiu Zagrebu 1960. Od 1960.do 1962. služio je vojni rok u Ilirskoj Bistrici. Stupio je uBogoslovno sjemenište u Zagrebu i upisao se na studijteologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu gdje jezavršio èetiri godine studija. Petu je nastavio u Bonnu, a zasveæenika ga je zaredio kardinal Josef Frings 12. srpnja1967. u Kölnu. Teološki studij završio je u Zagrebu gdje jediplomirao 1968. Iste godine imenovan je kapelanom uDaruvaru, a nakon godinu dana premješten je za kapelana uKutinu da bi 1970. bio imenovan župnikom u Glini iprivremenim upraviteljem župe Maja koju vodi osamgodina. Zamolio je 1985. nadbiskupa Franju Kuhariæa da gazbog zdravstvenih razloga nakon petnaestogodišnje upraveteške glinske župe premjesti, pišuæi: "Moja je želja otiæi uSlavoniju u moj rodni kraj" i to u župu Slavonski Kobaš. Teiste 1985. godine razriješen je službe upravitelja župe u Glinii imenovan upraviteljem župe Slavonski Kobaš gdje ostaje23 godine. S radošæu je prihvatio utemeljenje Požeškebiskupije i obnašao odreðene službe. Meðu ostalim bio jeèlan Odbora za Veliki jubilej 2000. a od 2001. doumirovljenja obnašao je službu arhiðakona Posavskogarhiðakonata. Za vjernost u sveæenièkom poslanju papa IvanPavao II. ubrojio ga je 30. prosinca 2001. meðu svojekapelane s naslovom monsinjora. Zbog zdravstvenih razlogana vlastitu molbu bio je umirovljen 2008. otkada je kao prviumirovljeni sveæenik živio u novoizgraðenom Sveæenièkomdomu u Požegi, nastojeæi lijeèiti tegobe koje su se sgodinama poveæavale. Nedavno se morao podvrgnutioperativnom zahvatu u požeškoj bolnici od kojeg se uspiooporaviti, ali se tijekom boravka u bolnici oèitovala bolest napluæima i otežala njegovo zdravstveno stanje. Odluèio sevratiti u Sveæenièki dom, "svojoj kuæi", kako mi je rekaokada sam ga posjetio 12. srpnja u prijepodnevnim satima ikada je sebi svojstvenom živošæu i èvrstinom dodao da mu jeovdje bolje i da æe se sam lijeèiti uz savjet osobne lijeènice.Umro je istoga dana naveèer, upravo na 47. obljetnicu svogasveæenièkog reðenja u 75. godini života, rekao je biskup. Mons. Dukiæ bio je sveæenik rada i reda, iskreno zauzet zadobro Crkve i naroda. U svom djelovanju znao je nastupati sèvrstinom koja pokatkad nije bila dobro shvaæena. Uzpastoralno nastojanje bavio se spisateljskim radom ipovijesnim istraživanjima. Još za vrijeme studija u Zagrebu

Domovinske vijesti ika

14 16. srpnja 2014. broj 28/2014

preveo je i ciklostilom objavio knjižicu za mlade isusovcaFernanda Lelottea "Protiv vjetra". Godine 1980. tiskao jepovijesnu monografiju "Glina i okolica" koja je izišla u dvaizdanja. Istraživao je i popisivao žrtve iz vremena i nakon II.svjetskog rata a u èasopisu "Tkalèiæ" (5/2001.) objavio jepopis žrtava s podruèja Novokapelaèkoga dekanata. Poredtoga popisao je najvažnije slavonsko-kobaške župnepovijesne dokumente. Iskazao se kao marni èuvar iobnovitelj graditeljske baštine u Slavonskom Kobašu te jenakon ošteæenja župne crkve u domovinskom ratu prionuonjezinom temeljitom ureðenju, a potom i župne kuæe. Sosobitom ljubavlju odnosio se prema svetištu Majke Božje uKloštru, organizirao hodoèašæa, istraživao njegovu povijest,a prije umirovljenja poduzeo temeljito ureðenje i proširenjesvetišne crkve. Taj svoj žar oèitovao je i tiskanjem knjige2002. pod naslovom "Kloštar u Kobašu" u nakladiHrvatskoga katolièkog društva sv. Jeronima u Zagrebu.Požeška biskupija, napose župa Slavonski Kobaš veomamnogo duguju preminulom sveæeniku Miji Dukiæu. Èuvatæemo mu spomen i u zahvalnosti ga molitveno trajnopamtiti. Neka poèiva u miru Božjem". Potom se uimesveæenika rodom iz župe Buèje i iz cijele Požeške biskupijeod pokojnika oprostio pleternièki župnik Antun Èorkoviæ.Rijeèi oproštaja i zahvalnosti uime župljana župe SlavonskiKobaš izrekao je Mijo Heèimoviæ. Na kraju sprovodnog obreda biskup je izrazio suosjeæanjesestrama, bratu i drugoj rodbini pokojnog sveæenika te je unjegovo ime zahvalio svima koji su mu bili dobri tijekomzemaljskog života, napose subraæi sveæenicima, lijeènicimau požeškoj bolnici i redovnicama u Sveæenièkom domu kojisu mu bili blizu u najtežim trenucima. Misu zadušnicu užupnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg predvodio je biskupŠkvorèeviæ u zajedništvu s tridesetak sveæenika.

Povelja hrvatskom biskupskom gradu PakracuPakrac, 14.7.2014. (IKA) - U povodu obilježavanja 315.obljetnice osnutka grkokatolièke Slavonske eparhije uponedjeljak 14. srpnja održan je sastanak èlanova Središnjegodbora za obilježavanje s pakraèkim gradonaèelnikom mr.Davorom Huškom i njegovim suradnicima. U razgovorupredsjednika Središnjeg odbora vikara Milana Vranešiæa igradonaèelnika Huške izražena je obostrana želja da se unarednom razdoblju što više pozornosti posvetiosvješæivanju javnosti o Pakracu kao hrvatskom biskupskomgradu. Gradonaèelnik Huška posebno je istaknuo kako jepovijesna èinjenica o Pakracu kao katolièkom biskupskomsjedištu, još od 26. svibnja 1699., iznimno važna zabuduænost toga mjesta. Na podruèju cijele Slavonijebiskupijskim mjestima nazivaju se uz Pakrac još samoÐakovo i Požega. Na susretu je zakljuèeno kako je prava šteta što se tijekomprošlosti nije dovoljno vrednovala ta èinjenica kao i podatakda je katolièka katedrala u Pakracu bila posveæena sv.Trifunu, svecu zaštitniku vinogradara. Nažalost, povijesnenedaæe potpuno su prekrile dio hrvatske katolièke povijesti uPakracu koja se velikim zalaganjem Središnjeg odbora ipakpomalo vraæa u svijest graðana. U cilju obnove povijesnog sjeæanja predsjednik Središnjegodbora uruèio je gradonaèelniku i posebnu Povelju kojom seGradu Pakracu vraæa nekadašnji naziv hrvatskogabiskupskog grada te se ubuduæe može nazivati tim èasnimnaslovom. Na kraju srdaènog susreta èlanovi Središnjegodbora najavili su kako æe ovogodišnja proslava 315.obljetnice uspostave grkokatolièke Slavonske eparhijezavršiti u Pakracu sveèanom liturgijom.

Imenovanja, premještaji i razrješenja u ZagrebaèkojnadbiskupijiPreè. dr. Josip Šimunoviæ imenovan ravnateljemNadbiskupijskoga pastoralnog instituta i voditeljemðakonske pastoralne godineZagreb, 14.7.2014. (IKA) - U Zagrebaèkoj nadbiskupiji,prema dekretu kardinala Josipa Bozaniæa, zagrebaèkognadbiskupa, u mjesecu lipnju i srpnju ove godine bilo je višeimenovanja i razrješenja.U središnjim nadbiskupijskim ustanovama došlo je dosljedeæih promjena: Preè. dr. Tomislav Markiæ, u vidupreuzimanja službe nacionalnog ravnatelja hrvatskeinozemne pastve, razriješen je službi biskupskog vikara zalaike i formaciju trajnih ðakona, ravnateljaNadbiskupijskoga pastoralnog instituta i voditelja ðakonskepastoralne godine. Preè. dr. Josip Šimunoviæ, profesor KBF-a, imenovan je ravnateljem Nadbiskupijskoga pastoralnoginstituta i voditeljem ðakonske pastoralne godine. Preè. Marijan Ožegoviæ razriješen je službe nadbiskupijskogekonoma te imenovan ravnateljem Nadbiskupijske ustanoveza uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, kao ipastoralnim pomoænikom u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM uZagrebu – Malešnica-Oranice. Preè. Konrad Žižek razriješenje službe župnika u župi av. Ivana apostola i evanðelista uZagrebu – Utrina, kao i službe dekana Novozagrebaèkogadekanata te je imenovan nadbiskupijskim ekonomom. Vlè.mr. Milan Danèuo razriješen je službe nadbiskupskog tajnikate nastavlja rad na doktorskoj radnji. Ujedno je imenovanžupnim vikarom u župi Krista Kralja u Zagrebu – Trnje inadbiskupijskim povjerenikom za formaciju trajnih ðakona.Vlè. Marko Vukoviæ razriješen je službe upravitelja župe bl.Ivan Merza u Zagrebu – Špansko te imenovannadbiskupskim tajnikom. Vlè. Krešimir Žižek razriješen jeslužbe župnog vikara u župi Presvetoga Trojstva u Zagrebu– Preèko i imenovan pomoænikom generalnog postulatora zakauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebaèke nadbiskupije,upuæen na postdiplomski studij na KBF te dodijeljen zapastoralnog suradnika u župi sv. Barbare u Zagrebu –Vrapèe. Na župama u Zagrebaèkoj nadbiskupiji došlo je do sljedeæihpromjena:Vlè. Stjepan Bariæ inkardiniran je u Zagrebaèkunadbiskupiju te je imenovan župnikom u župi Pohoda BDMu Mariji Gorici. Vlè. Božo Beliniæ razriješen je službežupnika u župi sv. Martina biskupa u Svetom Martinu podOkiæem te je imenovan župnikom u župi Presvetog SrcaIsusova u Zagrebu – Bolnica milosrdnih sestara uVinogradskoj. Vlè. Mario Bièak razriješen je službe župnikau župi Blagovijesti – Navještenja Gospodinova Zagreb –Vrbani i u župi Bogojavljenja – Sv. tri kralja u Zagrebu –Vrbani III te je imenovan župnikom u župi sv. Nikolebiskupa u Zagrebu – Stenjevec. Vlè. Ivan Bogdanoviæ razriješen je službe župnika u župiPohoda BDM u Vinagori i župi BDM Kraljice mira uMarincima te je imenovan župnikom u župi sv. Petra uPrišlinu. Vlè. Darko Bruèiæ Pavuk razriješen je službežupnog vikara u župi sv. Petra u Zaprešiæu te je imenovanupraviteljem župe bl. Ivana Merza u Zagrebu – Špansko. Vlè. Alojzije Burja razriješen je službe rektora Nacionalnogsvetišta Sv. Josipa i župnika u župi BDM Snježne uKarlovcu – Dubovac te je imenovan župnikom u župi sv.Martina biskupa u Karlovcu – Hrnetiæ. O. Tomislav Cvetko,OFMConv., razriješen je službe župnika u župi sv.Maksimilijana Kolbea u Zagrebu – Bijenik. Vlè. Marko Dujam razriješen je službe župnika u župi sv.Martina biskupa u Karlovcu - Hrnetiæ te je stavljen u stanjemira. Vlè. Danijel Dukiæ razriješen je službe upravitelja župe

Domovinske vijestiika

1516. srpnja 2014. broj 28/2014

sv. Luke evanðelista u Zagrebu – Travno te je imenovanupraviteljem župe Blagovijesti – Navještenja GospodinovaZagreb – Vrbani i župe Bogojavljenja – Sv. tri kralja uZagrebu – Vrbani III. Vlè. Josip Dumboviæ razriješen je službe župnika u župiTijela Kristova u Zagrebu – Sopot te je stavljen u stanjemira. Vlè. Dragutin Gereci razriješen je službe župnogvikara u Nacionalnom svetištu Sv. Josipa i u župi BDMSnježne u Karlovcu – Dubovac te je imenovan upraviteljemžupe Pohoda BDM u Vinagori i župe BDM Kraljice mira uMarincima. Vlè. Siniša Hegedušiæ razriješen je službe župnika u župi sv.Ivana Krstitelja u Novom Èièu i župi sv. AntunaPadovanskog u Bukevju te je imenovan župnikom u župi sv.Martina biskupa u Svetom Martinu pod Okiæem. Preè. Vladimir Hren razriješen je službe župnika u župi sv.Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima kao i službedekana Sesvetsko-vugroveèkoga dekanata te je imenovanžupnikom u župi sv. Luke evanðelista u Zagrebu – Travno.Vlè. Nikola Jurkoviæ razriješen je službe župnog vikara užupi sv. Pavla apostola u Zagrebu – Retkovec te je imenovanupraviteljem župe sv. Jurja muèenika u Gornjoj Stubici. Vlè.Ivan Kobešæak razriješen je službe župnika u župi PohodaBDM u Mariji Gorici te je imenovan župnikom u župi TijelaKristova u Zagrebu – Sopot. Vlè. Vlado Letinèiæ razriješenje službe upravitelja župe Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu– Sloboština te je imenovan upraviteljem župe sv. Ivanaapostola i evanðelista u Zagrebu – Utrina. Vlè. JosipMalkoviæ razriješen je službe župnika u župi Presvetog SrcaIsusova u Zagrebu – Vinogradska te je ekskardiniran izZagrebaèke nadbiskupije. Vlè. Mario Paviæ razriješen je službe župnog vikara u župisv. Anastazije u Samoboru te je imenovan upraviteljem župeBezgrešnog zaèeæa BDM u Soblincu. O. Mihael Paviæ,OFMConv., razriješen je službe župnog vikara u župi sv.Antuna Padovanskog u Zagrebu – Sveti Duh te je imenovanupraviteljem župe sv. Maksimilijana Kolbea u Zagrebu –Bijenik. Vlè. Marijan Prepeljaniæ razriješen je službežupnika u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM u Soblincu te jeimenovan župnikom u župi sv. Ivana Krstitelja u NovomÈièu i župi sv. Antuna Padovanskog u Bukevju. Vlè. LukaSlijepèeviæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Jurja uGornjoj Stubici te je imenovan upraviteljem župe sv.Barbare u Zagrebu – Vrapèe. Mons. Antun Sente, ml. razriješen je službe župnika u župisv. Barbare u Zagrebu – Vrapèe te je imenovan rektoromNacionalnog svetišta Sv. Josipa i župnikom u župi BDMSnježne u Karlovcu – Dubovac. Preè. Antun Sente, st. razriješen je službe župnika u župi sv.Nikole biskupa u Zagrebu – Stenjevec, kao i službe dekanaKustošijskoga dekanata te je imenovan župnikom u župi sv.Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima. Vlè. Ivica Šturliærazriješen je službe župnog vikara u župi sv. Ivana apostola ievanðelista u Zagrebu – Utrina te je imenovan upraviteljemžupe Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu – Sloboština. Vlè. Renato Belèiæ imenovan je župnim vikarom u župi sv.Pavla apostola u Zagrebu – Retkovec. Don Petar Belina,SDB, razriješen je službe župnog vikara u župi MarijePomoænice u Zagrebu – Knežija. Vlè. Ivan Bingularazriješen je službe župnog vikara u župi Krista Kralja uZagrebu – Trnje te je poslan na studij crkvene glazbe u Beè.Vlè. Tomica Božièek, mladomisnik, imenovan je župnimvikarom u župi sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom i župi sv.Jurja u Plešivici. Don Josip Buniæ, SDB, imenovan ježupnim vikarom u župi Marije Pomoænice u Zagrebu –Knežija. Vlè. Josip Èulig, mladomisnik, imenovan je župnimvikarom u župi sv. Anastazije u Samoboru. Vlè. Tomislav

Haèko razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Blaža uZagrebu te je poslan na poslijediplomski studij liturgike uRim. Vlè. Josip Horvat, ml. razriješen je službe župnogvikara u župi sv. Petra apostola u Zagrebu i imenovan ježupnim vikarom u župi bl. Alojzija Stepinca uBestovju–Novakima–Rakitju te nastavlja postdiplomskistudij pastoralne teologije na KBF-u. Vlè. Boris Joziæ,mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petraapostola u Zaprešiæu. Don Jozo Kajiæ, SDB, razriješen jeslužbe župnog vikara u župi Marije Pomoænice u Zagrebu –Knežija. Vlè. Anðelko Katanec razriješen je službe župnogvikara u župi Uznesenja BDM i župi sv. Nikole biskupa uZagrebu – Stenjevec te je imenovan župnim vikarom uNacionalnom svetištu Sv. Josipa i u župi BDM Snježne uKarlovcu – Dubovac. Vlè. Vladimir Kereèeni razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog uSesvetskim Selima te je imenovan župnim vikarom u župisv. Blaža u Zagrebu. O. Željko Klariæ, OFMConv.,razriješen je službe župnog vikara u župi sv. AntunaPadovanskog u Zagrebu – Sveti Duh. Vlè. Ivan Lastovèiæ,mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petraapostola u Zagrebu. Vlè. mr. Alen Luliæ imenovan je župnimvikarom u župi sv. Ivana apostola i evanðelista u Zagrebu –Utrina, sa zadatkom da pripremi obranu doktorske teze. Vlè.mr. Vlado Mikšiæ razriješen je službe upravitelja župe sv.Petra u Prišlinu te je imenovan pastoralnim suradnikom užupi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu sa zadatkom dapripremi obranu doktorske teze. Vlè. Matej Petriæ,mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv.Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima. Vlè. NikolaPlatužiæ razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Nikolebiskupa u Jastrebarskom i župi sv. Jurja u Plešivici te jeimenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM i župi sv.Nikole biskupa u Zagrebu – Stenjevec. Vlè. mr. Jakov Raðarazriješen je službe župnog vikara u župi sv. Josipa uZagrebu – Trešnjevka te je poslan na daljnji studijfundamentalne teologije u Rim. Don Ivan Šibaliæ, SDB,imenovan je župnim vikarom u župi Marije Pomoænice uZagrebu – Knežija.Vlè. mr. Mladen Škvorc, vicekancelar, razriješen je službepastoralnog suradnika u samostanskoj crkvi Sv. VinkaPaulskog sestara milosrdnica u Zagrebu. Vlè. dr. DavorŠimunec razriješen je službe župnog vikara u župi sv.Barbare u Zagrebu – Vrapèe i imenovan zamjenikom rektorasamostanske crkve sv. Vinka Paulskog sestara milosrdnica uZagrebu. Vlè. Ivan Vuèak, mladomisnik, imenovan ježupnim vikarom u župi sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka.Vlè. Ivan Zovko, mladomisnik, imenovan je župnimvikarom u župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu.

Osnovana Udruga "Prijatelji sv. Martina"Beli Manastir, 14.7.2014. (IKA/TU) - Od listopada proteklegodine na podruèju Belog Manastira djeluje humanitarnaudruga "Prijatelji sv. Martina" koja u suradnji skrizmanicima i Caritasom župe sv. Martina, biskupa, uBelom Manastiru provodi sabirne akcije prikupljanja hrane iostalih potrepština za materijalno ugrožene obitelji. Tijekompoèetnih desetak mjeseci postojanja Udruga je ostvarilauspješnu suradnju s dvije baranjske župe tijekom redovnihmjeseènih sabirnih akcija i jedne izvanredne sabirne akcijeza poplavljena posavska podruèja te je okupila dvadesetakèlanova i desetak podupiratelja, od kojih je velik brojmladih, a koji nesebiènim volonterskim radom aktivnopridonose izgradnji opæeg dobra na podruèju BelogManastira.

Domovinske vijesti ika

16 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Misa zadušnica za mons. Šantiæa u Vojnom ordinarijatuMolite za mene grešnika da se na meni proslavi milosrðeBožje. Doviðenja svima u vjeènosti, napisao je u duhovnojoporuci umirovljeni generalni vikarZagreb, 15.7.2014. (IKA) – Misu zadušnicu zaumirovljenoga generalnog vikara mons. Josipa Šantiæa ukapeli sjedišta Vojnoga ordinarijata u Zagrebu u utorak 15.srpnja predvodio je vojni ordinarij u RH Juraj Jezerinac. Ukoncelebraciji bili su generalni vikar dr. o. Jakov Mamiæ,OCD, i biskupski vikar za pastoral don Josip Staniæ, SDB, tevojni i policijski kapelani. Na misi su se okupili djelatniciMinistarstva obrane i Oružanih snaga, umirovljeni braniteljii predstavnici braniteljskih udruga te prijatelji i poštovateljipokojnog mons. Šantiæa. Biskup Jezerinac pozvao je vjernike da mole za pokojnika,istaknuvši da je to želja njega samoga kako je napisao uduhovnoj oporuci. Umjesto propovijedi biskup je proèitaoduhovnu oporuku mons. Šantiæa koju je sastavio uPostirama, 16. sijeènja 2013. godine. U oporuci je mons. Šantiæ napisao: "Svjestan ozbiljnostitrenutka u kojem živim, poslije nego su mi lijeènici postavilidijagnozu te sam poslije lijeèenja umirovljen i nalazim se usvom rodnom mjestu Postirima od 1. sijeènja 2011., veæ uovom trenutku želim se staviti u prisutnost Božju kada æuBoga gledati onakav kakav jest "licem u lice". Dok ovobudete èitali, dragi prijatelji, veæ æe se dogoditi onaj presudnitrenutak koji æe oznaèiti moju vjeènost. Vjerujem u Njegovoneizmjerno milosrðe da æe meni grešniku biti milostiv Onkoji je i poradi mene postao èovjekom jer je "toliko ljubiosvijet da nije poslao Sina svoga da on osudi svijet nego da sesvijet po njemu spasi". Vjerujuæi u tu ljubav vjerujem i usvoje spasenje. Makar sam u svojoj slabosti griješio ipaknikada nisam prezreo Boga, mog stvoritelja, spasitelja iposvetitelja. Zahvalan sam Bogu što sam roðen u svetoj Katolièkoj Crkvikoju sam ljubio svim svojim životom, osobito u Svetom Ocukoji mi je predstavljao samog Isusa na zemlji. Zahvalan samšto sam kao dijete zavolio BDM, moju nebesku majku, akoju sam rado èastio kao "Gospu Karmelsku". Njezinu slavunastojao sam širiti kod svih hodoèašæa a posebno onih kojasu bila organizirana za vojnike, policajce i branitelje. MolimMajku Božju Lurdsku da mi bude zagovornicom u vjeènosti.Zahvalan sam za moje biskupe: Pušiæa koji me je krizmao,Bezmalinoviæa koji me je zaredio i kome sam bio generalnivikar, Franiæa pod èijim sam mudrim vodstvom služio kaorektor u CBS u Splitu, Štambuka u èijem sam zajedništvu,kao generalni vikar, služio mojoj rodnoj biskupiji Hvarskoj,Jezerinca s kojim sam zajedno,kao njegov generalni vikar, uradosti osnivao Vojni ordinarijat u RH. Sretan sam i u ovomtrenutku makar se pripremam, ne bez straha, na odlazak sovog svijeta. Zahvalan sam svoj braæi sveæenicima Hvarskebiskupije s kojima sam zajedno suraðivao na izgradnjiBožjeg kraljevstva na našoj trootoènoj biskupiji, zahvalansam za smjelost i oduševljenje sveæenika Vojnog ordinarijatakoji su se usudili krenuti na jedan put neizvjesnosti gradeæizajedno biskupiju za vojnike i policajce te branitelje odtemelja. Zahvalan sam za pokojnog župnika don Antu kojime je mnogoèemu nauèio kao i na svim profesorima usjemeništu i bogosloviji. Bogu sam zahvalan na svojoj obitelji, majci, ocu, sestrama ibratu, posebno njemu koji mi je zajedno sa svojomsuprugom iskazao toliko ljubavi u posljednjim godinamamog života, neæacima i neæakinjama koji su me uvijek sljubavlju okruživali. S nekima od njih nadam se u trenutkusmrti susresti i zajednièki uroniti u vjeènost vjeènog i svetogBoga - spasitelja èovjeka. Bogu sam zahvalan što sam roðen kao pripadnik hrvatskog

naroda, naroda koji je u svojoj povijesti mnogo trpio zbogsvoje vjernosti Crkvi, ali koji je baš u tijeku mog životadoživio slobodu. Uzor u domoljublju i bogoljublju bio mi jeblaženi Alojzije Stepinac kojeg sam posebno cijenio injegovu slavu nastojao širiti u svijetu. Mnoge sam drageljude susreo tijekom života koji su mi bili bliski i koji su merazumjeli i pomagali. Bilo ih je i s podruèja umjetnosti, spodruèja znanosti, s podruèja rada... Susreti s njima uvijeksu bili velika radost, a oni me i danas prate u mojimumirovljenièkim danima. I sam sam pokušao biti sudionik usvim tim dogaðanjima i zato zahvaljujem Bogu za dar štosam mogao služiti našim braniteljima na Hvaru u vremenuDomovinskoga rata dok su bili i na prvoj crti, što sam semogao brinuti za prognanike i izbjegle, a kao generalni vikarVojnog ordinarijata suraðivati s najvišim predstavnicimaministarstava obrane, unutarnjih poslova, branitelja teGlavnog stožera Hrvatske vojske, Ravnateljstva policije iudruga branitelja. Mogu reæi da su mi to bili najljepšipastoralni dani u mom životu. Ostajem sa svima njima uduhu povezan te se svima preporuèam u molitve. Posebnoduhovna povezanost u vjeènosti æe mi ostati naši branitelji uzatvorima koje sam posebno volio i pohaðao. Moja velikaradost bili su èlanovi klape HRM "Sv. Juraj" kojima samzahvalan za sve dobro koje su uèinili na promidžbi Crkve iDomovine. I što vam svima na kraju reæi: molite za menegrešnika da se na meni proslavi milosrðe Božje. Doviðenjasvima u vjeènosti. Vaš don Joško Šantiæ".

Vjernici Varaždinske biskupije prikupili 596.580 kunapomoæi poplavljenim podruèjimaVaraždin, 16.7.2014. (IKA) - Nakon što je katastrofalnapoplava zadesila podruèja Požeške biskupije i Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, kao i podruèja u susjednoj Bosni iHercegovini te Srbiji, varaždinski biskup Josip Mrzljakpozvao je dopisom od 17. svibnja sve vjernike Varaždinskebiskupije, ali i ljude dobrog srca, da se prema svojimmoguænostima ukljuèe u prikupljanje novèane pomoæi zastradale u poplavljenim podruèjima diljem Slavonije, Bosnei Hercegovine te Srbije.Župe Varaždinske biskupije zakljuèno s 15. srpnja uplatilesu 596.580 kuna. Prikupljeni iznos u cijelosti æe se uplatitiHrvatskom Caritasu koji æe ga proslijediti onima koji su upotrebi.Takoðer, mnogi župni Caritasi Varaždinske biskupijesamoinicijativno su u suradnji s Crvenim križem te gradskimvlastima prikupljali pomoæ u hrani, namirnicama i odjeæi zastradale koja je veæ isporuèena potrebnima u Slavoniji.Biskup Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa, zahvaljujesvim vjernicima i pravnim osobama koji su se odazvalipozivu za pomoæ poplavljenima. Takoðer poziva sve onekoji su u moguænosti da se i nadalje ukljuèe u pomaganjepotrebitima te da to uèine uplatom na raèun HrvatskogCaritasa (Ksaverska cesta 12a, 10000 Zagreb) kod PBZ(Radnièka cesta 50, 10000 Zagreb), IBAN:HR0523400091100080340, poziv na broj 175 za Slavoniju;poziv na broj 185 za Bosnu i Hercegovinu; poziv na broj 195za Srbiju.

Domovinske vijestiika

1716. srpnja 2014. broj 28/2014

Crkva u Hrvata

Snježana Mališa doktorirala s podruèja školskepedagogijeTema doktorskog rada je "Pouèavanje u kompleksnomambijentu: Principi i smjernice za pouèavanje u razredu"Rim, 7.7.2014. (IKA) - Na Fakultetu odgojnih znanosti naPapinskome salezijanskom sveuèilištu u Rimu u ponedjeljak7. srpnja uspješno je obranila doktorat iz podruèja školskepedagogije stipendistica Varaždinske biskupije SnježanaMališa. Doktorsku disertaciju naslovljenu "Insegnare in unambiente complesso: Principi e orientamenti perl'insegnamento in classe (Pouèavanje u kompleksnomambijentu: Principi i smjernice za pouèavanje u razredu)izradila je pod vodstvom mentora prof. Marija Comoglija.Uz mentora, u ispitnome povjerenstvu bili su profesori:rektor sveuèilišta Carlo Nanni i Sergio Melogno te tajniksveuèilišta Jaroslaw Rochowiak. Doktorat se bavi pitanjem kompleksnosti procesapouèavanja i uèenja da bi se pronašla moguæa rješenja zauèitelje u svakodnevnom pouèavanju. Naime, zahtjevnostvremena u kojem živimo koju uglavnom definiramo kaokompleksnu, napose posljednjih desetljeæa, iziskuje idrugaèije naèine pouèavanja. Ne samo da je odgajanje iobrazovanje postalo sve zahtjevnije, nego i uèenje jeriziskuje od novih generacija sposobnost rješavanjakompleksnih problema svakodnevnog života. Razvoj svijetai društva zahtjeva od osoba razvijene razlièite kompetencije(fleksibilnost, kritièko promišljanje, donošenje odluka,rješavanje problema) kao i vještine za cjeloživotno uèenje,sposobnost dijaloga i timskog rada, te konstruktivan suživotu globaliziranom svijetu. Stoga je uloga uèitelja u formiranjunovih generacija itekako važna. Kompleksnost pouèavanja iuèenja ne može se obuhvatiti analizirajuæi razlièiteindividualne kompleksne sisteme uèenika (kognitivni,motivacijski, emotivni, relacijski, socijalni) u razreduukljuèenog u bezbroj interakcija, kao niti cjelina razreda.Interakcije uèitelj-uèenik, uèitelj-razred, uèenik i kolege urazredu stvaraju jedinstveni ambijent formiran odmultidimenzionalnih sistema i njihovih meðuovisnihnekontroliranih i nepredvidivih poveznica. Stoga jeodluèujuæa sposobnost uèitelja da zna voditi situacije urazredu od trenutka do trenutka s kreativnom fleksibilnošæuuvažavajuæi i vrednujuæi svakog pojedinog uèenika, ali icjelinu razreda, sa spremnošæu uoèavanja da li njegoviinterventi imaju željeni uèinak i smjer u pouèavanju. Snježana Mališa roðena je u Varaždinu. Završila je studijteologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilištau Zagrebu 1998. godine. Radila je kao vjerouèiteljica, da bije prvi varaždinski biskup Marko Culej poslao na studij uRim na Papinsko salezijansko sveuèilište, na Fakultetodgojnih znanosti, gdje je magistrirala 2003. godine. Pozavršetku studija vratila se u Varaždinsku biskupiju, gdje jesudjelovala u radu Ureda za pastoral mladih, Ureda zamisije, Ureda za duhovna zvanja i Ureda za pastoral umedijima. Varaždinski biskup Josip Mrzljak upuæuje je2007. godine na nastavak studija u Rimu na istome fakultetuiz podruèja školske pedagogije. Na èinu obrane doktorata uz roditelje, èlanove obitelji iprijatelje bili su nazoèni i rektor Papinskoga hrvatskogzavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, rektorMeðunarodnog zavoda sv. Ante u Rimu fra Siniša Balajiæ,nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u HrvatskojAntun Štefan te drugi sveæenici, redovnici i redovnice.

O. Ivan Podgorelec - novi doktor znanostiDoktorska disertacija posveæena mjestu, zadaæi i znaèenjuBlažene Djevice Marije u Božjem planu spasenja u misliprotestantskog teologa Karla BarthaGraz, 7.7.2014. (IKA) - Na Katolièkom teološkom fakultetuu Grazu (Katolisch-Theologische Fakultät der Karl-Franzens-Universität Graz) o. Ivan Podgorelec je 13. lipnja pri katedriza dogmatiku kod sveuèilišnog profesora dr. BernhardaKörnera obranio disertaciju pod naslovom "Die GestaltMariens in Barths Marienrede. Stellung, Aufgabe undBedeutung Mariens im Heilsplan Gottes bei Karl Barth"(Marijin lik u Barthovu govoru o Mariji. Mjesto, zadaæa iznaèenje Marije u Božjem planu spasenja kod Karla Bartha).Završni ispit, rigorosum, za postizanje akademskog stupnjadoctor theologiae sastojao se od obrane pismenog rada iprovjere struène spremnosti iz glavnog predmeta, u kojem jedisertacija pisana (dogmatika), i izbornog predmeta(fundamentalna teologija). O. Ivan je u svom pismenom radu od 411 stranica najprijeprikazao da kod Karla Bartha kao protestantskog teologaipak ima dovoljno graðe za disertaciju o Blaženoj DjeviciMariji i mariologiji. U zakljuènim poglavljima mogu seizmeðu ostalog išèitati odgovori na pitanja: Kako Barthuopæe dolazi do toga da govori o Mariji? Koliko je njemuBlažena Djevica Marija zapravo važna? Postoji li nekiteološki razvoj i preokret u njegovom govoru o Mariji imariologiji? Barthovi izrièaji o Blaženoj Djevici Mariji nalaze se naèvorištu njegove kristološke teologije. Barth govori oPresvetoj Bogorodici prije svega poradi toga što uèenje outjelovljenju Boga najuže ukljuèuje Mariju. U Barthovugovoru o Mariji mora se pored djevièanskog Isusovogroðenja takoðer i Marijino bogomajèinstvo smatratitemeljnom istinom kršæanstva. Svojim odluènim branjenjemIsusova djevièanskog roðenja Barth se nedvojbenoizjašnjava za Marijino djevièanstvo prije poroda, dokvirginitas in partu et post partum zapravo ne ispovijeda.Dakako da Barth ne govori o Mariji iskljuèivo samo utematskom krugu utjelovljenja, veæ takoðer i poradi stalnogsuèeljavanja s katolièkom teologijom. Iz njegova stalnogsuèeljavanja s katolièkom teologijom izrasta njegova oštrakritika mariologije. Najizrazitija toèka u cjelokupnom doprinosu u istraživanjuBarthove mariološke misli novog doktora teologije sastoji seupravo u pokazivanju da Barth svoju oštru kritiku katolièkemariologije na samom kraju svog života povlaèi reèenicomda cijelo pitanje mariologije zapravo još nije odraðeno i daga se mora takoðer od evangelièke strane još jednom iztemelja promisliti. Stoga je opravdano postaviti pitanje, neproizlazi li iz Barthova govora o Mariji i mariologiji jedanpažnje vrijedan poticaj za približavanje u ekumenskomrazgovoru izmeðu protestanata i Katolièke Crkve upravo upitanju o Mariji, koje Barth èesto naziva najtežim? Novi doktor znanosti roðen je 21. travnja 1963 u Lapšini,župa sv. Martin na Muri. Prve zavjete u Redu bosonogebraæe Blažene Djevice Marije od Gore Karmela (OCD)položio je 8. rujna 1985. Teologiju studira u Zagrebu, gdje je23. lipnja 1991. zareðen za sveæenika. Više godina je biosuradnik u austrijskoj karmelskoj provinciji, gdje je uzpastoralni rad upisao poslijediplomski studij u Grazu.Trenutaèno živi i radi u Duhovnom centru Gospe Karmelskeu Krku.

Crkva u Hrvata ika

18 16. srpnja 2014. broj 28/2014

XIII. meðunarodna konferencija voditelja djeèjihdomova EuropeZgorzelc, 7.7.2014. (IKA) - Predstavnici CaritasaZagrebaèke nadbiskupije sudjelovali su na XIII.meðunarodnoj konferenciji voditelja djeèjih domova Europeodržanoj od 3. do 6. srpnja u poljskom gradu Zgorzelcu. Tema konferencije bila je "Ophoðenje s kriminalitetommladih – koje reakcije su najefikasnije?" a meðupredavaèima bila je i voditeljica Kuæe sv. Franje u VugrovcuIvana Vincek Kovaèiæ, koja je održala izlaganje "Prevencijai pojavnost riziènih ponašanja djece i mladih". Konferencijaje okupila sudionike iz Poljske, Njemaèke, Belgije, Èeške,Švicarske, Maðarske, Francuske i Hrvatske - koju supredstavljali tri djelatnika zagrebaèkog Caritasa: voditeljKuæe bl. Alojzija Stepinca Zoran Kljajiæ, voditeljica Kuæesvetog Franje Ivana Vincek Kovaèiæ i soc. radnica Kuæe sv.Franje Jelena Fijala. Osim djelatnika djeèjih domova, nakonferenciji su sudjelovali i predstavnici Državnogodvjetništva Švicarske, predstavnici Katolièke zatvorskeudruge Duesseldorf te predstavnici lokalne vlasti, Okružnepolicijske uprave u Zgorzelcu, okružnog mjesnog Suda iTužiteljstva. Konferenciju su organizirali Europski forum zaprimijenjenu politiku o kriminalu, Viteški red sv. Vaclava,Katolièka zatvorska udruga Duesseldorf i Socioterapijskicentar za mlade "Janusz Korczak" u Zgorzelcu. Pokroviteljisu bili senator Republike Poljske Jan Michalski igradonaèelnik Zgorzelca Artur Bielinski. Caritas Zagrebaèkenadbiskupije poèeo je sudjelovati na tim konferencijama nainicijativu osnivaèice i kancelarke Zemaljske provincijeReda sv. Vaclava u Republici Hrvatskoj Ivanke Stahuljak.Ona je u suradnji sa zagrebaèkim Caritasom organizirala VI.meðunarodnu konferenciju voditelja djeèjih domova Europe,koja je održana 2007. godine u Zagrebu i Brezovici. Tema tekonferencije bila je "Uzroci i oblici agresivnosti kod djecebez odgovarajuæe roditeljske skrbi; prevencija i terapijskemetode".

Misionari molili sa sarajevskim katolicimaSarajevo, 8.7.2014. (IKA/KTA) - Drugoga danaovogodišnjeg 26. susreta misionara Crkve u Hrvata uSarajevu, 8. srpnja, misionari i misionarke susreli su se snacionalnim i dijecezanskim ravnateljima Papinskihmisijskih djela (PMD) Crkve u Hrvata u dvorani Pavla VI. uVrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu. Uz domaæinasusreta vrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinalaVinka Puljiæa, nacionalnog ravnatelja PMD don IvanaŠtironju i dijecezanskog ravnatelja PMD preè. Pavu Šekerijuu programu su sudjelovala 24 misionara i misionarke izZambije, Tanzanije, Nigerije, DR Konga, Ruande, Kenije,Nigerije, Ugande, Perua, Ekvadora, Èilea, Brazila,Kameruna, Salomonskih otoka, Islanda, Kosova... Bila je toprigoda za predstavljanje misionara i njihovih aktivnosti, kaoi upoznavanja egzistencijalnih, politièkih i poglavitoduhovnih prilika u misijskim zemljama. Dijeleæi snazoènima svoja iskustva, misionari su govorili o izazovimai teškoæama svog djelovanja, poput velikog siromaštva inestabilnosti u afrièkim zemljama, ali i iznijeli ohrabrujuæeèinjenice vezane za predano zalaganje sveæenika, redovnika iredovnica te odjek njihova rada meðu ljudima. Poslijerazmjene misionarskih iskustava uslijedila je misijskaanimacija u sarajevskim župama Presveto Srce Isusovo -katedrala, župa sv. Josip - Marijin Dvor, župa PresvetoTrojstvo - Novo Sarajevo, župa sv. Ignacije - Grbavica, župasv. Franjo Asiški - Dobrinja, župa sv. Luka ev. - Novi Grad,župa Uznesenje BDM - Stup i Franjevaèki samostan sv.Ante - Bistrik. Misionari su predvodili veèernja misna

slavlja, susrevši se sa sveæenicima i njihovim suradnicima teostalim vjernicima. Radosni zbog srdaènog doèeka uSarajevu, misionari i misionarke su sudionicima govorili osvom djelovanju u misijskim krajevima, zajedno s njimamolili te zajedno sa sarajevskim župnicima pozvali vjernikena potporu misijama, kako onu molitvenu tako i materijalnu,makar ona bila malena jer, istaknuli su, i naše "malo" punoznaèi nekome, primjerice, u Africi. O velikim potrebamamisija govorili su i dijecezanski ravnatelji PMD, predstavivširazne akcije koje se provode po župama, a župnici su,zajedno s vjernicima, obeæali i dalje pratiti misionare nanjihovu odgovornu putu evangelizacije.

Subotica: Proslava spomendana bl. Marije PetkoviæSubotica, 9.7.2014. (IKA) - I ove godine samostan sestarakæeri milosrða, župa sv. Roka i djeèji vrtiæ "Marija Petkoviæ"u Subotici priredili su devetnicu u èast svoje zaštitnice,odnosno suzaštitnice župe sv. Roka bl. Marije Petkoviæ.Svaku veèer održana je pobožnost nadahnuta mislima bl.Marije Petkoviæa, a potom misa i prigodna propovijed.Slijedeæi karizmu i apostolat bl. Marije Petkoviæ i djelovanjekæeri milosrða svaki dan bio je posveæen nekoj drugoj temi inakani. Tako su sudionici devetnice molili su njezin zagovorza one koji traže posao ili su u materijalnoj oskudici. Na dannazvan "Danom milosrða" sudionici su, slijedeæi primjer bl.Marije Petkoviæ, prikupljali pomoæ za jednu obitelj upotrebi. Molili su i za neplodne braène parove da ih Bog poblaženièinu zagovoru obraduje željenim potomstvom. Usklopu devetnice bio je i dan bolesnika s podjelomsakramenta bolesnièkog pomazanja. Molilo se i za duhovnazvanja te za misije i misionare kao i za promicanje noveevangelizacije. U devetnici je uvijek, uz blagdan, najljepši"Dan beba i obitelji". Toga dana, koji je uvijek nedjeljom,bio je poseban blagoslov obitelji i djece napose beba, koje suse rodile u proteklih godinu dana. Djeca su toga dana ukapelici Bl. Marije Petkoviæ iskazivala posebno štovanjeblaženici i njezinim moæima. Svaku veèer župnik mons.Andrija Anišiæ u propovijedi je, nadahnut tekstovima bl.Marije Petkoviæ, govorio o tajni Presvetoga Trojstva te oblaženièinu štovanju, molitvi i razgovoru s osobamaPresvetoga Trojstva. Tijekom devetnice sudionici su napisalistotinjak nakana i nekoliko zahvala, koje je župnik svaki danproèitao na kraju molitve vjernika. Neki su uz napisanumolitvenu nakanu ostavili i slike onih za koje mole milost,voðeni sliènim takvim obièajem iz blaženièina svetišta uBlatu. Na sam spomendan bl. Marije Petkoviæ, 9. srpnja, uprogramu u crkvi Sv. Roka prije mise okupljeni vjernicislušali su izabrane audio-zapise iz autobiografije bl. MarijePetkoviæ a glazbeno su tih pola sata obogatili mladi iz VIS-a"Proroci", koji su izveli više pjesama u èast bl. MarijePetkoviæ. Sveèanu misu predvodio je župnik Anišiæ uzajedništvu s katedralnim župnikom mons. StjepanomBeretiæem i vlè. Josefom Vogrincem, a vjernicima je naraspolaganju za ispovijed bio duhovnik sjemeništa mons.Marko Forgiæ. Prije poèetka mise djeca iz dva subotièkavrtiæa koja nose blaženièino ime sa svojim odgajateljicamana èelu s Marinom Piukoviæ, izveli su prigodni program uèast svoje zaštitnice. U propovijedi mons. Anišiæ je izmeðuostaloga iznio neka svjedoèanstva osoba kojima su molitvepo zagovoru bl. Marije Petkoviæ uslišane. A svoje posebnosvjedoèenje iznijela je obitelj Vukov èija je kæer roðena sDownovim sindromom. Na misi je pjevanje predvodio VIS"Proroci". Nakon mise vjernicima je pružala na štovanjeblaženièine moæi s. M. Valerijana Periniæ, predstojnicasubotièkog samostana sestara kæeri milosrða.

Crkva u Hrvataika

1916. srpnja 2014. broj 28/2014

Završen 26. susret misionara Crkve u HrvataTravnik, 10.7.2014. (IKA/KTA) - Nakon tri dana molitve irazmjene iskustava kroz pohode znamenitim duhovnimtoponimima Sarajeva, Goražda, Pala i Travnika 26. susretmisionara Crkve u Hrvata završio je 10. srpnja sveèanommisom u prepunoj travnièkoj sjemenišnoj crkvi Sv. AlojzijaGonzage, na grobu sluge Božjega Petra Barbariæa.Euharistijsko slavlje predvodio je domaæin ovogodišnjegSusreta misionara, vrhbosanski nadbiskup metropolitkardinal Vinko Puljiæ uz koncelebraciju nacionalnih idijecezanskih ravnatelja Papinskih misijskih djela (PMD) izrepublika Bosne i Hercegovine i Hrvatske, misionara i veæegbroja sveæenika te sudjelovanje mnoštva vjernika meðukojima su bile i redovnice misionarke.Rektor Nadbiskupskog sjemeništa "Petar Barbariæ" ŽeljkoMariæ u pozdravu je podsjetio na bogatu povijest i snažnuvezu sjemeništa s misionarskim djelovanjem, èiji su bivšiuèenici bili i znaèajni misionari - Nijemac o. BernardKohnen koji je u djetinjstvu došao u Travnik, o. StjepanMlakiæ rodom iz Fojnice, o. Serafin Tvrtkoviæ roðen uSolakovoj Kuli te Ante Gabriæ rodom iz Metkoviæa. "Nekaovi svijetli primjeri i vaša nazoènost danas meðu nama teova molitva pomognu da ovo sjemenište ponovno budežarište misionarskih aktivnosti", zakljuèio je vlè. Mariæ. Dijecezanski ravnatelj PMD preè. Pavo Šekerija pozvao jegoste da se ukratko predstave. Okupljeni vjernici radosnimpljeskom pozdravili su don Dražena Klapeža (Tanzanija),don Borisa Dabu (Zambija), don Antu Batarela (Tanzanija),o. Antu Jeronèiæa (Karibi), don Danka Litriæa (Ruanda), fraFilipa Suèiæa (DR Kongo), fra Antu Kutlešu (DR Kongo),mons. Dragu Balvanoviæa (Peru), s. Celestinu Gavriæ(Island), s. Ivu Jeliæ (Ekvador), s. Antonelu Mediæ(Ekvador), s. Zlatu Vrbiæ (Èile), s. Beatricu Krstaèiæ(Brazil), s. Bogdanu Markiæ (Uganda), s. Jasnu Plavac(Salomonski otoci), s. Melaniju Cvrtak (Kosovo), s. ErikuDadiæ (DR Kongo), s. Slavku Bogdan (Salomonski otoci)..."Naši su misionari došli iz bijelog svijeta ovdje na grobPetra Barbariæa moliti zajedno s vama da Božja rijeè kojuoni siju urodi obilnim plodom i kraljevstvo Božje da se širi",rekao je kardinal Puljiæ, pozvavši vjernike da se žarèe moleza misije i misionare. U propovijedi posebno se osvrnuo nasvijetao životni put vjere sluge Božjeg Petra Barbariæa,djeteta pobožne hercegovaèke obitelji sa snažnom željom zasveæenièkim zvanjem, koji je svojim svetim življenjem tepreranom smræu ostavio neizbrisiv peèat na Travnièkugimnaziju. Opisao je kako je Petar hrabro prihvatio smrt iumro kao isusovac, a danas isusovci vode iznimno znaèajanproces za njegovo proglašenje blaženim. Podsjetivši kako su misionari dan prije hodoèastili uGoražde Drinskim muèenicama, kardinal Puljiæ je naveokako su nacionalni i dijecezanski ravnatelj PMD radoprihvatili njegov prijedlog da svi skupa u Travniku slavemisu. "Htio sam da s vama doživimo radost tog biæa takoodanog Bogu, jer nam treba tako radosne vjere", istaknuo jedodavši da na ulici rijetko susreæemo radosne ljude – svi sunekako smrknuti i optereæeni – "stoga moramo naæi izvorradosti, a to je naša vjera". "I ovi misionari navještaju ipropovijedaju tu radosnu vjeru. To je ta djelotvorna ljubav. Ikad mi molimo za njih, zapravo molimo za sebe da živimo isvjedoèimo vjeru. Njima hrabrost i ustrajnost, a nama dabudemo pravi svjedoci vjere", poruèio je kardinal Puljiæ,napomenuvši kako nije dovoljno reæi da je netko katolik – totreba zraèiti iz èovjeka tako da ljudi dožive da on nosi i voliIsusa, da s Njim živi.Mnoštvu vjernika obratili su se i nacionalni ravnatelji PMDu RH i BiH. Vlè. Antuna Štefana iz Varaždinske biskupijedirnula je vjernièka molitva te im je èestitao na pobožnosti,

zamolivši ih da mole za svoje biskupe, sveæenike, redovnikei redovnice. Osvræuæi se na susret misionara, prenio je kakoga je dirnula jednostavnost, poniznost i vjernost Isusunadbiskupa koji voli narod. "S nama je bio sve ove dane odjutra do veèeri. Uvijek nasmiješen, uvijek pažljiv, poziva naohrabrenje. Daj Bože da dugo i puno imamo biskupa poputnadbiskupa Puljiæa", rekao je, zahvalivši svima koji su sezajedno s nacionalnim ravnateljem PMD BiH don IvanomŠtironjom potrudili da dani posveæeni misionarima ostanu unajljepšim uspomenama.Don Ivan Štironja zahvalio je Bogu, kardinalu i njegoviminstitucijama i suradnicima, cijeloj Vrhbosanskojnadbiskupiji – svima koji su susret omoguæili i podržali tevjernicima za sve što èine za misije i misionare. "Svima namje teško. I u ovoj Lašvanskoj dolini ima razloga za plaè, alinemojte plakati, nego se Bogu molite. Iz te molitvezasigurno æe niknuti vjera koja nas snaži i hrabri da nosimosve životne poteškoæe i sve križeve, a onda æe se tu roditi iona nada koja nadilazi sve naše obiteljske pragove, ide donakraj svijeta i uzdiže se do neba – do vjeènosti. A iz toga seraða i ljubav – ne samo za svoje bližnje, nego za one donakraj svijeta, ljubav prema Bogu i braæi ljudima, bez obzirana boju i naciju", zakljuèio je Štironja, pozvavši puk daLašvansku dolinu pretvore u dolinu molitve za misionare. Liturgijsko pjevanje predvodili su bogoslovi Vrhbosanskogabogoslovnog sjemeništa Ante Vrhovac i Mario Jurišiæ, aokrepu u sjemenišnom blagovalištu pripremili su odgojiteljisjemeništa na èelu s rektorom Mariæem i ekonomom vlè.Markom Majstoroviæem sa suradnicima i djelatnicima.

Meðunarodno taborovanje u znaku ljubavi premaprirodiKorisnici Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije družili se uÈeškoj s djecom iz europskih djeèjih domovaPrag, 11.7.2014. (IKA) - S dvotjednoga meðunarodnogtaborovanja sedamdesetero djece iz sedam europskih djeèjihdomova, iz Èeške su se 11. srpnja sretno vratili svojimkuæama korisnici Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije.Tijekom boravka u rekreacijskom centru Zatiši u mjestuHamru na Jezere (okrug Èeska Lipa), od 28. lipnja do 11.srpnja petero mladih iz dvije Caritasove kuæe u pratnjiodgojiteljice Mare Ivanèiæ družili su se sa svojim vršnjacimaiz Èeške, Poljske, Maðarske i Slovaèke. Organizator togatradicionalnog taborovanja je meðunarodna nevladinaorganizacija Viteški red sv. Vaclava (http://www.eosw.cz).U zanimljivom programu taborovanja, osmišljenog u duhuzaštite i oèuvanja prirode, bile su radionice o svojstvima ikorištenju vatre u prirodi, pouka o orijentaciji, uèenjeMorseove abecede te osnova šifriranja i dešifriranja poruka,usvajanje vještina preživljavanja u prirodi i korištenje raznihalata, vezivanje èvorova, upoznavanje najrasprostranjenijihbiljnih i životinjskih vrsta. "Veæini naše djece posebno sesvidjelo kada smo jednu noæ proveli u šumi uz logorskuvatru. Pekli smo kobasice te prespavali u vreæama zaspavanje. U tabor smo se vratili u ranu zoru", prisjeæa seodgajateljica Mara Ivanèiæ, koja je bila u pratnji Caritasovihkorisnika - Rosane i Damiana iz Trešnjevke te Nataše,Matije i Brendona iz Vugrovca.U rekreativnom dijelu programa organizirana su natjecanjakako u tradicionalnim sportovima tako i u manje poznatim ipomalo neobiènim nadmetanjima - poput nogo-odbojke,švercera, lakrosa, petrabala, larpa, padobranca-jajeta, binga idrugih. Predstavnici Hrvatske osvojili su drugo mjesto umaratonu za djeèake, drugo mjesto u frisbiju, treæe mjesto ustreljaštvu za djevojèice i treæe mjesto u nogometu - u èemuim je pomogao èlan slovaèke ekipe, koji im je bio pridruženi

Crkva u Hrvata ika

20 16. srpnja 2014. broj 28/2014

èlan u natjecanju zbog nedostatka muških igraèa. Kao isvake godine do sada, Dan otvorenih vrata obilježen jeprigodnim programom tijekom kojega su se mladipredstavili jedni drugima i uglednim gostima plesom,pjesmom, igrokazima i recitacijama. Mladi iz Hrvatskeizveli su igrokaz pod nazivom "Zaljubitis".Meðu uglednim gostima predstavnicima zemalja-sudionika,predstavnicima djeèjih domova i sponzora, koje je srdaènopozdravio veliki meštar EOSW-a Milan Rydlo, bilo je itroèlano izaslanstvo zagrebaèkog Caritasa. Oni su taborposjetili na povratku s XIII. meðunarodne konferencijevoditelja djeèjih domova Europe održane u poljskom graduZgorzelcu. "Velika je radost bila èuti glavnog organizatora,koji je posljednju veèer izjavio da ga posebno veselirazvijanje zajedništva i prijateljstva meðu mladima izrazlièitih zemalja, navodeæi pritom kao primjer naše deèkekoji su željeli da pehar za osvojeno 3. mjesto u nogometu,umjesto njih, primi èlan slovaèke ekipe koji je bio njihovsuigraè. Istaknuo je da je upravo takav duh cilj ovakvihsusreta", istaknula je odgojiteljica Ivanèiæ.

Predsjednik UFME u posjetu LitviVilnius, 11.7.2014. (IKA) - Poèetkom srpnja u posjetu Litvi,u svojstvu predsjednika Unije franjevaèkih provincijalaOFM Europe – UFME, boravio je dr. fra Miljenko Šteko,provincijal Hercegovaèke franjevaèke provincije iz Mostara,objavile su mrežne stranice bernardina.lt. Na poziv litavskoga predsjednika Vlade, fra Miljenko je upratnji provincijala fra Astijusa Kungysa i suradnika posjetionekoliko vladinih ureda u Vilniusu, gdje je upoznat smnogim socijalnim projektima koji su dovršeni ili su utijeku, a financiraju se iz fondova EU. Fra Miljenko susreo se i s medijskim djelatnicima teodgovarao na pitanja o franjevaèkoj karizmi i nazoènosti uEuropi te opæenito o kršæanskim korijenima i njihovojvidljivosti na Europskome kontinentu danas.

Redovnièko oblaèenje u MostaruFranjevaèki habit obukla su desetorica novakaHercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM i takozapoèeli godinu novicijataMostar, 13.7.2014. (IKA/MIRIAM) - Redovnièkofranjevaèko odijelo obukla su u nedjelju 13. srpnja ufranjevaèkoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Mostaru desetoricanovaka Hercegovaèke franjevaèke provincije UznesenjaBDM i tako zapoèeli godinu novicijata, razdoblje upuæivanjau redovnièki život po pravilu sv. Franje.Misu i obred oblaèenja predvodio je provincijalHercegovaèke franjevaèke provincije fra Miljenko Šteko ukoncelebraciji s gvardijanom fra Ikom Skokom, župnikomfra Josipom Vlašiæem, magistrom postulanata fra StankomMabiæem, magistrom novaka fra Slavkom Soldom te još sèetrdesetak sveæenika.Nakon homilije uslijedio je obred oblaèenja. Provincijal jeblagoslovio i predao habite novacima, a u oblaèenju su impomogli gvardijan, magistar postulanata, župnici rodnihžupa te još neki franjevci. Uslijedile su èestitke novimfranjevcima. Na misi je pjevao veliki župni zbor "Sv.Cecilija" pod ravnanjem s. Slavice Filipoviæ i orguljskompratnjom Drage Soldo.

.

Biskup Komarica meðu PoljacimaSusret s nekadašnjim župljanima župa Banjoluèke biskupijeOcice, 13.7.2014. (IKA/TABB) - Na poziv biskupa LegniceStefana Cichyja banjoluèki biskup Franjo Komarica u pratnjiprnjavorskoga župnika mons. Vlade Lukende boravio je 12. i13. srpnja u Donjoj Šleskoj u gradiæu Boleslawiec te uobližnjoj župi u mjestu Ocice. Povod biskupova poziva bilaje želja tamošnjih župljana i župnika da sveèano i zahvalnoobilježe 100. obljetnicu roðenja negdašnjega njihovanezaboravnog župnika Ante Dujloviæa, ubijenog kaosvjedoka vjere 11. srpnja 1943. godine u župi Gumjera, ukojoj veæ odavno nema katolika. Današnji župljani župeOcice su naime negdašnji župljani župe Gumjere uPrnjavorskom dekanatu ili pak njihovi potomci. KatoliciPoljaci iz župe Gumjera i iz više drugih okolnih župa, njihoko 10.000, meðunarodnim ugovorom izmeðu tadašnjihvlada FNRJ i Poljske morali su napustiti podruèjeBanjoluèke biskupije. Niti nakon 68 godina odlaska iz svogarodnog kraja oni ne zaboravljaju svoje župe i grobljapredaka. Zajedno s legnièkim pomoænim biskupom MarekomMendykom, izaslanikom sprijeèenoga legnièkog biskupa,biskup Komarica i mons. Lukenda boravili su u samostanuDružbe klanjateljica krvi Kristove, koji je kao i cijelaprovincija te Družbe u Poljskoj nastao od skupine poljskihredovnica koje su zajedno s iseljenim bosanskim Poljacimadošli u Poljsku. Sestre su s oduševljenjem primile drage im goste, koji suzajedno s njima molili. Razgledali su i nedavno otvoreniMuzej Družbe u kojem se takoðer nalaze mnogi eksponati iznegdašnjih "poljskih" župa iz prnjavorskog kraja te osobitoiz župe Gumjere, u kojoj je djelovao mladi župnik Dujloviæ itamo bio ubijen.Sveèanu misu u koncelebraciji èetrnaestorice sveæenikabiskupi su slavili u župi Ocice. Na misi u župnoj crkviokupilo se mnogo domaæih župljana, meðu kojima je bilo ipredstavnika iz drugih župa koji su podrijetlom iz neke odnegdašnjih poljskih župa u Prnjavorskom i Gradiškomdekanatu. Uz liturgijske pjesme na poljskom jeziku pjevalo se i višeliturgijskih pjesama - starih i novih - na hrvatskom jeziku. Upropovijedi biskup Komarica zahvalio je župljanima što sesve dosadašnje godine sa zahvalnošæu i ljubavlju sjeæajumladog župnika negdašnje svoje župe Gumjera u starojdomovini Bosni – u Banjoluèkoj biskupiji – i to kaosvjedoka vjere, muèenika koji je dao svoj mladi život zaKrista, njegovo Evanðelje i "duhovno dobro duša vas, vašihpredaka i vaših bližnjih". Biskupu Komarici srdaènudobrodošlicu i veliku zahvalnost izrazili su biskup Mendyk,domaæi župnik i predstavnici župljana. Župljani su zapotrebe Banjoluèke biskupije darovali liturgijsku odjeæu. Druženje je nastavljeno u školskoj dvorani, gdje jeorganizirana i prigodna izložba fotografija, zapisa izprošlosti negdašnjih porušenih župa s podruèja Banjoluèkebiskupije. Pjevaèki zbor je izveo splet mnogih pjesamastarijeg datuma koje se pjevaju po Bosni i Hrvatskoj.Župljani su zamolili biskupe da se èim prije i službenozapoène crkveni proces proglašenja blaženim župnikaDujloviæa, što su biskupi i obeæali.Biskup Komarica i mons. Lukenda u gradiæu OpolskeStrzelce pohodili su i rodnu župu prvoga ubijenog sveæenikaBanjoluèke biskupije u II. svjetskom ratu, župnika u DrvaruMaksimilijana Waldemara Nestora te razgovarali stamošnjim župnikom i njegovim suradnicima.

Crkva u Hrvataika

2116. srpnja 2014. broj 28/2014

Inozemne vijesti

Priprava za Papin posjet KorejiSnimljen službeni glazbeni spot u kojem su sudjelovalenajveæe korejske zvijezde – Upuæen poziv vlastima uSjevernoj Koreji da vjernicima dopuste sudjelovanje na misis PapomSeul, 8.7.2014. (IKA) – Više od dvadeset najveæih korejskihzvijezda snimilo je u seulskoj katedrali službeni glazbenispot ususret posjetu pape Franje toj zemlji. Spot za pjesmu"Koinonia" objavljen je 7. srpnja, a, kao i pjesma, posveæenje zajedništvu meðu ljudima, izvijestio je The Korea Heraldu svome mrežnom izdanju. "Toliko ljudi živi samo za sebe.Kad bi više ljudi molilo zajedno, svijet bi postao boljimmjestom", rekao je novinarima Noh Young-sim, koji napisaorijeèi i glazbu za pjesmu. Upravo zajednièko pjevanje imolitva u ovoj pjesmi bit æe najljepši buket cvijeæa kojimožemo dati Papi na dolasku u Koreju, smatra umjetnik. Predviðeno je da se naèini nekoliko verzija pjesme i spotakoji æe se koristiti na razlièitim dogaðanjima vezanim uzPapin posjet od 14. do 18. kolovoza, ukljuèujuæi ibeatifikaciju 124 korejska muèenika u Gwanghwamunu.U pjesmi se izražava nada da æe Papa donijeti radost svimKorejcima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, rekao jeglumac Ahn-Sung-ki, organizator dogaðaja, istaknuvši da sunajveæe korejske zvijezde iz svijeta glazbe, filma i kazalištaželjele sudjelovati u spotu, no mnogi nisu mogli zbog veæpreuzetih obveza. Svi koji su angažirani u spotu radili supotpuno besplatno, rekao je Won Doug-youn, izvršniproducent Realies Picturesa, koji je režirao spot. "Bio jeizazov raditi na jednom mjesto s toliko zvijezda, ali i lako jersu svi željeli sudjelovati i bila im je èast biti dio spota",rekao je producent.Odbor za pripravu Papina posjeta izvijestio je nakonferenciji za novinare da je upuæena molba vlastima uSjevernoj Koreji da se omoguæi vjernicima iz te zemlje dasudjeluju na misi s Papom u Seulu. "Službeni pozivi suposlani na 10 sjevernokorejskih dužnosnika. Oèekujemoodgovor do poèetka kolovoza", rekao je vlè. Mattias HurYoung-yup, glasnogovornik odbora za pripravu Papinaposjeta.

Susret pape Franje i starijih osobaVatikan, 9.7.2014. (IKA) – Susret pape Franje i starijihosoba iz cijeloga svijeta pod geslom "Blagoslov dugogaživota" održat æe se na Trgu Sv. Petra u Vatikanu u nedjelju28. rujna.Trg æe biti otvoren od 7.30 sati, a program poèinje u 9 sati.Središnji dogaðaj susreta je euharistijsko slavlje koje spoèetkom u 10.30 sati predvodi papa Franjo, koji æe u podneuputiti i prigodnu poruku uz molitvu Anðeoskogpozdravljenja.Organizator susreta je Papinsko vijeæe za obitelj, koje timeželi posvijestiti važnost prisutnosti starijih osoba kako uobitelji tako i društvu i Crkvi. Uporište za samo dogaðanjenalazi i u biblijskom tekstu, toènije Psalmu 71,18: "Usprkosmojoj starosti i mojim sijedim vlasima, ne napuštaj me,Bože: da mogu objavljivati djela tvoje ruke ovompokoljenju, tvoju smjelost svima onima koji æe tek doæi".Prijave za susret mogu se izvršiti putem elektronièke pošteevent@family.va, a dodatne obavijesti dostupne su putemmrežne stranice www.family.va.

Vijeæe za ljudska prava UN-a usvojilo Rezoluciju o zaštitiobiteljiU Dokumentu se potvrðuje da je obitelj prirodna i temeljnasastavnica društva te da ima pravo na zaštitu društva idržaveNew York, 9.7.2014. (IKA) - Vijeæe za ljudska pravaUjedinjenih naroda 26. lipnja s dvadeset šest glasova "za",èetrnaest "protiv" i šest suzdržanih usvojilo je Rezoluciju ozaštiti obitelji.U Dokumentu se potvrðuje da je obitelj prirodna i temeljnasastavnica društva te da ima pravo na zaštitu društva idržave, a usvojena je i odluka da se na sljedeæem zasjedanjuVijeæa za ljudska prava Ujedinjenih naroda, organiziraokrugli stol o zaštiti prirodne obitelji.Vijeæe za ljudska prava Ujedinjenih naroda ustanovljeno jegodine 2006.; ima 47 država èlanica, koje Opæa skupštinaUN-a bira tajnim glasanjem: 13 država iz Afrike, 13 izAzije, osam iz Latinske Amerike i Kariba, te šest iz Istoène isedam iz Zapadne Europe i drugih država.Usvajanje Rezolucije, koju je predložilo 28 država èlanicaOpæe skupštine Ujedinjenih naroda, nije išlo glatko,izvještava Radio Vatikan. Veæ se nekoliko mjeseci s raznihstrana tekst rezolucije pokušavalo ublažiti, nastojeæi unijeti uRezoluciju i zajednice razlièite od obitelji utemeljene nabraku izmeðu muškarca i žene, s ciljem raðanja djece. Svi suti pokušaji propali, ukljuèujuæi i posljednji, izražen uamandmanu koji je tijekom rasprave podastro predstavnikUrugvaja. Pošto je amandman odbijen, pristupilo se glasanjuèiji su rezultati razoèarali lobistièka oèekivanja.Nakon što je predstavnik Egipta izložio sadržaj Rezolucije, onjoj su govorili i države-suautorice teksta. Predstavnik izSierra Leonea je istaknuo da je obitelj važna za promicanjepravednoga društvenoga poretka, a vlada Obale Bjelokosti,obnovu jedinstva obitelji, narušenoga posljednjom teškomkrizom, smatra svojim prioritetom. Buduæi da je odbaèenamandman u korist drugih vrsta zajednica, koji je Rusijasmatrala opasnim za ravnotežu izvornoga teksta, VelikaBritanija upozorila je Vijeæe da ne treba slušati obrazloženjaonih koji žele "nametnuti" jedini model obitelji.Veliku Britaniju podržale su Sjedinjene Amerièke Države teNjemaèka, Francuska, Brazil, Èile, Irska, Austrija (uimeEuropske unije) i Argentina. Indija, Vijetnam, Alžir iSaudijska Arabija odluèno su branile Rezoluciju, a potom jeuslijedilo glasanje, èiji je ishod pozdravljen velikimpljeskom promicatelja Rezolucije. Za obitelj je glasalodvadeset šest država (Južna Afrika, Alžir, Saudijska Arabija,Benin, Botsvana, Burkina Faso, Kina, Kongo, ObalaBjelokosti, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija, RuskaFederacija, Gabon, Indija, Indonezija, Kazahstan, Kenija,Kuvajt, Maldivi, Maroko, Namibija, Pakistan, Filipini, SierraLeone, Venezuela i Vijetnam. Èetrnaest država glasalo je protiv Rezolucije o zaštitiobitelji: Njemaèka, Austrija, Èile, Estonija, SjedinjeneAmerièke Države, Francuska, Irska, Italija, Japan, CrnaGora, Sjeverna Koreja, Èeška, Rumunjska i Velika Britanija,a suzdržale su se države: Argentina, Brazil, Kostarika,Makedonija, Meksiko i Peru.

.

Inozemne vijesti ika

22 16. srpnja 2014. broj 28/2014

U Vatikanu predstavljen "Novi okvir ekonomskogupravljanja u Svetoj Stolici"Predstavljene nove važne inicijative za unaprjeðenjeekonomskog i administrativnog upravljanja Svete Stolice iDržave Grada Vatikana. Promjenama su obuhvaæeni APSA,Mirovinski fond, vatikanski mediji i IOR – Kardinal Bozaniæimenovan èlanom kardinalskog povjerenstva za nadzor IOR-aVatikan, 9.7.2014. (IKA) – U Vatikanu je tijekom posebnetiskovne konferencije 9. srpnja predstavljen "Novi okvirekonomskog upravljanja u Svetoj Stolici". Predstavljene sunove važne inicijative za unaprjeðenje ekonomskog iadministrativnog upravljanja Svete Stolice i Države GradaVatikana. Te promjene koje je pokrenulo novo Tajništvo zaekonomiju slijede detaljnu analizu rezultata i preporukapapinskog savjetodavnog struènog povjerenstva za ureðenjeekonomsko-upravnog ustroja Svete Stolice (Pontificiacommissione referente di studio e di indirizzosull'organizzazione della struttura economico-amministrativadella Santa Sede, skraæeno COSEA) i smatraju se bitnima zarješavanje utvrðenih slabosti i rizika te istodobno zastvaranje nove platforme za unaprjeðenje ekonomskogupravljanja u buduænosti. Sve su promjene potvrðene nanedavnim susretima Vijeæa za ekonomiju i Vijeæa kardinala iodobrene su od Svetog Oca. Promjenama su obuhvaæeniAPSA (Administratio patrimonii Sedis Apostolicae – Upravaimovine Apostolske Stolice), Mirovinski fond, vatikanskimediji i IOR (Ustanova za religijska djela). Kardinal George Pell, proèelnik Tajništva za ekonomiju,najavio je takoðer pokretanje Project management officea(PMO), koji æe voditi Danny Casey, bivši poslovni menadžerSidnejske nadbiskupije, koji æe imati za cilj primjenu iuvoðenje nekih predloženih promjena, poèevši s prijenosomRedovnog odsjeka APSA-e na Tajništvo za ekonomiju.U rujnu 2014. Tajništvo za ekonomiju poèet æe s pripremombudžeta za 2015. Cilj je da svi dikasteriji i uprave izradebudžet koji æe se držati tijekom godine. Za troškove (unutardogovorenog okvira) bit æe odgovoran svaki pojedinidikasterij i uprava. Svi rashodi æe tijekom naredne godinebiti provjeravani na temelju planiranog budžeta i za svakoprekoraèenje rashoda odgovornost æe izravno snositi dotiènidikasterij odnosno uprava.Prebacivanje Redovnog odsjeka APSA-e na Tajništvo zaekonomiju, kako je reèeno na tiskovnoj konferenciji,predstavlja važan korak kojim se navedenom tajništvuomoguæuje provedba njegovih zadaæa ekonomske kontrole inadzora nad tijelima Svete Stolice, ukljuèujuæi politike iprocedure vezane uz nabave i prikladnu raspodjelu ljudskihresursa kao što je to definirano u motu propriju Fidelisdispensator et prudens. Kljuèna poèetna zadaæa bit æenastavak uspostave tješnjih odnosa sa svim glavnimsredišnjim bankama kojim æe se nastaviti jamèiti likvidnost ifinancijsku stabilnost Svete Stolice. Tajništvo za ekonomiju imenovalo je tehnièki odbor koji æeprouèavati stanje u Mirovinskom fondu i do kraja 2014.iznijeti prijedloge Tajništvu za ekonomiju. Vijeæe jeustanovilo da su sredstva za sadašnje mirovine i za buduæugeneraciju osigurana, ali fond mora zajamèiti dovoljnosredstava takoðer za buduæe naraštaje u svijetu koji se stalnomijenja. Mnoge se zapadne zemlje posljednjih godinasuoèavaju s izazovima u svom mirovinskom sustavu.Predviða se da æe novi statuti biti dovršeni do kraja 2014.kako bi se ustroj Mirovinskog fonda uskladio s novomekonomsko-upravnom strukturom Svete Stolice. Na èelutehnièkog odbora bit æe mons. Brian Ferme. Svojim æe mustruènim savjetima i profesionalnim iskustvom i znanjempomagati èetiri struènjaka laika: Bernhard Kotanko

(Austrija), Andrea Lesca (Italija), Antoine de Salins(Francuska), Prof. Nino Savelli (Italija). U odboru æe bititakoðer predstavnici Tajništva za ekonomiju, Državnogtajništva i Mirovinskog fonda.Nadalje, imenovan je odbor koji æe predložiti reformuvatikanskih medija. Odbor æe objaviti izvješæe i plan reformeu narednih dvanaest mjeseci nakon što razmotri izvješæeCOSEA-e. Ciljevi su prilagoditi medije Svete Stolice novimtrendovima u korištenju medija, unaprijediti njihovukoordinaciju i postupno i osjetno postiæi znaèajne financijskeuštede. Na temelju pozitivnih iskustava s nedavniminicijativama poput aplikacije Pope App i Papinakorisnièkog raèuna na Twitteru, ojaèat æe se digitalni kanalikako bi se zajamèilo da poruke Svetog Oca dopru do štoveæeg broja vjernika u èitavom svijetu, osobito do mladih. Uodbor je izabrano vatikansko osoblje i meðunarodnistruènjaci. Kljuè kojim se vodilo u njihovu izboru je njihovastruènost u komunikaciji.Nakon što je Sveti Otac 7. travnja ove godine potvrdiomisiju IOR-a i pod vodstvom Tajništva za ekonomiju iVijeæa za ekonomiju, IOR je najavio plan za sljedeæurazvojnu fazu. Vijeæe kardinala Svetog Oca (C9), Tajništvoza ekonomiju, nadzorno povjerenstvo kardinala i sadašnjinadzorni odbor IOR-a zajednièki su odluèili da taj plan moraprovesti izvršni tim pod vodstvom Jean-Baptiste deFranssua. De Franssu preuzima dužnost novog predsjednikaIOR-a 9. srpnja. U naredne tri godine Statuti IOR-a bit æe revidirani i njegoveaktivnosti ureðene na drukèiji naèin, vodeæi se s tri strateškaprioriteta: ojaèati poslovanje IOR-a; postupno prebacitiupravljanje imovinom na novi i središnji Vatican assetmanagement (VAM), kako bi se sprijeèilo da razlièitevatikanske ustanove obavljaju iste poslove; usredotoèitiaktivnosti IOR-a na financijsko savjetovanje i usluge platnogprometa za kler, kongregacije, biskupije i vjernike laikezaposlene u Vatikanu.IOR je u fazi mirne tranzicije. Prva faza reforme, koja seprovodila pod vodstvom Ernsta von Freyberga, je dovršena.Uèinjeni su izvanredni pomaci kroz usvajanje meðunarodnihstandarda; transparentnost koja je time postignuta vidljiva jeu drugom godišnjem izvješæu koje je u cijelosti potvrdilarevizorska kuæa Deloitte. Provodi se novi sistem borbeprotiv pranja novca (Anti-money-laundering - AML) inastavljaju se poduzimati svi moguæi napori kako bi secjelokupni rad IOR-a prilagodilo novom okviru. U razlièitim financijskim tijelima vezanim uz Tajništvo zaekonomiju slijedilo se opæi model struène suradnje klerika ilaika. Toènu narav te suradnje u IOR-u tek treba odrediti.Petorica èlanova kardinalskog povjerenstva za nadzor IOR-a(Commissione cardinalizia dello IOR) IOR-a nastavit æe sradom a pridružit æe im se i zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ. Èlanovi toga povjerenstva su kardinali SantosAbril y Castello, Thomas Christopher Collins, Pietro Parolin,Christoph Schönborn i Jean-Louis Tauran. Šest èlanova laikaimenovat æe Vijeæe IOR-a. Generalni tajnik Tajništva zaekonomiju mons. Alfred Xuereb bit æe tajnik Vijeæa IOR-abez prava glasa.

Papina poruka na TwitteruVatikan, 10.7.2014. (IKA) – Papa Franjo u poruciobjavljenoj na Twitteru u èetvrtak 10. srpnja poruèuje: "Nebojte se predati u Božje ruke: što god od vas zatraži, vratit æevam stostruko".

Inozemne vijestiika

2316. srpnja 2014. broj 28/2014

Skupština talijanskih rabina oštro osudila ubojstvopalestinskog mladiæaPoziv na prekid sukoba i na postizanje trajnog miraRim, 11.7.2014. (IKA) - Skupština talijanskih rabina oštroje osudila ubojstvo palestinskog mladiæa Muhammeda AbuKhedira, izražavajuæi suæut obitelji i rodbini. Obznanjujemoda je taj kriminalni èin u potpunosti stran svakom biblijskomi rabinskom nauèavanju; i èini se povezan s tvrdnjama oslijepoj osveti, koju odbacujemo kao korjenito opreènužidovskome moralu. S pouzdanjem se nadamo da æemjerodavne vlasti u Izraelu rasvijetliti ne samo okolnostisamog zloèina, nego i moguæi ideološki i društveni kontekstiz kojega je spomenuti zloèin proizišao, istièe se u izjavi, aprenosi Radio Vatikan. Želja nam je da i u palestinskomokruženju bude moguæe iskazati stav odbojnosti premasliènim zloèinima kojima se prolijeva krv nevinih, ma s kojegod strane oni dolazili te da se pokaže podjednakaraspoloživost u pronalaženju onih koji se za takve èinesmatraju odgovornima. Podsjeæamo isto tako da je traganjeza istinom neizostavna sastavnica svakog iskrenogamirovnog nastojanja. Duboko zabrinuti zbog loših vijestikoje do nas dolaze iz Izraela, navodi se u zakljuèku izjavetalijanskih rabina, molimo da se velika trpljenja ovih danapokažu kao poroðajne muke, sposobne ne samo prekinutipostojeæi krug nasilja, veæ i otpoèeti krug istinskogamirovnog nastojanja.

U Poljskoj sve veæi broj vjernika pristupa euharistijiVaršava, 11.7.2014. (IKA) – U Poljskoj sve veæi brojvjernika pristupa euharistiji (16,3% sudionika mise) premdase za jedan posto smanjio broj osoba koje sudjeluju nanedjeljnoj misi (39,1%). Te je podatke objavio Zavod zastatistiku Katolièke Crkve u Poljskoj. Tradicionalno, najveæije postotak vjernika koji se prièešæuju iz južnih ijugoistoènih biskupija, dok je najmanji iz sjeverozapadnihkrajeva zemlje. U Varšavskoj nadbiskupiji na nedjeljnimmisama redovno sudjeluje 30,4% stanovnika. Statistiketakoðer ukazuju na brojèano opadanje vjernika koji sesmatraju privrženim katolièkoj tradiciji naslijeðenoj odprethodnih naraštaja (60% stanovništva) u odnosu na brojkatolika zauzetih u zajednicama (primjerice kao pastoralnidjelatnici). Prema istim statistikama raste broj osoba koje seizjašnjavaju nevjernicima kao i broj osoba koji neprakticiraju svoju vjeru. U razdoblju od deset godina (2003.-2013.) broj vjernika koji sudjeluju na nedjeljnim misama uPoljskoj smanjio se za dva milijuna. Za 15% je porastao brojosoba koje idu u crkvu popodne ili naveèer dok se do èak80% smanjio broj onih koji idu na misu nedjeljom ujutro. IzZavoda istièu kako osobe koje ne žive svoju vjeru na duboknaèin s vremenom prestaju iæi nedjeljom na misu.Naglašavaju i kako novi naèini života, vezani takoðer uzekonomsku krizu koja prisiljava ljude da sve više rade, imajuvažan utjecaj na sudjelovanje u vjerskim slavljima.

Kardinal Rainer Maria Wölki novi nadbiskup KölnaVatikan, 11.7.2014. (IKA) – Papa Franjo imenovao je 11.srpnja kardinala Rainera Mariju Wölkija nadbiskupommetropolitom Kölna, premjestivši ga s njegova dosadašnjegasjedišta u Berlinu. Kardinal Wölki roðen je u Kölnu 1956.g.; za sveæenika je zareðen 1985., a biskupom je postao2003. godine. Nadbiskupska metropolitska èast sjedišta uBerlinu dodijeljena mu je 2011., a kardinalom je postao uveljaèi 2012. godine. Kardinal Wölki èlan je Kongregacijeza kler i Papinskoga vijeæa za promicanje jedinstva kršæana.

Nadbiskup Anselmo Guido Pekorari imenovanapostolskim nuncijem u MakedonijiSkoplje, 11.7.2014. (IKA) - Apostolskog nuncija uBugarskoj nadbiskupa Anselma Guida Pekorarija papaFranjo imenovao je 11. srpnja i apostolskim nuncijem uRepublici Makedoniji. Nadbiskup Pekorari roðen je 1946. uItaliji. Za sveæenika je zareðen 1970. Godine 1980. ušao je udiplomatsku službu Svete Stolice. Papa Ivan Pavao II.imenovao ga je 29. studenoga 2003. apostolskim nuncijem uRuandi i titularnim nadbiskupom Populonije. Godine 2008.imenovan je apostolskim nuncijem u Urugvaju. Ove godineu travnju imenovan je nuncijem u Bugarskoj.

Neka sport uvijek promièe kulturu susretaPoruka pape Franje upuæena preko TwitteraVatikan, 12.7.2014. (IKA) – U poruci koju je papa Franjouputio preko Twittera u subotu 12. srpnja istièe se snagasporta. Svjetsko nogometno prvenstvo omoguæilo je susretljudi koji pripadaju razlièitim narodima i religijama. Nekasport uvijek promièe kulturu susreta, poruèuje papa Franjo.

Papa: Potrebno je vratiti èovjeka u središte društvaVatikan, 15.7.2014. (IKA) - Èovjeka treba ponovno staviti usredište, kako ne bismo pali u antropološki redukcionizamkoji odbacuje djecu, starije osobe i mlade naraštaje, istaknuoje papa Franjo sudionicima meðunarodnoga seminara natemu "Globalno opæe dobro usmjereno prema inkluzivnijemgospodarstvu". Seminar je održan u subotu 12. srpnja uVatikanu, na poticaj Papinskoga vijeæa za pravdu i mir iDržavnoga tajništva. Koristeæi se metaforom vina koje destilacijom postaje rakija,Sveti Otac upozorio je da bi èovjek mogao izgubiti svojustvarnu bit pretvarajuæi se u nešto drugo, u jednostavnosredstvo. Tijekom objeda s akademicima, struènjacima ipredstavnicima velikih poduzeæa, Papa je takoðer istaknuoda je potrebno nadiæi politiku, sociologiju, i opæenitostajalište odbacivanja. Èovjek danas nije više u središtu,nego je, u konaènici, u službi neèega drugoga; nije više usredištu svojega razmišljanja, nije više temelj društva kakobi razvio svoje misli, razradio svoje odluke, a tako gubisvoju ljudskost. Èovjek postaje oruðe sustava; društvenoga,gospodarskoga sustava u kojemu samovoljno gospodarineuravnoteženost. Kada èovjek izgubi svoju èovjeènost, štonas oèekuje, upitao je Sveti Otac. Dogaða se ono što jajednostavnim jezikom nazivam politikom, sociologijom,stajalištem "odbacivanja". Odbacuje se ono što ne služi, jerèovjek nije u središtu! A kada èovjek nije u središtu, nešto jedrugo u središtu, a èovjek je tada u službi te druge stvari,istaknuo je papa Franjo. Stoga je potrebno spasiti èovjeka,odnosno potrebno je vratiti èovjeka u središte društva, usredište misli i razmišljanja, napomenuo je Sveti Otac tezahvalio nazoènim struènjacima koji svojim radom,razmišljanjem i prouèavanjem, rade na tomu da se èovjekane odbaci. Odbacuju se djeca, jer razinu nataliteta – barem uEuropi – svi poznajemo; odbacuju se starije osobe, jer nisupotrebne. A sada? Odbacuje se cijeli jedan naraštaj mladihljudi! I to je vrlo ozbiljan problem, upozorio je papa Franjote dodao kako je vidio podatak da je 75 milijuna mladih ljudiu dobi do 25 godina bez posla. Mladi ni ne studiraju, nitirade, primijetio je. Ne studiraju jer nemaju moguænosti i nerade jer nema posla. I to je još jedno odbacivanje! Što æesljedeæe biti odbaèeno, upitao je Sveti Otac te na krajuuputio apel: Molim vas, zaustavimo se na vrijeme!

Inozemne vijesti ika

24 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Prilog dokumenti

Prenošenje Odjela za redovno upravljanje dobrimaApostolske Stolice na Tajništvo za ekonomijuApostolsko pismo u obliku motu proprijaPotvrðujuæi višestoljetnu tradiciju, Drugi vatikanski saboristaknuo je potrebu da se ureðenje Svete Stolice uskladi spotrebama vremena, prilagoðujuæi nadasve ustroj dikasterijaRimske kurije, njihov broj, naziv i nadležnost, kao i njihovnaèin djelovanja i uzajamnoga usklaðivanja sa stvarnimpotrebama Crkve u svakom trenutku.Konkretni je rezultat tih naèela objavljivanje 24. veljaèe ovegodine apostolskoga pisma u obliku motu proprija Fidelisdispensator et prudens kojim sam ustanovio Tajništvo zaekonomiju kao dikasterij Rimske kurije. Vodeæi raèuna oonome što je odredilo Vijeæe za ekonomiju, u nadležnostTajništva spada provoditi ekonomsku kontrolu i nadzor naduredima Rimske kurije, ustanovama povezanim sa SvetomStolicom i nad upravom Države Grada Vatikana.U takvim okolnostima, i prihvativši mišljenje proèelnikadotiènih dikasterija, smatrao sam prikladnim da Tajništvo zaekonomiju veæ od sada prihvati meðu svoje institucionalnenadležnosti, sukladno naèinu i vremenu koje odredi dotiènikardinal proèelnik, one zadaæe koje su do sada bile unadležnosti "Odjela za redovno upravljanje" dobrimaApostolske Stolice te, dakle, na spomenuti dikasterij prenesenadležnosti koje su apostolskom konstitucijom Pastor Bonusod 28. lipnja 1988. godine bile povjerene tom Odjelu Upravedobrima Svete Stolice. Slijedom toga, Uprava dobrima SveteStolice neæe više biti podijeljena na odjele, a ubuduæe æeobavljati samo zadaæe koje su do sada bile u nadležnostiOdjela za izvanredno upravljanje.Èlanak 1Tekst èlanka 172, apostolske konstitucije Pastor Bonus ucijelosti se zamjenjuje slijedeæim tekstom:§1. U nadležnost ovoga ureda spada upravljanje dobrimaSvete Stolice koja trebaju pružiti potrebna sredstva zaobavljanje službi Rimske kurije.§2. Ured upravlja i pokretnim dobrima koja mu povjeravajuostala tijela Svete Stolice.Èlanak 2Tekst èlanka 173, apostolske konstitucije Pastor Bonus ucijelosti zamjenjuje pak sljedeæi tekst:Uredom predsjeda kardinal, a u njegovoj mu službi pomažeodreðeni broj kardinalâ i jedan prelat tajnik.Èlanak 3Stavljaju se izvan snage èlanci 174 i 175 apostolskekonstitucije Pastor Bonus.Èlanak 4Proèelnik æe Tajništva za ekonomiju osnovati Tehnièkopovjerenstvo s ciljem olakšanja prenošenja nadležnosti kojesu dosad pripadale Odjelu za redovno upravljanje dobrimaApostolske Stolice i odredit æe, poèevši od današnjega dana,kako se imaju rješavati neriješena pitanja pri spomenutomOdjelu za redovno upravljanje sve do konaènoga prenošenjaobaveza.Sve to što sam ovim Apostolskim pismom u obliku motuproprija odluèio odreðujem da se primjenjuje u cijelosti,unatoè bilo kojoj protivnoj stvari, pa bila ona i vrijednaposebna spomena, i odreðujem da se objavi u dnevniku"L'Osservatore Romano", stupajuæi na snagu na sam danobjavljivanja.Dano u Rimu, pri Svetom Petru, 8. srpnja 2014., drugegodine pontifikataPapa Franjo

Sjeme Božje rijeèiPapin nagovoru uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 13.srpnja 2014.Draga braæo i sestre!Evanðelje ove nedjelje (Mt 13, 1-23) pokazuje nam Isusakoji moli na obali Galilejskog jezera, a buduæi da je okruženvelikim mnoštvom, penje se na laðu, otiskuje se njomenadomak obale i propovijeda. Kada govori narodu, Isuskoristi mnogo prispodoba: to je jezik razumljiv svima, ukojem Isus koristi slike uzete iz prirode i situacija izsvakodnevnog života. Prva od njih ujedno predstavlja uvod u sve ostaleprispodobe: to je prispodoba o sijaèu, koji neštedice bacasjeme na sve vrste tla. Pravi protagonist ove prispodobe jesjeme, koje daje više ili manje ploda, ovisno o tlu na koje jepalo. Prva tri tla su neplodna: ono koje je palo uz put pojelesu ptice; ono koje je palo na kameno tlo odmah se osušilo jernema korijenja; ono meðu trnjem je ugušeno. Èetvrto tlo jedobro tlo, i tek ondje sjeme pušta korijen i donosi plod. U ovom sluèaju, Isus se ne ogranièava na to da ispripovjediprispodobu, veæ ju je takoðer objasnio svojim uèenicima.Sjeme koje je palo na put predstavlja one koji slušajunavještaj Božjeg kraljevstva ali ga ne prihvaæaju; tako dolaziZli i odnosi ga. Zli naime ne želi da sjeme evanðelja nikne usrcu ljudi. To je prva prispodoba.

Druga je ona o sjemenu koje je palo na kameno tlo: onopredstavlja osobe koje slušaju Božju rijeè i odmah jeprihvaæaju, no tek površno, jer nemaju korijena i nestalni su;a kada nadoðu teškoæe i nevolje, te se osobe odmahpokolebaju. Treæe je sjeme palo u trnje: Isus objašnjava dase to odnosi na osobe koje slušaju rijeè ali ono, zbogsvjetskih briga i zavodljivosti bogatstva, biva ugušeno.Konaèno, sjeme koje je palo na plodno tlo predstavlja onekoji slušaju rijeè, prihvaæaju je, èuvaju i razumiju i onadonosi ploda. Savršeni uzor tog plodnog tla je DjevicaMarija.Ta prispodoba govori danas svakome od nas, kao što jegovorila Isusovim slušateljima prije dvije tisuæe godina.Podsjeæa nas da smo tlo na koje Gospodin neumorno bacasjeme svoje rijeèi i svoje ljubavi. U kakvom ga raspoloženjuprimamo? I možemo se pitati: kakvo je naše srce? Kojem tluslièi: putu, kamenom tlu ili trnju? O nama ovisi hoæemo lipostati dobro tlo, bez trnja i kamenja, iskrèeno i njegovano,kako bi moglo dati dobre plodove za nas i za našu braæu.Dobro je ne zaboraviti da smo i mi sijaèi. Bog sije dobrosjeme, a mi se ovdje možemo zapitati: kakvo sjeme izlazi izmojega srca i iz mojih usta? Naše rijeèi mogu èiniti mnogodobra, ali i mnogo zla; mogu ozdravljati, a i raniti; moguohrabriti ali i ozlojediti. Upamtite ovo: nije važno ono štoulazi, nego ono što izlazi iz usta i iz srca. Neka nas Gospa svojim primjerom pouèi prihvaæati rijeè,èuvati je i uèiniti da donese plodna u nama i drugima!

Nakon AngelusaUpuæujem svima vama usrdni apel da nastavite moliti za miru Svetoj zemlji, u svjetlu tragiènih zbivanja koji su sedogodila posljednjih dana. Još mi je uvijek u živom sjeæanjususret održan 8. lipnja s patrijarhom Bartolomejem,predsjednikom Peresom i predsjednikom Abbasom. Zajednosmo s njima molili za dar mira i poslušali poziv da seprekine spirala mržnje i nasilja. Netko bi mogao misliti da je

Prilog dokumentiika

2516. srpnja 2014. broj 28/2014

taj susret bio uzaludan. Ali nije! Molitva nam naime pomažeda ne dopustimo da nas svlada zlo ili da se pomirimo s timda su nasilje i mržnja jaèi od dijaloga i pomirenja. Pozivamsukobljene strane kao i sve one u èijim je rukama politièkavlast na lokalnoj i meðunarodnoj razini, da ne štede molitvui sve moguæe napore kako bi se prekinulo svakoneprijateljstvo i postigao željeni mir, za dobro svih ljudi. Ipozivam sve vas da nam se pridružite u molitvi. Pomolimose, svi, u tišini. (Molitva u tišini) Sada nam, Gospodine, tipomogni! Ti nam daj svoj mir, pouèi nas svojemu miru, tinas povedi prema miru. Otvori naše oèi i naša srca i daj namhrabrosti da možemo reæi: "nikada više rata!"; "s ratom jesve uništeno!". Daj nam hrabrosti da èinimo konkretne gesteza izgradnju mira… Uèini nas raspoloživima poslušati vapajnaših graðana koji traže od nas da svoje oružje pretvorimo uoruðe mira, svoje strahove u pouzdanje i svoje napetosti uoproštenje. Amen!

Draga braæo i sestre, sve vas srdaèno pozdravljam, vjernikeRima i hodoèasnike. Danas se slavi "Nedjelja mora". Želim stoga posebnopozdraviti stanovnike priobalja, ribare i njihove obitelji.Pozivam kršæanske zajednice, osobito one koje žive upriobalju, da budu pažljive i osjetljive prema njima. Pozivamkapelane i dragovoljce apostolata mora da nastave svojuzauzetu pastoralnu skrb za tu braæu i sestre. Sve, a osobitoone koji su u teškoæama ili daleko od svoga doma,povjeravam majèinskoj zaštiti Marije, Zvijezde mora!

Prilog dokumenti ika

26 16. srpnja 2014. broj 28/2014

Prilog prikazi

Metropolit Porfirije: Iskreno æu raditi na dijalogu sasvim dobronamjernim ljudimaDolazim otvorena srca, a nastojat æu primijeniti tri naèela -dijalog, praštanje i pomirenje, uz poruke da moramoprihvatiti jedni druge onakvim kakvi jesmo i da je "boljesusjed blizu, nego brat daleko", izjavio je u ekskluzivnomintervjuu Hini novoimenovani metropolit zagrebaèko-ljubljanski Porfirije, koji je objavljen u cijelosti na mrežnimstranicama Srpske pravoslavne Crkve i Metropolijezagrebaèko-ljubljanske. Vladiku dr. Porfirija Periæa Sabor Srpske pravoslavne Crkvekrajem svibnja, poslije smrti metropolita Jovana, imenovaoje za njegova nasljednika na èelu Metropolije, a na novudužnost bit æe ustolièen u Zagrebu 13. srpnja. Pozdravljajuæi"sve graðane Hrvatske i Slovenije - pravoslavne, katolike isvih drugih vjeroispovijesti, ali i agnostike ili ateiste",metropolit Porfirije istièe da dolazi "otvorenog srca, sljubavlju prema svoj braæi i sestrama". Kaže da mu je njegov prethodnik, vladika Jovan, ostavio"dragocjeno nasljeðe sijuæi evanðeosko sjeme u desetljeæimakoja nisu bila nimalo laka, kao i da nije za sobom zatvorionijedna vrata". "Iskreno æu raditi na dijalogu sa svim dobronamjernimljudima u Hrvatskoj, ali u prvom redu æu, razumljivo, voditibrigu za povjerene mi pravoslavne kršæane u Eparhijizagrebaèko-ljubljanskoj. Njih pozdravljam Kristovimrijeèima: 'Što je ljudima nemoguæe, Bogu je moguæe', a uisto vrijeme, rijeèima premudrog Solomona: 'Bolje susjedblizu, nego brat daleko'", kaže vladika Porfirije. Kao svoja temeljna polazišta u unapreðenju odnosa sKatolièkom Crkvom u Metropoliji i uopæe, novi metropolitzagrebaèko-ljubljanski istièe "vjeru u Boga, vjeru u izvornudobrotu èovjeka i vjeru u kršæansku civilizaciju ljubavi". Komentirajuæi tvrdnje da je osporavanjem æirilice ugrožen inacionalni identitet Srba u Hrvatskoj, ovaj velikodostojnikSrpske pravoslavne Crkve ukazuje da je æirilièno pismo"organski dio kulturnog identiteta srpskog naroda". "Srbinemaju drugog pisma. Onaj tko se zalaže za ukidanje æirilicetamo gdje je njena upotreba u skladu s ljudskim pravima idomaæim i europskim standardima i zakonodavstvom,zapravo teži da ukine i srpski kulturni i nacionalni identitet",ocijenio je metropolit Porfirije, istodobno ukazujuæi i naodluèno reagiranje hrvatske države na prosvjede zbogæirilice. "Prethodni, nemili dogaðaji i reakcija hrvatske državeuvjerili su me da se, ovim povodom, ipak ne moramopozivati na zakonodavstvo Europske unije i da su oni koji nežele da vide æirilicu u Hrvatskoj u manjini. Istièem, nepostoji alternativa - moramo uèiniti sve da prihvatimo jednidruge onakvima kakvi jesmo", poruka je novog metropolitazagrebaèko-ljubljanskog. On navodi da je bio "ako ne protagonist, a ono svjedok iskromni suradnik nastojanja odgovornih osoba u Srpskojpravoslavnoj Crkvi da katolici, kao i vjernici drugihvjeroispovijesti, imaju u Srbiji ista prava kao i pravoslavni"."Što smo od države tražili za sebe, u istoj mjeri smo tražiliza druge Crkve i vjerske zajednice i njihove vjernike. Ni višeni manje. U pogledu zakonodavnih rješenja, društvenogživota, vraæanja imovine, zastupljenosti u medijima,svega...", objašnjava vladika Porfirije. (ika/kj)

Razgovor novog predsjednika IOR-a za Radio VatikanPoslanje je to koje sam radosno prihvatio, rekao je Jean-Baptiste de FranssuPoslanje je to koje sam radosno prihvatio, rekao je urazgovoru za Radio Vatikan novi predsjednik IOR-a,Ustanove za religijska djela, 51-godišnji Francuz Jean-Baptiste de Franssu, koji je naslijedio Nijemca Ernsta vonFreyberga. De Franssu je oženjen, ima èetvero djece, i velikoiskustvo u financijskim poslovima na meðunarodnompodruèju.Povjerena mi je važna zadaæa, ponajviše stoga štonastavljam posao koji je napravio Ernst von Freyberg,dosadašnji predsjednik. Ta zadaæa zahtijeva i mnogoponiznosti, istaknuo je de Franssu, jer IOR ima važnu uloguza brojne kongregacije i biskupije u svijetu, ali i u kontekstucijele administrativne i financijske organizacije SveteStolice. Taj posao vidim više kao poslanje i nadam se da æubiti u stanju zadovoljiti oèekivanja koja su mi "stavljena naleða" kada mi je povjerena ta odgovornost, rekao je novipredsjednik IOR-a.Napomenuvši potom da je u velikoj prednosti u odnosu nasvojega prethodnika, jer nailazi na veæ obavljeni dio posla,de Franssu je kazao da mu je mnogo pomoglo i to što je bioukljuèen u radove Povjerenstva za organizaciju gospodarsko-administrativne strukture Svete Stolice, od kolovoza prošlegodine, a od svibnja ove godine i u rad Vijeæa zagospodarstvo. To mi je pomoglo bolje upoznati i shvatitifunkcioniranje administrativne i financijske organizacijeSvete Stolice, ali i vrlo važan smjer koji Sveti Otac želi daticijeloj organizaciji, primijetio je de Franssu.Pomoæ siromašnima i širenje vjere u svijetu, tetransparentnost ciljevi su koje je potom istaknuo novipredsjednik IOR-a, napominjuæi da je to mogao uoèiti izPapinih poruka. Glavno poslanje koje Papa ima u mislima,kada govori o IOR-u, jest kako Crkva, kako Sveta Stolicamože i dalje pomagati, i to sve više, siromašnima, i u širenjuvjere. A drugo je – i to je upravo obilježje Svetoga Oca –veæa transparentnost. Veæom je transparentnošæu veæzapoèeo papa Benedikt XVI.; on je, naime, imenovao Ernstavon Freyberga. IOR ni u kojemu sluèaju ne treba biti drukèiji od svih veæihbankarskih ustanova, ali s vrlo važnim žarištem naklijentima; važno je odgovoriti na potrebe kongregacija ibiskupija, primijetio je de Franssu te dodao da je to èimbenikkoji æe vjerojatno obilježiti, i više nego prije, drugi dioreorganizacije IOR-a.Na novinarovo pitanje treba li se IOR prilagoditi svjetskomgospodarskom i financijskom sustavu, de Franssu je rekaoda IOR ima poštovati skup meðunarodnih pravila, kao bilokoja banka ili financijska ustanova. Ali, podsjeæam da IORpo statutu nije banka. Stoga je normalno da sve drugefinancijske ustanove u svijetu moraju poštovati ta pravila. Toje dio globalizacije gospodarstva, a ako Sveta Stolica želiimati odnose s drugim državama, imamo poštovati teodredbe i nova pravila. Sveta Stolica se stoga za to odavnozauzela, i rad Ernsta von Freyberga, što se tièe IOR-a, bio jeusmjeren u tom smjeru.Govoreæi o ulozi IOR-a, njegov je novi predsjednik istaknuoda ta ustanova treba biti u službi ustanova Svete Stolice kojemoraju komunicirati, obavljati transakcije s vanjskimsvijetom. Potrebna nam je ustanova poput banke koja æe namu tomu pomoæi. Pomislimo na Vatikanske muzeje kojegodišnje posjete milijuni ljudi; imaju troškove i

Prilog prikaziika

2716. srpnja 2014. broj 28/2014

komuniciraju s vanjskim svijetom; ili pak knjižara, rekao jete dodao – Nužno je da novac kruži, te nam stoga trebabanka. A za Svetu Stolicu važno je da ta struktura – koja,ponavljam, nije banka nego financijska ustanova koja ima tuulogu – bude pod nadzorom Svete Stolice, kako bi znalatoèno što se sve dogaða. Prva je zadaæa, dakle, biti u službi Svete Stolice i njezinimustanovama. A drugo, dodao je de Franssu, normalno jetakoðer da dikasteriji, kongregacije i biskupije – s kojimadijelimo našu katolièku vjeru – budu povezani s nekomstrukturom Svete Stolice, a ne s drugim komercijalnimbankama, s kojima ne dijelimo sve vrijednosti koje su naše.Uvijek se govori o stvarima koje nisu uèinjene, a nikada sene govori o stvarima koje su dobro uèinjene. A u IOR-u jemnogo takvih. Ali, nažalost, zbog nekih stvari koje uprošlosti nisu napravljene kako je trebalo, katkada se imaosjeæaj da ta ustanova nije u stanju obavljati svoju službu.Ali to nije istina, istaknuo je de Franssu.Na novinarovu primjedbu da se govorilo èak o zatvaranjuIOR-a, de Franssu je kazao da je bilo važno razmotriti i tumoguænost, "jer smo jedino tako shvatili da je ta ustanovapotrebna". A na pitanje na kakvu je stvarnost naišao uVatikanu što se tièe gospodarskih i financijskih struktura, deFranssu je istaknuo vrlo jednostavnu stvarnost, koja semožda nije uvijek, pogotovo u posljednjih 15 ili 20 godina,razvijala jednakom brzinom kao financijski svijet u kojemuživimo. Rijeè je o stvarnosti koja – možda zbognedovoljnoga broja struènjaka na tom podruèju koje je takopostajalo sve slojevitije, i zbog slojevitosti tržišta i zbogpravne sredine – nije pomogla Svetoj Stolici. To je jasno kada su ljudi iz Crkve – sveæenici, biskupi ikardinali – na èelu financijske ustanove koja nije njihovaglavna aktivnost, i za koju nisu prošli odgovarajuæuformaciju, primijetio je te dodao – Stoga je važno – a upravoto namjerava napraviti Sveti Otac – sve više ukljuèivatistruènjake sa svih podruèja administrativnoga i financijskogaživota. Danas govorimo o IOR-u, ali pogledajmo što se svedogaða na brojnim drugim podruèjima zahvaljujuæi tomjedinstvu namjera i nastojanja meðu èlanovima klera izauzetih katolièkih struènjaka. Sve je to u svrhu pomoæiCrkvi, kako bi ojaèalo njezino djelovanje, i djelovanjeSvetoga Oca, zakljuèio je de Franssu. (ika-rv/sp)

Bog na igralištuKnjižicu Vitomira Zeèeviæa u biblioteci "Duševno zdravlje"objavila Zaklada biskup Josip LangKnjižicu "Bog na igralištu" Vitomira Zeèeviæa u biblioteci"Duševno zdravlje" knjiga 7 objavila je Zaklada biskup JosipLang. U predgovoru se istièe da je knjiga "aktualna, pisanajednostavnim stilom, èitljivo i svakom razumljivorazmišljanje o gotovo sveprisutnoj temi". Opsegom mala knjižica, donosi pregršt tema. Prvo poglavlje,autor je naslovio "Biblija i sport". Na pitanje o vezi Biblije sigrom ili sportom, Zeèeviæ istièe "Ova sveta knjiga èovjekuotvara put do svih stvarnosti koje ga okružuju, put u njegovsvijet pa i dalje. Sport nije vezan uz èovjeka samo tjelesno,nego je dio njegova duhovnog i tjelesnog biæa… Biblija isport imaju svoje dodirne toèke gdje se susreæu. Biblijaotvara èovjeku nove horizonte prema duhovnome, ali iprema svjetovnom."U drugom poglavlju "Crkva i sport" Zeèeviæ naglašava, kakoCrkva u sportu širi svoje pastoralno poslanje, stvara noveprograme, odgojne metode u zajednicama koje živekršæanski i svjedoèe evanðelje. U ovom poglavlju se upuæujei na Crkveno uèiteljstvo o sportu, koje završava molitvompape Ivana Pavla II. u jubilarnoj godini za proslave

"Sportskog jubileja".U tom duhu nastavlja se i slijedeæe poglavlje, koje govori o"vezi" sporta i Ivana Pavla II. U knjižici se istièe i vrijednostsporta u odgoju mladih, posebno iz salezijanske perspektive,u èemu i sam autor kao èlan te redovnièke zajednice imaveliko iskustvo.Posebno poglavlje namijenjeno je navijaèima, s porukom"stadioni trebaju biti prostori zajedništva, radosti, uspjeha,poraza, pjesme i navijanja". Uz ponašanje na samimnatjecanjima, autor istièe "treba više poraditi na kuænomodgoju i ukazati na ponašanje na društvenim priredbama, jerlijepo ponašanje obogaæuje društveni život." Stoga više ièešæe valja govoriti o vrjednotama sportskog života inavijanja u obitelji, školi, medijima, na vjeronauènimsusretima.Tu je i niz drugih tema vezanih uz sport poput etike, medija,psihologije, a na kraju knjižica donosi i nekoliko molitava usportu, kao što su molitva trenera, molitva sportaša, molitvana kraju dana, te zahvalna molitva. (ika-mb/sp)

Radni listovi za predškolsku djecuHrvatska konferencija viših redovnih poglavara i poglavarica(HKVRPP) objavila je radne listove za djecu predškolskoguzrasta "Njihovo je kraljevstvo nebesko". To izdanjeautorica dipl. pedagoginje Brankice Blaževiæ i prof.logopedice Ane Vukasoviæ, dopuna je istoimenompriruèniku. Radni listovi namijenjeni su djeci predškolske dobi s ciljempoticanja njihova cjelovitog razvoja, ukljuèujuæi i duhovnudimenziju. Zamišljeni su kao radni materijal odgojiteljima uvjeri i roditeljima u pripremi djeteta za polazak u školu. Tako radni listovi obuhvaæaju grafomotorièke vježbe, vježbeopažanja, vježbe logièkog zakljuèivanja, zadatke za razvojspoznaje, igre prepoznavanja brojki i slova, igre zafonemsko stapanje i rašèlambu rijeèi, zadatke za jaèanjeverbalnog pamæenja, vježbe orijentacije u prostoru, igre zabogaæenje rjeènika i pripovijedanja, kreativne zadatke kojislijede nakon biblijskog teksta. Cilj rješavanja radnih listovakoji autorice navode bio bi jaèanje djeèjeg samopouzdanja,samostalnosti, kulture izražavanja, razvoj socijalnihkompetencija, poticanje radoznalosti i razvoj cjelovitogdjeèjeg doživljaja svijeta koji ga okružuje. Osim toga,biblijska podloga i praæenje tijeka godine i svetkovinaomoguæavaju djetetu snalaženje u vremenu, pozitivno utjeèuna moralni razvoj djeteta i potièu vrijednosti u odgoju. Tematski radni listovi prate liturgijsku godinu. Tako nakonupoznavanja i poticanja na promišljanje o svom mjestu uvjerskom kutku vrtiæa, djecu se upuæuje na druženje sBiblijom i molitvom. Tako se djecu upuæuje na hvaluStvoritelju po uzoru na sv. Franju. Slijedi Dan kruha,svetkovine Svih svetih i Krista Kralja. U materijalima se naposeban naèin pristupa i adventskom, odnosno božiænom ikorizmeno-uskrsnom vremenu. Upuæuje se i na pojedineprispodobe, poput onih vezanih uz slijepca Bartimeja teZakeja. Tu su još i radni listovi vezani uz blagdan sv. Josipa,nedjelju Dobroga pastira, Marijin mjesec te Pedesetnicu. Radni listovi mogu se nabaviti putem elektronièke adresekupi@redovnistvo.hr. (ika-mb/sa)

Prilog prikazi ika

28 16. srpnja 2014. broj 28/2014