7Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODINJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.................. 5 - 17 2. Engleski jezik ....18 33 3. Njemaki jezik ...34 - 46 4. Francuski jezik ...47 - 60 5. Arapski jezik ..61 - 73 6. Matematika ........74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ..96 - 108 9. Geografija ......................109 -126 10. Historija. ..127 - 135 11.Tehnika kultura ..136 - 145 12. Informatika . ....146 - 164 13. Likovna kultura ....165 - 170 14. Muzika kultura ..... ........................ 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura .... ....190 - 195

3

PROGRAMINASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

5

PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIEVNOST Knjievni tekstovi Knjievno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoraenje-stanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast Vrste -pejsana, aljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholoko-etika karakterizacija Portret-vanjski i unutranji, forme pripovijedanja Pozicija pripovjedaa u Uoava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnome tekstu; razumije preneseno znaenje Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja Moe okarakterizirati lik Minimalna postignua Otkriva stilskoizraajna sredstva u knjievnome tekstu Maksimalna postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitome tekstu

1. D. Cesari, Voka poslije kie 2. T.Ujevi, Dad 3. N. op, Bakine naoari 4. M.Krlea, ovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kievi, Lampa na prozoru 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ili, U poznu jesen 10. D. Trifunovi, Neto vano da ti kaem 11. Nerkesi, Pjesma o peru 12. M. Anti, Poslije djetinjstva 13. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. Z. Dizdarevi, Naza vezilja 15. . Sijari, Hrt (odlomak) 16. S. orovi, Ibrahimbegov oak 17. A.P.ehov, Vanjka 18. K.Bruckner, Sadako hoe ivjeti 19. R. Pavlovi, ista obue

Prepoznaje osnovno Odreuje pokretae radnje, sredstva osjeanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knji. teksta Prepoznaje glavne znaajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjeanje u pjesmi Razumije, zapaa i povezuje sa savremenom stvarnou psiholokoetike karakteristike lika

6

20. Z.Grey, Komani (odlomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 21. A. Egziperi, Mali princ (odlomak) 22. M.M.Beeskija, Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. N.ukovski, James Cook (odlomak) 24. I. Sekuli, Oslo pod snijegom (odlomak) 25. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. P. Koi, Jazavac pred sudom (odlomak) 27. F. ehovi, Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru

prii Pustolovni i historijski romani

znaajke historijskog i pustolovnog romana Uoava razliite pozicije pripovjedaa i forme pripovijedanja

Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente

Uoava glavne karakteristike fantastine knjievnosti Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa i dnevnika

Fantastina pripovijest

Granine knjievne vrste: Uoava razliku ljetopis, putopis, dnevnik izmeu ljetopisa, putopisa i dnevnika Drama Satirina komedija Dramski igrokaz Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epsko lirske karakteristike Uoava glavne znaajke drame: dijalog, likovi Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije

Uoava glavne Uoava razliku karakteristike usmene izmeu drame i knjievnosti drugih knjievnih ... Prepoznaje usmenoknjievne vrste

7

RJENIK, GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglaene i nenaglaene rijei (naglasne cjeline) Rijei za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji narodu Temeljno i preneseno znaenje rijei estice ili rijece (proirivanje znanja o ovoj vrsti rijei) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i zavreci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno obrazovni ciljevi Uoavati nenaglaene rijei i pravilno ih itati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) znaenja od prenesenog (dopunskog, proirenog) znaenja rijei Uoiti da esticama moemo preoblikovati reenino ureenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u reenici Razlikovati prijelazne, neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svrene i nesvrene glagole Prepoznati infinitiv i njegove zavretke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomonih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno znaenje Spree glagole u prezentu prema morfolokim obiljejima (osoba i broj) ISHODI UENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atonikih rijei Uoava preneseno znaenje rijei na jednostavnim primjerima; Prepoznaje osnovne estice (da, ne, li, za) Razlikovanje glagola po znaenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtonike rijei i zanaglasnice/ izatonike rijei Zamjeuje preneseno znaenje iskazano pjesnikom slikom u knj. djelima Uoava da esticama moemo izrei i svoje dojmove (ma, god, doista, naravno, sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne, neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uoava trajne i uestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uoava glasovne promjene u gl. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadanjost

8

Prezent; sprezanje/ konjugacija; prezent pomonih glagola

Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno znaenje Vladati oblicima perfekta pomonih glagola

Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Moe proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu najee upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomonog glagola biti i htjeti Samostalno spree glagole u futuru I. i II. Prepoznaje imperativ u reenici Imperativom izrie zapovijed, molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. priloge u govorenju i pisanju

Uoava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uoava futurski perfekt Moe zamjenjivati aorist, imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uoava glasovne promjene u sprezanju Uoava isti oblik prezenta i aorista u 3. l. jed. kod nekih glagola Uoavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svrenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uoava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istoblinice imperativa i prezenta u reenici Uoava i razumije znaenje i tvorbu kondicionala II. Objanjava slubu gl. priloga u reenici Prepoznaje imenski predikat u

Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao sloenog oblika Prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova znaenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski nain i razumjeti njegovo znaenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uoiti znaenje, tvorbu i slubu u reenici

Izricanje budunosti futurom

Kondicional I. i II.

Glagolski prilozi

Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata

9

REENICA Jednostavna proirena reenica Predikat imenski i glagolski Prilone oznake u reenici (uzrok, koliina, drutvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imeniki atribut Apozicija (pojam) Sloena reenica (pojam sloene reenice)

Primjenjivati i uoavati prilonu oznaku uzroka, drutva i koliine Uoiti i prepoznati objekt u reenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imeniki atribut Prepoznati apoziciju

Prepoznaje imenski predikat

razliitim gl. oblicima Uoava da glagoli otvaraju mjesto razliitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imeniki atribut Pravilno pie zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeninome poloaju Uoava glagolske pridjeve u funkciji atributa

Uoava prilone oznake

Prepoznaje objekt u reenici, atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt

10

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJAOblici izraavanja Prianje Programski sadraj Prianje dogaaja ili doivljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno obrazovni ciljevi i zadaciPovezivanje dogaaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima

ISHODI UENJA MINIMALNI Kompozicija sastava; jednostavna mogunost stvaranja redoslijeda znaajnih trenutaka i uvoenja retrospekcije u priu Opis pejsaa usklaen je s tokom dogaaja i povezan s doivljajima uesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava sloenija Sloenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza dogaaja i doivljaja u cjelinu Mogunost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaanje njihove funkcije Sastav opirniji Opis pejsaa upotpunjuje prianje doivljaja, predstavlja njegov prirodni sastavni dio

Stvaranje sloenije kompozicije sastava Uvoenje retrospektivnih epizoda u prianje Uoavanje povezanosti opisa s doivljajem i njegov znaaj za tok radnje Uoavanje stilske funkcije glagola, imenica i pridjeva

Prianje dogaaja/ doivljaja uz upotrebu opisa (pejsaa ili lika)

11

DESKRIPCIJA

Opis portreta

Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina, osjeaja i postupaka lika te uticaj drutvene sredine na lik

Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika, njegovim postupcima, sklonostima i interesovanjima

Opisuje drutvenu sredinu u kojoj lik ivi i nain na koji ona utjee na njegovo ponaanje i osjeaje Prikazuje detalje koji su vani za doivljaj lika

Opis dinaminih deavanja u prirodi

Uoavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinaminom opisu

Opisuje deavanja uz pomo plana

Izraen stil i jezik

U sastavu upotrebljava glagole Mogunost opisivanja vizualnih kretanja, pojedinosti slijede jedna i akustinih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu

Saetom, kratkom i izraajnom reenicom doarava uzbudljive trenutke Slika deavanja oko sebe, ali i svoje raspoloenje i misli

Oblici izraavanja

Oekivana postignua u usmenom i pismenom izraavanjuProgramski sadraj Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno ita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA

itanje i sluanje

Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste itanja: u sebi, usmjereno itanje

Sluiti se govornim vrednotama: reenini naglasak, reenina intonacija, boja, visina i jaina glasa

Govorno obiljeava intonaciju reenice te bojom i jainom glasa doarava sadraje

12

Pisanje

Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa spreavanjem greaka Pisanje kolskih pismenih zadaa: dvije u toku kolske godine

Upoznavanje s nainom voenja linog dnevnika

Biljei dogaaje, misli i osjeaje

Napisati svoju autobiografiju

Dnevnik pripovjedaki uoblien, zanimljiv nain slikanja dogaaja i osjeaja Autobiografija proeta humorom

Iznosi podatke o svom ivotu: boravak u vrtiu, polazak u kolu, kako je dobio ime itd.

13

PRAVOGOVOR I PRAVOPISProgramski zahtjeviVeliko slovo u jednolanim i vielanim imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica

Odgojno obrazovni ciljeviPravilno pisati veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgovi, ulice, parkovi )

ISHODI UENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predvia naselja na stranim jezicima MINIMALNIProgram

Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i nijenice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m.r.jed.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (,, je i ije u gl. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjenikih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici (odvajanje apozicije, pisanje vokativa, nabrajanje reeninih dijelova, nabrajanje reenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i toke / take sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se, aliti se ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. r. jd. ija osnova zavrava na je(htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti) Sluno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati rijei u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i taku sa zarezom Primjena gramatike norme u govoru i pismu Primjena steenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica tipini primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju

Pravilno izgovara i pie glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru

Uoavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezino i pedagoki primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglaenih i nenaglaenih rijei Uoava i obiljeava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadae, plakati, literarni sastavi)

14

MEDIJSKA KULTURAProgramski zahtjevi Filmska izraajna sredstva Kadar, plan, ugao snimanja Knjiga film: Mark Twain: Kraljevi i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praumu (igrani film) Pozorina izraajna sredstva: govor, gluma, scenografija, kostimografija Izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana kvadratima Odgojno obrazovni zahtjevi Prepoznati izraajna sredstva u filmu; pokreti kamere kao izraajno sredstvo filma (statina kamera, dinamina kamera, vonja, panorama) Filmska maska, scenografija i kostimografija kao filmska izraajna sredstva Prepoznati pozorina izraajna sredstva u predstavi: scenografiju, kostimografiju, rasvjetu Prepoznati izraajna sredstva stripa Uoiti slinosti i razliku izmeu filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje naina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma uoavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etiko Povezivanje filma sa stripom; vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova pravljenje pokretnog stripa Uoava slinosti i razlike pozorine i filmske glume, scenografije, maske i Razumije ulogu pozorinih kostimografije izraajnih sredstava u pozoritu Razvijena sposobnost etike i estetske Uoava razliku izmeu glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozoritu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih, domoljubnih, ekolokih) Razumije priu u stripu i nain izraavanja govora stripom. Razlikuje vrste stripa po temi historijski, kriminalistiki, pustolovni, nauno fantastini

15

LEKTIRA VII 1. Alija H. Duboanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. ukrija Pando: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Skender Kulenovi: Gromovo ule 4. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Dubravko Jelai Buimski: Sportski ivot leteeg Martina 6. Branka Primorac: Maturalac 7. Stevan Raikovi: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Desanka Maksimovi: Strepnja (izbor poezije) 9. Nenad Radanovi: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Isak Samokovlija: Nosa Samuel i druge pripovijetke 11. Mark Tven: Kraljevi i prosjak 12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke

16

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost u VII razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika); 2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih); 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae); 4. Film (historija i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike, stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.). Takoer, Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetnikih i znanstvenih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda, kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava), te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti, vodilo se rauna o estetskim, etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca, to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Vrlo je vano naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, Na jezik, Kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike (radne sveske), Vodi kroz lektiru, Videoitanka, Medijska itanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor, bibliografija, metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalifikovana lica (kritiari, pisci, metodiari).

17

STRANI

JEZIK

ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

18

ENGLESKI JEZIKPETA GODINA UENJA, 7. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3* i djelimino nivoa A2.1* Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik e moi: razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine; razumjeti poruke / savjete, potvrdne i odrine zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju; razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog ivota; razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno, ali e esto morati traiti da mu se odreene stvari ponove. itanje i razumijevanje Uenik e moi: proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima i koji sadre jednostavna uputstva; pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vonje, jelovnici, natpisi na javnim mjestima, vremenska prognoza); itati i razumjeti krae i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadre najfrekventniji vokabular; razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraim tekstovima. Govor Uenik e moi: opisati sebe, porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima; uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru; obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na poti, u restoranu; izgovarati bez potekoa poznate rijei i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih rijei; voditi rauna o gramatikoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji.

19

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenik e moi: opisivati situacije line prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva; pisati jednostavne tekstove na obraene teme; popunjavati jednostavne obrasce; vriti prepisku s prijateljima: razglednice, kratka pisma, poruke, ali e kod slobodnog pismenog izraavanja praviti brojne greke razliite prirode. Uenici su ve usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati.

* A1.3 za sve etiri jezike vjetine i A2.1 djelimino za sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje.

20

ENGLESKI JEZIK (1. strani jezik)NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE, PETA GODINA UENJA - 2 asa sedmino 70 asova godinje

Stepen/ nivo7. razred Osnovna kola 5. godina uenja engleskog jezika

TemePorodica kola Moja zemlja Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje Zdravlje zdrava ishrana Svijet ivotinja Slobodno vrijeme Vrijeme i godinja doba ivotni uslovi

Funkcije i vjetine

AktivnostiRECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih uenika; - sastavljanjem reenica od novonauenih rijei itd.; - prepriavanjem kratkih tekstova; - spajanjem stubaca A i B; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora; - oznaavanjem: -odreenih rijei, fraza i reenica; -tanih / netanih tvrdnji; - popunjavanjem praznina. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja; -prepriavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova; - recitovanjem recitacija i pjesama; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih / netanih tvrdnji; - ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem nedovrenih reenica.

GramatikaUenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive i nebrojive - pravilnu / nepravilnu mnoinu Zamjenice: - line (pade subjekta i objekta) - pokazne (this, that, these, those) - upitne (who, which, what, whose) - prisvojne (mine, his, hers, its, ours,yours, theirs, ones) - neodreene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing) Pridjeve: - Determinatore -lanove : a, an, the, zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little - upitne pridjeve, what, which, whose - Opisne pridjeve vezane za zadane teme - nepravilno poreenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih

VokabularUenici e ponavljati ili uiti nove rijei vezane za zadane teme, npr: - Porodica, proireniji rjenik, npr. family gathering;s - kola, proireniji rjenik, npr. school curriculum, some extracurricular activities; - Moja zemlja, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people; - Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people, social customs itd. ; - Zdravlje, zdrava ishrana, osnovni rjenik, npr. names of some meals, preparing meals, ordering or serving a meal in a restaurant, culinary art itd.; - ivotni uslovi, osnovni rjenik, npr. possessions, employment, unemployment, working conditions, transport itd.; - Svijet ivotinja, neto proireniji rjenik, npr. pets, domestic and wild animals; - Slobodno vrijeme, proireniji rjenik, npr. sports and games;

Uenik e znati: - reagovati na odgovarajui nain na izjave drugih ljudi; - koristiti javne uusluge (npr.supermarket, telefon, potu, eljeznika stanica, aerodrom); - izraavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme; - opisivati: -osobe, predmete, mjesta; -svakodnevne aktivnosti; - prole i sadanje dogaaje; -usporeivati: -ljude; -predmete;

Funkcionalno osnovno znanje

21

- govoriti o prolim dogaajima i aktivnostima; - izraavati svoje miljenje o poznatim temama na jednostavan nain.

PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Uenici e: - sastavljati dijaloge ; - davati specifine obavijesti ; - sudjelovati u razgovorima na zadane teme ; - igrati po ulogama i dramatizirati. b) PISANJE : Uenici e pisati: - diktate, kratke opise ljudi, predmeta, dogaaja, mjesta itd.; - pisma dopisnom prijatelju itd.; - redati rijei u reenice.

glagola -Future Simple -Present Continuous za izraavanje budunosti -Going to oblik -Glagole be, have/have got (potvrdni, nijeni, upitni) -Modalne glagole: can ,could, may, have to, must, will, would (nijeni i upitni oblik) -Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine -Priloge sa i bez nastavka ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and, but, or, because itd. -Reenice: - Vremenske reenice - If- reenice ( prvi tip) - Red rijei (red rijei tipine reenice)

- Vrijeme i godinja doba, - proireniji rjenik, npr. description of climate, seasons of the year, particular weather, outings itd.; Osim stalne nadogradnje svog rjenika, uenici e nauiti koristiti: -Afikse, vezane za zadane teme i gramatiku, npr. expensive, dirty; -Antonime, vezane za zadane teme, npr. dirty-clean, ask-answer, crylaugh; -Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice ; -Kolokacije, vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog, care about us itd.; Prijevodne ekvivalente estih i kljunih rijei, selektivno poreenje sa bosanskim, hrvatskim, srpskim jezikom i knjievnosti uenika i nekim drugim stranim jezicima.

22

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular, oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje nekih drugih kolskih predmeta, a u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - Upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu svoje zemlje i zemalja engleskog govornog podruja u podruju kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja, a u okviru datih tema ; - Navikavati da se obhode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue; - Uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono to uenike interesuje itd. ; - Nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik; - koriste razliite radne metode i strategije uenja, tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd.; - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda kao to je parafraziranje; - koriste informacione tehnologije kod uenja jezika ; - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode rada; - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike.

23

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKESavremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

24

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija.

25

Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

26

ENGLESKI JEZIKDRUGA GODINA UENJA, 7. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 za sve etiri jezike vjetine, a za vjetine govora i pisanja bar A1.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik e moi: razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo, svakodnevne potvrdne i odrine zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju; pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno. itanje i razumijevanje Uenik e moi: proitati kratke tekstove koji sadre poznate rijei / fraze i govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima, ili sadre jednostavna uputstva; Moe pronai odreenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lina prepiska, vozni red, jelovnici, vremenska prognoza). Govor Uenik e moi: opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini, u restoranu); koristiti najosnovniji fond jednostavnih nauenih izraza, vokabulara i osnovnih gramatikih struktura, ali e imati oteanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i potekoa u izgovoru. Pisanje Uenik e moi: ispunjavati jednostavne obrasce; pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, diktat primjerene teine; pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina, ali e praviti brojne greke kod slobodnog pismenog izraavanja. Uenici su ve usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno Znanje o jezikuprimjenjivati, posebno kroz usvajanje / uenje prvog stranog jezika.

27

ENGLESKI JEZIK (II strani jezik)NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE, DRUGA GODINA UENJA - 2 asa sedmino 70 asova godinje

Stepen

Teme Funkcije i vjetineUenici e znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - predstaviti sebe i druge; Svakodnevni ivot - obraati se ljudima; - identificirati ljude i predmete; 1) neverbalno, npr. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora / opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji itd.; 2) verbalno, npr. ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi uenici ili koja su uli sa kasetofona itd. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagovati: 1) neverbalno, npr. izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa

Vokabular Aktivnosti GramatikaUenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu / nepravilnu mnoinu Zamjenice: - Line (pade subjekta i objekta) - Pokazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - Prisvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Pridjeve: - Determinatore: - lanove: a/an, the, zero - prisvojne pridjeve - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) -Opisne pridjeve (najee): u Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. lanovi ue i neki lanovi ire porodice (mother, grandfather, uncle, aunt, grandson); Svakodnevni ivot rutinske aktivnosti, kupovina (at the supermarket, buying some vegetables and fruit), going out (library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends itd.; Slobodno vrijeme - at the park (slide, gym, swing, jump rope), outings, entertainment; Okruenje, seasons of the year, weather (rainy, sunny) in the garden, (vegetable/flower garden), some gardening tools (spade, rake, watering can), in the country (camping, tent, lunch

7. razred

- upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih; kola

Osnovna kola

2. godina uenja engleskog jezika

Slobodno vrijeme

- locirati ljude i predmete; - opisivati: - ljude i predmete; - neka raspoloenja i stanja; - trenutnu aktivnost; - postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih;

Moje okruenje

Zemlje, narodi

- traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?);

ivotinje

28

- traiti i davati informacije; Praznici - sluati, oekujui da uju odreenu informaciju; - izraziti na vrlo jednostavan nain: - slaganje i neslaganje; - znanje i neznanje; - sposobnost i doputanje (can, may); - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular ; - emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost; - posjedovanje (have, have got, Johns book, his house etc.); - izviniti se i prihvatiti izvinjenje ;

odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.; 2) verbalno, npr. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima, davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih uenika, prepriavanjem kraih tekstova, opisivanjem predmeta, situacije ili aktivnosti itd. PRODUKCIJA a) GOVOR: Uenici e: - uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom / uenicima ili nastavnikom; - davati upute i nareenja; - igrati uloge; - recitovati, pjevati i igrati jezine igre itd. b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove; - pisati po diktatu; - ispunjavati tabele / krialjke; - ubacivati / podvlaiti rijei ili fraze, redati rijei u smisaone reenice; - pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi ; - dovravati reenice; - pisati kratke sastave na poznate teme itd.

okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) -Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma) -Glagole: be, have / have got (potvrdna, odrina, upitna forma) -Modalne glagole: can, may (potvrdna, odrina, upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i mnoine) -Past Simple (have, be, do) Priloge (najee): - mjesto - smjer (left, right, east, west) - vrijeme - nain (slowly, quickly) Prijedloge: - mjesto (in, on, under, behind, in front of) - vrijeme: in, on, at Reenice: -Osnovni red rijei u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i zapovjednoj reenici -There is a/There are someIs there a? Are there any?

- sugerirati neku akciju (Lets ); - prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu; - govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama.

box, fire); kola (school premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curricular activities, some musical instruments); Zemlje i oblasti, peoples, their culture (osnovni vokabular); ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular); Praznici Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice, najee (a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece; - Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, -ing); - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold; - Sloenice u vezi sa datim temama ( football, basketball, swimming-pool, pen-friend); - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call).

29

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular, oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje); - kroz sportove i igre (Fiziko obrazovanje); - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje, ples). INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene; - upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti uenika, npr. Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day); - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: - govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da / ne itd.; - uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol itd.). UENJE KAKO TREBA UITI Uenici e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika; - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik; - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama; - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.

30

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKES obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti, tu injenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

31

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

32

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna.

Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

33

NJEMAKI JEZIKPETA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno; esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Govor Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju.

Uenik zna opisati porodicu, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu. Moe razgovarati na zadanu temu; komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju; jo uvijek se primjeuje strani naglasak; Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama; pravi esto greke i kod veoma jednostavnog, neto produenog razgovora.

34

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ivot u porodici Stanovanje kola i uenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino, pozorite, muzej, posjeta prijatelju, odlazak na izlet, igra u parku Vikend Kupovina na trnici ivotinjski svijet Moja zemlja

35

Vjetine

Gramatika

Vokabular

Funkcije i sposobnostiUenici e znati: - jednostavnim izrazima iskazati ta vole a ta ne; - zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari; - razumjeti ako se od njih neto zahtijeva, zahvaliti se; - razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima; - popuniti jednostavne formulare podacima o sebi; - napisati sasvim jednostavna saopenja; -pisati jednostavne potanske karte ili email; - u programu kina odabrati film, razumjeti mjesto i vrijeme; - razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrovane; - zapisati jednostavne biljeke koje sadre podatke o mjestu i vremenu (npr. plan uenja, putovanja i slino). SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - povezivanjem slike i sluanog teksta; - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl.; - popunjavanjem praznina u tekstu; - popunjavanjem tabela; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora. Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice: -sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?);der Mutter helfen,in der Kche. Zamjenice: -Line zamjenice u akuzativu (mnoina) -Line zamjenice u dativu (mir, dir, Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. i 3. licu mnoine (euer, ihr) -Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mgen, Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : -kola Ich lerne Deutsch besonders gern. Mathe mag ich nicht...; -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Kche ist ziemlich klein, aber sie gefllt mir. Das Zimmer ist nicht gro, aber ich habe genug Platz...; -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?, Mchtest du etwas trinken?, Ich mchte lieber eine Cola..;.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: - itati reenice i krae tekstove; - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: - pridruivanja slike tekstu; - pridruivanja podnaslova dijelovima teksta; - oznaavanja tanih i netanih tvrdnji; - odgovaranja na postavljena pitanja, - dopunjavanja teksta; - popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze;

-Kuni ljubimciIch habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Mein Lieblingstier ist... Ich habe kein Haustier. Mein Vogel kann...; -Odlazak u kino, pozorite, muzej Wann beginnt die Vorstellung?, Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film mchtest du sehen? Der Film luft im Kino Imperial. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm, der Krimi, die Zirkusnummer...

36

- postavljati jednostavna pitanja; - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju; - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda ; - igrati uloge; - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge; - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Uenici e: -prepisivati reenice i krae tekstove; -rekonstruisati rijei i reenice; -dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice; -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu; -samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

mssen, wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

-Kupovina na trniciWas darf es sein? Ein Pfund Tomaten, Was kostet...?; -Odlazak na izlet einen Ausflug machen, etwas mitnehmen/vergessen, Ball spielen ...;

Brojevi: - redni brojevi (za iitavanje datuma) Reenica: - glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen) - nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike:

-Vikend richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die Clique treffen, frei haben ...

-und, aber, oder

37

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKESavremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja), treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja.

38

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

40

NJEMAKI JEZIKDRUGA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. itanje i razumijevanje Govor Pisanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta. Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rijei ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. Ljetni raspust 2. kola (kolski predmeti, raspored asova) 3. Svakodnevni ivot 4. ivot u porodici 5. Praznici 6. Odlazak u kupovinu 7. Stanovanje 8. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Moje okruenje 10. Odijevni predmeti 11. ivotinjski svijet

42

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima; - itati raspored asova i opisati svoj raspored asova; - itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!); - iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!); - opisati ljude i predmete; - govoriti o trenutnoj aktivnosti; - pitati nekog za zdravlje, poeljeti mu brzo ozdravljenje; - imenovati zgrade u gradu; - imenovati odijevne predmete; - iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje; - izvinuti se; - traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl.; - napisati boinu i novogodinju estitku.

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i sluanog teksta; -oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl.; -popunjavanjem praznina u tekstu; -popunjavanjem tabela; -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora.

Gramatika

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : -Ljetni raspust am Meer, im Gebirge, Ich war mit meinen Eltern im Ausland; -kola das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde, Deutsch finde ich super; -ivot u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich;

Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: - sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen ,in der KcheZamjenice: -Line zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren, sprechen) -prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: -itati reenice i krae tekstove; -traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: -pridruivanja slike tekstu; -pridruivanja podnaslova dijelovima teksta; -oznaavanja tanih i netanih tvrdnji; -odgovaranja na postavljena pitanja; -dopunjavanja teksta; -popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze; -postavljati jednostavna pitanja; -davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju; -rijei i grupe rijei i reenice povezivati

-Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann, Geschenke, der Wunschzettel...; -Odlazak u kupovinu der Supermarkt, der Einkaufswagen, zahlen, Was kostet...?;

-Stanovanjein der Stadtmitte, im Haus, in der Wohnung, im zweiten Stock, das Wohnzimmer, die Kche...;

43

jednostavnim veznicima i, ili, onda; -igrati uloge; -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge; -voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Uenici e: -prepisivati reenice i krae tekstove; -rekonstruisati rijei i reenice; - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice; -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu; -samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

Brojevi: - glavni brojevi do 1000 Reenica: -glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja / Nein-Fragen) -nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und, aber, oder

-Ljudsko tijelo, zdravljeWie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen, im Bett liegen...; -Kupovina odjee Die Jacke gefllt mir. Ich finde die Jacke schn und modern; -Moja okolina der Wald, der Park, die Wiese, einen Ausflug machen.,

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKES obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu

44

neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

45

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: -upoznavati razliite kulture i tradicije; -uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

46

FRANCUSKI JEZIKPETA GODINA UENJA, VII razred osnovne kole (2 asa sedmino - 70 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju u potpunosti nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenik: razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog ivota; razumije jednostvne poruke, savjete, zadatke, pitanja, vremenske i prostorne upute; razumije krae dijaloge sastavljene od poznatih informacija; razumije osjeanja i stavove govornika; uenik uspjeva da prati standardan govor, ukoliko mu se obraa sporije i direktno.

itanje i razumijevanje

ita i razumije krae tekstove na poznatu temu; ita i pronalazi traene informacije u prospektima, oglasima, uputstvima, natpisima; ita i razumije kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, vremenske i prostorne upute.

47

Govor

uestvuje u razgovoru na poznatu temu, izraava lini stav i osjeanje; govori o svojim svakodnevnim aktivnostima; postavlja pitanja i daje odgovore na njih; pjeva, recituje i govori uloge iz kraih skeeva; u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice; komunikacija moe biti oteana zbog ogranienog fonda rijei i specifinosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku, te zahtijevati ponavljanja i pojanjenja.

Pisanje

pie jednostavne tekstove na obraene teme; popunjava obrasce, upitnike, krialjke; pie line poruke, estitke, pozivnice, oglase, plakate; pri slobodnom pismenom izraavanju pravi brojne greke razliite prirode. na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju i upotrebljavaju steena znanja o jeziku; uenici stiu znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika.

Znanje o jeziku

48

Nivo

Teme

Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA

Gramatika

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: -Porodica i dogaaji unutar porodice : - les ftes en famille : Le Jour de lAn, Nol, lanniversaire, les cartes dinvitation, les cartes de voeu, choisir/acheter des cadeaux, les chansons de fte... ; -Kua / dom Stanovanje, selidba, naselje: -le quartier (jhabite loin de / prs de/ au centre de....) ; -limmeuble :le rez-de chausse, les tages, monter/descendre lescalier, prendre lascenseur, les voisins ; -lappartement: les pices, les meubles , ma chambre, mettre en ordre, faire le mnage ... ;

Uenici e znati: -predstaviti sebe i druge; Osnovna kola -Kua / dom -opisati sebe, lanove (stanovanje i porodice, predmete koji blia okolina) ga okruuju, svoju 5. godina okolinu...; uenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi; -kola 7.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet ivotinja)

Uenici e stalno ponavljati naueno i a)SLUANJE I uiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. Reenica : -Uenici e sluati tekst -Red rijei u koji je izgovorio potvrdnoj, upitnoj, nastavnik ili izvorni odrinoj i nezavisnogovornik i reagovati: sloenoj reenici. Fonetika: -Stalno insistirati na 1.neverbalno -obiljeavanjem intonaciji reenice, - traiti i dati odreenih rijei i fraza; (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tanih ili netanih vezivanju rijei u i odgovarati na pitanja, tvrdnji; izgovorne cjeline. razmjenjivati, -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonauenim - rod potvrivati informacije; rijeima i izrazima; prirodni i gramatiki -sastavljanjem reenica na e i neki oblici na -prihvatiti ili odbiti od novonauenih rijei eur, euse i eur, trice poziv; i izraza. - mnoina pravilna na -s -izraavati slaganje ili -neki primjeri 2.verbalno neslaganje, zahvalnost, -odgovaranjem na nepravilne mnoine interesovanje, bol, pitanja nastavnika ili na x : eau eaux, al elju, sposobnost...; osobe sa zvunog aux... snimka; lan: -govoriti o prolim -prepriavanjem kraih -ponavljanje odreedogaajima i tekstova; nog i neodreenog

49

planovima za budunost; - koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog podruja (supermarket, pota, telefon, eljezniki, autobuski i avio saobraaj). Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije.

-rjeavanjem zadataka viestrukog izbora; -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima. b) ITANJE I REAGOVANJE : -Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1.neverbalno: -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji; -ispravljanjem pogreaka; -dopunjavanjem reenica. 2.verbalno: -odgovaranjem na pitanja; -prepriavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova; -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica.

lana -partitivni lan Zamjenice : -line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -line naglaene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que, de qui, qui - neodreene zamjenice : on, tout, personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni, odrini i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -uenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir

-Kupovina -Aller aux centres de commerce, au supermarch (les rayons, les articles, les prix, choisir, essayer, payer la caisse... ) ; Combien cote.... ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de...... ?; -kola proirivanje vokabulara: - les activits l'cole : les excursions, les visites / les changes scolaires, les projets scolaires, la correspondence...; -Drava (Francuska/BiH) -geografski poloaj, strane svijeta : le pays/la ville natal, les rgions, la capitale, les habitants, les beauts de mon pays (les lacs, les rivires, les mers, les montagnes...) ;

50

PRODUKCIJA a) GOVOR: -uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama govoriti na zadatu temu; -sastavljati krae dijaloge; -davati i traiti obavijesti; -igrati po ulogama i uz pomo nastavnika dramatizirati tekst. b) PISANJE: -uenici e znati pisati krae diktate; -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje; -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku; -od ponuenih rijei napraviti krai tekst; -popunjavati tabele i jednostavne krialjke.

-bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt pomonih glagola avoir i tre -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Prilozi : -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore -za nain : bien, mal, vite, volontiers, souvent -priloki izrazi za vrijeme i mjesto: dabord, la fin,

-Slobodno vrijeme -les activits sportives et culturelles, les loisirs : participer / assister aux comptitions sportives, gagner / perdre, aller la bibliothque, au concert, organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise sant, aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir de la fivre, avoir mal ... ; - prendre des vitamines, des fruits et des lgumes ; les repas, les recettes... -Priroda -les animaux domestiques : visite dune ferme ; -les animaux sauvages : visite de ZOO.

51

loin de, prs de, ct de, au milieu de... Prijedlozi : , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre... -Veznici : et, ou, mais, car, parce que

52

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKESavremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja), treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove

53

odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolisano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa. Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

54

FRANCUSKI JEZIKDRUGA GODINA UENJA, VII razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole je razviti uenikove komunikacijske sposobnosti, omoguiti uenicima uivanje u uenju i motivaciju za uenje. Izuavanje jo jednog stranog jezika treba da pomogne uenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. Uenje jezika prua anse uenicima da otvorenije prihvataju razliitosti, da imaju vie potovanja prema drugima. Nastava i uenje jo jednog stranog jezika treba da pomogne uenicima da steknu neophodna znanja koja e doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika, u sedmom razredu osnovne kole, treba teiti dostizan