2.Parc.medjunarodno Pravo

7/24/2019 2.Parc.medjunarodno Pravo

1/46

XI. COVJEK KAO SUBJEKAT MEDJUNARODNOG PRAVA

Pod subjektom meunarodnog prava smatrao se neko ko moe biti direktninosilac prava i obaveza, i ko moe pokretati meunarodne postupke, odnosno ko

moe uestvovati u stvaranju, razvoju i primjeni meunarodnog prava.

Pojavila su se shvatanja po kojima drava nije primarni subjekt meunarodnogprava ve je to pojedinac.

Medjunarodna prava od!ovorno"# pojedna$aovjek pojedinac je krajnji adresat svih prava u meunarodnopravnom sistemu

jer ne postoje pravni odnosi izvan ljudskih odnosa.Mnoga prava koja pojedinci imaju u meunarodnopravnom sistemu tiu se

njihovih imuniteta kojima se tite od pojedinih radnji usmjerenih protiv njih kojaproizilaze iz njihovog trenutnog statusa !npr. ratnog zarobljenika" ili se tiunekih njihovih privilegija !npr. diplomatskih privilegija".Medjunarodnopravna od!ovorno"# podra%u&jeva postojanje nekemeunarodnopravne obaveze i njeno krenje. #anije se smatralo da za svojeradnje pojedinci nisu odgovorni nego odgovornost uvijek snose drave jer su

pojedinci samo vritelji radnji u ime drave. #azvojem tog sistema pojedincipostaju sve vie individualno odgovorni za svoje radnjekoje imaju

meunarodnopravne posljedice.

Medjunarodna %a"##a 'jud"() prava$%zvjesna zatita !pojedincima" im je pruana kao strancima, ali je tretmandravljana smatran kao dio domae jurisdikcije suverenih drava.$

Unver%a'na *op+a, %a"##a 'jud"() pravaPove'ja UN&iljevi 'jedinjenih nacija navedeni u lanu (. Povelje ') ukljuuju

unapreenje i ohrabrivanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za svebez razlikovanja po pitanju rase, pola, jezika ili religije.C'an --. Povelje propisuje da e 'jedinjene nacije unapreivati $...univerzalno

potivanje i uvaavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez obzira narasu, p*+ jezik ili vjeru.$C'an -. Povelje obavezuje sve drave lanice da $preduzimaju zajednike i

pojedinane korake u saradnji sa -rganizacijom$ radi postizanja navedenihciljeva.

Or!an UN (oj u$e"#vuju u %a"## 'jud"() prava


2/46

C'an /0.Povelje propisuje da eneralna skuptina podstie prouavanja i inipreporuke u cilju/ $...pomaganja stalnog razvoja meunarodnog prava i njegovekodi0ikacije.$ %pak centralni organ koji se bavi pitanjem ljudskih prava jeE(ono&"( "o$ja'n "avje#.

-vaj organ ') koji se sastoji od 12 lana, po lanu 34. Povelje $moe davatipreporuke u cilju razvijanja potivanja i uvaavanja prava ovjeka i osnovnihsloboda za sve.$5avjet ') za ljudska prava sastoji se od 26 drava lanica odgovornih za

jaanje i unapreenje zatite ljudskih prava irom planete.

Unver%a'na de('ara$ja o 'jud"(& prav&a

'niverzalna deklaracija o ljudskim pravima je deklaracija usvojena nazasijedanju eneralne skuptine ') (*. decembra (728. godine.9eklaracija se sastoji od :* lanova koji su dalje razraeni u univerzalnim,regionalnim i nacionalnim instrumentima koji su kasnije uslijedili.' uvodu 9eklaracije navodi se da je priznavanje uroenog dostojanstva i

jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode,pravde i mira u svijetu.Prava sadr;ana u 9eklaraciji mogu se svrstati u dvije grupe.

Prvu grupu bi inila graanska i politika a drugu ekonomska, socijalna ikulturna prava.Postoje oni koji tvrde da je 9eklaracija pravno obavezujui instrument.Po drugom shvatanju 9eklaracija nema obavezujuu pravnu snagu, nego je viespisak ideala kojima treba teiti.

Medjunarodn pa(# o !radjan"(& po'#$(& prav&aMeunarodni pakt o graanskim i politikim pravima usvojen je na sjednici

eneralne skuptine ') (3. decembra (733. godine, a stupio na pravnu snagu4:. marta (763. odine.Pakt se sastoji od preambule i 1: lana podijeljenih u est dijelova.Prvi dio !lan (." priznaje svim ljudima pravo na samoopredjeljenje ukljuujui

pravo da sami odreuju vlastiti politiki status, slijede vlastite ekonomske,socijalne i kulturne ciljeve i raspolau vlastitim resursima.9rugi dio !lanovi 4


3/46

etvrti dio !lanovi 48omitetu oimplementaciji Pakta. >omitet ispisuje svaki %zvjetaj i upuuje svoje primjedbedravama lanicama u 0ormi zakljunih primjedbi.

O"#a' unver%a'n n"#ru&en# %a %a"##u 'jud"() prava)akon usvajanja 'niverzalne deklaracije o ljudskim pravima podpokroviteljstvom ') su zakljueni brojni meunarodni ugovori o zatitiljudskih prava koji ustanovljavaju posebne ekspertne >omitete.

Koe# %a e'&na$ju ra"ne d"(r&na$je>omitet je sastavljen od (8 eksperata koji slue u vlastitom kapacitetu kaonezavisni eksperti izabrani od drava lanica >onvencije.

-snovni zadatak >omiteta je monitoring nad sprovodenjem >onvencije odstrane drava lanica. 5ve drave lanice su obavezne da podnose redovneizvjetaje >omitetu o implementaciji prava iz >onvencije. Pored procedureizvjetavanja, >onvencija je ustanovila tri druga mehanizma putem kojih>omitet izvrava svoje nadzorne 0unkcije. =o su/ procedura ranog upozoravanja,ispitivanje meudravnih pritubi i ispitivanje individualnih pritubi.

Koe# Ujednjen) na$ja %a e'&na$ju d"(r&na$je pro#v %ena


4/46

>omitet 'jedinjenih nacija za eliminaciju diskriminacije protiv ena ustanovljenje po lanu 44. >onvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije ena iz(767, godine.>omitet je ekspertsko tijelo sastavljeno od 4: eksperta za pitanja

poloaja ena izabranih na period od etiri godine u vlastitom kapacitetu.

;adatak >omiteta se sastoji u posmatranju progresa u poloaju ena u dravamalanicama >onvencije i u eliminaciji svih oblika.

Koe# pro#v #or#ure>omitet protiv torture utemeljen je na osnovu lana (6. >onvencije.>omitet inideset strunjaka visokih moralnih kvaliteta kojima je kompetentnost na podrujuljudskih prava priznata i koji zasjedaju u linom svojstvu.5trunjake biraju drave lanice, vodei rauna o pravednoj geogra0skoj

zastupljenosti i vanosti sudjelovanja u radu >omiteta nekih osoba s pravnimiskustvom.

Koe# %a prava dje#e#a>omitet za prava djeteta je tijelo sainjeno od nezavisnih eksperata koje nadzireimplementaciju >onvencije o pravima djeteta od drava lanica. >onvencija jeusvojena od eneralne skuptine ') 4*. novembra (787. odine.>omitet takoer nadzire implementaciju dva 0akultativna protokola na

>onvenciju@ o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornogra0iji i oukljuenosti djece u oruane sukobe.

Koe# %a %a"##u radn(a &!rana#a>omitet za zatitu radnika migranata utemeljen je Meunarodnom konvencijomo zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodicakoju jeusvojila eneralne skuptine ') i koja je postala otvorena za potpisivanje udecembru (77*. godine.

>onvencija de0inira radnika migranta kao $osobu koja e biti angaovana, kojaje angaovana ili koja je bila angaovana u plaenoj aktivnosti u dravi iji on iliona nije dravljanin$ !lan 4.".-ve aktivnosti su razliite i brojne.>onvencija garantuje osnovna ljudska prava radnicima migrantima i lanovimanjihovih porodica bez obzira na regularnost njihovog statusa.)aroito je vanazabrana kolektivnog protjerivanja radnika migranata i lanova njihovih

porodica.

Koe# %a prava o"o2a "a nva'd#e#o&


5/46

>omitet za prava osoba sa invaliditetom je tijelo nezavisnih ekperata kojenadzire implementaciju >onvencije o pravima osoba sa invaliditetom od stranedrava lanica.>onvencija je. usvojena na sjednici eneralne skuptine ') (:.decembra 4**3. godine, a stupila na pravnu snagu :. marta 4**8. godine. -d

lanica >onvencije se zahtijeva da unapreuju, tite i osiguraju puno uivanjeljudskih prava osoba sa invaliditetom kao i uivanje pune jednakosti pozakonima drava lanica.>omitet se sastoji od (4 lanova koji slue u linomkapacitetu.

Koe# o pr"'n& ne"#an$&a>omitet o prisilnim nestancima je tijelo sainjeno od (* nezavisnih eksperatakoji vre nadzor nad implementacijom >onvencije za zatitu svih osoba od

prisilnih nestanaka.>onvencija de0inira prisilni nestanak i namee obavezu dravama lanicama da

preduzmu prikladne mjere da istrae prisilne nestanke i da odgovorne privedupravdi.

Re!ona'n ""#e& %a"##e 'jud"() prava-bino se govori o tri regionalna sistema zatite ljudskih prava@ evropskom,interamerikom i a0rikom mada ova podjela nije potpuno precizna

Evrop"( ""#e& %a"##eAvropski sistem zatite ljudskih prava proizaao je iz iskustava steenih prije itokom 9rugog svjetskog rata to je dovelo do obnavljanja napora za ouvanjemira i saradnju izmeu drava. =o je dovelo do stvaranja tri regionalneorganizacije koje su osnovane sa razliitim ciljevima a koje u svojim

programima imaju brigu o ljudskim pravima.=o su@ Savjet Evropeiji je osnovni cilj unapreenje vladavine prava, zatita iunapreenje ljudskih prava i demokratije/Evropska Unijakoja je zamiljena kao

institucija za unapreenje trgovine i ekonomske stabilnosti svojih lanova, iOrganizacija za sigurnost i saradnju u Evropikoja je osnovana radi ouvanjamira i vojne sigurnosti u Avropi.

S"#e& Savje#aEvrope5avjet Avrope je ustanovljen (727. godine, kao evropska organizacija sa ciljem

postizanje veeg jedinstva izmeu drava lanica radi zatite i ostvarenja ideala i

principa koji ine njihovo zajedniko naslijede i olakanja njihovogekonomskog i socijalnog progresa.


6/46

5vaka drava lanica 5avjeta Avrope mora prihvatiti principe vladavine prava, iuivanja od svih osoba unutar njene jurisdikcije ljudskih prava i osnovnihsloboda !lan :. 5tatuta".5avjet Avrope je usvojio brojne konvencije za ostvarenje svojih ciljeva a meu

njima je najvanija Avropska pravo na slobodu i sigurnost !lan 1.", pravo napoteno suenje !lan 3.", zabrana kanavanja bez zakona !lan 6.", pravo napotivanje privatnog i porodinog ivota !lan 8.", sloboda miljenja savjesti ireligije !lan 7.", sloboda izraavanja !lan (*.", pravo skupljanja i udruivanja!lan ((.", pravo na brak !lan (4.", pravo na e0ektivan pravni lijek !lan (:.",zabrana diskriminacije !lan (2.", derogacije u vrijeme vanrednog stanja !lan(1.", ogranienja politikih aktivnosti stranaca !lan (3.", zabrana zloupotrebe

prava !lan (6." i ogranienje upotrebe ogranienja prava !lan (8.".

Evrop"( "ud %a 'jud"(a pravaje meunarodni sud uspostavljen (717. godine,ali je tek od (778. godine poeo postupati kao redovni sud kome se pojedincimogu direktno obraati. 5ud se sastoji od jednakog broja sudija broju lanica>onvencije !lan 4*. >onvencije". 5udije postupaju u individualnom kapacitetua biraju se izmeu osoba visokih moralnih kvaliteta a posjeduju kvali0ikacije zaizbor na najvie sudijske 0unkcije ili se radi o strunjacima priznatihkompetencija !lan 4(. >onvencije".

5udije bira Parlamentarna skuptina 5avjeta Avrope veinom glasova sa liste odtri kandidata koje svaka drava lanica predlae !lan 44. >onvencije".5udije se biraju na period od devet godina i ne mogu biti reizabrani !lan 4:.>onvencije".Pored sudija organizacionu strukturu 5uda ine 5ekretarijat ija je struktura i0unkcije propisana Pravilima suda i Poslovnikom i struni saradnici. ' optojsjednici 5ud bira Predsjednika i Bicepredsjednike, uspostavlja vijea, bira

predsjednike vijea, usvaja pravila suda, bira sekretara i njegove zamjenike.

S"#e& Evrop"(e Unje- speci0inom sistemu zatite ljudskih prava Avropske 'nije moe se govorititek sa usvajanjem Povelje o 0undamentalnim pravima Avropske 'nije. Povelja

je sveano proglaena 6. decembra 4***. godine od Avropskog parlamenta,5avjeta ministara i Avropske komisije. )akon to je modi0ikovana, Povelja jestupila na pravnu snagu (. decembra 4**7. godine, stupanjem na pravnu snaguCisabonskog ugovora.


7/46

Cisabonski ugovor dao je pravnu snagu Povelji kao nezavisnom dokumentu neinkorporirajuim ga u ugovor.-va prava su grupisana u est grupa@ dostojanstvo, slobode, jednakost,solidarnost, graanska prava i pravda.

-bim primjene propisan je lanom 1(. Povelje gdje se navodi da odredbePovelje, obavezuju institucije i tijela 'nije samo kad one implementiraju $pravo'nije$.

Or!an%a$ja %a "!urno"# "aradnju u Evrop)jegova primarna uloga je doprinos ouvanju meunarodnog mira i sigurnosti.Cjudskim pravima -5&A se bavi u kontekstu ouvanja mira i sigurnosti.-baveze koje je -5&A prezeo u zatiti ljudskih prava nisu pravne nego prije

politike obaveze. )jihova snaga lei u politikoj moi -5&A


8/46

A&er$( ""#e& %a"##e-rganizacija amerikih drava ustanovljena je Poveljom o organizacijiamerikih drava.Povelja je proklamovala 0undamentalna prava pojedinaca bez razlikovanja po

osnovu rase, nacionalnosti, vjere ili pola. 'nutar ove organizacije ustanovljenaje Meuamerika komisija za ljudska prava i elaborirane su@ Dmerikadeklaracija o pravima i dunostima ovjeka iz (728. godine i Dmerikakonvencija o ljudskim pravima iz (737. godine.>onvencija predvia sljedee organe koji ce imati nadlenost u odnosu na

pitanja koja se tiu ispunjenja obaveza iz >onvencije@a" Meuameriku komisiju za ljudska prava

b" Meuameriki sud za ljudska prava

Spe$4$na %a"##a odredjene (a#e!orja '$aDr%av'jan "#ran$'niverzalna deklaracija o ljudskim pravima iz (728. godine u lanu (1. !("

proklamuje da@ $5vatko ima pravo na dravljanstvo.$ % pored toga postojeosobe koje nemaju niije dravljanstvo.' preambuli Evropske konvencije o dravljanstvu iz (776. odine lanom 4.

onvencije drzavljanstvo se de0inira kao $pravna veza izmeu osobe i drzave i

ne ukazuje na etnicko porijeklo osobe.$Stjecanje drzavljanstva 9ravljanstvo se po meunarodnom pravu stjee najedan od sljedeih naina@ po principu krvne veze , po principu roenja nateritoriji neke drave i naturalizacijom. -vi principi sadrani u Avropskojkonvenciji o dravljanstvu ugraeni su u zakonodavstvo svih drava potpisnica>onvencije. =aka je na primjer u lanu 1 ;akona o dravljanstvu navedeno da@$9ravljanstvo FiG u skladu sa odredbama ovog zakona stie se@ (. porijeklom.4. roenjem na teritoriji FiG, :. usvajanjem. 2. putem naturalizacije, i 1, putem

meunarodnog sporazuma.

Stranc ' odnosu na drzavu u kojoj !orave pojedinci mogu biti ne samodravljani nego i stranci. Pod strancima se podrazumijevajlu osobe koje nemajudravljanstvo drave u kojoj borave. Mogu biti dravljani neke druge drave iliosobe bez dravljanstva. )e postoji meunarodnopravna obaveza prijemastranaca na vlastitu teritoriju.

A%'an# %2je!'$e apa#rd


9/46

Beina osnovnih prava azilanata i izbjeglica sadrana su u 'niverzalnojdeklaraciji o ljudskim pravima iz (728. godine. =o su pravo na ivot i slobodu,

pravo na sigurnost, pravo na zatitu od muenja ili okrutnog, neovjenog iiiponiavajueg postupanja ili kanjavanja, pravo na zatitu od ropstva, pravo na

zatitu od proizvoljnog hapenja i pritvaranja i druga.)akon 9rugog svjetskog rata osnovan je 'red Bisokog komesarijata'jedinjenih nacija za izbjeglice !')G" od strane eneralne skuptine'jedinjenih nacija, koji ima mandat tititi i traiti trajna rjeenja za izbjeglice.Dktivnosti ')G zasnivaju se na meunarodnom pravu i standardima kojiukljuuju Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima iz (728. godine i "etiri

enevske konvencije iz (727, godine o meunarodnom humanitarnom pravu, kaoi cijeli niz meunarodnih i regionalnih instrumenata i deklaracija, obavezujuih i

neobavezujuih, koji se bave pitanjima izbjeglica.

A%'&lan (2. !(" 'niverzalne deklaracije o ljudskim pravima navodi da@svako ima

provo traiti i u drugim zemljama uivati azil od proganjanja.Priznavanje azilaje humanitarni akt drave. Pojam azil nije de0iniran meunarodnim pravom alise podrazumijeva da znai cjelokupnu zatitu koju neka zemlja pruaizbjeglicama na svom podruju.

eneralna skuptina 'jedinjenih nacija usvojila je (736. odine #eklaraciju oteritorijalnom azilu usmjerenu prema dravama lanicama. 9eklaracija navodida je priznavanje azila miroljubiv i humanitaran in koji nijedna drava ne moesmatrati neprijateljskim aktom. -na predvia da je zemlja azila dunaodgovoriti na zahtjev svakeosobe za priznavanjem azila.

I%2je!'$eMedjunarodn "#andard %a %a3##u %2je!'$a

>onvencija i Protokol de0iniu izbjeglicu kao osobu koja ima opravdan strah odproganjanja zbog svoje$ rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odreenoj grupiill zbog politikog miljenja, nalazi se izvan svojezemlje i ne moe ili se ne elistaviti pod zatitu te zemlje ili se u nju vratiti zbog straha od proganjanja.

;ajedno, >onvencija i Protokol o izbjeglicama ureuju tri kljune oblasti@a" de0iniciju izbjeglice, zajedno sa uslovima za prestanak i iskljuenje izizbjeglikog statusa/


10/46

b" pravni status izbieglica u zemlji azila, njihova prava i obaveze, ukljuujuipravo da budu zatieni od prisilnog povratka ili refoulementana teritoriju gdjebi njihov ivot ili sloboda bili ugroeni.c" obaveze drava, ukljuujui saradnju sa ')Gonvencije. Pristupanjem Protokolu drave pristaju da odredbe >onvencije oizbjeglicama budu primijenjene na sve osobe koje su obuhvaene de0inicijomizbjeglice iz Protokola.

Nacelo non-refoulment -vo naelo sadri pravo izbjeglice da bude zastien odprisilnog vraanja ili re0oulmenta. -no je sadrano u clanu ::.Interno raseljene osobe 9anas u svijetu ivi izmeu 4* i 41 miliona internoraseljenih osoba. =i su ljudi pobiegli iz svojih domova, esto tokom graanskog

rata, ali su ostali unatar granica vlastite drave.Izbjeglice migranti ;a razliku od migranata, izbieglice nisu svojevoljnoodabrali da napuste svoju domovinu, ve su na to bili prisiljeni.

Ekonomski migranti su osobe koie naputaju svoju domovinu isklluivo izekonomskih razloga kako bi poboljali svoju 0inansijsku situaciju. >ljunarazlika izmeu ekonomskih migranata i izbjeglica je da ekonomski migrantiuivaju zatitu svoje domovine, dok izbjeglice ne uivaju. Akonomski migrantine ispunjavaju usloveza dobijanje izbjeglikog statusa, te stoga nemaju pravo

na meunarodnu zatitu kao izbjeglice.

Prava o2ave%e %2je!'$a-snovno pravo koje imaju izbjeglice je pravo na sigurno utiite< azil. Meutim,meunarodna zatita izbjeglicama prua znatno vie.%zbjeglice trebaju uivati

barem ista prava i osnovnu pomo kao i bilo koji drugi stranac koji zakonitoboravi u zemlji, ukljuujui odreena osnovna prava koja pripadaju svimljudima.

%zbjeglice trebaju uivati osnovna graanska prava, ukljuujui slobodumiljenja, kretanja i pravona zatitu od muenja i poniavajueg postupanja. 'nekim okolnostima, kao to je masovni priliv izbjeglica, drave azila moguosjeati potrebu da ogranie odreena prava, kao to je sloboda kretanja iiisloboda rada, izbjeglice takoer imaju odreene obaveze. )aroito je vano

postupanje u skladu sa zakonima i propisima zemlje azila, te mjerama koje vlastipoduzimaju kako bi odravale javni poredak.

O"o2e 2e% dr%av'jan"#va *apa#rd,


11/46

=o je posljedica roenja u zemlji koja nije zemlja njihovog porijekla. ;emlja ukojoj su roeni nije im duna dati dravljanstvo.-va materija regulisana je sa dvije osnovne konvencije o osobama bezdravljanstva.

onvencija o statusu osu!a !ez dravljanstva iz (712. godine % ima za ciljregulisanje i poboljanje statusa osoba bez dravljanstva i osiguranje da takveosobe uivaju osnovna prava i slobode bez diskriminacije.

onvencijao smanjenju !roja oso!a !ez dravljanstvo iz &'(&. godine% de0iniranaine na koji osobe koje bi inae bile bez dravljanstvamogu dobiti ili zadratidravljanstvo putem utvrene veze sa dravomroenja ili porijekla

Spe$4$na %a"##a odredjen) 'jud"() !rupa

Manjne5talni sud meunarodne pravde u savjetodavnom miljenju vezanom za

preseljenje nacionalnih manjina odnosno emigraciju $grko


12/46

6a"##a &anjna u ""#e&u UNPrilikom usvajanja 'niverzalne deklaracije, eneralna skuptina je usvojila#ezoluciju 4(6& , pod nazivom $- sudbini manjina$ u kojoj je navedeno da

$') ne smiju biti indi0entne prema sudbini manjina$. Pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima nema izriitih odredbi o pravima manjina, dok seetiri lana Pakta o graanskim i politikim pravima odnose i na manjine.

#eklaracijapotvruje ciljeve ') sadrane u Povelji ') i drugim dokumentimausvojenim unutar sistema ').

Evrop"( ""#e& %a"##e &anjna)ajopirniji dokument kojim se de0inira sadraj manjinskih prava kao dio

univerzalno priznatih ljudskih prava do sada je #okument sa sastanka u>openhagenu o ljudskoj dimenziji ESS)a iz juna (77*. godine.' okviru 5avjeta Avrope usvojena su dva vrlo vana dokumenta o manjinskojzatiti.=o su@Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima iz (774. odinei Okvirna kanvencija za zastitu nacionalnih manjina iz (771. godine.

Urodjen7( ' do&oroda$( narod

Pod uroenikiml narodima podrazumijevaju se narodi koji su naseljavaliteritoriju prije nego to je ona bila osvojena od kolonija(ih sila i koji se smatrajurazliitim od naroda koji trenutno upravljaju ovim teritorijama.

XII. DR6AVNA TERITOR'JA

Poja& dr%avne #er#orje9rzavna teritorija je podruje omeeno dravnim granicama na kojem dravaostvaruje svoju suverenu vlast. -na obuhvata kopneni i morski prostor zajednosa zranim prostorom iznad njih.9rzavna teritorija se razlikuje po tome da li se nalazi pod iskljuivom vlau

jedne drave ili je terra nullius, odnosno teritorija koja se ne nalazi podiskljuivom vlasti ni jedne drave.< e("('ave koje predstavljajlu dio dravnog teritorija odvojen od glavnine

dravnog podruja i sa svih strana opkoljen podrujima druge drave ili drava,i


13/46

< en('ave koje predstavljaju dio podruja druge drave unutar podruja draveHedno od osnovnih naela meunarodnog prava sadrano u Povelji ') je

potivanje teritorijalne cjelovitostl drava.

Ter#arja'n "uveren#e#=eritorijalni suverenitet oznaava vlast drave nad ljudima i stvarima koji senalaze na njenoj teritoriji. )a svojoj teritoriji drava ima zakonodavnu,sudsku iizvrnu jurisdikciju.5uverenost u odnosima izmeu drava se mani0estuje kao nezavisnost.

)ezavisnost se odnosi na dio zemljine povrine na kojem drava vri svoju vlastuz istovremeno iskljuenje vlasti svake druge drave.

Dr%avne !ran$e9ravne granice su linije koje ograniavaju dravnu teritoriju i do kojih se

prostire dravna vlast. Poto je dravna teritorija trodimenzionalni prostor kojiobuhvata zemljinu povrinu. zrani prostor i podzemlje tako je i grania plohanepravilnog oblika i ograniava zemljinu povrinu, zrani prostor i podzemlje.Pored granica na kopnu postoje granice na moru i proteu se vanjskom granicomteritorijalnog mora.9ravne granice mogu biti prirodne ili vjestake.

Prirodne su one granice gdje se granina linija protee prirodnim oblikom tlapoput rijeke ili planinskog lanca.Bjestake ili ugovorne su one granice koje ne slijede prirodni oblik zemljita pase moraju posebno odrediti i opisati u ugovoru. -ne se proteu od take dotake, 'koliko nema ugovora granicom se smatra ona crta koja 0aktiki postoji

bez osporavanja.Posebna vrsta dravnih granica su one koje slijede zemljine paralele ilimerdijane.

Pravn o"novranica takoer mae biti utvrena na osnovu sudske ili arbitrane odluke.' sluaju teritorijalnih promjena koje dovode do sukcesije drava primjenjuje se

princip uti possidetis. =o zni da ukoliko se drave sukcesori drukije nedogovore administrativne granice koje su bile na snazi na datum sukcesijedrava postaju dravne granice izmeu tih novih drava. %sti princip se

primjenjuje i na vanjsku dravnu granicu koja je postojala izmeu drave

prednice i susjednih drava. 5usjedne drave se ne mogu pozivati na sukcesiju


14/46

kao na razlog osporavanja utvrenih drzavnih granica koje 5u imale sadravnom prednicom. -vaj princip predstavlja osnov za utvrivanje granicanovonastalih drava kao i za rjeavanje graninih sporova koji se naknadnomogu pojaviti izmeu drava.

Pov'a$enje dr%avn) !ran$a Postupak povlaenja dravnih granica prolazi kroz tri 0aze@ 0azu delimitacije,0azu demarkacije i 0aza elaboraclje.Prva 0aza sastoji se u zakljuenju sporazuma o granicama ili u utvrenju granice

putem sudske ili arbitrane edluke.9ruga 0aza sastoji se od poblieg obiljeavanja. 9emarkacije dravne granice naterenu. =o se uglavnom povjerava strunim komisijama sainjenim na paritetnoj

osnovi kojima se povjerava zadatak obiljeavanja granice na terenu. =akvekomisije imaju ovlasti da na terenu mogu iz opravdanih razloga neznatnoodstupiti od ugovorene linije kako bi se granica sto bolje postavila.=rea 0aza je izrada pismenog elaborata sa opisom granine crte i podizanjegraninih stubova ili kamenih znakova koji se najee oznaavaju brojevima a

ponekad i podizanje icane ograde.

Pr'(o& pov'a$enja prrodn) !ran$a u pra(" "u "e %!rad'a odredjena

prav'a'koliko granica prolazi planinskim lancem postoje dvije mogunosti za

povlaenje granine linije.Prva je da se granina linija povue pratei lanac najviih vrhova.9ruga je da granica slijedi razvode !vododjelnicu" na koji nain cjelovili slivovirijeka pripadaju istoj dravi.'koliko je sporazumom utvreno da granica prolazi vodenim tokom postoje dvanaina za njeno povlaenje.

Prav "e ra%'(a %&edju p'ovn') nep'ovn) rje(a'koliko je rijeka plovna granica se povlai sredinom plovne matice rijeke,to

praktino znai da granica ide sredinom plovnog puta. 'koliko je rijekaneplovna ona se povlai sredinom rijeke odnosno onom crtom koja spaja svetake vodenog toka jednako udaljene od jedne i druge obale.Feke konvellcije o sukcesiji drava u odnosu na ugovore se propisuje dasukcesija drava ne utie na granicu ustanovljenu ugovorom kao i na prava i

obaveze ustanovljene ugovorom koje se odnose na reim granica.


15/46

S#je$anje #er#orje5tjecanje teritorije je pripojenje novih teritorija dravnoj teritoriji neke drave.Po tradicionalnom shvatanju postoje dva osnovna naina stjecanja teritorije.

=o su or!narn!izvorni" i derva#vn !izvedeni" nain.Baljano je samo ono stjecanje teritorije koje je stvarno i e0ektivno to znai dateritorija mora biti zaposjednuta da bi proizvodila pravno dejstvo.

Or!nrarno "#je$anje #er#orje-riginarno !izvorno" stjecanje teritorije postoji kad se zaposjeda teritorija kojanije do tada, ili koja barem u trenutku zaposjedanja nije ni pod ijimsuverenitetom.

-riginarni naini stjecanja teritorije su@ stjecanje teritorije poprirodnom zbivanjui okupacija.

S#je$anje #er#orje po prrodno& %2vanju9rava moe stti teritoriju kroz djelovanje prirode. =o se deava na primjeraluvijama, nanosima uz obalu granicne rijeke ili uz morsku obalu, stvaranjemostrva u unutranjim morskim vodama ili teritorijalnom moru. =akva poveanjamogu biti uinjena i vjestakim putem kao to su razni nasipi i u novije vrijeme

vjestaka ostrva.

O(upa$'ja-kupacija je stjecanje teritorije terra nullius odnosno teritorije koja u trenutkuzaposjedanja nije pripadala ni jednoj dravi.

Po'arna podru$jaAr(#(

Drktik okljuuje kopno i more koje se nalazi unutar julske izoterme od (*stepeni celzijusovih. Drktik nije kontinent gledano po kriteriju jedinstvenostikopnene mase. Drktik je zapravo golemi ravni ledeni brijeg koji se nalazi na5jevernom ledenom moru. 5toga se nad njim ne moe stei suverenitetokupacijom.

Derva#vno "#je$anje #er#orje9erivativno stjecanje teritorije postoji kada se stie teritorija koja je u trenutku

stjecanja pripadala nekoj drugoj dravi. ' sluaju ovakvog stjecanja vrijedi


16/46

maksima da niko ne mae stei vie prava nego to je imao raniji posjednikpodruja. -n stie podruje u onom stanju u kojem je bilo kod ranijegposjednika.

Ce"ja ' U"#up&esija ili ustup je prenos ili trans0er teritorije, obino putem ugovora, od jednedrave drugoj dravi. #adi se o odnosu izmeu dvije postojee drave u kojem

jedna drava ustupa dio svoga dravnog teritorija drugoj dravi.9rava cedent, raniji posjednik teritorije moe dravi cesionaru,novom

posjedniku teritorije prenijeti samo ona prava koja ona posjeduje u trenutkuprenesa prema maksimi nemo dat Jued non habet.

Do"je'o"# *pre"(rp$ja,9osjelost je slino okupaciji utemeljena na e0ektivnoj kontroli nad teritorijom.>ao i kod okupacije e0ektivna kontrola mora biti praena namjerom da se na

predmetnoj teritoriji postupa kao suveren. #azlika izmeu okupacije i dosjelostije u tome to se kod dosjelosti zaposjeda teritorija koja u trenutku zaposjedanjapripada nekoj drugoj dravi dok je okupacija zaposjedanje teritorije koja je terranullius.

Medjunarodne rje(e je%eraRje(e#azlikujemo dvije vrsterijeka@ nacionalne i meunarodne.Na$ona'ne su one rijeke koje u cjelosti prolaze kroz teritoriju samo jednedrave.9ok su meunarodne one rijeke koje razdvajaju teritorlje dviju ili viedrava ili prolaze kroz vie drava. 9anas se po meunarodnom pravu&edjunarodn& rijekama smatraju samo one rijeke iji je reim ureenmeunarodnim ugovorom. =akve rijeke nazivaju se jo i konvencionalne rijeke.

Prilikom regulisanja rijenog reima vani kriteriji su@ stepen plovnosti rijeke imogunost njenog ekonomskog iskoritavanj za energetslke svrhe,navodnjavanje, ribolov i druge namjene.

Pravo p'ovd2e &edjunarodn& rje(a&aPravo plovidbe meunarodnim rijekama za sve drave a ne samo za one krozkoje rijeka protie utvreno je zavrnim aktom Fekog kongresa iz (8(1.godine. lan &B((( zavrnog akta glasi@ $5ile ije su dravne teritorije

odvojene ili kroz koje protle jedna ista plovna rljeka obavezuju se da opim


17/46

sporazumima reguliu sve to se odnosi na plovidbu tom rijekom. lan &%Ipropisuje@ $Plovidba rijekama, du njihovog cijelog toka, na koju se odnosipredhodni lan, od take gdje svaka od njlh postaje plovna% do njenog ua, bite potpuno slobodna, i nee, u odnosu na trgovinu, biti zabranjena nikome .. ,$

Medutim, ovo naelo ostalo je neostvareno do dananjeg dana i nije setrans0ormisalo u pravilo opeg meunarodnog prava.

Kor3#enje &edjunarodn) voden) #o(ova u nep'ovd2ene "vr)e#ijeke se koriste za navodnjavanje, ribarenje, prolzvodnju elektrine energije,vode za pie itd,

)ije doputeno koritenje rijeka na nain kojim se nanosi teta susjednimdravma.

;natnije intervencije na rijekama ukljuujui i skretanje toka rijeke doputene susamo uz saglasnst susjednih drava.

O$uvanje %vo#ne o(o'ne na voden& #o(ov&a)jima se nastoji sprijeiti zagaivanje vodenih tokova to je razultiralo.'svajanjem rezolucije zagaivanje rijeka, jezera i meunarodno provo koja jeusvojena u Dteni (767. godine u okviru %nstituta za meunarodno pravo.#ezolucija proglaava kao temeljna naela@ spreavanje zagaenja, saradnja

drava u otklanjanju njegovih posljedica i odgovornost za nastalu tetu.

Medjunarodna je%eraPod meunarodnim jezerima podrazumijevaju se jezera koja se nalaze na granicidviju ili vie drava. =akva su na parimjer@ >aspijsko, -hridsko. 5kadarsko itd.

Va%du"n pro"#or< obiajno pravo da zrakoplovi jedne drave imaju pravo letjeti iznad otvorenog

mora, ali ne i iznad teritorije ili teritorijalnog mora druge drave,-vaj princip jeprihvaen i u Pariskoj konvenciji o ureenju vazdune plovidbe iz (7(7. godine.-va pravilo je potvreno i lanom (. ikake konvenclije o meunarodnomcivilnom vazduhoplovstvu iz (722. godine@ $9rive ugovornice priznaju dasvaka drava ima potpun i iskljuivi suverenitet nad zranim prostorom iznadnjihove teritorije. Povreda tueg vazdunog prostora smatra se kao ozbiljna

povreda meunarodnog prava. -rganizacija za meunarodnu civilnu avijaciju nazasijedanju odranom (782. godine usvojila je amandman !lan : bis" na

ikaku konvenciju o meunarodnom civilnom vazduhoplovstvu iz (722.godine


18/46

koji potvruje Kda je svaka driava, u vrenju svog suvereniteta, ovlatena dazahtijeva sputanje na neke oznaene aerodrome civilnih aviona koji lete iznadnjihove teritorije bez ovlaenja.$

Provn reu& &edjunarodno! va%du"no! "ao2ra$aja-va materija ureena je ikakim konvencijama usvojenim (722. godine. =uspadaju@ >onveneija a meunarodnom civilnom vazduhoplovstvu/ 5porazum omeunarodnom vazdunom tranzitu L!tzv. 5porazum dviju sloboda"/5porazum omeunarodnom vazdunom transportu i Privremeni sporazum a meunarodnomcivilnom vazduhoplovstvu.$5vaka drava ugovornica daje drugim dravama ugovornicama sljedeevazdune slobode u odnosu na redovni linijski promet@

!(" pravo prelijetanja preko njene teritorije bez slijetanja/!4" pravo slijatanja u nekomercijalne svrheMnogo ambiciozniji je 5porazum o meunarodnom vazdunom transportu kojiza drave lanice garantuje pet sloboda. =o su pored navedene dvije i@!:" pravo da se iskrcaju putnici pota i teret iz drave kojoj pripadavazduhoplov/!2" pravo da se ukrcaju putnici. pota i teret u dravi kojoj pripada vazdohoplov/!1" pravo iskrcavanja i ukrcavanja putnika. poste i tereta izmeu zracnih luka

bilo koje stranke >onvencije.

6ajedn$(a 2a"#na $ovje$an"#va;ajednika batina covjeanstva je princip meunarodnog prava koji smatra daodreene teritorije i elementi zajednikog naslijea, kulturnog i prirodnog trebaouvati za budue generacije i zatititi od eksploatacije pojedinih drava ilikorporacija.

Po lanu ((.!6" reim zajednikog nasijea ovjeanstva ima sljedee glavne0unkclje@a" ureen i siguran razvoj prirodnih resursa mjeseca

b" racionalno upravljanje tim resursima/c" proirenje mogunosti upotrebe ovih resursa/ id" pravinu diobu od strane ugovornica korist/ koje proistiu iz tih resursa,vodei posebno rauna o interesima i potrebama zemalja u razvoju kao inaporima svih zemalja koje su direktno doprlnjele eksploataciji mjeseca.


19/46

XIII. MEDJUNARODNO PRAVO MORA

Medjunarodno pravo mora obuhvata skup normi kojim obalne drave, dravekoje nemaju izlaz na more i meunarodne organizacije reguliu njihove odnose

u odnasu na morska podruja nad kojim obalne drave imaju jurisdikciju kao i uodnosu na morske prostore i morsko dno !podmorje" nad kojim drave nemaju

jurisdlkciju.More ima dvostruku ulogu i to kao podrucje za komunikaciju i kao rezvoar

prirodnih resursa.

Pravila koja reguliu pravo mora poticu iz dvije vrste izvora@ iz obicaja i izugovora.

< >onvencija o teritorijalnom moru i vanjskom morskom pojasu,< >onvencija o otvorenom moru,< >onvencija o ribarenju i ouvanju ivih bia otvorenog mora, i< >onvencija o epikontinentalnom pojasu.

Dje'ov &ora (oj $ne do #er#orje o2a'ne dr%ave' dijelove mora koji ine dio dravnog teritorija obalne drave spadaju@(. 'nutranje morske vode

4. Drhipelake vode arhipelakih drlava:. =eritorijalno more

Suvereno"# o2a'ne dr%aveprotee se i izvan njenog kopnenag podruja i njenihunutranjih voda i ukolika se radi o arhipelakoj dravi% njenih arhipelakih vodana susjedni pojas mora koji se naziva teritorijalnim morem. =a se suverenost

proteze i na zrani prostor iznad teritorijalnog mora i na njegovo dno ipadzemlje !&lan 4. >onvencije".

Unu#ra"nje &or"(e vodeK' unutranje morske vode spada more do crte niske vade, zatim luke, uscerijeka, zaljevi, te more unutar ravnih polaznih crta.

U"$a rje(aDko se rijeka izravno ulijeva u more, polazna je crta ravna crta preko ua rijekeizmeu taaka na crti niske vode na njenim obalama !lan 7. >onvencije".

6a'jev


20/46

;aljev je jasno istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvom omjeru premairini svog ulaza da sadrava vode zatvorene kopnom, a nije sarno obinakrivina obale.

8u(e' svrhe odreivanja granica teritorijalnog mora smatra se da stalne lukegraevine, koje su sastavni dio luckoga sustava, a koje su najudaljenije u smjerumora, ine dio obale.

Ter#orja'no &orelanom :. >onvencije je propisano da svaka drava ima pravo sarna ustanovitiirinu svoga teritorijalnog mora do granice koja ne prelazi (4 morskih milja

mjereno od polaznih crta koje se odreuju u skladu sa odredbama >onvencije.)ormalna crta utvrena je lanom 1. >onvencije koji glasi@ $Dko nije drugaijeodreeno >onvencijom, normalna je polazna crta za mjerenje irineteritorijalnog mora crta niske vode uzdu obale, kako je naznaena na

pomorskim kartama krupnog mjerila koje obalnadrava slubeno priznaje.$

Ra%!ran$enje #er#orja'no! &ora %&edju dr%ava $je "u o2a'e jedna

na"upra# dru!oj ' &edju"o2no !ran$e>ad obale dviju drava lee suelice ili meusobno granie, nijedna od tih dvijudrava nije ovlatena, ako meu njima nema suprotnog sporazuma, proiritisvoje teritorijalno more preko crte sredine, kojoj je svaka taka jednako udaljenaod najbliih taaka polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog morasvake od tih dviju drava. -va se odredba, meutim ne primjenjuje u sluajugdje je zbog historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti potrebnorazgraniiti teritorijalna mora dviju drava na drukiji nain !clan (1.

>onvencije".

Po&or"(e (ar#e pop" !eo!ra4"() (oordna#aBanjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj je udaljenost svake take odnajblie take polazne crte jednaka irini teritorijalnog mora !clan 2.>onvencije".-balna drava ne bi trebala vriti svoju krivinu jurisdikciju na stranom broduukoliko se radi o trgovakom brodu ili dravnom brodu koji se koristi u

trgovake svrhe koji prolazi teritorijalnim morem, radi hapenja neke osobe ili


21/46

vrenja istranih radnji u vezi s bilo kojim kaznenim djelom poinjenim nabrodu za vrijeme njegova prolaska, osim uovim sluajevima@!a" Dko se posljedice kaznenog djela protezu na obalnu dravu

!b" Dko je kazneno djelo takvo da remeti mir zemlje ili red u teritorijalnom moru!e" Dko je zapovjednik broda, ili diplomatski agent, ili konzularni dunosnikdrave zastave zatraio pomo mjesnih organa!d" Dko su takve mjere potrebne radi suzbijanja nedoputene trgovine opojnimdrogama ili psihotropnim tvarima

Dje'ov &ora nad (oj& o2a'na dr%ava &a odredjena "uverena prava

Vanj"( &or"( poja">onvenciju o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu < -dredbe ove >onvencije

preuzete su u >onvenciju o pravu mora iz (784. godine. &lan ::. >onvencije,$vanjski pojas$ glasi@(. ' pojasu mora koji se nalazi uz njeno teritorijalno more, nazvanom vanjski

pojas obalna drava moe vriti nadzor potreban da bi@a" sprijeila krenje svojih carinskih, 0iskalnih, useljenikih ili zdravstvenihzakona i drugih propisa na svom padruju ili u svom teritorijalnom moru/

b" kaznila krsenje tih zakona i drugih propisa poinjeno na svom podruju ili usvom teritorijalnom moru.4. Banjski pojas se ne moe prostirati preko 42 morskih milja od polaznih crtaod kojih se mjeri irina teritorijalnog mora.Bano je ovdje naglasiti da obalna drava nema suverenitet nad ovim podrujemnitisuverena prava nego sarno pravo nadzora radi zatite odreenih interesa ikanjavanje poinilaca odreenih povreda pod uslovom da su povrede poinjenena njenom kopnenom podruju,

unutranjim vodama ili teritorijalnom moru.

I"('ju$va e(ono&"(a %ona%skljuiva ekonomska zona je podruje pod posebnim reimom koje ima svojkorijen u konceptu iskljuivih ribarskih zona. Po (anu 13. >onvencije uiskljuivoj ekonomskoj zoni obalna drava ima@a" 5uverena prava radi istraivanja i iskoritavanja, ouvanja i gospodarenjaivim i neivim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskog

dna i njegova podzemlja, te u pogledu drugih djelatnosti radi gospodarskog


22/46

istraivanja i iskoritavanja pojasa, kao to je proizvodnja energije koritenjemvode, struja i vjetrova.

b" Hurisdikciju, u skladu s relevantnim odredbama >onvencije, u pogledu@!i" podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uredaja i naprava

!ii" znanstvenog istraivanja mora!iii" zatite i ouvanja morske okoline!c" druga prava i dunosti predviene u ovoj >onvenciji

4. ' ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dunosti u iskljuivojekonomskoj zoni na temelju >onvencije, obalna drava dolino potuje prava idunosti drugih drava i postupa na nain koji je u skladu s odredbama>onvencije. %skljuiva ekonomska zona ne smije se prostirati preko 4** morskih

milja od polaznih crta od kojih se mjeri sirina teritorijalnog mora.

Ep(on#nen#a'n poja"Apikontinentalni pojas je de0inisan lanom 63. !(" >onvencije koji glasi@$Apikontinentalni pojas obalne drave obuhvata morsko dno i njegovo

podzemlje izvan njenoga teritorijalnog mora preko itavoga prirodnogproduetka njenoga kopnenog podruja do vanjskog ruba kontinentalne orubine,ili do udaljenosti od 4** morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri irina

teritorijalnog mora, tamo gdje vanjski rub kontinentalne orubine ne see do teudaljenosti.$

6a#vorena ' po'u%a#voreno &oraPo odredbama lana (44. >onvencije zatvoreno ili poluzatvoreno more znaizaljev, bazen ili more okrueno s dvije ili ,vie drava i povezano s drugimrnorem ili okeanom uskim prolazom,.ili koje se u cjelosti ili preteno sastoji odteritorijalnih mora iskljuivih ekonomskih zona dviju iii vie obalnih drava.

-balne drave na zatvorenim i%i poluzatvorenim morima su dune meusobnosaraivati na ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dunosti koje su

propisane >onveneijom. ' tom cilju ove drave trebaju nastojati samostalno iliuz pomo neke regionalne organizacije@a" usklaivati gospodarenje, ouvanje, istraivanje i iskoritavanje ivih

bogatstava morab" usklaivati ostvarivanje svojih prava i ispunjavanje svojih dunosti u pogleduzatite i ouvanja morske okoline


23/46

c" usklaivati svoje politike znanstvenog istraivanja i onvencijede0inira neobalnu dravu kao dravu kojanema morsku obalu. D tranzitna drava znai dravu morskom obalom bez nje,

koja se nalazi izmeu neobalne drave i mora, kroz ije se podruje obavljapromet u tranzitu.lanom (41. >onvencije ureeno je pitanje odnosa izmeu neobalne i tranzitnedrave na sljedei nain@(. )eobalne drave imaju pravo pristupa moru i od mora radi ostvarivanja prava

predvienih >onvencijom, ukljuujui prava koja se tiu slobode otvorenogmora i zajednike batine ovjeanstva. ' tu svrhu neobalne drave uvajuslobodu tranzita preko podruja tranzitnih drava svim prijevoznim sredstvima.

4. ;ainteresirane neobalne drave i tranzitne drave dogovaraju se dvostranim,subregionalnim i regionalnim sporazumima o uvjetima i nainima ostvarivanjaslobode tranzita.:. =ranzitne drave, u ostvarivanju svoje pune suverenosti nad svojim

podrujem imaju pravo poduzimati sve potrebne mjere radi osiguranja da pravai olakice, predvieni u ovom dijelu za neobalne drave, ni na koji nain nenarue njihove zakonite interese.

Promet u tranzitu osloboen je svih carina, taksa ili drugih pristojbi, osimnaknada za odreene usluge uinjene u vezi s takvim prometom. Prijevoznasredstva u tranzitu i druge pogodnosti za tranzit predviene za neobalne drave,koje one i koriste, ne smiju biti podloni taksama ili pristojbama viim od onihkoje se ubiru za upotrebu prijevoznih sredstava tranzitne drave.

Dje'ov &ora (oj "e na'a%e %van na$ona'ne jur"d($jeO#voreno &ore


24/46

lan 86. de0inira slobode otvorenog mora koje je otvoreno za sve drave obalnei neobalne. -ne se ostvaruju pod uslovima propisanim >onvencijom i drugim

pravilima meunarodnog prava. =e slobode sadre izmeu ostalog@!a" 5lobodu plovidbe

!b" 5lobodu prelijetanja!c"5lobodu polaganja podmorskih kabala i cjevovoda!d" 5lobodu izgradnje umjetnih otoka i drugih ureaja koje doputameunarodno pravo!e" 5lobodu ribolova!0" 5lobodu znanstvenog istraivanja5ve drave ostvaruju ove slobode potujuci interese drugih drava uostvarivanju slobode otvorenog mora i uz potovanje prava sadranih u

>onvenciji u pogledu djelatnosti u ;oni.)ijedna drava nema pravo zahtijevati da podvrgne bilo koji dio otvorenog morasvojoj suverenosti.)i jedna driava ne moe vriti vlast na otvorenom moru jer

je otvoreno more ope dobra *res communis omnium+.

6ona &edjunarodno! pod&orja *6ona,#eklaracije a naelima kojima se ure,uje morsko dno i podzemlje izvan granicanacionalne jurisdikcije od &-. decem!ra &'-. godine.

Pravni poloaj ;one i njenih bogatstava ureen je lanom (:6. >onvencije kojiglasi@(. )ijedna drava ne moe zahtijevati niti ostvarivati suverenost ili suverena

prava nad bilo kojim dijelom ;one ili njenim bogatstvima/ nijedna drava, ni0izicka ili pravna osoba ne moe prisvojiti bilo koji dio ;one ili njenih

bogatstava. )ijedan takav zahtjev ili ostvarivanje suverenosti ili suverenih pravaili takvo prisvajanje nee se priznati.4. 5va prava na bogatstva ;one pripadaju covjecanstvu kao cjelini, u ime kojega

djeluje Blast. =a bogatstva ne mogu se otuiti. #ude izvadene iz ;one mogu seotuiti samo u skladu s ovim dijelom, te pravilima, propisima i postupcimaBlasti.:. )ijedna drava, ni 0izika ili pravna osoba ne moe zahtijevati, stjecati iliostvarivati prava na rude izvadene iz ;one osirn u skladu s ovim dijelom. Pravadrukcje zahtijevana, stjeana ili ostvarivana nee se priznati. Ponaanje dravau odnosu na ;onu mora biti usklaeno sa


25/46

odredbama >onvencije i naelima sadranim u Povelji -') i drugim pravilimameunarodnog prava, u interesu odravanja mira i sigurnosti i unapreenjemeunarodne saradnje i razumijevanja.

Tje"na$ (oj "'u%e &edjunarodnoj p'ovd2=jesnaci su uski prostori koji spajaju dvije vee povrine mora. -ni se dijele natjesnace koji ne slue za meunarodnu plovidbu i tjesnace koji slue zameunarodnu plovidbu. ' svijetu postoji (4( tjesnac od kojih (3 ima ogromanekonomski i strateki znaaj. >onvencija o pravu mora iz (784. godine posvetila

je 9io %%% tjesnacima koji slue meunarodnoj plovidbi. lan :6. >onvencijeodreuje njen domaaj. -vaj se odsjek primjenjuje na tjesnace koji sluemeunarodnoj plovidbi izrneu jednog dijela otvorenog mora ili iskljuive

ekonomske zone i drugog diiela otvorenog mora ili iskliuive ekonomske ;one.#eim nekodljivog prolaska, primjenjuje se u tjesnacima koji sluemeunarodnoj plovidbi@!a" u kojima se ne primjenjuje reim tranzitnog prolaska!b" izmeu jednog dijela otvorenog mora ili iskljuive ekonomske zone iteritorijalnog mora strane drzave. ' arhipelakim vodama brodovi svih zemaljauvaju pravo nekodlljvog prolaska. 5lobodan prolazak je prolazak brodovatjesnacima u kojima postoji plovni put otvorenim morem ili ekonomskom

zonom pagodan za plovidbu.

Tje"na$ u (ojna je pravo pro'a"(a uredeno po"e2n& u!ovor&a '&edunarodn& (onven$ja&a Bo"4or Dardane'=o su dva tjesnaca na Mramornom moru koji povezuju rno more sa5redozemnim morem. Fos0or je dugacak 48 kilometara, a irok je izmeu *,3 i :kilometra. 9ardaneli su dugaki 6*kilometara, a irina im je izmeu (,: i 6,2kilometara. =okom devetnaestog vijeka zaklkuceni su brojni sporazumi koji su

se bavili reimom prolaska kroz ove tjesnace. 9anas je plovidba ovimtjesnacima ureena >onvencijom o reimu tjesnaca zakljuena (7:3. godine uMontreuNu. >onvencija sadri propise o prolasku trgovakih i ratnih brodova iaviona. Prelijetanje iznad tjesnaca ogranieno je sarno na civilne avione, i tovazdunim putevima koje propisuje =urska.ibraltarska vrata. ibraltar je tjesnac koji spaja 5redozemno more saDtlanskim okeanom. 5irok je (2, 3 kilometara. )jegove obale pripadajuMaroku, 5paniji i Belikoj Fritaniji


26/46

Magelallov tjesnac. =o je tjesnac koji se nalazi na krajnjem jugu Hune Dmerikei spaja Dtlanski sa =ihim okeanom. )alazi se izmeu Patagonije i -gnjenezemlje. 9ugaak je 28* kilometara a najvea irina mu je 44 milje

Mor"( (ana'Sue$( (ana'5uecki kanal je vjestaki prirodni put koji povezuje 5redozemno more sa5ueckim zalivom i dalje sa &rvenim morern. -tvoren je za promet (837. godine,Plovidba kanalom ureena je odredbama &arigradske konveneije iz (888.odine koju su zakljuile@ Belika Fritanija, Erancuska, )jemaka, ?panjolska,%talija, Dustro


27/46

>ilski kanal je prokopan na teritoriji )jemake radi ubrzanja i skraenja putaizmeu Faltikog i 5jevernog mora a otvoren je za promet (873. godine.Poseban pravni status za >ilski kanal nametnut je )jemakoj odredbamaBersajskog mirovnog ugovora !lanovi :8*


28/46

-snovne vrste medjunarodnih ugovoraS o2%ro& na 4or&u u (ojoj "u %a('ju$en ugovori mogu biti pismeni i unekom drugom obliku.O2%ro& na 2roj u$e"n(a ugovori se dijele na dvostrane !bilateralne" i

mnogostrane !multilateralne".S o2%ro& na prrodu ugovori se dijele na@ ugovore zakone i ugovore pogodbe.Ra%'(uje&o #a(odjer u!ovore: u"#ave &edj. organizacija koji su istovremenoi mnogostrani sporazumi drzava njegovih ucesnica. >onvencija navodi kao

posebnu vrstu ugovore kojima se osnivaju medj. organizacije i ugovore kojeusvoji jedna medj. organizacija.S o2%ro& na pred&e# ugovor moze biti politicki, ekonomski, kulturno

prosvjetni. Politicki sporazumi zakljucuju se s namjerom da se ne preuzimaju

pravne obaveze. -ni imaju moralni i politicki znacaj za ucesnike sporazuma.S o2%ro& na &o!u$no"# pr"#upa u!ovoru dr%ava (oje n"u u$e"#vova'e unje!ovo& %a('ju$enjumedj. ugovori se dijele na zatvorene, poluotvorene iotvorene ugovore.S o2%ro& na #er#orja'no va%enjeugovori mogu biti@ univerzalni, regionalni ilokalni.Ne( au#or dje'e u!ovore na "'jede$ na$n@ a" ugovori u 0ormi sporazumaizmedju drzava!Bersajski sporazum i drugi sporazumi zakljuceni nakon %

svjetskog rata", b" ugovori u 0ormi sporazuma izmedj se0ova drzava. -ni semogu opisati kao historijski najstariji/ c" ugovori u 0ormi medjuvladinihsporazuma, d" ugovori zakljuceni izmedu ministarstava, ministara ili drugih

podredjenih vladinih organa ili agencija.

Me&orandu& o ra%u&jevanju9rzave cesto imaju interes da regulisu odredena pitanja na nacin koji ne znacizakljucenje medj. ugovora. =o cine potpisivanjem pravno neobavezujuceg

instrumenta zvanog memorandum o razumijevanju.Hedini pouzdan indikator o kojemu instrumentu je rijec, ugovoru ilimemorandumu je klauzula o nacinu rjesavanja sporova. >od memoranduma orazumijevanju to su uvijek pregovori strana potpisnica, dok su to kod medj.ugovora eksterni nacini kao sto su medj. sudski i arbitrazni postupci. >ao iugovore, memoramdume o razumijevanju potpisuju ministri ili sluzbenici uministarstvima.

Spo"o2no"# "('apanja u!ovora


29/46

Prema Feckoj konvenciji o pravu ugovora iz (737. navodi se da svaka drzavaima spasobnost da zakljucuje $ugovore$. ' ime drzave ugovore zakljucuju se0drzave, vlada ili ministarstva.

Po"#up$ "('apanja u!ovora' medj. praksi razvila su se dva osnovna postupka zakljucenja medj. ugovora@

pojednostavljeni i slozeni postupak, a moguce su i kombinacije ova dvapostupka.Pojedno"#av'jen po"#upa(se sastoji u razmjeni instrumenata koji sacinjavajuugovor. Pristanak drzava da budu vezane ugovorom koji sacinjavajumedjusobno razmijenjeni instrumenti izrazava se ovom razmjenom@a" ako instrumenti predvidjaju da ce njihova razmjena imati to dejstvo/ ili

b" ako se na drugi nacin utvrdi da su se te drzave dogovorile da ce razmjenainstrumenata imati to dejstvo.S'o%en po"#upa(sklapanja ugovora moze se sastojati od vise odvojenih radnji.;akljucenje ugovora zapocinje pregovorima koji obuhvataju i usvajanje kao iovjeravanje !rati0ikaciju" teksta ugovora/ drugo, izrazavanje pristanka stranakada budu vezane ugovorom i konacno registracija ugovora kod eneralnogsekretara ') i njegovo publikovanje. -ve radnje obavljaju ovlasteni

predstavnici drzava.

Pristanak drzave da bude vezana ugovorom moze biti izrazen potpisivanjem,razmjenom instrumenata koji sacinjavaju ugovor, rati0ikacijom, prihvatanjem,odobravanjem, ili pristupanjem ili na svaki drugi dogovoreni nacin.

S#upanje u!ovora na "na!u prvre&ena pr&jena'govor stupa na snagu na nacin i na dan koji su utvrdjeni njegovim odredbamaili sporazumno izmedju drzava koje su ucestvovale u pregovorima. 'koliko ne

postoji takva odredba ili sporazum, ugovor stupa na snagu cim sve drzave koje

su ucestvovale u pregovorima budu dale pristanak da budu vezane ugovarom.Multilateralne konvencije sadrze odredbe o njihovom stupanju na snagu. Feckakonvencija o pravu ugovora iz (737., navodi da >oncencija stupa na snagutridesetog dana od dana deponavanja trideset petog instrumenta o rati0ikaciji ili

pristupanju. 'govor se primjenjuje privremeno do stupanja na snagu ako je toodredjeno samim ugovorom iii se drzave ucesnice u pregovorima takodogovore.

Re%erve na u!ovore


30/46

5trane ugovornice mogu prilikom zakljucenja nekog medj. ugovora stavitirezerve na pojedine njegave odredbe ukolika je stavljanje rezervi na te odredbedopusteno.I%ra% ;re%erva;oznacava jednostranu izjavu, bez obzira kako je sastavljena ili

nazvana, koju daje drzava prilikom potpisivanja, rati0ikacije, prihvatanja iiiodobravanja ugovora ili prilikom pristupanja tom ugovoru kojom zeli da iskljuciili izmijeni pravno dejstvo nekih odredaba ugovora u pogledu njihove primjenena tu drzavu.#ezerve se stavljaju u trenutku potpisivanja, rati0ikovanja, prihvatanja,odobravanja, iii pristupanja ugavoru pod uslavom da ta rezerva nije zabranjenaugovorom ili da nije nespojiva sa predmetom i ciljem ugovora.

Tu&a$enje u!ovoraPravila koja se primjenjuju na tumacenju prava uopce primjenjuju se natumacenje izvora medj. prava pa i medj. ugovora. Postoje tri osnovna pristupatumacenja ugovora@O2je(#vn pr"#up znaci tumacenje ugovora u saglasnosti sa uobicajenimznacenjem upotrebljenih rijeci u ugovoru/Su2je(#vn pr"#uppolazi od namjere drzava pregovarateljica, smatrajuci< da

je namjera stranaka najbitniji elemenat ugovora, a rijeci u tekstu nemaju

znacenje ako ne izrazavaju tu namjeru/Te'eo'o"( pr"#up zahtijeva tumacenje ugovora u saglasnosti sa njegovimciljevima i namjerama. -va tip pristupa tumacenju ugovora ne iskljucuju se u

prakticnoj primjeni nego se dopunjuju.

Po"#vanje pr&jena u!ovora'govor vezuje svaku stranku za citavo njeno podrucje ukoliko drugacijanamjera ne proizlazi iz ugovora ili je utvrdena na drugi nacin. >onvencija sadrzi

vise odredaba koje se ticu primjene uzastopnih ugovora o istom predmetu.)ajvaznije su sljedece@ imperativna norma opceg medunarodnog prava sadrzanau nekom medj. ugovoru ima za posljedicu nistavost svakog drugog ugovara koji

je sa njom u sukobu.

U!ovor #re$e dr%ave-pce pravilo u pogledu trecih drzava sadrzano je u clanu :2. >onvencije kojiglasi@ $'govor ne stvara ni obaveze n% prava za trecu drzavu bez njenog

pristanka.$ ;a trecu drzavu< drzavu koja nije clanica tog ugovora, ugovor je res


31/46

inter alias acta, ili tudj posao, tudja stvar. =reca drzava moze prihvatiti obavezekoje joj eventualo nametnu trece drzave ali taj pristanak mora biti izricit. -voogranicenje ne odnosi se na pravila medj. obicajnog prava koja ukoliko nastanuobavezuju i trece drzave, to jest drzave koje nisu cianice tog ugovora.

Po"e2ne u!ovorne ('au%u'ePastoje neke odredbe u medj. ugovorima koje nisu spomenute u Feckojkonvenciji o pravu ugovora koje se dugo i cesto unose u ugovore tako da sudobila i odredjene nazive.onvencije kaze da ugovor moze

biti izmijenjen i dopunjen sporazomno izmedu clanica

N"#avo"# u!ovora' prvom slucaju smatrat ce se da ugovor nije nikad ni postojao, a u drugomzainteresovanoj strani ostavlja se mogucnost da ukaze na manu i trazi ponistenjeugovora. =o znaci da apsolutna nistavost djeluje eN tune !oduvijek" a relativnarusljivost eN nunc !od sada".Ap"o'u#n u%ro$ n"#avo"#su oni koji se ne mogu naknadno otkloniti i ugovorse ne moze konvalidirati, cak i ako bi drzava koja je pretrpjela stetu pristala da

takav ugovor ostane na snazi. =i uzroci su@Iu" eo!en" nor&a< )istavan je svaki ugovor koji je u trenutku kad se zakljucujeu sukobu sa imperativnom normom opceg medj. prava.Prinuda 'govor nece proizvesti pravno dejstvo ako je zakljucen pod prinudomi%i prijetnjom usmjerenom prema njenom predstavniku. %sto taka ugovor nece

proizvesti dejstvo ukoliko je prinuda usmjerena prema drzavi putem prijetnje iliupotrebe sile.


32/46

Re'a#vn u%ro$ ne dovode do automatskog prestanka ugovora. -ni mogudovesti do prestanka ugovora pod odredenim uvjetima. 'zroke nistavosti uovom slucaju su@6a2'uda< >onvencija navodi da se drzava moze pozvati na zabludu u ugovoru

koja cini nistavim njen pristanak da bude vezana ugovorom, ako se zabludaodnosi na cinjenicu ili situaciju za koju je ta drzava pretpostavljala da postoji utrenutku kada je ugovor zakljucen i koja je sacinjavala bitnu osnovu pristanka tedrzave da bude vezana ugovorom.Prevara< Prevara je pogresna predstava a cinjenicama iili okolnostima koje seticu predmeta ugovora proizvedena prevarnim radnjama druge strane, koja jesvjesno davala pogresne in0ormacije da bi dovela do sklapanja takvog ugovora.Korup$ja< Dka je izrazavanje pristanka neke drzave da bude vezana ugovorom

dobijeno putem korupcije njenog predstavnika neposrednim ili posrednimdjelovanjem neke druge drzave koja je ucestvovala u pregavorima, drzava semoze pozvati na ovu korupciju koja cini nistavim njen pristanak da bude vezanaugovorom.Pre(ora$enje ov'a"$enja pre!ovara$a < Prekoracenje nadleznosti povlaciodgovornost izvrsioca prema zakonodavstvu njegove drzave. 5vaka stranka kojase pozove na postojanje mane u njenom pristanku da bude vezana ugovorom ilikoja se pozove na uzrok osporavanja ugovora, povlacenja ili suspenzlje njegove

primjene, duzna je svoj zahtjev noti0icirati ostalim ugovornim stranama.

Su"pen%je pr&jene1 pre"#ana( pov'a$enje % u!ovora'govor moe prestati ili biti suspendiran na sljedece nacine@Prestanak ugovora ili povlacenje iz ugovora na osnovu odredaba ugovora ili po

pristanku stranaka. >onvencija predvidja da do prestanka ugovora ili povlacenjaiz ugovora moze doci,a" prema odredbama ugovora,

b" u svakom trenutku uz pristinak svih clanica, nakon konsultacije sa ostalimdrzavama ugovornicama. Becina ugovora sadrzi odredbe o prestanku ili

povlacenju iz ugovora.O#(a%vanje& ' pov'a$enje& (od u!ovora (oj ne "adr% odred2e u ve% "apre"#an(o&1 o#(a%vanje& ' pov'a$enje&.'govor koji ne sadrzi odredbe o njegovom prestanku i ne predvidja da se mozeotkazati ili se iz njega povuci, ne moze biti predmetom otkazivanja ili

povlacenja, osim@ a" ako je utvrdeno da je namjera stranaka bila da prihvate

mogucnost otkazivanja ili povlacenja/ ili b" ako se pravo otkazivanja ili


33/46

povlacenja moze izvesti iz prirode ugovora. -bicajna pravo zahtijeva davanjerazumnag otkaznog roka u slucaju namjere otkaza ugovora i%i povlacenja, dok>onvencija utvrduje da taj rok iznosi dvanaest mjeseci.

Pre"#ana( u!ovora ' o2u"#av'janje nje!ove pr&jene (ao po"'jed$a(r"enja u!ovora

)e moze svako krsenje ugovora biti razlog za prestanak ugovora iliobustavljanje njegove primjene. Mora se raditi o bitnom krsenju ugovora. %

pored bitnog krsenja ugovora ostecena drzava moze izgubiti pravo na pozivanjena razlog za prestanak ugovora, za povlacenje iz njega ili obustavu njegove

primjene ako je ta drzava nakon sto se upoznala sa cinjenicama@ a" izricitopristala smatrati da ovisno o slucaju, ugovor vrijedi, da ostaje na snazi ili da se

dalje primjenjuje/ ili b" ako treba da se zbog ovog stava smatra kao da jepristala, ovisno o slucaju, na vazenje ugovora ili na njegovo ostajanje na snazi ilina njegovu primjenu.

Na"#ana( "#ua$je (oja $n %vr"enje ne&o!u$&>onvencije propisuje da se stranka moze pozvati na nemogucnost izvrsenjaugovora kao na razlog za njegov prestanak ili povlacenje iz njega, ako je tanemogucnost rezultat konacnog nestanka iii unistenja predmeta neophodnog za

izvrsenje ugovora. Dko je nemogucnost privremena, moze se navesti samo kaorazlog za obustavljanje primjene ugovora.

B#na pro&jena o(o'no"# *re2u" "$ "#an#2u",5tranka nije obavezna izvrsiti ugovor ukoliko je doslo do bitne promjeneokolnosti od trenutka kad je ugovor zakljucen. -va mogucnost moze se

primijeniti samo izuzetno ako su okolnosti zaista bitno promijenjene i ne mozesluziti drzavama kao razlog za neizvrsenje ugovora. 'govore cesto treba usladiti

sa promijenjenim okolnostima koje su nastupile tokom trajanja ugovora. -vaodredba nema tu svrhu. )jena uloga je prestanak ugovora iii povlacenje izugovora u ekstremnim situacijama koje mogu nastupiti tokom trajanja ugovora.-na odrazava medj. obicajno pravo u ovoj oblasti.

Na"#ana( nove &pera#vne nor&e op$e! &edunarodno! pravo *ju" $o!en",>onvencija kaze da ako dodje do nove imperativne norme opceg medj. prava,svaki ugovor koji je u sukobu sa tom normom postaje nistav i prestaje vaziti.


34/46

'govor nije postao nistav retroaktivno nego od trenutka nastanka noveimperative norme.

'%2janje ra#a

>onvencija se ne bavi uticajem rata na ugovore sem clana 6:, koji navodi daodredbe >onvencije ne prejudiciraju nikakvo pitanje koje bi se moglo postavitiu vezi sa otpocinjanjem neprijateljstva izmedju drzava. #anije je otpocinjanjerata znacilo prestanak svih ugovora izmedu zaracenih drzava. 9anas je ovakavstav djelimicno napusten.

Po"'jed$e pre"#an(a u!ovora'govorne strane se oslobadjaju obaveze da nastave sa izvrsavanjem ugovora

potpuno kod prestanka ugovora iii na izvjesno vrijeme kod obustave primjeneugovora.

Su($e"ja dr%ava u odno"u na &e=unarodne u!ovore5ukcesija je stanje nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primenjuju

pravila medj. prava. 9rzavu prednicu zamjenjuje jedna ili vise drzava sljednica.5ukcesija drzava u pogledu medj. ugovora zasniva se na principima medj.ugovornog prava koji su kodi0ikovani Feckom konvencijom o sukcesiji drzava u

odnosu na ugovore iz (768. ili vaze kao principi medj. obicajnog prava.' pogledu sukcesije drzava u medj. ugovore drzave prednice prisutna su dvasuprotna stava.Po prvom, u!ovor "u nepreno"v, s obzirom da su principi slobodnog

pristanka, dobra volja i pacta sunt servanda opce priznati. Po drugom, postoji(on#nu#e# va%enjamedj. ugovora. -ba ova nacela sa razlicitim domasajem

prisutna su u Feckoj konvenciji.

I%u%e$ od "u($e"je9rzava sukcesor ne nasljedjuje sve ugovore drzave prednice. Postoji podjelaugovora na personalne koji ne prelaze na drzavu sukcesora i dispozitivne koji senaslijedjuju.D"po%#vn u!ovorsu oni ciji se pravni ucinak ocituje u davanju istog stalnogstatusa podrucju, neovisno od personaliteta drzave koja na tom podrucju imasuverenost. 5to se tice rezima granica sukcesija drzava ne utice na pitanja@ a"granice utvrdene ugovorom , b" prava i obaveze utvrdjene ugovorom koja se

odnose na rezim granica.


35/46

B'a#era'n u!ovorostat ce na snazi ako se drzave o tome izricito dogovore.Po pitanju multilateralnih ugovara Fecka konvencija razlikuje@ ugovore na snazina dan sukcesije drzava i ugovore koji nisu obavezivali drzavu prednicu na dansukcesije drzave.

XXI. PRAVO ORU6ANI9 SUKOBA1 MEDJUNARODNORATNO I MEDJUNARODNO 9UMANITARNO PRAVO

Pravo oru%an) "u(o2a regulie najiri spektar odnosa izmeu subjekatameunarodnog prava u ratu i u vezi sa ratom ali i nekim drugim situacijamakoje, i ako predstavljaju oruane sukobe u najirem smislu rijei, se ne mogusmatrati ratom.I%ra% &edjunarodno ra#no pravoodnosi se na skup pravila kojima se ureujuodnosi izmeu strana u ratu, kao i izmeu njih i neutralnih drava.Medjunarodno ra#no pravo jedio meunanodnog prava koje ureuje odnoseizmeu drzava kao subjekata meunarodnog. prava, odnosno izmeu zaraenihstrana za vrijeme rata i u vezi s ratom lzraz meunarodno humanitarno pravoodnosi se na norme kojima se nastoje humanizirati odnosi u oruanim sukobima@meunarodnim ili unutranjim, pa je stoga dio prava oruanih sukoba odnosnomeunarodnog ratnog prava.

Pravo oru%an) "u(o2a pr&jenjuje "e u "'jede$& "#ua$ja&a>Prvo, u slucajevima koji se smatraju ratom u smislu medunarodnog prava. =o suoruzani sukobi izmedu drzava kao subjekata medunarodnog prava/9rugo, primjenjuje se na odnose izmedu zaracenih i neutralnih drava kadaneutralne drzave postupaju potujui svoju neutralnost u sukobu koji teceizmedu zaracenih drzava/=ree, primjenjuje se i na oruzane akcije ')


36/46

Baznost medunarodnih obicajnih pravila kao izvora prava potvrdena je i5tatutom Meunarodnog suda koji u &lanu :8. !b" de0inira meunarodni obiajkao $dokaz ope prakse prihveene kao pravo$.

Kod4(a$ja prava oru%an) "u(o2a &edjunarodno! )u&an#arno! pravapu#e& &edjunarodn) (onven$jaPrvi veliki znacajni napori na kodi0ikaciji prava oruzanih sukoba uinjeni su nadvjema Gaskim mirovnim kon0erencijama, prvoj i drugoj, odrzanim (877.godine i (7*6. godine, na kojima su usvojene znacajne konvencije i deklaracije.Medu njima je i &etvrta haska konvencija iz (7*6.godine, koja je jos uvijek na snazi i u cijem prilogu se, nalaze pravila poznatakao Gaski pravilnik o zakonima i obicajima rata na kopnu.

-d propisa donesenih izmedu dva svjetska rata koji su jos na snazi najvazniji je;enevski protokol o zabrani upotrebe zagusljivih i otrovnih gasova i

bakterioloskih sredstava u ratu iz (741. godine.

' znatno povoljnijim medunarodno politickim uvjetima do kojih je doslo nakon9rugog svjetskog rata u avgustu (727. godme, u ;enevi je odrzana diplomatskakon0erencija na kojoj su (4. avgusta (727. godine usvojene i potpisane cetirikonvencije iz oblasti medunarodnog

humanitarnog prava. =o su@;enevska konvencija a poboljsanju poloaja ranjenika i bolesmka u oruanimsnagama u ratu/;enevska konvencija a poboljsanju poloaja ranjenika, bolesnika brodolumacaoruanih snaga na moru/;enevska konvencija a postupanju sa ratnim zarobljenicima/;enevska konvencija a zastiti gradanskih lica u vrijeme rata.5ve ove >onvencije dopunjene su na diplomatskoj kon0erenciji (766. godine, sa

dva dopunska protokola@9opunski protokol ;enevskim konvencijama od (4. avgusta (727. godine ozastiti rtava medunarodnih oruzanih sukoba !Protokol %"/9opunski protokol ;enevskim konvencijama od (4. avgusta (727. godine azastiti rtava nemeunarodnih oruanih sukoba !Protokol %%".

=akoder je 4**1. godine, usvojen 9opunski protokol ;enevskim konvencijamaod (4. avgusta (727. godine, !Protokol %%%" koji se odnosi na usvajanje dodatnog

znaka raspoznavanja


37/46

otovo sve drzave svijeta potpisnice su ;enevsklh konvencijaa iz (727. godine,ali mnoge znaajne drzave kao npr 5jedinjene Dmerike 9rzave nisu potpisale9opunske protokole i neke novije konvencije.

O"#a' %vor prava oru%an) "u(o2a &edjunarodno! )u&an#arno! pravaBazan pomocni izvor ine vojni pravilnici pojedinih drzava i uputstva oruzanimsnagama, a po potrebi i propisi iz njihovog krivicnog zakonodavstva koji se

primjenjuju na zlocine poinjene u oruzanim sukoblma.

Uop$e o ra#u5Ra#!Qar, guerre, krieg" < skup nasilnih ina kojima jedna drzava nastoji drugojdrzavi nametnuti svoju volju. -vakva de0inicija rata sadrzi tri konstitutivna

elementa. =o su prvo, akti nasilja !sile" koje primjenjuje jedna drzava premadrugoj, a koji su manje ili vie podlozni pravilima meunarodnog !ratnog"

prava. 9rugo, u pitanju je odnos izmedju najmanje dvije drzave, subjektameunarodnog prava. =rece, cilj upotrebe sile je nametanje vlastite !politike"volje drugoj dravi < subjektu meunarodnog prava.

Ra# "e &o%e de4nra#kao stanje sukoba oruzanih snaga najmanje dviju drzavau cilju savladavanja protivnika !druge drzave" i nametanja politike volje

pretocene u uvjete mirovnog sporazumaPored objektivnih elemenata 0aktikog sukoba meu oruzanim snagama dvijudrzava, potreban je i subjektivni element, animus belligerendi, volja da se ratujekoja mora postojati najmanje na jednoj strani, jer u suprotnom nema rata.

Po$e#a( ra#aPostoje dva osnovna naina zapoinjanja rata.=o su 4or&a'na o2javarata u kom slucaju govorimo o ratu u tehnickom smislu,

ili rat zapocinje stvarnim otpoinjanjem neprijateljstva bez prethodne objave ukom slucaju govorimo o ratu u &a#erja'no& "&"'u.

Svr"e#a( ra#a#at se okonava 0ormalno i ne0ormalno.


38/46

5toga mirovni ugovori sadre aranmane vezane za promjene granica,reparacije,razmjenu zarobljenika, imovinska pitanja, vaenje ugovora i slino.Mrovn u!ovor je ugovor pa se prema tome na njega primjenjuju pravilameunarodnog ugovornog prava sadrana u Fekoj konvenciji o pravu ugovora

iz (737. godine. >ao i svaki drugi ugovor on vai samo meu dravamapotpisnicama, ali ne i prema treim dravama.&lan 14. glasi@ $)itav je svaki ugovor zakljuenje kojeg je postignuto

primjenom iii upotrebom sile protivno naelima meunarodnog prava koja suunesena u Povelju 'jedinjenih nacija.$Postoje 2 naina okonanja neprijateljstva prije okonanja ratnog stanja=o su@PRIMIRJE kojim se obustavljaju ratne operacije uzajamnim sporazumom

zaraenih strana. Primirje moe biti ope i lokalno ukoliko se ne odnosi nacjelokupno podruje ratnih operacija/OPCA BE6US8OVNA KAPITU8ACIJA je jednostran in poraene drave

praen sporazumom o predaji svih vojnih jedinica i dokidanjem svih civilnihvlasti u toj dravi.PREKID NEPRIJATE8JSTVA I8I PRIMIRJE po nalogu iii preporuci5avjeta sigurnosti ').&ilj takve odluke je apsolutni Lprestanak neprijateljstavaizmeu zaraenih strana na vremenski rok predvien rezolucijom 5avjeta

sigurnosti. ' tom roku bi trebalo postii trajniji politiki sporazum, redovno uzmedijaciju organa ').OSTA8E VRSTE UGOVORA O PREKIDU I8I SUSPEN6IJINEPRIJATE8JSTVAR do razliitih vrsta ugovora izmeu strana u sukobudolazilo je na diplomatskim kon0erencijama, uz posredovanje treih drava iliorgana ').

Vr"#e ra#a

)ajstarija podjela ratova potie od klasine kole meunarodnog prava kojadijeli ratove prema tome da li se oni odvijaju izmeu suverenih drava kaosubjekata meunarodnog prava ili se ti sukobi odvijaju unutar jedne drave.Po ovom osnovu ratovi mogu biti medJunarodni ' unutrasnji *gradanski+.Prvi se odvijaju izmeu dviju suprotstavljenih strana dviju ili vise drava, adrugi izmeu suprotstavljenih grupa unutar jedne drave.

Prema prostoru koji zahvataju, ratovi se dijele na lokalne svjetske.


39/46

Cokalni ratovi su ogranieni na odreeni region i obuhvataju manji broj drava,ili je prostor na kojem se odvijaju ogranien. )asuprot tome,svjetski ratovi kao sto su to pokazali primjeri dva svjetska rata odvijaju segotovo na cjelokupnoj zemaljskoj kugli.

5 obzirom na nacin vodjenja i upotrijebljena sredstva ratovi se mogu podijelitina totalne ogranene ra#ove.' totalnim ratovima se prema potrebi angauje cjelokupno stanovnitvo i svimaterijalni resursi jedne drave u cilju postizanja vojne pobjede, dok jekod ogranienih ratova uee stanovnitva i materijalnih resursa srazmjerno

postavljenom ratnom cilju.5 obzirom na ratne ciljeve koji mogu biti pravedni i nepravedni% ratovi se dijelena pravedne nepravedne.

5avremena pravna teorija konstruirsala je pojmove zakonitog i nezakonitograta.

)ezakonit bi bio svaki rat koji je suprotan Povelji 'jedinjenih nacija kojazabranjuje prijetnju silom ili upotrebu sile radi zadovoljavanja nekog interesa.

Senevske konvencije od (4.avgusta (727. godine, i 9opunski protokoliSenevskim konvencijama od (4. avgusta (727. godine, !Protokol % i Protokol %%"usvojeni (766. godine, razlikuju 2 mogue vrste sukoba@

Medjunarodni oruzani sukobi u koje spadaju svi sluajevi objavljenog rata/svaki drugi sukob izmeu dvije iii vise drava stranaka Senevskih konvencija/ tesvi sluajevi okupacije dijela iii cijele teritorije neke drave, ak i ako taokupacija ne naie ni na kakav otpor

Nemedjunarodni (unutrasnji, gradjanski oruani suko!i u koje spadaju onikoji se vode na podruju jedne drave !sa izuzetkom onih u koritenju pravanaroda na samoopredjeljenje". ' unutranjim sukobima primjenjuju se pravilaiz zajednikog lana :. Senevskih konvencija, te pravila iz Protokola %% iz (766.

godine.Unu#ra"njj ne&r %a#e!nu#o"#9opunski protokol %% iz (766. izmeu ostalog navodi da se taj Protokol nee

primjenjivati na situacijeunutra0njih nemira izategnutosti% kao sto su po!une%izolirani isporadini akti nasilja i ostali akti slineprirode% jer to nisu oruani

suko!i.

!"litanje Savjeta sigurnosti !N u medjunarodni iii nemedjunarodni

oru#ani sukob


40/46

Dko 5avjet sigurnosti, ili neki vojni savez po njegovom odobrenju, preduzmeoruanu akciju, oruane snage ') ili meunarodne organizacije dune su da usvim situacijama potuju pravila prava oruanih sukoba. ak i u operacijama

protiv drave agresora, obje strane u sukobu

moraju potivati ista pravna pravila i ogranicenja.

Podru$je ra#n) opera$ja>lasicno ratno pravo razlikovalo je pojmove ra#"#e podru$je ra#n)opera$ja. Prema klasinom ratnom pravu ra#"#e je sav prostor na komezaraeni mogu pripremati i provoditi neprijateljstva, odnosno ukupan prostor ukome zaraene drzave smiju oruzanim snagama voditi rat, neovisno o tome da%i one u tom prostoru ratuju i da li im je uope mogue da svoja neprijateljstva

e0ektivnom oruzanom borbom prosire na cijelo to podrucje.;a razliku od ratita, podru$je ra#n) opera$ja je prostor na kome seneprijateljstva i ratne operacije stvarno vode. -vo razlikovanje gubi na znacajuobzirom na nova sredstva i metode ratovanja, tako da cjelokupno ratite

predstavlja najcesce i podrucje gdje se ratne operacije stvarno i izvode.

O"o2e (oje u$e"#vuju u oru%an& "u(o2&a' oruzanim sukobima ucestvuju po pravilu oruzane snage zaraenih strana.

-ruzane snage sastoje se od odredenih vidova koje po pravilu cine kopnenavojska i ratno vazduhoplovstvo a ukoliko drava posjeduje izlaz na more onda iratna mornarica.

)a1russels)koj kon0erenciji (862. go dine, usvojena je#eklaracija a zakanimai a!icajima rata.C'an ?. 9aklaracije glasi@ ;akoni, prava i obaveze primjenjivati e se ne samona redovnu vojsku, nego i na pripadnike milicije. i dobrovoljce ukolikoispunjavaju odredene uvjete.

9eklaracija priznaje status zaracene strane i puckim ustanicimaC'an /@. 9eklaracije glasi@ 5tanovnistvo teritorije koja nije okupirana, koje,zbog priblizavanja neprijatelja, spontano se digne na oruzje da bi se oduprloinvazionim trupama bezda je imalo vremena da seorganizuje u skladu sa clanom 7. smatrat e se zaraenom stranom ukoliko

postuju zakone i obicaje rata.C'an //. glasi@ -ruzane snage zaraenih strana.mogu se sastojati od boraca ineboraca !t.j. medicinskog i vjerskog osoblja".


41/46

9a"( prav'n( ra%'(uje 2or$e ne2or$e unu#ar oru%an) "na!aNe2or$e de4nra kao osobe koje pripadaju vojsci i koji potpadaju pod vojnudisciplinu, ali se ne bore s oruzjem u ruci !vojno, upravno i tehnicko osoblje,sanitet, vojni sveeenici, opskrbnici"

etiri2enevske konvencije od &3.avgusta (727.gadine% i #apunski Protokoli2enevsklm kanvencijama ad (4. avgusta (727. gadine% !Pratokol % i Protokol%%"usvojeni (766. godine predstavljaju dalji korak u>odi0ikaciji i progresivnom razvoju humanitarnog prava.;ajednicki clan 4. ;enevskih konvencija koji de0inira primjenu >onvencijaglasi@Pored odredaba koje treba da stupe na snagu jos za vrijeme mira, ova>onvencija ce se primjenjivati u slucaju objavljenog rata i svakog drugog

oruzanog sukoba koji izbije izmedu dvije ili vise visokih stranaugovornica, cak i ako jedna od njih ne priznaje ratno stanje. $.5vaki borac kad se nade u vlasti protivnicke strane postaje ratni zarobljenik.

S"ijuninemaju pravo na staus borca ili ratnog zarobljenika.' medunarodnim oruzanim sukobima spijunaza nije zabranjena, za razliku odspijunaze u vrijeme mira. Gaski pravilnik iz (7*6. godine, clanom 47. de0inirakao spijuna sarno onu osobu koja, $djelujuci potajno ili pod laznim izgovorima,

prikuplja iii nastoji da prikupi obavjestenja u operativnoj zoni jedne zaracene

strane, s namjerom da ih saopci protivnickoj strani.$P'a$en$nemaju pravo biti borci iii ratni zarobljenici

XXII. OGRANIENJE I 6ABRANE OBAVE6NA U SVIMORUANIM SUKOBIMA

9opunski protokol u lanu :1.st (. prestavlja pravilo da ' svakom oruanomsukobu pravo strana u sukobu da biraju metode i sredstva ratovanja nijeneogranieno. Gumanizacija ratovanja znai uklanjanje nepotrebnih pkrutnosti.Mjere usmjerene na humanizaciju ograniene su postizanjem ratnih ciljeva.

O!ran$enja %a2rane u op!'edu "red"#ava ra#ovanjaC'an 0-. 5tav 4. Protokola ( navodi@ ;abranjeno je upotrebljavati oruja,

projektile i materijale i metode ratovanja koji prouzrokuju suvine povrede ilinepotrebne patnje.C'an 0. navodi@ ' prouavanju, usavravanju, nabavljanju ili prihvaanjunovog oruija, sredstava ili metoda ratovanja, visoka strana ugovornica


42/46

obavezna da utvrdi da li je njegova primjena, u nekim ili svim uvjetima, bitizabranjena ovim protokolom ili nekim drugim pravilom meunarodnog prava.Po'a!anje upo#re2a &na regulisana je protokolom u zabrani iliograniavanju upotrebe mina, mina iznenaenja ili drugih naprava !Protokol

((".' pomorskom ratu dozvoljene su samo usidrene mine.Ba(#ero'o"(o oruje zabranjeno je >onvencijom o zabrani usvravanja,

proizvodnje i stvaranja zaliha biolokog i toksikog oruija te o njihovomunitavanju iz (76(. godine.Upo#re2a nu('earno! oru%ja podvignuta je ogranienjima meunarodnog

prava a naruito meunarodnog humanitarnog prava.

O!ran$enja %a2rane u po!'edu na$na ra#ovanja

-peprihvaena naela klasinog ratnog prava vaze i danas. Pojedine zabranesadrane su u pojedinim Gakim konvencujama usvojenim na Gakoj mirovnojkon0erenciji iz (7*6. godine, kao i Senevskim konvencijama iz (727. godine i9opunskim protokolima ( i 4 iz (766. godine.

(" 9a"( prav'n( o %a(on&a o2$aj&a ra#a % /?@. God. izmeu ostalogzabranjuje@< Bjerolomno ubijanje ili ranjavanje pripadnika oruanih snaga protivnika

< 'bijanje ili ranjavanje neprijatelja koji se bez uslovno predao.< ;loupotrebe zastave parlamentaraca, dravne zastave neprijatelja ili uni0ormi< Gaki pravilnik ne zabranjuje ratna lukavstva

4" 6enev"(e (onven$je % /??. !odne1 pro#o(o' % /?. godine se sastojeu pojavi novih zabranjenih naina ratovanja i postupaka koji se smatraju tekim

povredama ovih konvencija i predstavljaju meunarodne zloine. Meuzabranama koje navodi ovi propisi su@

(. Per0idije, napade na vojne ili civilne sanitetske jedinice, bolnice kao i naosoblje4. ;loupotrebu znaka raspoznavanja &rvenog krsta, crvenog polumjeseca,crvenog lava:. >oritenje zastave, oznaka i uni0ormi neutralnih ili drugih drava koje nisu usukobu2. %zricanje naredbe da ne smije biti preivjelih1. )apadi na osobe koje iskau padobranom iz vazduhoplova


43/46

O!ran$enja %a2rane " o2%ro& na o2je(#eGaki pravilnik iz (7*6.godine, lanom 41. zabranjuje da se napadaju ili

bombardiraju bilo kojim sredstvom nebranjeni gradovi sela, naselja ili zgrade.>onvencija o bombardovanju od strane pomorskih snaga u vrijeme rata iz (7*6.

godine zabranjuje bombarovanje nebranjenih luka, gradova, sela, naselja ilizgrada !lan (". 9opunski protokol iz (766. godine, lanom 14. zabranjujenapade na civilne objekte navodei da napade treba strogo ograniiti na vojneobjekte.-va de0inicaija zahtjeva da bi se neki objekat smatrao vojnim objektom i prematome vojnim legitimnim ciljem@(. 9a objekt po svojoj prirodi e0ikasno doprinosi vojnoj akciji4. 9a unitenje tog objekta daje odreenu vojnu prednost

9a bi se osiguralo da civilno stanovnitvo i objekti nece biti predmet napada,nuno je poduzeti mjere opreznosti prilikom napada. 9opunski protokol (.napade bez izbora cilja. =akvi napadi po clanu 1(. su@a" )apadi koji nisu usmjereni na odreeni vojni cilj

b" )apadi pri kojima se primjenjuje metoda ili sredstvo borbe koji ne mogu bitiupravljeni na odreeni vojni objekatc" )apadi prilikom kojih se primjenjuje metod ili koristi sredstvo borbe ije se

djelovanje ne moe ograniiti

O"o2e %a"#$ene oru%an& "u(o2&a)a diplomatskoj konvenciji u Senevi (832. godine, usvojena je konvencija opoboljanju sudbine vojnih ranjenika u vojskama u ratu. 9anas je materija kojase bavi zatitom osoba u oruanim sukobima sdrana u pozitivnopravnimizvorima usvojenim u Senevi nakon drugog svjetskog rata i to u Senevskimkonvencijama od (4. avgusta (727. godine i dopunskim protokolima Senevskih

konvencija od (4. avgusta (727. godine.-ve konvencije i protokoli sadre skup meunarodno pravnih pravila koje sedanas nazivaju meunarodno humanitarno pravo.

6a"##a ranjen(a1 2o'e"n(a 2rodo'o&n(aSenevske konvencije za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanimsnagama u ratu od (4. Dvgusta (727. i Senevske konvencije za poboljanje

poloaja ranjenika, bolesnoka i brodolomnika u oruanim snagama na moru od


44/46

(4. Dvgusta (727. 9opunski protokol i dalje proiruje krug lica koji imaju pravona opu zatitu.Pod poj&ov&a Franjen F2o'e"n podrazumijevaju se osobe, vojne icivilne kojima je zbog povrede,bolesti ili drugih 0izikih ili mentalnih

poremeaja ili tekoa potrebna ljekarska pomo ili njega.Pod poj&o& F2rodo'o&$podrazumijevaju se osobe,vojne ili civilne, koje senalaze u opasnosti na moru ili u drugim vodama.;atita i njega ovih lica ureeni su $'ano& /@. Protokola i koji glasi@(. 5vi ranjenici, bolesnici i brodolomci, bilo kojoj strani da pripadaju bit e

potovani i zatieni.4. ' svakoj prilici sa njima e se postupati humano i oni e u najveoj moguojmjeri i u najkraem moguem roku dobiti medicinsku njegu i pomo koju

zahtijeva njihovo stanje.#anjenici, bolesnici i brodolomci, kao i lanovi sanitetskog osoblja ne mogu seni u kom sluaju ni potpuno ni djelimino odrei prava koje im pruaju ove>onvencije i eventualno zakljueni posebni sporazumi.

6a"##a ra#n) %aro2'jen(a5ada su ratni zarobljenici pod odgovornou drave ije su snage zarobile.Poloaj ranih zarobljenika ureen je veoma opsenim tekstom =ree enevske

konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, iz (727. te nekim propisimaiz Protokola % iz (766. godine.

a" S#a#u" ran) %aro2'jen(a?e0ovi drava, ministri i diplomatski predstavnicikoji potpadnu pod vlast neprijatelja smatraju se ratnim zarobljenicima premaobiajnom pravu. lan 2. D =ree enevske konvencije de0inira ratnezarobljenike.

K' smislu ove >onvencije, ratni zarobljenici su lica koja pripadaju jednoj odsljedeih kategorija,a koja su potpala pod vlast neprijatelja@

Prpadn$ oruan) "na!aPripadnici ostalih milicija i pripadnici ostalih dobrovoljakih jedinica,ispunjavaju sljedee uvjete@< da na elu imaju lice odgovorno za svoje podinjene/< da imaju odreni znak za razlikovanje i koji se moe uoiti na daljinu

< da otvoreno nose oruje


45/46

< da se u svojim akcijaa pridravaju zakona i obiaja rata< Pripadnici redovnih oruanih snaga koji izjavljuju da pripadaju jednoj vladi< Cica koja prate oruane snage< lanovi posada

< 5tanonitvo ne okupirane teritorije' lanu 2. F navedene su jo dvije kategorije ratnih zarobljenika. =o su

pripadnici oruanih snaga koji su puteni na slobodu na okupiranim podrujima,te pripadnici oruanih snaga koji su doli na podruje neutralne drave. 5tatusratnog zarobljenika stie se trenutkom potpadanja pod vlast neprijatelja i traje dokonanog oslobaanja. %shrana mora biti zadovoljavajua i po koliini i pokvalitetu uz dovoljne koliine vode. Gigijena mora biti na zadovoljavajuemnivou kako bi se preduprijedilo irenje zaraznih bolesti.

;astita civilnog stanovnistva9oponski protkol % u l. 1*. -n de0inira civile kao svaku osobu koja ne pripadaoruanim snagama strane u sukobu kako su oni de0inisani lanom 2D !(",!4",!:"i !3" %%%. konvencije i lan 2:. -vog protokola. Pod civilnim stanonitvom

podrazumijevaju se sve osobe koje su civili.

Prav'a o ra#noj o(upa$j#atna okupacija je stanje do kojeg dolazi tokom trajanja rata. -kupacija moe

biti potpuna ili djelimina. =eritorija je okupirana tek onda kad je pod stvarnomkontrolom i upravom okupatora i traje samo dotle dok je on u stvarnojmogunosti da vri takvu kontrolu.9unost je okupacione sile da na okupiranoj teritoriji ouva medicinske izdravstvene ustanove, higijenu i da primjeni potrebne mjere radi spreavanja

pojave i irenja epidemije.

Prav'a o ne&edjunarodn& oru%an& "u(o2&a

-ito je da osobama kojem uestvuju u unutranjim odnosno nemeunarodnimoruanim sukobima treba osigurati minimum zatite. =o je uinjeno ve (727.godine, prilikom usvajanje enevskih humanitarnih konvencija.;ajedniki clan :. glasi@' sluaju oruanog sukoba koji nema karakter meunarodnog sukoba i kojiizbije na teritoriji jedne od visokih strana ugovornica, svaka od strana u sukobu

bit e duna da primjenjuje makar sljedee odredbe@Prema licima koja ne uestvuju neposredno u neprijateljstvima.

' tom cilju zabranjeni@


46/46

)asilje, b" 'zimanje talaca, c" Povrede linog dostojanstva, d" %zricanje iizvravanje kazni bez predhodnog suenja#anjenici i bolesnici bit e prihvaeni i njegovani

Protokol dalje zabranjuje u svako vrijme i na svakom mjestu da se ine sljedeadjela@a" )asilje na ivotom, zdravljem i 0izikim ili mentalnim blagostanjem ljudi, b">olektivne kazne, c" 'zimanje talaca, d" Dkti terorizma, e" Brijeanje ljudskogdostojanstva, 0" #opstvo i trgovina robljem u svim oblicima, g" Prijetnjaizvrenjme bilo kojeg od gore spomenutih djela.

Documents

2.Parc.medjunarodno Pravo