Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Rizici u poslovanju banke

Zagreb, lipanj 2020.

2

Banka u poslovnom okruženju

3

Rizik / Neizvjesnost

• Rizik je mogućnost da se pri ostvarenju određenoga cilja taj cilj ne ostvari u potpunosti ili djelomično. U ekonomiji, rizik je opasnost nastupa neželjena događaja i mogućnost gubitka ili smanjenja imovine. Rizik je mogućnost kvantifikacije nesigurnosti pri donošenju poslovnih odluka. Zbog mogućnosti kvantifikacije rizik se može ukalkulirati u troškove poslovanja.

• Neizvjesnost je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji će se mogući ishodi dogoditi. Nedostatak znanja izravno povećava stupanj neizvjesnosti i subjektivnosti u prosudbi. Suprotno tome, informacije i znanje smanjuju neizvjesnost povećavajući objektivnost stavova i kvalitetu odlučivanja. Neizvjesnost se ne može mjeriti ekonomskim mjerilima. Kad su svi ishodi jednako vjerojatni za sustav nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri entropijom što nadilazi okvire izučavanja problematike rizika.

Razlika između rizika i neizvjesnosti: Rizik se mjeri, prati, može se izračunati te kontrolirati. Rizik se za razliku od neizvijesnosti može mjeriti, vrednovati i može se njime upravljati. Neizvjesnost se ne može ni nadzirati ni predvidjeti.

Upoznat ćemo se s vrstama rizika na financijski, tržištima i u bankarstvu i regulacijom koja pomaže bankama da se zaštite od nastupanja štetnih poslovnih dogđaja kako bi zaštitile svoj kapital i kapital klijenata.

4

Osnovni rizici u poslovanju banke

-

FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

NEFINANCIJSKI RIZIK

OPERATIVNI RIZIK

RIZIK USKLAĐENOSTI

REPUTACIJSKI RIZIK

STRATEŠKI RIZIK

5

Rizik u poslovanju banke

- FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

TRŽIŠNI RIZIK

VALUTNI RIZIK

KAMATNI RIZIK

RIZIK PROMJENE TRŽIŠNIH CIJENA VRIJEDNOSNIH

PAPIRA

6

Kreditni rizik

Kreditni rizik je da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obaveze po:Danim zajmovimaUlaganjimaPoslovima posredovanja za trećeGarancijama

U 90% slučajeva globalno, propast banke nastaje radi izloženosti kreditnom riziku (istraživanje Svjetske banke).

Kreditni rizik se javlja dvojako: 1. na razini pojedine kreditne partije, Metode praćenja:

Procjena kreditne sposobnosti komitenataOsiguranje putem instumenata osiguranja naplate

te na razini 2. cijelog kreditnog portfelja. - koncentracijski rizik, limiti po različitim kriterijima kako se ne bi banka izložila nekim sektorskim granama ili poduzećima koja mogu biti vlasnički, upravljački ili gospodarski povezana.Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija (NN. br. 2/2010 i 160/2013.).

FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

7

Kreditni rizik

»VII.a MAKROBONITETNE MJEREMjere i instrumenti usmjereni na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini

Članak 144.aHrvatska narodna banka će kao imenovano tijelo, kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika, donijeti podzakonski propis kojim propisuje odgovarajuće mjere i instrumente koje mogu uključivati:

– najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita– najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita– najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita– najdulje dozvoljeno trajanje kredita– zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita ili– druge mjere i zahtjeve radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.«.

Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama ZOKI 9.travnja 2020.

FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

8

Kreditni rizikKontrola kreditnog rizika (A,B,C):

LimitiInterni kreditni rejting / Interni modeli procjene Stress test

Nadležna tijela banke:Kreditni odbor / Uprava Odbor za praćenje kvalitete aktive banke (promjene vrijednosti kreditne izloženosti)

Osiguranje naplate potraživanja (ne smiju biti povezani):Instrumenti osiguranja naplateNovčani tijek iz poslovanja

Metode praćenja i prilagodbe: reprogram, umanjenje vrijednosti, pravni postupak, sistem ranog javljanja

-

9

Kreditni rizik – procjena kreditnog rizikaZa potrebe izračuna kreditnim rizikom ponderirane aktive Banka koristi kreditne rejtinge vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika koji su priznati od strane EBA-e:

Moodys Fitch Standard & Poor's

Vanjski kreditni rejtinzi se koriste za sljedeće kategorije izloženosti:

prema središnjim državama ili središnjim bankamaprema subjektima javnog sektoraprema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave prema institucijamaprema trgovačkim društvima

10

Kreditini rizik: NPLBankovni sustav Republike Hrvatske oduvijek je imao relativno visoke stope

neprihodujućih kredita i iznimno sporu naplatu kolaterala.

Kretanje NPL-ova:Ukupni NPL-ovi se smanjuju i ponovo su ispod 10% – tj. 9,21% (2019.06.)Najviše rizični krediti su krediti poduzećima, stalno bilježe visoke razine: 18,82% (2019.06), a povijesno najviše 34,87% (2014.)Krediti stanovništvu su na relativno nižim razinama od svega 6,13%.

11

Kreditini rizik

Do pada NPL-ova došlo je zbog više razloga:Poboljšanja makroekonomske situacije: rast BDP-a te povećanju potrošnje (raspoloživi dohodak)Fokusa banaka na naplatu: banke su u tom dijelu napravile značajnu promjenu fokusa s pukog plasiranja kredita na izgradnju pravih centara naplate, teJačanja tržišta kupoprodaje NPL-ova: u zadnjih nekoliko godina snažno se razvila industrija kupoprodaje plasmana gdje se NPL-ovi sele iz bankovne (visoko regulirane) industrije u manje zahtjevne regulatorne okvire u kojima posluju specijalisti za naplatu.

Samo u zadnje 4 godine protrgovano je tj. izmješteno iz bilanci Hrvatskih banaka oko HRK 30,9 mlrd HRK bruto potraživanja (ili neto HRK 16,1 mlrd) pretežito loših korporativnih kredita.

12

Kreditini rizik: rast budućih NPL?

Možemo zaključiti da se situacija s NPL-ovima razvija relativno dobro i sve izgleda značajno bolje nego prije nekoliko godina, ali u svjetlu potencijalne gospodarske krize uvjetovane korona pandemijom, javljaju se mnogo pitanja:

Rast kredita banaka u zadnjih nekoliko godina bilježi se prije svega u segmentu nenamjenskih gotovinskih kredita koji se najčešće plasiraju bez čvrstih kolaterala te stoga predstavljaju viši potencijalni rizik.Trenutne kamatne stope su izrazito niske te se kod potencijalnog budućeg povećanja kamatnih stopa može očekivati povećanje kamatno induciranog kreditnog rizika kada se zbog porasta kamatnih stopa može smanjiti bonitet zajmoprimatelja tj. njihova mogućnost plaćanja kreditnih obveza, te stoga raste kreditni rizik kod zajmodavatelja.

13

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti obuhvaća:

Likvidnosni rizik refinanciranja (nemogućnost financiranja obveza u odgovarajućim dospjećima i kamatama) Likvidnosni rizik unovčenja imovine po prihvatljivoj cijeni i u odgovarajućem roku

Metode praćenja rizika: Održavanje rezervi likvidnosti kod HNB-aUsklađenost aktive i pasiveUpravljanje ročnom i valutnom strukturom bilance bankeOdržavanje optimalnog volumena i strukture izvora financiranja Upravljanje rezervom likvidnosti u skladu sa zadanim internim i regulatornim limitimaUlaganja rezervi likvidnosti u trezorske zapise, obveznice i druge dužničke instrumente na domaćem i stranim tržištima

FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

14

Rizik likvidnosti: aktiva i pasiva

Na strani aktive banke treba brinuti o razini rezervi likvidnosti, utrživosti rezervi likvidnosti (koja je u zemljama poput RH relativno niska), naplativosti potraživanja prema rokovima dospijeća (ovisi o kreditnom riziku)Na strani pasive likvidnost ovisi o

strukturi depozita (dugoročni i kratkoročni), strukturi deponenata (veliki i mali iznosi depozita), udjelu depozita financijskih institucija, visini i strukturi vlasničkog kapitala

Također, bitno je razumjeti još nekoliko efekata bitnih za likvidnost:Likvidnost je obrnuto proporcionalna profitabilnostiLikvidnost ovisi o situacijiProblemi sa likvidnošću nastaju obično kao posljedica drugih rizičnih izloženosti (prije svega kreditnom riziku ali i drugim rizičnim izloženostima kao npr. zbog izloženosti operativnom riziku).

15

Rizik likvidnosti: višak i pokrivenostVišak likvidnosti u bankovnom sustavu (koji uključuje prekonoćne depozite) je kreće se između 30 - 40 mlrd kn. Višak stalno raste, prije 5 godina bio je oko 3mlrd.–LCR (eng. Liquidity Coverage ratio) je pokazatelj koji je nastao kao dio reforme Baselske regulative nakon velike krize 2008. godine. On je usmjeren na kratkoročnu likvidnost te se izračunava kao omjer pokrivenosti neto odljeva rezervama likvidnosti. Kretanje LCR omjera konstantno je iznad propisanog minimuma tj. iznad pokrića očekivanih odljeva:

16

Rizik likvidnosti: potencijalne opasnosti

Što se tiče potencijalnih opasnosti izloženosti riziku likvidnosti hrvatskih banaka, treba istaknuti:

viškak likvidnosti na tržištu bi se mogao smanjiti uslijed neke krize, na primjer zbog lošije naplativost plasmana.rast udjela a-vista štednje nasuprot oročenih depozita je manje poželjna zbog trenutno niskih razina kamatnih stopatržište likvidnih instrumenata je nažalost i dalje vrlo slabo likvidno kao i pred desetak i više godina.

NSFR (Net Stable Funding ratio) je pokazatelj likvidnosti koji pokazuje likvidnosnu otpornost na duži rok. Iako će se banke morati uskladiti sa NSFR pravilima tek od lipnja 2021. godine, prema podacima HNB-a NSFR hrvatskih banaka krajem 2018. godine iznosio je iznimno visokih 144,2%

17

Tržišni rizici

Tržišni rizik obuhvaća sve promjene tržišnih cijena svih instrumenata kojima se trguje uključujući: promjene kamatnih stopa, cijena VP, valuta i kreditne marže.

Tehnike upravljanja:Value-at-risk (standardno odstupanje cijena od prosjeka)Limiti izdavateljaPozicijska izloženostPromjene kamatnih stopa za 1%Stop-loss limit (donja granica pada cijene nekog VP)

Dinamika: dnevno praćenje iskorištenosti i izloženosti

FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

18

Tržišni rizici – valutni rizikTržište valuta je najlikvidnije tržište na svijetu. Prema najnovijim podacima

BIS-a, dnevno se protrguje preko 5 bilijuna američkih dolara.Orijentacije radi, to je cca 230 puta više od prosječne trgovine za burziu New Yorku ili čak 714 puta više od prosječne trgovine dionicama uLondonu. Većina trgovanja obavlja se elektronskim kanalima, a tržišteje koncentrirano u najvećim svjetskim bankama preko kojih se odvijaglavnina trgovanja.

Valutni rizik obuhvaća sve transakcije u stranoj valuti iz depozitnih ulagačkih, kreditnih i trgovinskih aktivnosti.

Dinamika: dnevno praćenje imovine i obveza denominirane u stranoj valuti

Tehnike: praćenje na dnevnoj bazi, interni limiti

Kapitalni zahtjevi za otvorenu deviznu poziciju (propisuje Basel)zahtjev od 8% iznosa duge ili kratke devizne pozicije – duga je kad je

imovina u stranoj valuti veća od obaveza i vice versa.

19

Tržišni rizici – valutni rizikNa valutnim tržištima se trguje:

Spot – transakcije čija je valuta plaćanja do maksimalno dva radna dana od danas,Derivatima – transakcije čija je valuta izvršenja duža od onih u spot transakcijama (tj. duža od 2 radna dana od danas). Glavni derivativni instrumenti koima se trguje na valutnim tržištima, su FX forward, FX futures, FX swap i FX opcijski ugovori.

Valutni rizik se može pojaviti u tri osnovna oblika:Ekonomska izloženost – javlja se kada promjene valutnih tečajeva utječu na promjene neto tijekova novca neke kompanije ili drugog entiteta;Transakcijska izloženost – javlja se specifično za jednu valutnu transakciju (do njezine namire), teTranslacijska izloženost – koja se javlja kod tvrtki koje posluju na stranim tržištima i čije se poslovanje na stranim tržištima konsolidira u poslovanje matice te sve sve svodi na zajednički tečaj (npr.JGL).

20

Primjer: CHF

Iznenadna intervencija SNB izazvala je nagli pad vrijednosti 30% EUR vs CHF u pola sata!!!

21

Tržišni rizici – kamatni rizik

Kamatni rizik predstavlja rizik smanjenja vrijednosti uslijed nepovoljnih promjena kamatnih stopa.

Rizik ročne neusklađenosti (fiksna i varijabilna kamatna stopa)Rizik promjene nagiba i oblika krivulje prinosa državnih obveznicaRizik osnovice zbog razlike referentnih kamatnih stopa za instumente s sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili do sljedeće promjene kamatne stope.

Metode praćenja:praćenje i analiza neusklađenosti aktive i pasiveosjetljivost neto prihoda od kamata (prevaljivanje na klijenta)

22

KAMATNA STOPA ZA KLIJENTA

Profitna marža za angažirani kapital

Operativni trošak poslovanja banke

Interna cijena prozvoda*Referentna stopa -Euribor*Trošak izvora kapitala – depoziti*Rizik države -spread*Trošak regulacije

Određivanje cijene kredita - kamatne stope

Standardni trošak rizika*financijski rizici*ne-financijski rizici

23

Tržišni rizici – promjena cijena VPRizik promjena cijena vlasničkih VP je rizik fluktuacije tržišnih cijena

vlasničkih VP koje će utejcati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenica.

Primarna izloženost odnosi se na VP namijenjene trgovanju ili su raspoložive za prodaju.

Tehnika: Korištenje derivativa (imovina i obveze), valutnih terminskih i swap

ugovorima Individualano ugovaranje na OTC-u (forward, swap...)

24

Ostali kreditni rizici: bonitetno izvješće

Rezidualni rizik je rizik gubitka koji nastaje ako su priznate tehnike osnovnog kreditnog rizika kojim se koristi banka manje djelotvorne od očekivanja.

Razrjeđivački rizik je rizik zbog smanjenja iznosa otkupljenih potraživanja nastalog zbog potraživanja dužnika koja proizlaze iz pravnog odnosa s prijašnjim vjerovnikom.

Sekuritizacijski rizik proizlazi iz ekonomskog prijenosa jedne izloženosti odnosno prijenosa kreditnog rizika.

Rizik države je rizik vezan uz strane plasmane koji su povezani uz specifičnu situaciju u gospodarstvu i politici te države glede provedivosti kreditne zaštite u tom pravnom okviru.

Koncentracijski rizik je svaka direktna ili indirektna izloženost jednoj osobi ili grupi povezanih osoba po bilo kojoj osnovi.

Valutno inducirani kreditni rizik predstavlja rizik gubitka zbog neispunjavanja obveze prema banci u nekoj stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu.

-

25

Osnovni rizici u poslovanju banke

-

FINANCIJSKI RIZIK

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOSTI

TRŽIŠNI RIZICI

NEFINANCIJSKI RIZIK

OPERATIVNI RIZIK

RIZIK USKLAĐENOSTI

REPUTACIJSKI RIZIK

STRATEŠKI RIZIK

26

Osnovni nefinancijski rizici u bankarstvu

Operativni rizik je rizik gubitka prizašao iz neadekvatnih procesa, ljudskih resursa ili IT sustava ili organizacije.Rizik usklađenosti predstavlja mogućnost gubitka zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.Reputacijski rizik je rizik gubitka u integritet banke do kojeg odlazi zbog nepovoljnog javnog mnijenja o poslovnoj praksi banke neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mnijenje ili ne.Reputacijski rizik smatra se sekundarnim utjecajem drugih kategorija rizika kao što su kreditni, tržišni, operativni i likvidonosni rizik.Strateški rizik je rizik aktualnog i mogućeg štetnog utjecaja na prihod ili kapital banke proizašao iz štetnih poslovnih odluka ili neprilagodljivosti promjenama u okruženju.

27

Osnovni rizici u poslovanju banke

- OPERATIVNI RIZIK

ICT RIZICI

REGULATORNI RIZICI

PROCESNI RIZICI

ZAPOSLENICI

NEFINANCIJSKI RIZIK

OPERATIVNI RIZIK

RIZIK USKLAĐENOSTI

REPUTACIJSKI RIZIK

STRATEŠKI RIZIK

28

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka prizašao iz neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudi ili sustava ili iz nekih vanjskih aktivnosti. Prvenstveno se odnosi na pravni aspekt, no nije obuhvaćen i reputacijski rizik.

Svaki zaposlenik banke ima mogućnost u svom djelokrugu radadoprinijeti boljoj kontroli operativnih rizika.

Basel II smjernice zahtijevaju od banaka da operativni rizik identificirajukroz sve procese, proizvode i sustave u banci, te da ih sustavnokontroliraju.

29

Operativni rizik – vrsteVrste operativnog rizika: Regulatorni rizici Rizici zaposlenika Procesni rizici Rizici ICT

Upravljanje rizikom: identifikacija, mjerenje te ublažavanje rizika: prihvaćanjerizika, provedba korektivnih mjera, prijenos rizika (eksternalizacija)i neprihvaćanje (izbjegavanje) aktivnosti.

Modeli i tehnike praćenja: interni modeli za upravljanje operativnim rizikom interni model za izračun regulatornih kapitalnih zahtjeva za operativne rizike podaci o povijesnim gubicima, distibuciji samodijagnoza na subjektivnoj procjeni mogućih budućih oprativnih gubitaka

(analiza scenarija i poslovnog okruženja)

30

Operativni rizik – vrsteEksternalizacija definirana Zakonom o izmjenama i dopunama ZOKI od

20.04.2020.»(1) Eksternalizacija jest svako povjeravanje obavljanja procesa, usluga ili aktivnosti između kreditne institucije i pružatelja usluge koje bi kreditna institucija inače obavljala sama.(2) Kreditna institucija dužna je voditi i ažurirati registar informacija o svim ugovorima o eksternalizaciji.«.»(3) Ako kreditna institucija namjerava eksternalizirati ključne ili važne procese, usluge ili aktivnosti, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti propisanu dokumentaciju.«Članak 33.Članak 111. mijenja se i glasi:»Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje:1) pojam ključnih ili važnih procesa, usluga ili aktivnosti2) procese, usluge ili aktivnosti koje se u skladu s člankom 109. stavkom 1. ovoga Zakona ne smatraju eksternalizacijom3) iscrpne uvjete za eksternalizaciju4) sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovorenih eksternalizacija5) sadržaj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz članka 110. stavka 3. ovoga Zakona.«.

31

Operativni rizik – pristup procjene rizikaBasel II smjernice zahtijevaju izdvajanje kapitala za operativni rizik. Postoje 3 glavna

pristupa izračuna kapitalnih zahtjeva na temelju stupa I (PillarI):

Jednostavni pristup (BIA)– kapitalni zahtjev je 15% pozitivne godišnje bruto dobiti ( trogodišnji prosjek)

Standardizirani pristup (TSA)– podjela banke u 8 poslovnih linija, za svaku se računa kapitalni zahtjev u iznosu ponderirarnog faktora dobiti dodijeljenog toj poslovnoj liniji i faktora ( beta 12-18%)

Napredni pristup ( AMA Advanced Measurement Approach)Na temelju smjernica Basela II i uz odobrenje lokalnog regulatora (HNB) banka sama razvija vlastite statističke modele za kvantifikaciju potrebnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Propisano je mnogo kvalitativnih ( neovisna funkcija upravljanja za operativni rizik, minimalna godišnja revizija sustava i drugo) i kvantitativnih zahtjeva ( korelacija između operativnog rizika i pojedinih gubitaka, analiza scenarija, statistička adekvatnost, KRI, čimbenici poslovnog okruženje).

32

Operativni rizik – indikatoriKey Risk Indicators (KRI) = Ključni pokazatelji rizika Identificiraju se i prate se ključni pokazatelji rizika odnosno određuje se

kvalitativni raspon za svako područje koji je prihvatljiv. Preporučuju se pripisane korektivne mjere u slučaju da neki pokazatelj

ima vrijednosti koje ukazuju na povećanu izloženost riziku.KRI se uključuju u analize scenarija kod naprednog pristupa mjerenja ( AMA)

operativnog rizika.Primjeri za KRI su mnogi i svaki proces ima svoje KRI, ali recimo samo neke:

reklamacije klijenata, fluktuacija zaposlenika, kršenje internih limita, prijevare, sudski sporovi,arhiviranje dokumentacije, slučajevi pogrešne tržišne usklađenosti u Riznici, upravljanje kontinuitetom poslovanja, IT projekti i funkcionalnost IT sustava....

Operativni rizik je značajan jer je uglavnom povezan sa reputacijskim , financijskim, i pravnim rizikom.

OPERATIVNA NEUSKLAĐENOST PRAVNO PITANJE

FINANCIJSKA ŠTETA REPUTACIJA

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Kapitalni zahtjevi u banci

Zagreb, lipanj 2020.

34

Kapitalni zahtjeviRegulatorni kapital banke je iznos izvora sredstava koji je banka dužna

održavati radi sigurnosti i stabilnog poslovnja i ispunjenja obveza prema vjerovnicima.

U ovisnosti o preuzetom riziku, a sukladno uredbi Grupa PBZ izračunava kapitalne zahtjeve za sljedeće rizike:Kreditni rizik Operativni rizik Tržišni rizik (sadrži valutni rizik)

te održava adekvatnost kapitala u skladu s regulatornim propisima.

Poseban plan: postupanje u nepredviđenim okolnostima (npr. pribavljanje dodatnog kapitala)protuciklički zaštitni sloj kapitala

35

Kapitalni zahtjevi za rizike

Strateški se upravlja s 5 rizika, a na 3 se obračunavaju kapitalni zahtjevi.

KREDITNI

TRŽIŠNIKAMATNI

OPERATIVNILIKVIDONOSNI

36

Kontrola rizika – upravljanje

Identifikacija Analiza – procjena vjerojatnosti da će se dogoditi Vrednovanje – procjeniti štetan učinak ( Pravni, financijski,

reputacijski i njegovu financijsku težinu za bilancu)

Zatim se u okviru postupanja rizikom odredemjere za prevenciju /izbjegavanje rizika, korektivne mjere /ublažavanje

Proces kontrole prema normi HRN ISO 3100 uključuje još i nadzor i izvještavanje, te komunikaciju i konzultacije.

37

Kontrola rizika

Cilj funkcije kontrole rizika je kontinuirani rad na uspostavljanju i unaprjeđenju sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za kontrolu i upravljanje rizikom koji he proporcionalan prirodi, obuhvati i složenosti uslzuga koje banka pruža i usklađen s profilom rizika banke/grupe, uzimajući u obzir regulatorne zahtjeve i smjernice grupe.

38

Upravljanje rizicimaMetode, modeli i načini upravljanja rizicima:

Politike, Procedure, Limiti za prihvatljive razine rizika te kontrola provedbe

Utvrđuju se limiti za potencijalne gubitke za kamatni rizik, valutni rizik i cjenovni rizik VP.

Limiti su povezani prema iznosu jamstvenog kapitala te se primjenjuju za sve rizike uključujući i operativni rizik.

39

Kontrola rizika

Cilj funkcije kontrole rizika je kontinuirani rad na uspostavljanju i unaprijeđenju sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za kontrolu i upravljanje rizikom koji je proporcionalan prirodi, obuhvati i složenosti usluga koje banka pruža i usklađen s profilom rizika banke/grupe, uzimajući u obzir regulatorne zahtjeve i smjernice grupe.

Aktivnost:Predlaganje pravila za upravljanje rizicimaDonošenje uputa kojima se detaljno propisuje interni sustavPredlaganje upravi izračuna adekvatnosti kapitalaPredlaganje strategije i politike upravljanja rizicimaPredlaganje integriranja upravljanja rizikaPredlaganje metodologija, testiranja, identificiranja

40

Kontrola rizika – stres testTestiranje otpornosti na stres sastavni je dio sustava upravljanja

rizicima, a provodi se za interne upravljačke potrebe i na zahtjev nadzornih tijela.

Strest test za interne upravljačke potreba obuhvaća sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres : u okviru ICAAP-a (Internal Capital Adequacy and Assessment Process po Basel II)u okviru pripreme Plana oporavka ( Contigency plan)na razini pojedinog rizika

41

Stres test

Testiranje otpornosti na stres upozorava upravu banke na negativne i neočekivane ishode vezane uz niz rizika te omogućava pregled količine kapitala koji bi mogao biti potreban za prebroditi gubitke u slučaju velikih šokova. Važan je alat upravljanja rizicima koji banke upotrebljavaju kao dio internog upravljanja rizikom. Provodi se na različite vrste rizika uključujući:operativni, likvidnosni i kreditni.

Banke razmatraju buduća poboljšanja u: neprekidnoj provjeri scenarija, te traganje za novim scenarijima, poboljšanju prepoznavanja i agregiranja koreliranih rizika te utvrđivanju interakcija između tržišnih, kreditnih i likvidnosnih rizika procjeni odgovarajućih vremenskih razdoblja i povratnih utjecaja

Supervizorska tijela trebaju obavljati redovite i sveobuhvatne procjene programa testiranja otpornosti na stres.

Zahvaljujem na pozornosti !

©Dr. Pendl & Dr. Piswanger