30 uzroka ulaska u Dzennet-grupa autora.pdf

TRIDESET UZROKA

ULASKA U DENNET

naslov originala:

Sa arapskog preveo:

Abdulvaris Ribo

Izdava:

Islamski centar Balkan

Urednik:

Islamski centar Balkan

Grafika obrada:

Islamski centar Balkan, Odjel za tampu i dizajn

tamapano uz dozvolu zenikog Muftijstva

Trideset uzroka ulaska u Dennet

1

UVOD

Zaista hvala pripada Allahu, Njega hvalimo i od

Njega pomo i oprost traimo. Utjeemo se Allahu, od

zla nas samih i od naih loih djela. Koga Allah d..

uputi niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga On u

zabludi ostavi nema mu upuivaa. Svjedoim da

nema boga sem Allaha, Jedinog, koji nema sauesnika,

i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik ....

A zatim:

Ova knjiica, pod nazivom Trideset uzroka

ulaska u Dennet, u sebi sadri jedan broj ajeta i

vjerodostojnih (sahih) hadisa, u kojima se spominju

djela koja su uzrok da njihov poinilac, Allahovom

dobrotom, ue u Dennet. Meutim, to ne znai da ova

djela, onom ko ih ini, garantuju ulazak u Dennet, bez

razlike kakvo mu je vjerovanje.

U Dennet nee ui niko do mu'min. Kada bi

neko od kafira (nevjernika) ili murika (idolopoklo-

nika), inio ova djela ili neka od njih, to mu ne bi


2

koristilo, niti bi ga uvelo u Dennet, jer Uzvieni Allah

kae:

...

"Ako bude druge Allahu ravnim smatrao (inio

irk), tvoja djela e sigurno propasti, a ti e

izgubljen biti." (ez-Zumer, 65)

Takoer, Uzvieni o kafirima (nevjernicima)

kae:

"Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su

uinili, i u prah i pepeo ih pretvoriti." (el-Furqan, 23)

Zbog toga je islam prvi nezaobilazni art (uvjet)

za primanje bilo kojeg dobrog djela. to se tie drugog

arta (uvjeta), koji obavezno mora pratiti djelo, da bi

bilo primljeno kod Uzvienog Allaha, to je ihlas

(iskrenost) u djelima prema Allahu, tj. onaj koji radi

neko djelo obavezan je da time namjerava (cilja)

Allahovo lice bez toga da u svojoj namjeri Allahu

d.. pridruuje nekoga od stvorenja. Dokaz za ovo

su rijei Poslanika s.a.v.s.: "Zaista Uzvieni Allah ne


3

prima nikakvo djelo, osim ako je uraeno sa ihlasom

(iskreno) i ako se njime eli Allahovo lice (zadovoljstvo)." (biljei ga Nesaija, Sahihul-dami', 1856)

Trei art (uvjet) za primanje djela je slijeenje

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Zbog

toga smo se u ovoj knjiici ograniili samo na vjero-

dostojne hadise od Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem.

Molim Uzvienog i Monog Allaha, Njegovim

lijepim imenima i savrenim svojstvima, da uini ovo i

sva druga naa djela iskrenim (sa ihlasom), radi

Njegovog uzvienog lica (zadovoljstva).

Takoer Ga molim da ovo djelo bude od koristi

meni i svoj brai muslimanima, te da ga upie meni i

mojim roditeljima kao nagradu, na dan kada nee

koristiti ni imetak ni sinovi, osim onome ko doe

Allahu s istim srcem. Ako sam pogodio to je od Allaha

i Njegovom dobrotom, a ako sam pogrijeio to je od

mene i od ejtana.

Slavljen i hvaljen, neka si, Gospodaru. Svjedoim

da nema boga osim Tebe, od Tebe oprost traim i


4

kajem Ti se. Neka je Allahov salavat na Njegova roba i

poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,

njegovu porodicu i sve njegove ashabe. Naa

posljednja dova je:

HVALA ALLAHU, GOSPODARU SVJETOVA.


5

1. i 2. IMAN I DOBRO DJELO

U plemenitom Kur'anu IMAN se spominje kao

jedan od najvanijih uzroka koji, Allahovom

dozvolom, vode u Dennet, ali se uvjek spominje

uporedo s dobrim djelom. Zbog toga ne moe nai ni

jedno mjesto, gdje se spominje IMAN, kao uzrok

ulaska u Dennet, a da se uporedo s njim ne spominje i

dobro djelo. Vrata dobrih djela su, hvala Allahu,

prostrana i velika, a putevi i naini postizanja nagrade

su veliki i mnogobrojni. Njihov broj zna samo Uzvieni

Allah.

Uzvieni Allah d.. kae:

"A oni koji budu vjerovali i dobra djela inili - oni e

stanovnici Denneta biti i u njemu e vjeno ostati." (el-Beqareh, 82)

U ovom znaenju postoji mnogo ajeta i

vjerodostojnih hadisa, koje je teko pobrojati, ali emo

kao primjer navesti neke od njih.


6

SURE: el-Beqareh, 25 i 82; Luqman, 8; el-Kehf,

107.; el-Hadd, 14, 23, 56; el-Feth, 5; el-Hadid, 12 i

21; et-Tegabun, 9; et-Talaq, 11; el-Burud, 11; el-

Bejjineh, 7; el- Mu'minun, 1 i 11; el-'Ankebut, 57.

3. TAKWA - BOGOBOJAZNOST

Jedna od najvanijih definicija bogobojaznosti

je: Bogobojaznost je strah od Uzvienog, rad po

objavljenom, zadovoljstvo s malo i spremnost za dan

odlaska.

U definicije bogobojaznosti ulazi i sljedea

definicija: Bogobojaznost je da radi iz pokornosti

prema Allahu, po nuru od Allaha d.. (tj. onako kako

je dolo u Allahovoj knjizi i Sunnetu Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, elei time nagradu od

Allaha, i da ostavi nepokornost prema Allahu, po

nuru (svjetlosti) od Allaha, bojei se Njegove kazne.

Ko eli da proita neto opirnije o bogobo-

jaznosti neka vidi djela od Ibn el-Qajjima el-Dewzijje,

rahimehullah: Medaridu-s-salikin; Igasetu-l-lehfan.


7

Uzvieni Allah kae:

"Oni koji budu bogobojazni, oni e u dennetskim

baama, pored izvora, biti." (el-Hidr, 45)

Dennet je i pripremljen za bogobojazne.

Uzvieni kae:

"I pourite ka oprostu od Gospodara vaeg, i

Dennetu koji je prostran kao nebesa i Zemlja,

pripremljen za bogobojazne." (Ali Imran, 133)

Kae Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem: "Ono to e najvie uvesti ljude u Dennet je

bogobojaznost prema Allahu i lijep ahlak (ponaanje), a

ono to e ih najvie uvesti u vatru (Dehennem) je jezik i

stidno mjesto." (Tirmizi, Ibn Made i Ahmed. Vidi: Silsiletu-l-ehadis es-sahiha, 977)


8

4. POKORNOST UZVIENOM ALLAHU I

NJEGOVOM POSLANIKU, sallallahu alejhi ve

sellem

Uzvieni Allah kae:

...

"Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku

Njegovu On e u dennetske bae, kroz koje rijeke

teku uvesti, a onoga ko lea okrene, bolnom

kaznom e kazniti." (el-Feth, 17)

U Buharijinom Sahihu se biljei hadis od Ebu

Hurejre, raijallahu anhu, da je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svi sljedbenici moga

Ummeta e ui u Dennet osim ko odbije. A ko odbija,

Boiji Poslanie? - rekoe. On ree: Onaj ko mi se

pokorava ui e u Dennet, a onaj ko je nepokoran on

odbija. (Fethu-l-bari, komentar Buharijinog Sahiha, 13/249)


9

5. DIHAD NA ALLAHOVOM PUTU

Pod dihadom na Allahovom putu se podrazu-

mjeva borba ivotom i imetkom. Uzvieni Allah kae:

...

"Allah je od mu'mina kupio ivote njihove i imetke

njihove u zamjenu za Dennet koji e im dati - oni

e se boriti na Allahovom putu, pa ubijati i biti

ubijani. On im je to istinski obeao u Tevratu i

Indilu i Kur'anu..." (et-Tewbeh, 111)

Takoer Uzvieni kae:


10

"O vjernici, hoete li da vam ukaem na trgovinu

koja e vas spasiti bolne kazne; u Allaha i Poslanika

Njegova vjerujte, i imecima svojim i ivotima svojim

na Allahovom putu se borite - to vam je, da znate,

bolje -, On e vam grijehe vae oprostiti i u

dennetske bae vas, kroz koje rijeke teku, uvesti, i

u divne dvorove u edenskim vrtovima; - to e biti

veliki uspjeh." (es-Saff, 10-12)

6. TEWBA - POKAJANJE

Tewba brie (eliminie) sve ono to je bilo prije

nje (misli se na loa djela), kako kae Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Onaj koji se

pokaje od grijeha je kao i onaj ko nema grijeha. (biljee ga Ibn Madde i drugi, Sahihu-l-dami, 3008)

Allah d.. kae:


11

"...ali oni koji su se pokajali i vjerovali i dobro inili,

njima se nee nikakva nepravda uiniti i oni e u

Dennet ui." (Merjem, 60)

7. USTRAJNOST (POSTOJANOST) NA

ALLAHOVOJ VJERI

Kae Uzvieni Allah:

"Oni koji govore: 'Na Gospodar je Allah!' - zatim

ustraju, neka se niega ne boje i ni za ime nek ne

tuguju." (el-Ahqaf, 13)

Od Sufjana ibn Abdullaha es-Sekafija se prenosi

da je rekao: Boiji Poslanie, reci mi neto o islamu,

nakon ega, o njemu, neu nikog pitati poslije tebe!

Poslanik mu ree: Reci: Amentu billahi (vjerujem u

Allaha), - zatim ustraj u tome. (biljei Muslim, komentar od en-Newewija 2/367).


12

8. TRAENJE ZNANJA (NAUKE) RADI

ALLAHOVOG LICA (ZADOVOLJSTVA)

U Muslimovom Sahihu se biljei hadis od Ebu

Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Allahov Poslanik,

sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko krene putem

traei na njemu znanje, Allah d.. e mu olakati put

ka Dennetu. Nijedna skupina ljudi se ne okupi u jednoj

od Allahovih kua (damija), uei Allahovu knjigu i

meusobno je prouavajui, a da se na njih ne spusti

spokoj, obaspe ih Allahova milost, okrue ih meleki i

Allah ih spomene meu onima koji su kod Njega, a koga

djela unazade porijeklo mu nee koristiti." (Komentar Muslimovog Sahiha od en-Newewija, 17/24)

9. GRADNJA DAMIJA (MESDIDA)

U Buharijinom Sahihu se prenosi od 'Usmana

ibn 'Affana, radijallahu anhu, da je uo Allahovog

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kae: Ko

sagradi damiju (mesdid), elei time Allahovo lice


13

(zadovoljstvo), Allah e mu sagraditi istu u Dennetu. (Fethu-l-bari, 1/544).

10. LIJEP AHLAK (PONAANJE)


sellem: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko

ostavi prepirku pa makar bio u pravu, i garantujem kuu

u sred Denneta onome ko ostavi la pa makar se alio, i

garantujem kuu u vrhu Denneta, onome ko ima lijep

ahlak (ponaanje). (biljee Ebu Davud i ed-Dija' el-Maqdisi, Sahihu-l-dami, 1464)

Kae Allahov Poslanik, sallallahi alejhi ve

sellem: Ono to e najvie uvesti ljude u Dennet je

bogobojaznost i lijep ahlak (ponaanje), a ono to e ih

najvie uvesti u vatru (Dehennem) je jezik i stidno

mjesto. (izvor prethodno naveden)

U lijep ahlak (ponaanje) ulaze mnoge stvari,

koje je 'Aia, radijallahu anha, saeto navela, kada je

bila upitana o ahlaku (ponaanju) Allahovog


14

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Njegov ahlak

(ponaanje) je bio Qur'an. (biljee Muslim, Ahmed i ostali).

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je

na uzor i Allah d.. ga pohvaljuje Svojim rijeima:

"Jer, ti si, zaista, najljepeg ahlaka (udi)." (el-Qalem, 3)

Pogledajmo Allahovu knjigu i Sunnet Njegova

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegov ivotopis

(siru) i ivotopis njegovih ashaba (drugova),

radijallahu anhum, da bi nauili ta je to lijep ahlak i

kako ga postii.

Od najboljih knjiga koje govore o vrlinama

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i

njegovom ahlaku je knjiga: Muhtesaru--emaili-l-

muhamedijje - Vrline Allahovog Poslanika od

Imama Tirmizije (Allah mu se smilovao), koju je

skratio i izvrio korekciju ejh Muhammed Nasiruddin

Albani.


15

11. OSTAVLJANJE PREPIRKE

Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ja

garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi

prepirku pa makar bio u pravu,.... (izvor prethodno naveden).

12. OSTAVLJANJE LAI PA MAKAR I U ALI

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

kae: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko

ostavi prepirku pa makar bio u pravu, i garantujem kuu

u sred Denneta onome ko ostavi la pa makar i u

ali,... (izvor prethodno naveden).

13. BITI STALNO POD ABDESTOM

(TAHARET) I KLANJATI DVA REKATA IZA

SVAKOG EZANA

Biljei Imam Tirmizija u svom Sunenu, el-Hakim

i Ibn Huzejme u svom Sahihu od 'Abdullaha ibn

Burejde, a on od svog oca, radijallahu anhuma, da je

rekao: Jedno jutro Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve


16

sellem, je rekao Bilalu: Bilale, ime si me pretekao u

Dennet? Juer sam uao u Dennet i ispred sebe sam uo

tvoje korake. Bilal odgovori: Allahov Poslanie, nikada

nisam prouio ezan a da nisam klanjao dva rekata, i

nikada nisam izgubio abdest a da ga nisam ponovo uzeo.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu ree: S

tim si me pretekao. (Sahihu-t-Tergib ve-t-Terhib, 194).

14. ODLAZAK U MESDID RADI OBAV-

LJANJA NAMAZA I POVRATAK IZ NJEGA

Biljee Imami Muslim i Buharija u svojim

Sahihima, i drugi, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da

je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Kad god neko ode u damiju, - jutrom ili navee - Allah

mu pripremi mjesto u Dennetu (NUZULEN) koliko

god puta ode ujutro ili navee. (komentar Muslimovog

Sahiha od en-Newewija, 5/ 176).

Imam en-Newewi u komentaru ovog hadisa:

Allah mu pripremi mjesto (NUZULEN), kae, da je to

ono to se pripremi kad dolaze gosti."


17

15. MNOGO INITI SEDDU ALLAHU D..

Biljei Imam Muslim u svom Sahihu od Rebia'

ibn Ka'ba el-Eslemija, r.a., da je rekao: Jedne prilike

sam noio kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa

sam mu pomogao da uzme abdest i izvri svoje potrebe, pa

mi ree: 'Trai!' Ja mu odgovorih: 'Traim da budem uz

tebe u Dennetu.' On upita: 'Ili trai neto drugo?' Ja mu

rekoh: 'To je ono to traim.' Poslanik na kraju ree:

'Pomozi se protiv svog nefsa mnogo inei seddu'.

(komentar Muslimovog Sahiha od en-Newewija 4/451).

16. PRIMLJEN HADD (HADD MEBRUR)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

kae: Ko obavi hadd, pa ne bude govorio bestidne rijei

i ne bude grijeio, vratit e se (bez grijeha) kao na dan

kada ga je majka rodila. (biljei Buharija i drugi, Fethu-l-bari,

3/382).

Takoer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, kae: Hadd mebrur (to je hadd na kojem


18

hadija nije inio grijehe), za njega nema druge nagrade

osim Denneta. (biljee Imam Ahmed i Taberani, Sahihu-l-

dami, 3170).

17. UENJE AJETU-L-KURSIJJE POSLIJE

SVAKOG FARZA

Od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu 'anhu, se

prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, je rekao: 'Ko proui Ajetu-l-kursijj

nakon svakog farza, izmeu njega i ulaska u Dennet se

isprijeava samo smrt'. (Nesai, Ibn es-Sunni i ostali, Silsiletu-l-

ehadis e-s-sahiha, 972).

Postoje i drugi zikrovi, za koje je, ako ih ovjek s

ubjeenjem izgovori, obean Dennet, kao naprimjer:

u Buharijinom Sahihu se biljei hadis od eddada ibn

Evsa, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Sejjidul-istigfar

(najbolja dova za oprost grijeha) je da kae: 'Allahu, Ti

si moj Gospodar, nema boga osim Tebe, stvorio Si me i ja

sam Tvoj rob, ja sam na tragu zavjeta i obeanja Tebi


19

datog, u okviru mojih mogunosti. Utjeem Ti se od zla

koje sam poinio, priznajem Ti Tvoje blagodati prema

meni i priznajem Ti svoje grijehe, pa mi oprosti, jer grijehe

ne oprata niko osim Tebe', zatim je rekao: 'Ko danju

proui ovaj istigfar, ubjeen u to, pa umre toga dana prije

nego to omrkne, bit e od stanovnika Denneta, a ko to

isto kae nou, ubjeen u to, pa umre prije nego svane, bit

e od stanovnika Denneta'. (Fethu-l-bari, 11/97).

18. KLANJATI DVANAEST REKATA

(SUNNETA) SVAKI DAN I NO, KAO DOBRO-

VOLJNI NAMAZ ALLAHU D..

Od Ummi Habibe, radijallahu anha, se prenosi

da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Ko u jednom danu i noi klanja dvanaest rekata

(sunneta), bit e mu sagraena kua u Dennetu: etiri

rekata prije podne i dva poslije, dva rekata poslije akama,

dva rekata poslije jacije i dva rekata prije sabaha. (biljei

Tirmizi, Sahihu-l-dami, 6362).


20

19. IRENJE SELAMA, HRANJENJE

GLADNIH, ODRAVANJE RODBINSKIH VEZA, I

KLANJANJE NOU

Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: O

ljudi, irite selam, hranite gladne, odravajte rodbinske

veze i klanjajte nou dok ljudi spavaju pa ete spokojno (sa

selamom) ui u Dennet. (biljee Ibn Madde i ostali, Sahih

Sunen Ibn Madde, 1097).

20. ISKRENOST U GOVORU, ISPUNJA-

VANJE OBEANJA, IZVRAVANJE EMANETA,

UVANJE STIDNOG MJESTA, OBARANJE PO-

GLEDA (OD ONOGA U TO JE HARAM GLEDATI) I

UVANJE RUKU (OD ZABRANJENIH STVARI).

Od Ubade ibn es-Samita, radijallahu anhu, se

prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, rekao: Garantujte mi est stvari od vas, ja u

vam garantovati Dennet: kada govorite budite

iskreni, ispunite kada obeate, izvrite kada vam se neto

povjeri, uvajte vaa stidna mjesta, obarajte poglede i


21

uvajte svoje ruke (od zabranjenih stvari)." (biljee Ibn

Huzejme, Ibn Hibban, el-Hakim i drugi, a Albani kae da je hasen,

Silsiletu-l-ehadis es-sahiha, br. 1470).

21.OBAVLJANJE PET DNEVNIH NAMAZA,

ONAKO KAKO JE ALLAH NAREDIO, POSTITI

MJESEC RAMAZAN, UVANJE STIDNOG MJESTA I POKORNOST MUU. (OVAJ UZROK JE

POSEBNO ZA ENE)

Biljei Ibn Hibban u svom Sahihu od Ebu

Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ako ena bude

klanjala pet dnevnih namaza, postila mjesec Ramazan,

uvala stidno mjesto i bila pokorna svome muu, bit e joj

reeno: 'Ui u Dennet, na koja hoe vrata'." (Sahihu-l-

dami , 660).

22. ODGAJATI I IZDRAVATI TRI KERKE ILI TRI SESTRE

Ebu Jala u svom Musnedu biljei od Enesa,

radijalahu anhu, da je rekao: Allahov Poslanik,


22

sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: 'Ko bude imao tri

keri ili tri sestre, pa se bude bojao Allaha i brinuo se o

njihovom odgoju i izdravao ih, bit e sa mnom u

Dennetu, ovako, pa je sastavio kaiprsti i srednji prst.

(Silsiletu-l-ehadisu-s-sahiha, 295).

U Muslimovom Sahihu i Tirmizijinom Sunenu

(4/281), u njegovoj formi, se biljei hadis u kojem je

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Ko bude izdravao dvije kerke i brinuo se o njima, ui e

sa mnom u Dennet kao to su ova dva, pa je to pokazao

sa svoja dva prsta.

23. STRPLJIVOST I OEKIVANJE

NAGRADE PRI SMRTI DJECE I BLISKIH OSOBA


sellem: Kome umre troje (djece) od njegova potomstva, a

on bude za to oekivao nagradu (od Allaha), ui e u

Dennet. Jedna ena ree: A ta je sa dvoje? Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: I dvoje. (biljee

Nesaija i Ibn Hibban, Sahihu-l-dami, 5969).


23

Takoer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, kae: Nema roditelja kojima umre troje djece,

koja nisu punoljetna, a da ih Allah d.. svojom dobrotom

i milou prema toj djeci, ne uvede u Dennet. (biljee

Imami Ahmed, Nesaija i Ibn Hibban, Sahihu-l-dami, 5781).

Biljei Imami Ahmed u svome Musnedu od Ebu


sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah d.. kae:

Mom robu mu'minu, kada mu uzmem nekog bliskog na

dunjaluku, i on za to oekuje nagradu, nema druge

nagrade kod Mene osim Dennet. (Sahihu-l-dami, 8139).

24. IZDRAVANJE I BRIGA O JETIMU

(SIROETU)

Biljei Imam Buharija u svom Sahihu od Sehla

ibn Sada, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ja i onaj ko se bude

brinuo o jetimu (siroetu), bit emo u Dennetu ovako, pa

je sastavio svoj kaiprst i srednji prst. (Fethu-l-bari,

10/436).


24

25. OBILAZAK BOLESNIKA I POSJETA

(ZIJARET) BRATU PO VJERI

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da

je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko

obie bolesnika ili posjeti svoga brata po vjeri, zovnut e ga

glasnik: 'Blagoslovljen neka si i neka je blagoslovljen tvoj

hod, nastani mjesto u Dennetu'. (biljee Tirmizi i Ibn

Madde, a Albani kae da je hasen, Sahihu-l-dami, 6387).


sellem: Ko posjeti bolesnika, on je u dennetskom

bostanu sve dok se ne vrati (iz posjete)." (biljei Muslim, en-

Newewi, 16/361).

26. UVANJE DVAJU SVOJSTAVA (OSO-

BINE/VRLINE)

Od 'Abdullaha ibn 'Amra, radijallahu 'anhu, se

prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, rekao: Svaki rob musliman koji bude uvao dvije

osobine ili dva svojstva ui e u Dennet. Ta svojstva su

lahka, ali malo ih radi po njima. Iza svakog namaza rei


25

deset puta subhanallah, deset puta elhamdulillah, i

deset puta Allahu ekber. To je stotinu i pedeset jezikom,

a hiljadu i petsto na vagi (mizanu). I kada legne prouiti

34 puta Allahu ekber, 33 puta elhamdulillah i 33

puta subhanallah. To je stotinu jezikom a hiljadu na

vagi (mizanu).

Vidio sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. kako to

ui, brojei na prste svoje ruke. Upitali su ga: Boiji

Poslanie, kako su te osobine lahke,a malo ih po njima

radi? On odgovori: Nekom od vas e doi ejtan kada

legne i uspavat e ga prije nego to proui, a dolazit e mu i

u namazu, pa e ga podsjeati na neto prije nego to

proui. (biljee ga Ebu Davud, Tirmizija i kae: hadis hasen

sahih, Nesaija i Ibn Hibban u svom Sahihu; i Sahihu-t-tergib, 603).

27. VELIKODUNOST U KUPOPRODAJI

Biljei Imam Buharija u et-Tarihu-l-kebir, Nesai i

ostali od 'Usmana ibn 'Affana r.a. da je rekao: Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Allah

d.. e uvesti u Dennet onog ovjeka koji je velikoduan i


26

kao muterija i kao prodava, i kao onaj koji vraa dug i

kao onaj kome se vraa. (Silsiletu-l-ehadis es-sahiha, 1181).

28. OPROSTITI DUG ONOME KOME JE

TEKO DA GA VRATI

Biljei Imam Muslim (Allah mu se smilovao) u

svom Sahihu od Huzejfe ibn el-Jemana, radijallahu

anhu, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi

ve sellem, da je jedan ovjek umro i uao u Dennet, pa

mu je reeno: ta si inio? On ree: Trgovao sam s

ljudima pa sam odgaao dug onome kome je teko da ga

vrati i opratao sam dugove u novcu i imetku. (komentar

Muslimovog Sahiha, od en-Newewija, 10/483).

Takoer se biljei u Muslimovom Sahihu od Ebu


sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Bio je jedan ovjek

koji je ljudima posuivao (imetak) i govorio bi svome

momku: Ako ti doe onaj kome je teko da vrati dug pa

mu ga ti oprosti, moda i Allah tebi oprosti. Sreo je

Allaha d.. (umro) pa mu je oprostio. (Komentar

Muslimovog Sahiha od en-Newewija 10/485).


27

29. GRUPA DOBRIH DJELA, AKO SE U

JEDNOM DANU NAU KOD MUSLIMANA, UI

E, ALLAHOVOM DOBROTOM, U DENNET

Biljei Imam Muslim u svom Sahihu od Ebu


sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko je od vas jutros

zapostio? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik dalje upita:

Ko je pratio denazu? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik:

Ko je danas nahranio siromaha? Ja, ree Ebu Bekr.

Poslanik: Ko je od vas danas posjetio bolesnika! Ja,

ree Ebu Bekr. Na to Poslanik s.a.v.s. ree: U koga se

nau ova djela u jednom danu, ui e u Dennet.

(komentar Muslimovog Sahiha od en-Newewija, 15/164).

30. SABUR (STRPLJIVOST) AKO SE IZ-

GUBI VID

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da

je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Allah d.. kae: 'Kome uzmem dva miljenika (oi), pa

se strpi, oekujui nagradu, nisam zadovoljan da ga


28

nagradim iim drugim osim Dennetom'. (Biljei Tirmizi,

Sahihu-l-dami, 8140).

Documents

30 uzroka ulaska u Dzennet-grupa autora.pdf