31602 Horvat 10 irodalom 1 208 korr15HRVATSKI LATINISTI rvatski latinisti su bili autori književnih, povijesnih, znanstvenih i sličnih djela na latinskome jeziku podrijetlom rvati

H U M A NIZ A M

Michelangelo: Stvaranje Adama (dio svoda Sikstinske kapele)

ekad je Italija svima davala irano tivo,A sad im pjesme alje anonija ravna.To velika slava je moja, no jo ve a je tvoja,O ti, po mome duhu domovino slavna.

Janus annonius Slava anonije

31602 Horvat 10_irodalom 1_208_korr15.indd 3 2016. 02. 04. 21:08

5

H U M A NI Z A M

ojavljuje se tijekom 14. stolje a u talijanskim gradovima a svoj pro-cvat doživljava tijekom 15. stolje-a kada se iri na ve i dio Europe.

Obilježava ga vra anje antičkoj filozofiji i njezino uklapanje u kr-

anske okvire. Ideal humanizma je svestran čovjek koji je željan znanja i nastoji razviti svoje umne sposob-nosti te teži preispitivanju uvriježe-nih uvjerenja. Me u humanistima nalaze se znanstvenici, umjetni-ci, vladari, aristokrati, pripadnici dru tvene elite koji su svoje dje-lovanje mogli razviti zahvaljuju i prije svega instituciji mecenatstva. U Italiji organiziraju se akademije u Firenci, Rimu, Napulju i razne humanističke kole odakle brojni učitelju stižu i na istočnu, hrvatsku obalu Jadrana. Kult latinskog jezi-ka i antičke književosti, prije svega staroga Rima, ali i stare Grčke naj-vi e e se pro iriti u razvijenim dalmatinskim gradovima te na kraljevskim dvo-rovima kao to je bio dvor Matije Korvina.

HRVATSKI LATINISTI

rvatski latinisti su bili autori književnih, povijesnih, znanstvenih i sličnih djela na latinskome jeziku podrijetlom rvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima rvatske. rvatska latinistička književnost na području rvatske nastaje od početaka pismenosti do polovice 19. stolje a pa i kasnije. Razni do-kumenti, ponekad i privatni, ve od 9. i 10. stolje a pi u se na latinskom jeziku a od vremena humanizma pa sve do najnovijih vremena i brojna književna, povi-jesna, znanstvena i druga djela. atinski je jezik bio u službenoj uporabi i u r-vatskom saboru sve do 23. listopada 1847. godine. bog gospodarske i upravne

eonardo da Vinci: Vitruvijev čovjek


6

povezanosti dalmatinskih gradova s Italijom mladi i iz bogatijih obi-telji kolovali su se u Italiji, naučili latinski jezik i upoznali književnost staroga Rima te e mnogi od njih i sami postati književnici. rvatska je književnost na latinskom jeziku vrlo bogata, pojedini su autori bili visoko cijenjeni u Italiji i drugim europskim državama.

allazzo Vecchio, Firenca


7

Juraj Šižgorić( 1445 . – 15 09. ? )

Život

Ro en je u ibeniku. Studirao je u adovi gdje je 1471. stekao doktorat iz kanon-skog (crkvenog) prava. Kao sve enik obna ao je važne dužnosti, bio je generalni vikar. Uz brojne obiteljske tragedije, izgubio je i očinsko imanje. Bio je sredi nja ličnost ibenskog humanističkog kruga.

Književni rad

ižgori je autor najstarije hrvatske pjesničke zbirke legiarum et carminum li ri tres Tri knjige elegija i pjesama koja je objelodanjena 1477. u Mlecima i sadrži 62 pjesme. Najve i dio pjesama su poslanice, pozdravnice i epigrami upu eni pri-jateljima, znancima, svjetovnim i crkvenim velikodostojnicima. Najbolji su mu stihovi u kojima govori o obiteljskoj nesre i, gubitku dvojice bra e legia de duo -rum o itu fratrum legija o smrti dvojice ra e , i o stradanju rodnoga ibenika od

ibenik na gravuri iz 1575. godine


8

turskih napada legia de Si enicensis agri vastatione O pusto enju i enskog polja . ored poezije autor je i zemljopisno-povijesne rasprave u prozi De situ Ill riae

et civitate Si enici O smje taju Ilirije i grada i enika koja se sastoji od 17 pog- lavlja.

Elegija o smrti dvojice braće

ulomak(...)

apu ten tražim poljane gdje mogu se sti ati boli,Tražim i zla ani klas, čokota rumeni grozd.

lodovi stabla i ljubice s njim perunike cvije e,atim i makov cvijet melem mi bijahu čest.

Tako sve ovo promatrah, a grlica s lisnatog brijestaOdmah iz kljuna svog plačljiv odava e glas.Rane, iz bijednog to srca selo ih uklanja blago,

ak im ne učini sad grlice žalobni guk.Jecati iz grla nemoj prestati, grlice tužna,

osvuda rasut je crn pre e mi životne splet.jesmu žalostivu moju, o, pjevati s tobom u skupa,

Iznijeti sve u to mog bola je uzročnik ljut.Uzrokom žalosti moje sudbina je du manski kruta,Svoju ja proklinjem kob koja me tjera u plač.Ista na mene Sudba od mladih jo udara dana,Napada, stežu mi vrat pod svoj krilati hod.Koja li zla pretrpjeh i koje sad bolove trpim,Ako li sjetim se tog, svisnut u uni ten sav.O kad bi jecajem ovim zavr ila ljeta se moja,Sretan bih bio to smrt smlavi tolika mi zla.Niti bih žalio tebe toliko, moj umrli brate,Koji si Jakobom zvan tada dok bio si živ.Niti bih žalio tebe zbog zlokobne propasti tvoje,Nikola, brate mi drag, srca polovico mog.Jedan jo nije ni dva put po deset navr io ljeta,Nesretni Jakob mi pak mla i bija e brat.Stariji istom je dvadeset godina imo i prvuTekao kad ga u smrt nesretna obori kob.

odneblja vlažno je vrijeme povrijedilo mla eg mi brata,Koga je nenadano ljut odnio pomora val.Nesretni stariji bratac od krvave pogibe rane,Brane i zavičaj drag, bore i za svoj se dom.Tako sudbinom, ja ostah bez njih, bez očiju svojih,Tako ži a mi mog propade najdraže sve.


9

Tako ja ostadoh sam, bez udjela glavne mi snage,ijeloga vijeka u svog na taj pomi ljati jad.

Ali to trajat e kratko, Su aje e prekinut brzoi a mi bijednoga nit ako se požuri kob.

Jer ko Nioba bih žalosna inače morao stijenomostati, il e mi pjev biti Alkionin plač,

Ili u uzdisat stalno, ko i ti, grlice tužna,Kada me bozi i kob u tvoj preobraze lik.

( reveo: Nikola op)

Razgovor o tekstu

Kako lirski protagonist proživljava smrt svoje braće?Kako su braća umrla?Što je spreman učiniti da izbjegne tugu koja ga je zadesila?Potražite karakteristične osobine elegije u tekstu!

ELEGija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra). Kasnije postaje pje-sma u kojoj pjesnik tužnim tonom izražava bol i žaljenje za nečim ne-dostižnim ili nepovratnim. Ton tužaljke dao je prognani pjesnik Ovidije koji u zbirci onto opisuje čežnju za svojom domovinom.


10

Janus Pannonius – Ivan Česmički( 1434. – 1472 . )

Život

anas je op eprihva eno da je ro en negdje u Istočnoj Slavoniji, blizu Osijeka. Imao je tek est godina kad mu je preminuo otac, pa se za njegov odgoj počeo bri-nuti ro ak Ivan Vitez od Sredne. Godine 1447. Ivan Vitez alje ga na kolovanje u Italiju. U početku je učio kod Guarinusa Veronesisa u Ferrari latinski te grčki jezik i književnost. etiri je godine studirao u ado-vi i stekao doktorat iz kanonskog (crkvenog) prava.

a vrijeme boravka u Italiji, annonius je stekao slavu kao pjesnik i povezao se s uglednim talijanskim humanistima. 1458. godine vra a se u Ugarsku gdje e obna ati razne crkvene dužnosti. 1459. godine u 26-oj godi-ni života Janus annonius postaje biskup u ečuhu. o želji kralja Matije Korvi-na, priključio se nizu uglednih dvorjana u Budimu, te je u svojoj biskupiji malo boravio. 1471. godine pridružio se grupi hrvatskih i ma arskih plemi a koji su

pripremali urotu protiv kralja, ali je urota otkrivena a urotnici su mo-rali pobje i. 15. ožujka 1471. odlazi iz ečuha i kre e prema Italiji, ali se privremeno sklonio u Medved-gradu, kod zagrebačkog biskupa Osvalda Thuza gdje je i preminuo.

rvo je pokopan u pavlinskoj crkvi u Remetama. 1473. godine tijelo mu je potajno preneseno u ečuh i skriveno. 1991. godine prona li su ostatke koji vjerojatno pripadaju upravo annoniusu.

Književni rad

anonijev književni rad, čitav na latinskom, obuhva a dulje pjesme u heksametru oemata ili eroica , elegije legiae u elegijskom disti-hu, epigrame ( pigrammata, vi e od 400), prozne prijevode s grčkog,

Janus annonius, rekonstruk-cija gnes Kustár na temelju lubanje

Spomenik Janusu annoniusu, ečuh


11

govore, pisma. U epigramima pi e o ljubavi, prijateljima i svojim prepirkama s njima, raspravlja o književnim pitanjima, ali i o aktualnim dru tvenim prilikama. Elegije su mu sjetne i obavijene melankolijom, pune mitolo kih i drugih aluzija na antičku povijest, ali bez obzira na to ipak odaju pjesnikovu osjetljivu lirsku narav.

esmički se u svojoj poeziji otkriva kao tipični humanistički poeta doctus ( učeni pjesnik ), čije pjesme odi u dubinskim znanjem o antičkoj kulturi, ali istodobno i kao pjesnik lirske intime i kao pjesnik koji emotivno reagira na doga aje iz stvar-nosti. jesme koje je po narudžbi napisao kao dvorski pjesnik daleko zaostaju za onima u kojima daje izvorno književno stvarala tvo.

Bolovanje u taboru

ulomak

S taborom idem ja pjesnik, ne bojim se o trih strijelaNi brzoga na konju du mana konjanika.Ali, ljuto me muči groznica bolna i vrela,Okrutnija od gvož a vatra mi pritiska grudi.Ako si živ, rometeju, život gorak ti budi,Ako si mrtav, bila ti prete ka ploča grobna.Ti ljudskome rodu cijelom snaga bio si kobna,

bog tebe pogubni pomor ljude je moriti stao,A prije tebe život samo zdravljem je cvao.Ni su ice nije bilo niti kakva drugog jada.Na umskoj osami čistoj ljudski je stanovo rod,Miran i nediran od zvjeradi gorske.Iz potoka je pio, sa grana ga hranio plod.

e ine bile mu stanom, a mekim ležajem trava.Nitko tad nije znao za korjenja snagu tajnu,Niti da znalački skuplja ljekovite vlati,Ni da od sokova razne teku ine stvara,Ni da razne otekline vje tom rukom para.Tada jo nije krcata nosila la aMirise to ih obala Mora rvenog ra a.

ivot je tekao prosto, i nikad mu bolest nijeOtežala ili oduzela ma i jedan dan,Nego na koncu dugovjeka životaStaračko tijelo blagi je gasio san.Ali kada si ti blistavom suncu kradomUzeo vatru i ljudima donio je sjajnu,Gnjevni nas Jupiter kazni smr u i drugim jadom.Stoga zasluženo leži na Skitskoj okovan stijeni,


12

Opkoljenoj grozom vječnog leda i zime.I najmanje se erkul može podičiti time

to je na osvetnicu pticu sasuo strijele.Ah, tužim se na zajedničko i svima odavno znano.Tu kaznu ja zaslužih za grijeh svoj.O trostruko luda li mene, to ostavih mir i sjeneI po oh za trubama bojnim u krvavi boj.Tu napor, tu nakazna bijeda, tu blijedoga straha krik,Tu bjesnilo, tu smrti silovite divlji lik.Bez sumnje, tu mi sunce, ki a, zrak i prah

ovrijedi e tijelo, nenaviklo na tolike tegobe.O da sam ostao le kare i u hrasta gustoj sjeni,Ili gdje romoni izvora romon sneni,I i sad ovom, sad onom knjigom zasladio časIli sa grana svijenih ubrao kakav plod(...)

Razgovor o tekstu

Lirski je protagonist krenuo u rat. Zašto je zabrinut, čega se boji?Zašto lirski protagonist doživljava tabor kao kaznu?Za čim žudi lirski protagonist, kako ocjenjuje svoj položaj?Humanisti su otkrili svijet antičke grčke i rimske književnosti pa u svoje teksto-ve često unose mitološke likove. Potražite ih u tekstu i pojasnite njihovu funk-ciju!Kakav je bio svijet prije Prometejeve intervencije? Koja je posljedica njegovoga čina?Objasnite sintagmu „prometejska žrtva“.Potražite prijevod iste pjesme na mađarski jezik i usporedite dva teksta. Što zaključujete?

ProMETEj lik iz grčke mitologije. otajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svome tapu. Ono to je dano od bogova eus nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali eus je bio bijesan te je odlučio kazniti i rometeja i njegovu kreaciju čovječanstvo. eus ga je dao okovati za klisuru na brdu Kavkazu i poslao orla Etona na nje-ga da mu svaki dan kljuca jetru (orao je bio eusova sveta životinja).

rometej je bio besmrtan te je jetra svakoga dana iznova bila obnov-ljena te je uvijek iznova patio.


Moji epigrami

ajd amo, veseli čitaočeSmijeh i ala sad mi se zbija.A bježi, ukloni mi se to dalje,Ti, čitaoče, kome ala ne prija.

Kada si pogleda mrka i tužna,Ne čitaj moje vesele zbrke.Ili pak, ako ih slučajno čita ,Razvedri svoje obrve mrke.

Razgovor o tekstu

S kojom se namjerom lirski protagonist obraća čitatelju?Kako trebaju epigrami djelovati na čitatelja?Kome lirski protagonist namjenjuje svoje epigrame?U čemu je poenta ovog epigrama?

13


14

Slava Panonije

Nekad je Italija svima davala birano tivo,A sad im pjesme alje anonija ravna.To velika slava je moja, no jo ve a je tvoja,O ti, po mome duhu domovino slavna.

EPiGraM je kratka, zbijena pjesma od nekoliko stihova, u kojoj se na duhovit način komentiraju neke negativne dru tvene pojave, ili neke ljudske mane ili lo i postupci nekih javnih ličnosti. Rimski pjesnik Marcijal bio je posebno poznat po svojini o trim i jetkim epigramima.

Pjesnik Ivan o sebi

jesnik sam koji kraj duboke vode se rodio ravetioče, i to mi znaj, usput pročita li to.esto o ljubavi svojoj pjesnici pjevahu stari

Svako na jeziku svom pjesme razumije glas.Nevje t u ljubavi pjevah Marcelove ljubavi žarke,

to ih je riječima svog jezika ispjevo on.eli li stihove skladne na italski sročene način,

Takove dati e taj kakve etrarka ve da.Ili pak htjedne li pjesme po latinskom skladane zvuku,

okonu tebi e moj tada se svidjeti stih.

( reveo: Nikola op)

Razgovor o tekstu

Ova pjesma najprije locira prostor gdje je rođen Janus Pannonius a poslije se bavi pitanjem na kojem jeziku pisati. Kakav odgovor nudi pjesma?Humanisti su bili odreda najmanje dvojezični a po pravilu višejezični ljudi. U tom smislu kako tumačite stih Svako na jeziku svom pjesme razumije glas.U kojem se kontekstu spominje Petrarca?


15

MarCijaL, Marko VaLErijE rimski je epigramatičar koji je iz rodne ispanije do ao u Rim oko 64. Napisao je vi e od 1500 epigra-ma. ikovi Marcijalovih epigrama su često negativ-no obilježeni, kao lovci na nasljedstvo, proždrljiv-ci, pijanci, licemjeri, preljubnici, krtci, a rje e se pojavljuju etički neprijeporne osobe, poput odanih prijatelja ili supruga, čestitih pjesnika ili književnih kritičara. Nakon njega poenta postaje neizostavna sastavnica epigrama. Me u njegovim su pozornim čitateljima i nasljedovateljima od hrvatskih latinista bili npr. Marko Maruli , Ilija rijevi , no vi e od svih Janus annonius, koji je sebe ironično nazivao Marcijalovim majmunom .

ik Janusa annoniusa nadahnuo je dva hrvatska pisca da napi u roman o njemu: Kre o Novosel Sjaj osame (1979.) i Ivan Supek Buna anusa annoniusa (1993.).


16

Ilija Crijević( 1463. – 15 2 0. )

Život

Ro en je u ubrovniku. O njegovom kolovanju nema pouzdanih podataka. očetkom 1480-ih godina boravi u Ferrari, a 21. travnja 1484. u Rimu je ovjenčan lovorovim vijencem za svoje, kako se navodi, nježne ljubavne pjesme . Godine 1487. vra a se u ubrovnik

i radi kao kolski ravnatelj. Kako bi se rije io financijskih problema, odlučio se za-rediti te je oko 1510. postao sve enikom. osljednje desetlje e svoga života proveo je kao rektor dubrovačke gimnazije. Boravak u Italiji i tamo nji pjesnički uspjeh trajno su obilježili rijevi ev život. Stekao je brojne prijatelje s kojima je i kasnije održavao vezu. Nakon povratka u ubrovnik stalno je čeznuo za Italijom, Rimom i tamo njim duhovnim životom.

Književni rad

a života su mu tiskana samo četiri epigrama, drugi su prozni i pjesnički tekstovi ostali u rukopisu. U rijevi evoj pjesničkoj ostav tini nalazi se 240 pjesama u ra-zličitim metrima a po obliku su himne, ode, epigrami i elegije. Od lirskih pjesama najuspjelijima se smatraju pjesme iz v. Flavijinog ciklusa. Riječ je o trinaest pjesa-ma u kojima je ispričana ljubavna priča od ljubavi na prvi pogled preko robovanja voljenoj dami do odreknu a od ljubavi zbog nevjere voljene žene. iklus je dobio svoje ime po stanovitoj Rimljanki Flaviji koja je glavni lik ove ljubavne romanse.

Od dužih pjesama obimom se ističe nedovr eni ep De pidauro O pidauru . Sačuvano je 572 heksametra u kojima govori o propasti Epidaura (grčko i rimsko naselje na mjestu dana njeg avtata) te da e se na starim temeljima igraditi novi

ubrovnik natopljen duhom antičkih vrijednosti. rijevi spada me u najbolje stiliste cjelokupnog hrvatskog latiniteta.

Zašto uskraćuješ

ulomak

a to uskra uje prolazne darove hitre mladosti,i noktom ne otkida ruže to nakratko cvatu

a to ne ubire s drveta plodove zreleAko ovdje ne pobere sazrele jabuke, otpadaju.Kad sazori erera, žanje se žetelačkim srpom,zrelo grož e masti bačvu praznu.


17

Ne e uvijek na zlatnoj glavi blje tati vlasi,na grimiznim ustima ljeskat se mliječna boja.Ni ljubičnjaci cvjetni ne rese livade uvijek,niti se ki ena zemlja oholi vječnim prolje emniti se, jao, nadoknaditi mogu gubici prolazna života,kao hitre mijene mjesečnoga Mjeseca.Tko da u svlaku ostavi starost, poput zmije,ili da taknuto glazbalo obodri umorna tijela

obolj ava li duboku starost, načinom Feničanaonaj kom je dopu teno izgladiti r u ljudskuKao to purpurno cvije e zao jug iz zavisti ostavljai kao to zavidi lisnatu drve u užasna zima,tako brzo ljepota prolazi, po to je ocvalo doba,i pogrbljena starost, kad noga vi e ne slu a.Gle kako cvjetovi niču za dana, i venu,i sviba to ujutro buja, uvečer sahne.I ta tvoja prolazna ljepota, koja buja novim cvatom,uvenit e i svoju napustiti gospodaricu.Ne e se tebi lice podmladiti kolhidskom poma u,izbrazdat e se nježni obrazi borama.U starovječno doba koža se odjednom opusti,i iskiti rijetkim kosama ogoljele sljepoočice.Molit e toliko mnoge, nitko te pitati ne e,niti e zaslužnoj starici pristajat udvoran glas.Ni nategnuta koža, ni naličeno lice, niti sepusta elavost da sakriti kupljenom kosom.Ismijat e unuk ekubu i si u na cvrčka,klecavim korakom dr u e tijelo staračko.Veselit e se potajno mladi i i kri om djevojke,podme u i tvojim nogama u veseloj gomili.Ne e ih odmaknuti ni tap slu kinje,i često e te ostaviti nasred puta.I čemu se sada smije s pravom e se smijati svipočinioca svoga zločini natrag zovu.Na prijevaru prijevara čeka, na zločin zločin,sporo i s mnogo kamata kazna dolazi.Vidjeh pak lakomislene djeve to Veneru prezre e,a kasnije plakahu ostarjele zbog svojeg vladanja.Tako dakle, bude li mlada pokazivala oholost zlu,kao starica e to uz dvostruke kamate platiti.I ti e ubrzo morati kaznu zbog ohole du e platiti,kad samo bude dogurala do prebivali ta sjena.(...)

( reveo: Tomislav adan)


18

Razgovor o tekstu

Lirski protagonist nizom slika iz prirode dočarava prolazak vremena. Napravite katalog tih slika i prokomentirajte ih!Kako se govori o ženskoj ljepoti?Što lirski protagonist savjetuje “lakomislenim djevama”? Što mislite o tome?Potražite stihove građene na suprotnosti!

CErEra CErES – je rimska božica poljodjelstva, žitarica i žetve. Oko 5. stolje a prije Krista izjednačena je s grčkom emetrom. Jedna je od naj-istaknutijih prvobitnih rimskih božica obično prikazivana s ko-aricom cvije a, vo em ili vijencem od žita.

FEniČani – su semitski narod naseljen u Feniciji, koja je u antičko doba bila naziv za područje dana njega ibanona i susjednih područja. U početku bili su poljodjelci, ali su se kasnije počeli baviti trgovinom i pomorstvom. Sustavnom i organiziranom pomorskom djelatno u uspje no su za-hvatili cijelo područje Sredozemnoga mora.


19

Jakov Bunić( 1469. – 15 34. )

Život

Ro en je i preminuo u ubrovniku. lemi , trgovac i epski pjesnik. Vjerojatno je studirao u adovi i Bologni. Kao trgovac proputovao je gotovo cijelu zapadnu Europu i Egipat. Obavljao je razne javne službe u ubrovačkoj Republici. Vi e je puta bio knez ipana i Stona a pet puta knez ubrovačke Republike. 1525. odlazi u Rim da od pape Klementa VII. ishodi preporuku za objavljivanje svoga epa De vita et gestis hristi Kristov život i djela . obiv i papinsku preporuku, ostaje u Rimu i nadzire tiskanje svoje knjige to e se dovr iti u svibnju 1526.

Književni rad

Buni je autor najstarijega epa hrvatske književnosti pod naslovom De raptu er-eri Otmica Ker erova koji je tiskan oko 1490. godine. Ep sadrži 1006 heksametara

i podijeljen je na tri dijela. Obra uje dio grčkoga mita u kojem se erkul spu ta u podzemni svijet da bi Euristeju doveo psa Kerbera. rugi Buni ev ep De vita et gestis hristi Kristov život i djela je tiskan 1526. Sastoji se od 10049 heksametara podijeljenih u 16 pjevanja. U njemu su, prema evan eljima, opisani doga aji iz života Krista i njegovih učenika od trenutka kada je Bog odlučio poslati na svijet Spasitelja do pedesetoga dana nakon smrti i uskrsnu a Isusova kad je uh Sveti sa ao na apostole. Osim prvog pjevanja Buni se vjerno pridržava evan elja, slije-di kazivanje čas jednog čas drugog evan elista ili ih kombinira te dodaje vlastita razmi ljanja. rvi je od hrvatskih i europskih humanista u stihovima obradio cijeli Kristov život. Neki su dijelovi njegovih epova prevedeni na hrvatski jezik, ali u prozi.

Kristov život i djela

IIIsusovo ro enje

Neka se veseli nebo i raduje zemlja i neka veselo kliče podzemni svijet i du e pra-vednika koje treba da preplove Aheront Evo se rodilo dugo očekivano Nebesko

ijete, u kojem se združuje dvostruka narav, koje se svijetu pokazje kao svjetlo, put, život, spas, pravi Bog i čovjek Krist Njega odbačenog prihvati zemlja na siroma noj slami, i dok dr e i plače majka mu se klanja. ovila mu je nježne udo-ve i mliječna usta nadojila svojim prsima. asno tijelo nije položeno u mekanu kolijevku, nego mu je postelja bila priprosta slama i jasle. I nije mu vatra otjera-la studen, nego ga, izdi u i paru kroz tople nozdrve, griju vol i roditelj mazge


Documents

31602 Horvat 10 irodalom 1 208 korr15HRVATSKI LATINISTI rvatski latinisti su bili autori književnih, povijesnih, znanstvenih i sličnih djela na latinskome jeziku podrijetlom rvati