– indirektno ispu{ta otpad i emituje toplotu u podzemnevode ili apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotnoodredbama ovog zakona;

– ispu{ta otpadne vode u prirodna jezera, ribwake,pojili{ta i ostale prirodne vodene rezervoare koji imajustalno ili privremeno ulijevawe i odlijevaweunutra{wih ili podzemnih voda i u vodene rezervoarekoji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili kori{tewamineralnih sirovina ili na druge sli~ne na~inekori{tewa;

– koristi vode iz vje{ta~kih jezera, ribwaka, pojili{ta iostalih prirodnih vodenih rezervoara koji imaju stalnoili privremeno ulijevawe i odlijevawe unutra{wih ilipodzemnih voda na takav na~in da se unaza|uje wihovoekolo{ko i hemijsko stawe;

– |ubri ili koristi sredstva za za{titu biqa na obalnomzemqi{tu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona;

– prevozi teret i obavqa plovidbu na naftni pogon naunutra{wim vodama u suprotnosti sa odredbama ovogzakona;

– ispu{ta otpadne vode iz plovila direktno u vodu;– vr{i prawe vozila i ostalih ma{ina i aparata u

povr{inskim vodama ili na vodnom zemqi{tu;

– ispu{ta ili odla`e supstancije ili predmete u vodu iliispu{ta otpadne vode {to bi moglo ugroziti `ivote izdravqe qudi, akvati~kih i semiakvati~kih ekosistema,ote`ati protok voda ili ugroziti vodoprivrednapostrojewa i aparate;

– ostavqa ili pretovara opasne supstancije u ~vrstom,te~nom ili gasovitom stawu;

– ostavqa ekstrahovane ili otpadne materijale ili ostalesli~ne supstancije;

– koristi ili vr{i aktivnosti na prirodnim vodnimrezervoarima, ukqu~uju}i mo~vare, {to bi moglougroziti wihov vodni re`im ili prirodnekarakteristike;

– uklawa aluvijume u suprotnosti sa propisanim uslovima,na~inima i kriterijumima ili kr{i obaveze ili na~inevra}awa aluvijuma u unutra{we vode;

– djeluje u eutrofskom podru~ju u suprotnosti sa odredbamaovog zakona;

– koristi obale i vodno zemqi{te ~ime pogor{ava re`imispu{tawa;

– ne preduzima aktivnosti radi spre~avawa negativnihposqedica vode na povr{inama koje su o{te}ene iliizmijewene uslijed gra|ewa;

– vr{i aktivnosti ili koristi prostor u rizi~nimpodru~jima u suprotnosti sa uslovima utvr|enim u Planuupravqawa podru~jem rije~nog sliva.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM zaprekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se fizi~ko lice.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM zaprekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se odgovorno lice upravnom licu.

X - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 59.

Propise iz ~lana 5., stav 4.; ~lana 13. stav 3.; ~lana 15. stav 1.;~lana 20. st. 8.; ~lana 24. stav 2.; ~lana 33. stav 4. donije}e VladaFederacije u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona.

Propise iz ~lana 7. stav 3.; ~lana 21. stav 1.; ~lana 23. st. 2. i 4.;~lana 27. stav 3.; ~lana 28. stav 4.; ~lana 29. stav 3.; ~lana 31. stav 4.;~lana 32. st. 2. i 3.; ~lana 38. st. 1., 4. i 5.; ~lana 40. stav 5.; ~lana 41.stav 5.; ~lana 43. st. 3. i 10.; ~lana 47. stav 5. donije}e federalniministar u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovogzakona.

^lan 60.

Danom po~etka primjene ovog zakona prestaju da va`e odredbeposebnih propisa koje reguli{u pitawe za{tite voda.

^lan 61.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u"Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e seposlije stupawa na snagu novog zakona o vodama, a najdu`e jednugodinu od dana objavqivawa ovog zakona.

Predsjedavaju}iDoma naroda

Parlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.

Predsjedavaju}iPredstavni~kog doma

Parlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.

339Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O ZA[TITI OKOLI[AProgla{ava se Zakon o za{titi okoli{a koji je donio Parlament

Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 25.aprila 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 14. maja 2003.godine.

Broj 01-338/038. jula 2003. godine

SarajevoPredsjednik

Niko Lozan~i}, s. r.

ZAKONO ZA[TITI OKOLI[A

I - OP]E ODREDBE

^lan 1.

Ciljevi Zakona

Ovim zakonom ure|uje se:– o~uvanje, za{tita, obnova i pobolj{anje ekolo{kog

kvaliteta i kapaciteta okoli{a, kao i kvalitet `ivota;– mjere i uvjeti upravljanja, o~uvanja i racionalnog

kori{tenja prirodnih resursa;– pravne mjere i institucije o~uvanja, za{tite i pobolj{anja

za{tite okoli{a;– finansiranje aktivnosti vezanih za okoli{ i dobrovoljne

mjere i– poslovi i zadaci organa uprave na razli~itim nivoima

vlasti.U skladu sa na~elima saradnje i podjele odgovornosti ovaj

zakon ima za cilj:– smanjeno kori{tenje, spre~avanje optere}ivanja i

zaga|ivanja okoli{a, spre~avanje naru{avanja, kao ipobolj{anje i obnovu o{te}enog okoli{a;

– za{titu ljudskog zdravlja i pobolj{anje uvjeta okoli{a zakvalitet `ivota;

– o~uvanje i za{titu prirodnih resursa, racionalnokori{tenje resursa i takav na~in privrede kojim seosigurava obnova resursa;

– uskla|enost drugih interesa entiteta sa zahtjevima zaza{titu okoli{a;

– me|unarodnu saradnju u za{titi okoli{a;– inicijative od javnosti i u~e{}e javnosti u aktivnostima

koje imaju za cilj za{titu okoli{a;– koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i

ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za{titeokoli{a i

– uspostavu i razvoj institucija za za{titu i o~uvanjeokoli{a.

^lan 2.Odredbe ovog zakona odnose se na:– sve oblike okoli{a (zrak, vodu, tlo, biljni i `ivotinjski

svijet, predjele, izgra|eni okoli{);

Broj 33 - Strana 1592 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

– sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu kori{tenje ioptere}ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju naokoli{ tako da predstavljaju opasnost od zaga|ivanjaokoli{a, zaga|uju okoli{, ili imaju izvjestan uticaj naokoli{ (poput buke, vibracija, radijacije - izuzimaju}inuklearnu radijaciju i nuklearni otpad itd.).

Ovim zakonom utvr|uju se prava i odgovornosti pravnih ifizi~kih lica koja obavljaju aktivnosti utvr|ene ovim zakonom.

Ovim zakonom utvr|uju se zadaci iz oblasti okoli{a kojiproisti~u iz me|unarodnih konvencija, ukoliko se odredbamame|unarodne konvencije ne nala`e druk~ije.

^lan 3.

Pravo na okoli{

Svako lice ima pravo na zdrav i ekolo{ki prihvatljiv okoli{kao osnovno ustavno pravo.

Svako ljudsko bi}e ima pravo na `ivot u okoli{u podobnomza zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivnadu`nost za{tititi i pobolj{ati okoli{ za dobrobit sada{njih ibudu}ih generacija.

II - DEFINICIJE

^lan 4.U smislu ovog zakona, sljede}i izrazi zna~e:"najbolje raspolo`ive tehnologije" - najefektniji i

najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog na~ina radakoji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena odre|enihtehnologija (za osiguranje grani~nih vrijednosti emisija) u ciljuspre~avanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija uokoli{;

"promjena u radu" - promjena u prirodi, funkcioniranju ilipro{irenje postrojenja koje bi moglo imati posljedice po okoli{;

"opasna supstanca" - podrazumijeva supstancu, mje{avinusupstanci ili preparat utvr|en provedbenim propisom, a koja jeprisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ilime|uproizvod, uklju~uju}i i one supstance za koje je osnovanoo~ekivati da bi mogle nastati u slu~aju nesre}e;

"emisija" - direktno ili indirektno ispu{tanje supstanci,vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi{eizvora u postrojenju i ispu{ta u zrak, vodu, tlo;

"grani~ne vrijednosti emisija" - masa izra`ena u viduspecifi~nih parametara, koncentracije i/ili nivoa emisija kojene}e biti prekora~ene tokom odre|enog ili odre|enih vremenskihperioda;

"okoli{" - komponente okoli{a, odre|ene sisteme, procese istrukturu okoli{a;

"komponente okoli{a" - tlo, zrak, voda, biosfera, kao iizgra|eni (vje{ta~ki ) okoli{, koji je nastao kao rezultat aktivnostiljudskog faktora koji je uz to i sastavni dio okoli{a;

" uticaj na okoli{" - promjene u okoli{u nastale kori{tenjem ioptere}ivanjem okoli{a;

"procjena uticaja na okoli{" - identifikacija, opis i odgova-raju}a procjena u odnosu na svaki pojedina~an slu~aj, u skladu saodredbama ovog zakona, direktan i indirektan uticaj nekogprojekta na slijede}e elemente i faktore:

– ljude, biljni i `ivotinjski svijet;– zemlji{te, vodu, zrak, klimu i krajolike;– materijalna dobra i kulturno naslije|e;– me|udjelovanje faktora navedenih u podta~. jedan, dva i

tri."informacije o okoli{u" - bilo koja informacija u pisanoj,

vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnojformi o stanju okoli{a, odnosno o komponentama okoli{a;

"optere}ivanje okoli{a" - emisija supstanci ili energije uokoli{;

"za{tita okoli{a" - sve odgovaraju}e aktivnosti i mjere kojeimaju za cilj prevenciju od opasnosti, {tete ili zaga|ivanjaokoli{a, reduciranje ili odstranjivanje {tete koja je nastala i povratna stanje prije izazvane {tete;

"standard kvaliteta okoli{a" - propisani zahtjevi koji semoraju ispuniti u odre|enom vremenskom periodu, u odre|enojsredini ili odre|enom dijelu kao {to je propisano ovim zakonom

ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet zraka ilivode;

"opasnost" - unutra{nje svojstvo opasnih supstanci ili fizi~kasituacija koja mo`e izazvati {tetu po ljudsko zdravlje ili okoli{;

"podru~je uticaja" - je podru~je ili dio prostora gdje jeizazvan izvjestan stepen utjecaja na okoli{ ili koji mo`e nastatikao rezultat kori{tenja okoli{a;

"postrojenje" - mjesto na kojem se nalazi pogon, jedna ili vi{etehni~kih jedinica u kojima se vr{e aktivnosti koje mogu imatinegativne uticaje na okoli{ ili gdje su prisutne opasne supstance;

"zainteresirana strana/organ" - fizi~ko ili pravno lice iliorganizacija koja `ivi ili radi u podru~ju uticaja, ili podru~ju koje}e vjerovatno biti pod uticajem;

"nesre}a ve}ih razmjera" - pojava emisije ve}ih razmjera,po`ara ili eksplozije usljed nekontroliranih promjena nastalihtokom rada postrojenja koje predstavljaju neposrednu iliodlo`enu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoli{, unutar iliizvan postrojenja, a koja uklju~uje jednu ili vi{e opasnihsupstanci;

"prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoli{a, odnosnosastavni dio prirodnog okoli{a koji se mo`e koristiti da bi sezadovoljile potrebe dru{tva, izuzimaju}i vje{ta~ki okoli{;

"nevladine organizacije koje promoviraju za{titu okoli{a" -su organizacije koje se bave za{titom okoli{a i koje su se svojimstatutima opredijelile da promoviraju za{titu okoli{a;

"operator" - bilo koje fizi~ko ili pravno lice koje rukovodiradom ili kontrolira postrojenje, odnosno u slu~ajevimautvr|enim zakonima, lice na koje je preneseno javno ovla{}enje;

"dozvola" - pisana odluka potrebna za pribavljanjeodobravanja gra|enja i rada pogona i postrojenja ili za obavljanjeaktivnosti;

"zaga|enost" - podrazumijeva direktno ili indirektnouvo|enje, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija,toplote, mirisa ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti {tetne pozdravlje ~ovjeka ili imovinu, ili kvalitet `ivota u okoli{u;

"javnost" - jedno ili vi{e fizi~kih lica, njihova udru`enja,organizacije ili grupacije;

"rizik" - mogu}nost pojave odre|enog u~inka unutarodre|enog razdoblja ili u odre|enim okolnostima;

"skladi{tenje" - odlaganje radi ~uvanja na sigurnom mjestuili dr`anja na lageru;

"zna~ajna promjena" - promjena u radu postrojenja kojamo`e imati zna~ajan negativan uticaj na ljude i okoli{.Zna~ajnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ilipro{irenje postrojenja koje odgovara kriterijumima/pragovimanavedenim u provedbenim propisima;

"kori{tenje okoli{a" - aktivnost koja izaziva promjene uokoli{u na na~in da se koristi okoli{em u cjelini ili nekomnjegovom komponentom kao prirodnim resursom ili ispu{taju}isupstance, odnosno energiju u okoli{ ili komponentu okoli{a, a uskladu sa propisima koji reguliraju oblast za{tite okoli{a;

"nadle`ne institucije za okoli{" - institucije koje raspola`upodacima relevantnim za okoli{.

III - NA^ELA ZA[TITE OKOLI[A

^lan 5.

Na~elo odr`ivog razvoja

Odr`ivost okoli{a podrazumijeva:– o~uvanje prirodnog blaga na na~in da stepen potro{nje

obnovljivih materijala, vodnih i energetskih resursa neprevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu tonadomjestiti i da stepen potro{nje neobnovljivih resursane prevazilazi okvir prema kojem se odr`ivi obnovljiviresursi zamjenjuju;

– da stepen polutanata koji se emitiraju ne prevazilazikapacitet zraka, vode, tla te da apsorbuje i izvr{i preradupolutanata i

– stalno o~uvanje biolo{kog diverziteta, ljudskogzdravlja, te kvaliteta zraka, vode i tla prema standardimakoji su uvijek dovoljni za `ivot i blagostanje ljudi,biljnog i `ivotinjskog svijeta.

Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1593

^lan 6.

Na~elo predostro`nosti i prevencije

Kada postoji prijetnja od nepopravljive {tete, nedostatakpune nau~ne podloge ne mo`e se koristiti kao razlog zaodga|anje uvo|enja mjera predostro`nosti i prevencije da bi sesprije~ila daljnja degradacija okoli{a.

Kori{tenje okoli{a organizira se i vr{i na na~in da:– rezultira najni`im mogu}im stepenom optere}enja i

kori{tenja okoli{a,– spre~ava zaga|ivanje okoli{a i– spre~ava {tetu po okoli{.Pri kori{tenju okoli{a mora se ispo{tovati na~elo

predostro`nosti, tj. pa`ljivo upravljati i ekonomi~no koristitikomponente okoli{a, te svesti na najmanju mogu}u mjerustvaranje otpada primjenom recikla`e nastalog otpada, odnosnoponovnog kori{tenja prirodnih i vje{ta~kih materijala.

U cilju prevencije primjenjuju se najbolje raspolo`ivetehnologije prilikom kori{tenja okoli{a.

Korisnik okoli{a koji predstavlja opasnost po okoli{ iliuzrokuje {tetu po okoli{ du`an je odmah obustaviti radnju kojapredstavlja opasnost ili uzrokuje {tetu.

Ukoliko je {teta nastala kao rezultat dosada{njih aktivnostikorisnika, korisnik je du`an otkloniti i popraviti nastalu {tetu uokoli{u.

^lan 7.

Na~elo zamjene

Svaku aktivnost koja bi mogla imati {tetne posljedice pookoli{ potrebno je zamijeniti drugom aktivno{}u koja predstavljaznatno manji rizik. Zamjena aktivnosti vr{i se i u slu~aju da sutro{kovi takve aktivnosti ve}i od vrijednosti koje treba za{titi.

Odredba stava 1. ovog ~lana primjenjuje se kod kori{tenjaproizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnihprocesa uz obavezno ograni~avanje zaga|ivanja okoli{a naizvoru.

^lan 8.

Na~elo integralnog pristupa

Zahtjevi za visok nivo za{tite okoli{a i pobolj{anje kvalitetaokoli{a sastavni su dio svih politika koje imaju za cilj razvojokoli{a, a osiguravaju se u skladu sa na~elom odr`ivog razvoja.

Svrha na~ela integralnog pristupa je spre~avanje ili svo|enjena najmanju mogu}u mjeru rizika od {tete po okoli{ u cjelini.

Na~elo integralnog pristupa obuhvata:– uzimanje u obzir cijelog `ivotnog ciklusa supstanci i

proizvoda;– predvi|anje posljedica u svim komponentama okoli{a

kao rezultata djelovanja supstanci i aktivnosti (i novih ipostoje}ih);

– svo|enje nastanka otpada i {tetnog djelovanja otpada nanajmanju mogu}u mjeru;

– primjenjivanje op}ih metoda za procjenjivanje ipore|enje problema u okoli{u i

– komplementarnu primjenu mjera u odnosu naposljedice, poput kvalitativnih ciljeva za{tite okoli{a imjera koje su usmjerene na izvore kada su u pitanjuemisije.

^lan 9.

Na~elo saradnje i podjele odgovornosti

Odr`ivi razvoj posti`e se kroz saradnju i zajedni~kodjelovanje svih subjekata u cilju za{tite okoli{a, svako u okvirusvoje nadle`nosti i odgovornosti.

Provedba ciljeva vezanih za okoli{ podsti~e seme|uentitetskom saradnjom, bilateralnim ili multilateralnimme|unarodnim sporazumima o za{titi okoli{a i drugimsporazumima o saradnji, kao i pru`anjem informacija i podr{ke uvezi sa za{titom okoli{a, a posebno u odnosima sa susjednimzemljama.

U nedostatku me|unarodnih sporazuma ciljevi za{titeokoli{a drugih zemalja koji se uzimaju u obzir su smanjenje

prekograni~nog zaga|ivanja ili postojanje takve opasnosti pookoli{, kao i spre~avanje zaga|ivanja i izazivanja {tete po okoli{.

^lan 10.U~e{}e javnosti i pristup informacijama

Pitanja za{tite okoli{a ostvaruju se putem u~e{}a svihzainteresiranih gra|ana. Svaki pojedinac i organizacija morajuimati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose naokoli{, a kojim raspola`u organi uprave, uklju~uju}i iinformacije o opasnim materijama i aktivnostima u njihovimzajednicama, kao i mogu}nost u~e{}a u procesu dono{enjaodluka.

Organi koji donose propise i nadle`ni organi za za{tituokoli{a su du`ni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao ipodsticati u~e{}e u odlu~ivanju, omogu}avaju}i dostupnostinformacija {iroj javnosti.

U cilju postizanja obe{te}enja ili pravne za{tite svakozainteresirano lice ima pravo na za{titu u upravnim i sudskimpostupcima.

^lan 11.Na~elo - zaga|iva~ pla}a

Zaga|iva~ pla}a tro{kove kontrole i prevencije od zaga|enja,bez obzira na to da li su tro{kovi nastali kao rezultat nametanjaodgovornosti zbog emisija zaga|enja, naknada utvr|enihodgovaraju}im finansijskim instrumentima ili kao obavezautvr|ena u propisu o smanjivanju zaga|enosti okoli{a.

Korisnik okoli{a je odgovoran za sve aktivnosti koje imajuuticaja na okoli{ u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

IV - ZA[TITA KOMPONENTI OKOLI[A

^lan 12.Integrirana za{tita komponenti okoli{a

Komponente okoli{a moraju biti za{ti}ene pojedina~no i usklopu ostalih komponenti okoli{a, uzev{i u obzir njihoveme|uzavisne odnose. U skladu s tim utvr|uje se i na~inoptere}ivanja i kori{tenja komponenti okoli{a.

Za{tita komponenti okoli{a podrazumijeva za{titu kvaliteta,kvantiteta i njihovih zaliha, kao i o~uvanje prirodnih procesaunutar komponenti i njihove prirodne ravnote`e.

Posebnim propisima ure|uju se pojedine oblasti za{tite io~uvanja komponenti okoli{a i za{tite od uticaja kojipredstavljaju opasnost po okoli{.

^lan 13.O~uvanje tla

O~uvanje tla obuhvata povr{inu i ispodpovr{inske slojevezemlji{ta, tlo, formacije stijena i minerala, kao i njihove prirodnei prijelazne oblike i procese.

O~uvanje zemlji{ta obuhvata o~uvanje produktiviteta,strukture, ravnote`e vode i zraka, te biota tla.

Na povr{ini zemlji{ta ili ispod povr{ine mogu se vr{iti takvevrste aktivnosti i odlagati takve vrste materija koje ne zaga|uju ilio{te}uju kvantitet, kvalitet, materijalne procese zemlji{ta ikomponente okoli{a.

U toku provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata(izgradnje, eksploatiranja ruda itd.) mora se osigurati adekvatnorazdvajanje i za{tita povr{inskog tla kao i za{tita i kori{tenjepoljoprivrednog zemlji{ta.

Nakon zavr{etka aktivnosti koje uklju~uju kori{tenjezemlji{ta, korisnik }e osigurati obnovu odnosno razvoj togpodru~ja prema utvr|enom planu.

Korisnik }e osigurati obnovu i ponovni razvoj podru~ja utoku kori{tenja okoli{a tamo gdje postoje uvjeti za to i ukoliko jeto utvr|eno posebnim propisima ili odlukom nadle`nog organa.

^lan 14.Za{tita voda

Za{tita voda obuhvata o~uvanje povr{inskih i podzemnihvoda, zaliha, reguliranje kvaliteta i kvantiteta vode, za{titukorita, obalnih podru~ja kopnenih voda i akvafera.

Prirodan protok, struktura i uvjeti protoka, korito, obalnapodru~ja mogu se mijenjati samo uz osiguranje o~uvanja

Broj 33 - Strana 1594 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

prirodne ravnote`e akvati~nih i semiakvati~nih ekosistema injihovog funkcioniranja.

Uvjeti za ekstrakciju i kori{tenje vode za svaku vrstu vodnihresursa, u skladu sa uvjetima tog podru~ja, utvr|uju se posebnimpropisima.

Vode se mogu koristiti i optere}ivati, a otpadne vode ikanalizacija ispu{tati u vode, uz primjenu odgovaraju}egtretmana, na na~in koji ne predstavlja opasnost za prirodneprocese ili za obnovu kvaliteta i kvantiteta vode.

Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prijenosvoda vr{i se na na~in koji ne uti~e nepovoljno na rezerve, kvaliteti biotu voda iz kojih se vr{i snabdijevanje ili u koje se vr{i povrat ine predstavlja opasnost za njihovo samopre~i{}avanje.

^lan 15.

Za{tita zraka

Za{tita zraka obuhvata o~uvanje atmosfere u cjelosti sa svimnjenim procesima, o~uvanje njene strukture i klimatskihobilje`ja.

Zrak mora biti za{ti}en od optere}enja bilo kojih vje{ta~kihuticaja koji se vr{e na zrak ili na druge komponente okoli{aputem transmisija radiokativnih, te~nih, gasovitih ili ~vrstihmaterija ukoliko postoji opasnost da }e {tetno uticati na kvalitetzraka ili se {tetno odraziti na ljudsko zdravlje.

Kada se planira uvo|enje aktivnosti i uspostava postrojenja,kao i proizvodnja i kori{tenje proizvoda potrebno je preduzetimjere kako bi nivo polutanata bio sveden na najmanju mogu}umjeru.

^lan 16.

O~uvanje biosfere

O~uvanje biosfere obuhvata za{titu `ivih organizama,njihovih zajednica i stani{ta, uzev{i u obzir i o~uvanje prirodnihprocesa unutar njihovih stani{ta i prirodne ravnote`e uzosiguravanje odr`ivosti ekosistema.

Kori{tenje biosfere ne mo`e se vr{iti na na~in koji naru{avaprirodne procese i uvjete biodiverziteta i predstavlja opasnost zanjegovu odr`ivost.

^lan 17.

O~uvanje izgra|enog okoli{a

Razvojnim planom odre|uju se zone izgradnje na odre|enimlokacijama zavisno od stepena optere}enja okoli{a i svrheizgradnje unutar odre|enih dijelova na odre|enim lokacijama.

Obavljanje aktivnosti u pojedinim zonama gdje postojiza{titna udaljenost ili podru~je, dozvoljeno je na na~in utvr|enposebnim propisima u skladu sa prirodom optere}ivanja okoli{a ipropisima o za{titi okoli{a.

Zelene povr{ine i pojas skloni{ta unutar op}ine ure|uju se nana~in utvr|en posebnim propisima.

^lan 18.

Opasne supstance i tehnologije

Za{tita od {tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvataupotrebu svih prirodnih i vje{ta~kih supstanci koje se koriste,proizvode ili distribuiraju od korisnika okoli{a u toku provo|enjaaktivnosti, a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu:eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksi~ne, podlo`nekoroziji, izazivaju infekcije, ekotoksi~ne, mutagene,karcinogene, ili iritiraju}e ili mogu izazvati takav uticaj ukontaktu sa drugim supstancama.

Kada se upravlja opasnim supstanacama ili u toku upotrebe,uklju~uju}i i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladi{tenje,transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjujuopasne tehnologije, moraju se preduzeti sve potrebne za{titne isigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoli{ svodi nanajni`i stepen ili se eliminira mogu}nost takvih opasnosti uskladu sa posebnim propisima.

Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljatiopasnost po okoli{ mora se odrediti za{titna oblast ili razdaljina,shodno prirodi izvora opasnosti, kako bi se umanjio rizik odopasnosti po okoli{.

^lan 19.

Otpad

Za{tita od {tetnog uticaja otpada po okoli{ obuhvata sve vrstesupstanci, proizvoda uklju~uju}i ambala`u i materijal zapakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji seodla`u ili za koje se planira da }e biti odlo`eni.

Imalac otpada du`an je preduzeti adekvatne mjere zaupravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u ciljuspre~avanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada zaponovnu upotrebu, ekstrakciju sirovina i mogu}e energije, tesigurno odlaganje.

^lan 20.

Buka i vibracije

Za{tita od buke i vibracija u okoli{u obuhvata sve vrste vje{-ta~ki proizvedenih emisija energija koje izazivaju optere}enjenepo`eljnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama kojemogu ugroziti zdravlje ili {tetno uticati na zdravlje.

Radi za{tite od buke potrebno je primjenjivati tehni~ke iorganizacijske metode koje podsti~u:

– smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnos-no izvora koji stvaraju buku ili vibracije;

– smanjivanje optere}enja, odnosno spre~avanje pove}a-vanja optere}enja bukom ili vibracijama,

– naknadnu za{titu u onim sredinama koje su pod stalnimoptere}enjem iznad utvr|enih standarda.

^lan 21.

Radijacija

Za{tita od {tetnih radijacijskih uticaja po okoli{ obuhvatavje{ta~ki proizvedenu i prirodnu jonizaciju, nejoniziraju}uradijaciju i termalnu radijaciju.

V - INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLI[U

^lan 22.

Sistem informiranja o okoli{u i prikupljanje informacija

Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a (udaljem u tekstu: Federalno ministarstvo) du`no je uspostavitisistem informiranja o okoli{u i omogu}iti monitoring stanjaokoli{a, aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranjapodataka o kori{tenju i optere}enju okoli{a.

Sistem informiranja uspostavlja se i organizira na osnovuteritorijalne gustine naseljenosti na na~in da se:

– utvrde kvantitativne i kvalitativne promjene stanjaokoli{a koje su nastale kao rezultat kori{tenja i uporedena me|unarodnom nivou na na~in da se procjenjujuzajedno sa socijalnim i ekonomskim podacima, kao i saaspekta uticaja na zdravlje stanovni{tva;

– utvrde uzroci uticaja na okoli{ sa zadovoljavaju}omta~no{}u uklju~uju}i i detaljne prikaze koji su potrebniza odre|ivanje uzro~no-posljedi~ne veze u odnosu na{tetu;

– {to je mogu}e prije predvidi opasnost po okoli{;

– mogu preduzimati mjere predvi|ene propisima i drugemjere od nadle`nih organa;

– koristi u svrhu planiranja.Kantonalno ministarstvo nadle`no za okoli{ (u daljem tekstu:

kantonalno ministarstvo) du`no je dostaviti podatke neophodneza rad sistema informiranja o okoli{u.

^lan 23.

Korisnici okoli{a du`ni su vr{iti mjerenja optere}enja ikori{tenja okoli{a koja su rezultat njihovih aktivnosti na na~inutvr|en posebnim propisima, potvr|ivati ih i evidentirati uskladu sa svojim tehni~kim mogu}nostima i omogu}itinadle`nim organima pristup tim podacima.

Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1595

^lan 24.Upis podataka o okoli{u u druge registre

Utvr|eno ~injeni~no stanje, obim i priroda stalne {tete pookoli{, utvr|eni odlukom nadle`nog organa ili suda, evidentirajuse u zemlji{nim knjigama kao privremeni upis i katastrunekretnina.

Federalno i kantonalno ministarstvo (u daljem tekstu:nadle`no ministarstvo) po slu`benoj du`nosti zahtijeva upispodataka u slu~aju kada je odgovornost utvr|ena od suda.

Izmjena ~injeni~nog stanja, stepena prirode zaga|enostiokoli{a slu`i kao osnov za upis podataka koji se vr{i na zahtjevvlasnika nekretnine, nadle`nog ministarstva ili suda.

^lan 25.

Istra`ivanje okoli{a i tehni~ki razvojOdgovornost za za{titu okoli{a unapre|uje se kroz razvoj

nauke i tehnologije, organizaciju nau~nog istra`ivanja itehni~kog razvoja, objavljivanjem nalaza, kao i prakti~nomprimjenom doma}ih i me|unarodnih istra`iva~kih radova.

Studija usmjerena na istra`ivanje stanja okoli{a i razvojaza{tite okoli{a predmet je prioritetne podr{ke nadle`nih organa iinstitucija. Federalni ministar za za{titu okoli{a i kantonalniministar za za{titu okoli{a (u daljem tekstu: nadle`ni ministar)du`an je, u saradnji sa ministrom nadle`nim za nauku,koordinirati podr{ku i procjenu nau~nih istra`ivanja iz oblastiokoli{a.

^lan 26.Edukacija, obuka i kultura u okoli{u

Svaki gra|anin ima pravo da sti~e i unapre|uje saznanja ookoli{u.

[irenje i unapre|ivanje saznanja o okoli{u su primarneobaveze Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija) kantona i lokalnih vlasti.

Nadle`ni ministar du`an je sara|ivati sa drugim ministrima ucilju osiguravanja stru~ne edukacije o okoli{u.

^lan 27.Federalni, kantonalni organi uprave i op}inske slu`be za

upravu du`ni su izvr{iti obaveze iz ~l. 25. i 26. ovog zakona prekoinstitucija za instruiranje i obrazovanje javnosti, u saradnji sudru`enjima za za{titu okoli{a i stru~nim organizacijama kojeanga`iraju javnost u za{titi okoli{a. Federacija, kantoni iop}inske slu`be za upravu su du`ni pru`iti podr{ku obrazovniminstitucijama, vjerskim zajednicama, nau~nim institucijama,stru~nim organizacijama i udru`enjima kako bi moglidjelotvornije provoditi svoje obrazovne i trening aktivnosti.

^lan 28.Registar o postrojenjima i zaga|ivanjima

Nadle`no ministarstvo vodi registar o pogonima, postro-jenjima i zaga|ivanjima.

Registar sadr`i podatke o djelatnostima, pogonima i postro-jenjima koja ugro`avaju ili mogu ugroziti okoli{ a naro~ito:

– ime i adresu operatora i lokaciju pogona i postrojenja;– kratak opis aktivnosti i tehnolo{kog procesa;– relevantne podatke koji se ti~u emisija, opasnih

supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju, produkcijeotpada i kori{tenja resursa i energije;

– podatke koji se odnose na izdavanje dozvola, promjene isl. i

– podatke o kontroli, relevantnim rezultatima i preduzetimmjerama.

Kantonalno ministarstvo priprema godi{nji izve{taj oizdatim dozvolama za pogone i postrojenja i sa podacima iz stava2.ovog ~lana dostavlja ga Federalnom ministarstvu.

Nadle`ne institucije za okoli{ du`ne su dostaviti nadle`nomministarstvu podatke kojima raspola`u.

Federalni ministar }e propisati na~in dostavljanja podataka.Registar o postrojenjima i zaga|ivanjima dostupan je

javnosti.Svako lice koje ima pravni interes mo`e tra`iti uvid u registar

i izdavanje kopije podataka iz registara.

^lan 29.

Aktivno pru`anje informacija o za{titi okoli{a

Federalno ministarstvo pru`at }e informacije o okoli{u natransparentan i djelotvoran na~in.

Federalno ministarstvo koristit }e publikacije u {tampanoj ielektronskoj formi koje su dostupne javnosti, kao i instrumentejavnog obavje{tavanja.

U slu~aju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoli{federalni ministar odmah }e predstavnicima javnosti dostavitisve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogliomogu}iti javnosti preduzimanje mjera za spre~avanje iliubla`avanje {tete koja proizilazi iz odre|ene opasnosti.

VI - U^E[]E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA OOKOLI[U

^lan 30.Informacija o okoli{u, u smislu ovog zakona, zna~i bilo koju

informaciju u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojojdrugoj materijalnoj formi o:

– stanju elemenata okoli{a kao {to su zrak i atmosfera,voda, tlo, pejza`i, prostor i prirodna podru~ja, biolo{kidiverzitet i njegove komponente, uklju~uju}i genetskimodificirane organizme i me|udjelovanje ovihelemenata;

– faktorima kao {to su supstance, energija, buka i radija-cija, djelatnosti i mjere, uklju~uju}i administrativnemjere, sporazume o za{titi okoli{a, planove i programe,koji uti~u ili postoji vjerovatno}a da }e uticati naelemente okoli{a u okviru alineje 1. ovog stava, analizatro{kova i dobiti i druge ekonomske analize ipretpostavke koje se koriste u odlu~ivanju u okoli{u;

– stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, `ivotnim uvjetima,kulturnim dobrima i gra|evinama u mjeri u kojoj su ili bimogli biti pod uticajem stanja elemenata okoli{a ilipreko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnostiili mjera navedenih u alineji 2. ovog stava;

– organima i institucijama nadle`nim za okoli{.Zainteresirana javnost, u smislu ovog zakona, zna~i javnost

koja ima interes u odlu~ivanju u okoli{u bilo zbog lokacijeprojekta ili zbog prirode datog zahvata u okoli{u, javnost koja jepod uticajem ili je vjerovatno da }e biti pod uticajemnamjeravanog zahvata u okoli{u i nevladine organizacije kojepromoviraju za{titu okoli{a.

^lan 31.U skladu sa odredbama ovog zakona javnost ima pristup

informacijama, mogu}nost u~e{}a u odlu~ivanju i za{titu pravapred upravnim i sudskim organima po pitanjima za{tite okoli{abez diskriminacije na osnovu dr`avljanstva, nacionalnosti ilimjesta stanovanja i u slu~aju pravnih lica bez diskriminacije naosnovu njihovog mjesta registracije ili centra aktivnosti.

Organi uprave osigurat }e da lica koja ostvaruju svoja prava uskladu sa odredbama ovog zakona ne}e biti ka`njena, proganjanaili uznemiravana na bilo koji na~in zbog svog u~e{}a u postupku.

Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanje parnice, pla}anjeod{tete ili pokretanje gra|anskog krivi~nog, prekr{ajnog iliradno-pravnog postupka) radi ka`njavanja, progona iliuznemiravanja lica koja su ostvarivala svoja prava na u~e{}ejavnosti smatrat }e se nezakonitim.

^lan 32.

Edukacija i kadrovsko ja~anje

Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta usaradnji sa Federalnim ministarstvom izradit }e godi{njeobrazovne programe o za{titi okoli{a u cilju obrazovanja ipodizanja svijesti javnosti u oblasti okoli{a. Obrazovni programiza{tite okoli{a bit }e uklju~eni u nastavne i vannastavneprograme. Pored bitnih pitanja za{tite okoli{a, obrazovniprogrami }e sadr`avati podatke o tome kako se osigurava pristupinformacijama, kako se u~estvuje u odlu~ivanju i kako seostvaruje za{tita prava u oblasti okoli{a.

Broj 33 - Strana 1596 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

Federalno ministarstvo organizirat }e obuku nevladinihorganizacija koje se bave pitanjima za{tite okoli{a.

^lan 33.Pristup informacijama o okoli{u

Federalno ministarstvo }e, na zahtjev zainteresiranog lica,osigurati da informacije iz oblasti za{tite okoli{a budu dostupnejavnosti.

Zainteresirano lice je ono lice koje ima opravdan interes zatra`enje informacije.

Federalno ministarstvo, uz informaciju, prila`e kopijudokumentacije na osnovu koje je sa~injena informacija.Informacija mo`e biti data i u drugoj formi sa navo|enjemrazloga za takvu formu ili u slu~aju da je informacija ve}dostupna javnosti u drugoj formi.

Informacije o okoli{u iz stava 1. ovog ~lana bit }e stavljenena raspolaganje {to je prije mogu}e, a najkasnije u roku od 15dana od dana podno{enja zahtjeva, osim u slu~ajevima kadasadr`aj i slo`enost datih informacija opravdava produ`enje ovogroka do jednog mjeseca. Podnosilac zahtjeva bit }e obavije{ten osvakom produ`enju datog roka i razlozima tog produ`enja.

^lan 34.Zahtjev za davanje informacija o okoli{u mo`e biti odbijen

ukoliko:– nijedan organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije o

okoli{u;– zahtjev je o~igledno neosnovan ili formuliran suvi{e

uop}eno;– zahtjev se ti~e materijala koji je u fazi pripreme ili se ti~e

unutra{nje komunikacije organa uprave gdje je takvoizuzimanje od davanja informacije predvi|eno nekimdrugim zakonom, uzimaju}i u obzir naru{avanje op}eginteresa davanjem informacije, ili

– informacija je ve} dostavljena predstavnicimanevladinih organizacija, zainteresiranom stanovni{tvuodnosnog podru~ja i {tampi zbog kolektivnog javnoginteresa. U tom slu~aju nadle`ni organ uprave }e uputitipodnosioca zahtjeva gdje mo`e dobiti potrebneinformacije.

Zahtjev za informacije o okoli{u mo`e biti odbijen i ukolikobi davanje informacija imalo {tetan uticaj na:

– me|unarodne odnose, odbranu ili op}u sigurnost;– tok pravde, pravo lica na pravedno su|enje i mogu}nost

organa uprave da provede krivi~ni ili disciplinskipostupak;

– povjerljivost informacija koje se ti~u trgovine iindustrije i informacija o emisijama koje su bitne zaza{titu okoli{a, ukoliko je to utv|eno posebnimpropisom s ciljem za{tite ekonomskih interesa;

– prava intelektualne svojine;– povjerljivost li~nih podataka i/ili dokumente koji se

odnose na fizi~ka lica u slu~aju da ta lica nisu dalasaglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti,ukoliko je to utvr|eno posebnim propisom;

– interese tre}eg lica koje je osiguralo tra`ene informacijea da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne dasaglasnost za otkrivanje datog materijala, ili

– okoli{ na koji se informacije odnose kao {to su mjestauzgoja rijetkih vrsta.

Razlog za odbijanje zahjeva za davanje informacija iz stava2. ovog ~lana mora biti obrazlo`en.

Ukoliko organ uprave ne posjeduje tra`ene informacijedu`an je da u najkra}em mogu}em roku proslijedi zahtjev organuuprave koji bi mogao imati date informacije i o tome obavijestitipodnosioca zahtjeva.

Organ uprave u~init }e dostupnim one tra`ene informacije ookoli{u koje se mogu izdvojiti od informacija iz st. 1. i 2. ovog~lana.

Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanoj formi ukolikoje i sam zahtjev za davanje informacija bio u pisanoj formi iliukoliko podnosilac zahtjeva to tra`i.

^lan 35.Naknada za pru`anje informacija

Nadle`no ministarstvo uvest }e naknadu za davanjeinformacija. Naknada za davanje postoje}ih informacija ilidokumenata ne}e prevazilaziti tro{kove umno`avanja tihinformacija i dokumenata. U slu~ajevima u kojima nadle`noministarstvo mora da provede istra`ivanje ili neke drugeaktivnosti na koje nije obavezan zakonom, podnosilac zahtjevadu`an je platiti naknadu u skladu sa tro{kovnikom.

Nadle`no ministarstvo donosi tro{kovnik o visini naknade zadavanje informacija koji }e biti predo~en podnosiocu zahtjeva.

^lan 36.U~e{}e javnosti u odlukama o posebnim aktivnostimaNadle`no ministarstvo osigurat }e u~e{}e javnosti u:– postupcima procjene uticaja projekata na okoli{,– postupcima izdavanja okolinskih dozvola za pogone i

postrojenja iz svoje nadle`nosti.Odredbe stava 1. ovog ~lana odnose se i na odluke o

aktivnostima koje nisu navedene u stavu 1. ovog ~lana, a moguimati zna~ajan uticaj na okoli{.

Odredbe ovog ~lana ne primjenjuju se u slu~aju dono{enjaodluka o aktivnostima koje slu`e odbrani zemlje.

Nakon pokretanja upravnog postupka javnost }e bitiinformirana o sljede}em:

– predlo`enim aktivnostima podnosioca zahtjeva izahtjevu za izdavanje okolinske dozvole;

– organima uprave koji su odgovorni za dono{enjeodluke, odnosno okolinske dozvole;

– toku postupka uklju~uju}i informacije o:a) na~inu u~e{}a javnosti;b) vremenu i mjestu predvi|ene javne rasprave;c) organima uprave za dobijanje relevantne infor-

macije i vr{enje uvida u dokumentaciju;d) organu uprave ili bilo kom drugom organu kome se

mogu podnijeti primjedbe i pitanja, kao i rok zapodno{enje primjedaba ili pitanja,

f) okoli{u koje su relevantne za predlo`ene aktivnosti;– ~injenici da li predlo`ena aktivnost podlije`e entitet-

skom ili prekograni~nom postupku procjene uticaja naokoli{,

– nacrtu odluke ili okolinske dozvole.Zainteresirana javnost bit }e obavije{tena o vremenu

postupka izvo|enja dokaza i obavije{tena da se u roku od 30 danaod dana pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i ~injenicekoje su od uticaja na predlo`enu aktivnosti.

Nadle`no ministarstvo zahtijevat }e od podnosioca zahtjevada animira zainteresiranu javnost da u~estvuje u raspravama prijepodno{enja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole.

^lan 37.Informacije koje se daju na tra`enje

Nadle`no ministarstvo }e, na zahtjev zainteresirane javnosti,u najkra}em mogu}em roku, omogu}iti besplatan uvid u sveinformacije koje su relevantne za dono{enje odluka.

Uvid se odnosi na:– opis lokacije, fizi~kih i tehni~kih karakteristika

predlo`ene aktivnosti uklju~uju}i procjenu o~ekivanihrezidijuma/taloga i emisija;

– opis zna~ajnih uticaja predlo`ene aktivnosti po okoli{;– opis mjera koje su predvi|ene za spre~avanje i/ili

smanjenje tih uticaja uklju~uju}i emisije;– kratak netehni~ki rezime navedenih podataka;– prikaz osnovnih alternativnih rje{enja prou~enih od

podnosioca zahtjeva;– osnovne izvje{taje i stru~na mi{ljenja koja su pripremili

organi uprave.Zainteresirana javnost mo`e, u roku od 30 dana od dana

uvida u informacije iz stava 2. ovog ~lana, u pisanoj formipodnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili mi{ljenjakoje smatra relevantnim za datu aktivnost. U slu~aju izuzetno

Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1597

slo`enih pitanja, organ uprave mo`e na zahtjev zainteresiranejavnosti produ`iti rok na 60 dana. Rezultati u~e{}a javnosti uzet}e se u obzir kod dono{enja odluke.

U skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) nadle`noministarstvo obavijestit }e javnost o donesenoj odluci.

^lan 38.Pristup pravdi

Podnosilac zahtjeva ~iji zahtjev za dobijanje informacija nijerazmatran, neopravdano odbijen, da je na njega u potpunosti ilidjelimi~no neadekvatno odgovoreno, ima pravo pokrenutipostupak preispitivanja odluke pred drugostepenim organom, uskladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

^lan 39.Predstavnici zainteresirane javnosti koji su u~estvovali u

prvostepenom postupku imaju pravo da ulo`e `albu protivodluke ili dijela odluke.

Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava u~estvo-vanja u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja naokoli{ imaju pravo, ukoliko se neko pona{a suprotno okolinskimprincipima iz okolinskih zakona, pokrenuti postupak za{titesvojih prava pred nadle`nim sudom.

Nakon provo|enja postupka iz stava 2.ovog ~lana sud mo`e:– nalo`iti pravnim i fizi~kim licima da preduzmu sve

neophodne sanacione mjere, uklju~uju}i obustavuodre|enih aktivnosti i/ ili pla}anje {teta;

– obavezati pravna i fizi~ka lica da izvr{e uplatu naknade uFederalni fond za za{titu okoli{a,

– nalo`iti privremene mjere.

VII - NADLE@NOST

^lan 40.Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svako u

okviru svoje nadle`nosti, nadle`ni su za:– za{titu okoli{a, spre~avanje i otklanjanje opasnosti i

{teta po okoli{, obnovu i postepeno pobolj{anje stanjaokoli{a;

– utvr|ivanje prioritetnih zadaka za za{titu okoli{a;– uspostavljanje pravnih, ekonomskih i tehni~kih mjera u

interesu za{tite okoli{a;– razvoj, o~uvanje i djelovanje sistema koji slu`i kao

osnov za dobivanje i obradu podataka o mjerenjima,monitoringu, kontroli, procjeni stanja okoli{a, tedavanje informacija o eventualnim uticajima na okoli{;

– dono{enje finansijskih propisa u sferi za{tite okoli{a i– saradnja sa drugim entitetom.

^lan 41.Savjetodavno vije}e za okoli{

Savjetodavno vije}e za okoli{ (u daljem tekstu: Savjeto-davno vije}e) osniva se radi pru`anja nau~ne i stru~ne podr{kefederalnom ministru i Vladi Federacije Bosne i Hecegovine (udaljem tekstu: Vlada FBiH) u oblasti okoli{a.

Savjetodavno vije}e ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu,a ~ini ga 13 predstavnika zainteresiranih strana iz oblasti za{titeokoli{a.

Deset ~lanova Savjetodavnog vije}a predla`u nadle`nakantonalna ministarstva za za{titu okoli{a iz organizacija iustanova koje zastupaju stru~ne i ekonomske interese i nau~nihkrugova. Jednog predstavnika predla`e predsjednik Akademijenauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jednog predstavnikaUdru`enja za za{titu okoli{a predla`e Regionalni centar zaza{titu okoli{a-Ured za Bosnu i Hercegovinu na osnovu pisanesaglasnosti najmanje pet nevladinih organizacija registriranih napodru~ju FBiH.

^lanove Savjetodavnog vije}a imenuje Vlada FBiH na pe-riod od 4 godine.

Savjetodavno vije}e u~estvuje u ocjenjivanju strategijskihprocjena okoli{a i nacrta koji slu`e kao osnova za Strategijskuprocjenu okoli{a.

Nadle`ni ministri dostavljaju Savjetodavnom vije}u planoveiz oblasti okoli{a radi zauzimanja stavova i davanja mi{ljenja.

Savjetodavno vije}e bira predsjedavaju}eg i kopredsjeda-vaju}eg iz reda ~lanova Savjetodavnog vije}a.

Savjetodavno vije}e donosi pravila o svom radu.

^lan 42.Federalno ministarstvo:– analizira i ocjenjuje stanje okoli{a i aktivnosti za{tite

okoli{a, kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite,kori{tenja i razvoja okoli{a;

– uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okoli{uu Federaciji BiH;

– izdaje dozvole za kori{tenje okoli{a iz svoje nadle`nosti,u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa;

– odre|uje okolinski klasifikacioni sistem supstanci,proizvoda i tehnologija i daje mi{ljenja za njihovudistribuciju i kori{tenje;

– organizira poslove koji imaju za cilj spre~avanje ilismanjenje {tetnih posljedica po okoli{;

– u~estvuje sa drugim nadle`nim organima u izradiprograma i planova za kori{tenje prirodnih resursa,izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacionogsistema;

– rje{ava po `albama na rje{enja kantonalnihministarstava donesenih na osnovu federalnog zakona idrugih federalnih propisa i vr{i druge poslove i zadatkeza{tite okoli{a iz nadle`nosti Federacije BiH.

^lan 43.Kantonalno ministarstvo:– analizira i ocjenjuje stanje okoli{a i aktivnosti za{tite

okoli{a, kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite,kori{tenja i razvoja okoli{a;

– obavlja poslove i zadatke utvr|ene federalnim zakonomi drugim federalnim propisima;

– uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okoli{uu kantonu;

– izdaje dozvole za kori{tenje okoli{a iz svoje nadle`nosti;– organizira poslove koji imaju za cilj spre~avanje ili

smanjenje {tetnih posljedica po okoli{;– vr{i nadzor nad provo|enjem kantonalnih zakona i

drugih kantonalnih propisa iz oblasti za{tite okoli{a.

^lan 44.U slu~aju da je izazvana {teta ili postoji opasnost od {tete po

okoli{, nadle`ni tu`ilac ima pravo da kod nadle`nog suda ulo`itu`bu kojom se zahtijeva zabrana ili ograni~enje aktivnosti ikompenzacija za {tetu koja je nastala kao rezultat te aktivnosti.

VIII - PLANIRANJE ZA[TITE OKOLI[A

^lan 45.

Sistem okolinskog planiranja

Sistem okolinskog planiranja obuhvata dono{enje sljede}ihprogramskih dokumenata:

– Me|uentitetski plan za{tite okoli{a;– Federalna strategija za{tite okoli{a i Akcioni plan za{tite

okoli{a i– Kantonalni plan za{tite okoli{a.

^lan 46.Federalna strategija i Plan za{tite okoli{a uskla|uje se sa

Me|uentitetskim planom za{tite okoli{a.Kantonalni planovi za{tite okoli{a uskla|uju se sa Federal-

nom srategijom i Akcionim planom za{tite okoli{a.Me|uentitetsko tijelo za okoli{ priprema prijedlog Me|uen-

titetskog plana za{tite okoli{a.Federalna strategija i planovi za{tite okoli{a su obavezuju}i

dijelovi sistema okolinskog planiranja.

Broj 33 - Strana 1598 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

Planiranje za{tite okoli{a uskla|uju se sa socijalnim iekonomskim razvojnim programima, me|unarodnim programi-ma razvoja i dokumentima prostornog ure|enja.

Plan za{tite okoli{a donosi Vlada FBiH na prijedlogFederalnog ministarstva. Plan za{tite okoli{a donosi se na periodod najmanje pet godina.

Federalno ministarstvo podnosi Vladi FBiH izvje{taj oprovo|enju Plana svake dvije godine radi razmatranja, usvajanjai dostavljanja Parlamentu Federacije.

^lan 47.

Elementi programskih dokumenata za{tite okoli{a

Federalna strategija i planovi, pored ostalog, sadr`e:– obrazlo`enje o sada{njem stanju okoli{a ustanovljeno na

osnovu nau~nih iskustava i informacija;– ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu;– na~ela i smjernice za{tite okoli{a;– zadatke i du`nosti koje treba obaviti radi ostvarenja

ciljeva, redoslijed planiranih aktivnosti i krajnji rok zaimplementaciju;

– sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva sanazna~enim planiranim izvorima finansiranja;

– nazna~ena podru~ja u kojima su potrebni posebniinstrumenti za{tite okoli{a, kao i sadr`aje takvihinstrumenata.

^lan 48.

Federalna strategija za{tite okoli{a

Federalno ministarstvo priprema prijedlog Federalne strate-gije za{tite okoli{a.

Sastavni dijelovi Federalne strategije za{tite okoli{a su i:– Federalna strategija za{tite voda,– Federalna strategija za{tite prirode,– Federalna strategija za{tite zraka,– Federalna strategija upravljanja otpadom.Prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a dostavlja se

kantonalnim ministarstvima i Savjetodavnom vije}u radidavanja mi{ljenja i mora biti dostupan javnosti radi davanjasugestija i primjedaba.

Prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a dostavlja seMe|uentitetskom tijelu za okoli{ i Vladi Republike Srpske radidavanja mi{ljenja.

Primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije za{titeokoli{a dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijemaprijedloga.

Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju za{titeokoli{a na period od najmanje deset godina.

^lan 49.

Kantonalni plan za{tite okoli{a

Kantoni su du`ni donijeti Kantonalni plan za{tite okoli{auskla|en sa Federalnom strategijom za{tite okoli{a.

Kantonalno ministarstvo priprema prijedlog Plana za{titeokoli{a.

Prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a dostavlja seFederalnom ministarstvu, Savjetodavnom vije}u i susjednimkantonalnim ministarstvima radi davanja sugestija i primjedaba.

Prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a mora bitidostupan javnosti radi davanja sugestija i primjedaba.

Sugestije i primjedbe na prijedlog Kantonalnog plana za{titeokoli{a dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijemaprijedloga.

Skup{tina kantona donosi Kantonalni plan za{tite okoli{a naperiod od najmanje pet godina.

Kantonalno ministarstvo podnosi izvje{taj o provo|enjuKantonalnog plana za{tite okoli{a skup{tini kantona svake drugegodine.

Skup{tina kantona mo`e donijeti propis kojim }e reguliratidono{enje op}inskih planova za{tite okoli{a i njihov sadr`aj.

^lan 50.

Planovi i programi privrednih dru{tava uoblasti za{tite okoli{a

Privredna dru{tva mogu izraditi programe za{tite okoli{a nadobrovoljnoj osnovi.

Privredna dru{tva su du`na da izrade planove za{tite okoli{aukoliko je to propisano posebnim zakonom.

^lan 51.

Strategijska procjena okoli{a

Organ nadle`an za poslove prostornog ure|enja kod izradedokumenata prostornog ure|enja koji mogu imati negativanuticaj na okoli{ du`an je izraditi Strategijsku procjenu okoli{a(SEA).

Prilikom izrade Strategijske procjene okoli{a uzimaju se uobzir komponente okoli{a, kvalitet okoli{a i uticaj na ljudskozdravlje.

Strategijska procjena okoli{a izra|uje se i kod dono{enjaekonomskih propisa koji mogu imati uticaja na okoli{ (propisi ocarini, porezima, obavezama itd.).

^lan 52.Strategijska procjena okoli{a obuhvata naro~ito:– stepen do kojeg planirane mjere mogu uticati ili mogu

pobolj{ati stanje okoli{a;– u slu~aju da se ne provedu planirane mjere kolika bi {teta

nastala po okoli{, odnosno stanovni{tvo;– u kojoj mjeri postoje uvjeti za uvo|enje planiranih

mjera;– kolike su mogu}nosti nadle`nih organa za provedbu

planiranih mjera.Nacrti dokumenata prostornog ure|enja i Strategijska

procjena okoli{a dostavlja se Savjetodavnom vije}u narazmatranje i davanje mi{ljenja.

Strategijsku procjenu okoli{a donosi Vlada FBiH.

IX - PROCJENA UTICAJA NA OKOLI[ (EIA)

^lan 53.Procjena uticaja na okoli{ obuhvata identifikaciju, opis,

procjenu, direktan i indirektan uticaj projekta ili aktivnosti na:– ljude, biljni i `ivotinjski svijet;– zemlji{te, vodu, zrak, klimu i prostor;– materijalna dobra i kulturno naslije|e,– me|udjelovanje faktora navedenih u alinejama 1., 2. i 3.

ovog stava.

^lan 54.Nadle`ni organ ne}e izdati urbanisti~ku saglasnost ili druge

neophodne saglasnosti za projekte za koje je neophodna procjenauticaja na okoli{ ukoliko uz zahtjev nije dostavljena okolinskadozvola.

^lan 55.

Nadle`nost u procjeni uticaja na okoli{

Nadle`no ministarstvo provodi postupak procjene uticaja naokoli{.

U postupku procjene uticaja na okoli{ uklju~it }e sezainteresirani organi na kantonalnom i federalnom nivou.

^lan 56.

Projekti podlo`ni procjeni uticaja na okoli{

Provedbenim propisom utvrdit }e se pogoni i postrojenja iliznatne izmjene postoje}ih pogona i postrojenja za koje jeobavezna procjena uticaja na okoli{, te pogoni i postrojenja iliznatne izmjene postoje}ih pogona i postrojenja za koje }enadle`no ministarstvo odlu~iti da li je potrebna procjena uticajana okoli{.

Pod znatnom izmjenom pogona i postrojenja smatra se:– bilo kakva modifikacija pogona i postrojenja;

Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1599

– rast vi{e od 25% u pove}anju proizvodnje, upotrebeenergije, kori{tenja vode, kori{tenja prostora, emisija iliproizvodnje otpada;

– rast vi{e od 25% u posljednjih deset godina u pove}anjuproizvodnje, upotrebe energije, kori{tenja vode,kori{tenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada.

Za prekid rada i ru{enje pogona i postrojenja za koje jepotrebna okolinska dozvola obavezno se vr{i procjena uticaja naokoli{.

^lan 57.Procjena uticaja na okoli{ mo`e se vr{iti u dvije faze:– prethodna procjena uticaja na okoli{ i– studija o uticaju na okoli{.

^lan 58.

Prethodna procjena uticaja na okoli{

Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoli{ podnosi senadle`nom ministarstvu.

Uz zahtjev se prila`e:– opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i

veli~ini pogona i postrojenja;– opis mjera predvi|enih kako bi se sprije~ile, smanjile ili

ukoliko je mogu}e sanirale zna~ajne nepovoljneposljedice;

– podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenuosnovnih uticaja na okoli{;

– opis alternativnih rje{enja i izabrane alternative;– izvod iz planskog akta odnosnog podru~ja;– netehni~ki rezime.Nadle`no ministarstvo dostavlja zahtjev iz stava 1. ovog

~lana sa pripadaju}om dokumentacijom nadle`nim organima izainteresiranim subjektima radi davanja sugestija i primjedaba.

Rok za dostavljanje sugestija i primjedaba je trideset dana oddana prijema zahtjeva.

O prethodnoj procjeni uticaja na okoli{ obavijestit }e sepodnosilac zahtjeva i subjekti iz stava 3. ovog ~lana.

^lan 59.

Studija o uticaju na okoli{

Nadle`no ministarstvo, na osnovu prethodne procjeneuticaja na okoli{, donosi rje{enje o izradi Studije o uticaju naokoli{ u roku od trideset dana od dana isticanja roka zadostavljanje sugestija i primjedaba.

U rje{enju iz stava 1. ovog ~lana nadle`no ministarstvoodre|uje:

– sadr`aj Studije o uticaju na okoli{ uzimaju}i u obziruputstva za procjenu uticaja na okoli{,

– listu nosioca izrade Studije o uticaju na okoli{ i– naknadu za ocjenu Studije o uticaju na okoli{.Naknada za ocjenu Studije o uticaju na okoli{ obuhvata

nadoknadu za rad pravnih i tehni~kih stru~njaka iz nadle`nogorgana i sve ostale tro{kove koje mogu imati nadle`ni organi ilidrugi u~esnici u postupku procjene uticaja na okoli{.

Naknadu i ostale tro{kove iz stava 3.ovog ~lana snosipodnosilac zahtjeva.

Provedbenim propisom uredit }e se uvjeti i kriteriji kojemoraju ispunjavati nosioci izrade Studije o uticaju na okoli{ zaobavljanje poslova izrade Studije o uticaju na okoli{, kao i visinanadoknade i tro{kova iz stava 3.ovog ~lana.

^lan 60.Podnosilac zahtjeva dostavlja Studiju o uticaju na okoli{

nadle`nom ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijemaStudije od nosioca izrade Studije.

^lan 61.

Javna rasprava

U postupku ocjene Studije o uticaju na okoli{ nadle`noministarstvo obavje{tava i poziva javnost na raspravu o Studijiputem {tampe dostupne na podru~ju Federacije.

Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se nadle`nomministarstvu u roku od 30 dana od dana javnog obavje{tavanja.

^lan 62.Nadle`no ministarstvo organizira javnu raspravu o projektu

u prostoru koji je najbli`i lokaciji datog projekta o ~emu sejavnost obavje{tava najmanje 15 dana prije rasprave.

Nadle`no ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave uroku od tri dana od dana odr`avanja javne rasprave.

^lan 63.

Vjerovatno}a prekograni~nih uticaja na okoli{

Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoli{ ukontekstu prekograni~nih uticaja primjenjuju se i kada:

– postoji vjerovatno}a da }e projekt imati zna~ajan uticajna okoli{ drugog entiteta,

– postoji obaveza po me|unarodnim ugovorima, bilateral-nim sporazumima ili iz drugih razloga.

Kada nosilac izrade Studije o uticaju na okoli{ ima saznanjada }e projekt vjerovatno imati zna~ajan uticaj na okoli{ drugogentiteta, du`an je izraditi posebno poglavlje u Studiji o uticaju naokoli{ sa podacima o mogu}im uticajima na okoli{ drugogentiteta.

Detalji o postupcima za projekte sa mogu}im me|uen-titetskim uticajem mogu biti odre|eni sporazumom izme|uentiteta koji se zaklju~uje uz konsultiranje Me|uentitetskog tijelaza okoli{.

Kada nosilac izrade Studije uticaja na okoli{ ima saznanja da}e projekt vjerovatno imati zna~ajan uticaj na okoli{ drugedr`ave, du`an je izraditi posebno poglavlje u Studiji o uticaju naokoli{ sa podacima o mogu}im uticajima na okoli{ dr`ave.

Federalno ministarstvo }e drugom entitetu/dr`avi iz st. 2. i 3.ovog ~lana dostaviti obavijest koja, izme|u ostalog, sadr`i:

– opis projekta sa dostupnim podacima o mogu}emprekograni~nom uticaju,

– informacije o odluci koja mo`e biti donesena,– period u kojem }e se dr`ava/entitet izjasniti da li `eli da

u~estvuje u postupku procjene uticaja na okoli{.Ukoliko dr`ava/entitet iska`e svoju namjeru da u~estvuje u

postupku procjene uticaja na okoli{ Federalno ministarstvo }edostaviti datoj dr`avi/entitetu posebno poglavlje Studije outicaju na okoli{ i relevantne podatke koji se ti~u datog postupka.

Federalno ministarstvo omogu}uje u~e{}e predstavnikajavnosti iz dr`ave/entiteta na koju projekt mo`e imati uticaja.

Federalno ministarstvo obavit }e konsultacije sa pred-stavnicima dr`ave/entiteta na koju projekt mo`e imati uticaja.

Ukoliko se sazna za informaciju o projektu koji se odvija udrugoj dr`avi/entitetu koji mo`e imati zna~ajne posljedice pookoli{ na teritoriji Federacije, Federalno ministarstvo preduzimaaktivnosti s ciljem da nadle`ni organi i javnost u~estvuju uprocjeni prekograni~nih uticaja na okoli{.

Federalno ministarstvo dostavlja sugestije i primjedbeorgana uprave i javnosti nadle`nim organima dr`ave/entiteta izkoje poti~u prekograni~ni uticaji na okoli{ i obavlja konsultacijesa predstavnicima dr`ave/entiteta iz koje poti~u uticaji na okoli{.

Tro{kove za izradu posebnih poglavlja Studije o uticaju naokoli{ iz st. 2. i 4. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva.

^lan 64.

Odobravanje Studije o uticaju na okoli{

Nadle`no ministarstvo rje{enjem odobrava Studiju o uticajuna okoli{ u roku od 30 dana od zavr{etka postupka ocjene Studijeo uticaju na okoli{.

Studija o uticaju na okoli{ ne}e biti odobrena ukoliko:– se utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno

zaga|ivanje okoli{a ili u znatnoj mjeri ugroziti okoli{,– projekt nije u skladu sa Me|uentitetskim programom

za{tite okoli{a i Federalnom strategijom i Akcionimplanom za{tite okoli{a i

– projekt nije u skladu sa me|unarodnim obavezamadr`ave po pitanju za{tite okoli{a.

Broj 33 - Strana 1600 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

Rje{enjem o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju naokoli{ dostavlja se podnosiocu zahtjeva i zainteresiranimsubjektima iz ~lana 58. stav 3. ovog zakona.

Dostavljanje rje{enja iz stava 3. ovog ~lana vr{i se u skladu saodredbama Zakona o upravnom postupku.

U slu~aju prekograni~nog uticaja Federalno ministarstvo }eproslijediti rje{enje drugom entitetu/dr`avi na koju projekt mo`eimati uticaj.

^lan 65.

U~e{}e nadle`nog ministarstva u postupcimaizdavanja dozvola

Nadle`no ministarstvo u~estvuje u postupcima izdavanjaurbanisti~kih saglasnosti.

U postupcima iz stava 1. ovog ~lana nadle`no ministarstvoprovjerava da li su se okolnosti u kojima je vo|en postupakprocjene uticaja na okoli{ promijenile i da li su ispunjeni uvjetiutvr|eni u Studiji o uticaju na okoli{, odnosno u okolinskojdozvoli.

Postupci iz stava 1. ovog ~lana moraju biti zavr{eni u roku odtri godine od dana dono{enja Studije o uticaju na okoli{. Po istekunavedenog roka Studija o uticaju na okoli{ ne mo`e biti osnov zaizdavanje dozvola iz stava 1. ovog ~lana.

Ukoliko rok za izdavanje dozvola nije prekora~en krivicomnosioca izrade Studije, va`enje Studije o uticaju na okoli{produ`ava se za dvije godine, s tim da se po potrebi Studijaa`urira.

Ukoliko je rok za izdavanje dozvola prekora~en krivicomnadle`nog ministarstva tro{kove a`uriranja snosi ministarstvo.

X - IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA ISPRE^AVANJE NESRE]A VELIKIH RAZMJERA

^lan 66.Aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugro`avaju ili mogu

ugroziti okoli{ ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj naokoli{ bit }e podvrgnuta posebnom re`imu kontrole.

Kontrola se provodi:– utvr|ivanjem da li su ispunjene posebne obaveze i uvjeti

propisani za aktivnosti ili pogone i postrojenja;– utvr|ivanjem da li su ispunjeni uvjeti utvr|eni u

okolinskoj dozvoli;– obavje{tavanjem nadle`nog ministarstva o stanju

sigurnosti i planu spre~avanja nesre}a ve}ih razmjeraprije izgradnje ili po~etka rada pogona i postrojenja;

– vo|enjem registra o zaga|enosti okoli{a;– redovnom inspekcijskom kontrolom i– nalaganjem sanacionih mjera za spre~avanje zaga-

|enosti.

^lan 67.

Osnovne obaveze operatoraPogoni i postrojenja moraju biti izgra|eni i funkcionirati tako

da se:– ne ugro`ava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja

nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji `ive napodru~ju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisijasupstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote, ilisaobra}aja, ili od postrojenja;

– preduzmu sve odgovaraju}e preventivne mjere tako dase sprije~i zaga|enje i da se ne prouzrokuje zna~ajnijezaga|enje;

– izbjegava produkcija otpada, a ukoliko dolazi dostvaranja otpada koli~ina }e se svesti na najmanjumogu}u mjeru ili }e se vr{iti recikla`a ili ukoliko to nijetehni~ki ili ekonomski izvodljivo, otpad se odla`e a da sepri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativanuticaj na okoli{;

– energetski i prirodni resursi efikasno koriste;– preduzmu neophodne mjere za spre~avanje nesre}a i

ograni~avanje njihovih posljedica i

– preduzmu neophodne mjere nakon prestanka radapostrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik odzaga|enja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenjenalazi vratila u zadovoljavaju}e stanje. Zadovoljavaju}estanje zna~i da su ispunjeni svi standardi kvalitetaokoli{a koji su relevantni za lokaciju postrojenjanaro~ito oni koji se ti~u za{tite zemlji{ta i vode.

Zahtjevi dati u stavu 1. ovog ~lana predstavljaju op}eobaveze operatora koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada iprestanka rada pogona i postrojenja. Ovi standardi se morajuprimijeniti prilikom izdavanja okolinske dozvole.

Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanjeokolinske dozvole nadle`ni organ }e kod izdavanja urbanisti~kesaglasnosti voditi ra~una o ispunjenju zahtjeva iz stava 1. ovog~lana.

^lan 68.Okolinska dozvola

Okolinska dozvola ima za cilj visok nivo za{tite okoli{a.Provedbenim propisom utvrdit }e se pogoni i postrojenja koji

mogu biti izgra|eni i pu{teni u rad samo ukoliko imaju okolinskudozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona oupravnom postupku.

Ukoliko je posebnim propisima utvr|eno izdavanje drugihdozvola za pogone i postrojenja dozvole }e biti izdatezajedno/uskla|eno sa okolinskom dozvolom.

Organi nadle`ni za izdavanje drugih dozvola uklju~uju se upostupak izdavanja okolinske dozvole.

Okolinska dozvola pribavlja se i u slu~aju zna~ajne promjeneu radu pogona i postrojenja.

Nadle`no ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na petgodina.

^lan 69.Zahtjev

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadr`i:– ime i adresu operatora/investitora;– lokaciju pogona i postrojenja kao i opis:

– pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehni~ki opisrada itd.);

– osnovnih i pomo}nih sirovina, ostalih supstanci ienergije koja se koristi ili koju proizvodi pogon ipostrojenje;

– izvora emisija iz pogona i postrojenja;– stanja lokacije pogona i postrojenja;– prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz pogona i

postrojenja u okoli{ (zrak, voda, tlo) kao iidentifikacija zna~ajnih uticaja na okoli{;

– predlo`enih mjera, tehnologija i drugih tehnika zaspre~avanje ili ukoliko to nije mogu}e, smanjenjeemisija iz postrojenja;

– mjera za spre~avanje produkcije i za povrat korisnogmaterijala iz otpada koji produkuje postrojenje;

– ostalih mjera radi uskla|ivanja sa osnovnimobavezama operatora posebno mjera nakonzatvaranja postrojenja;

– mjera planiranih za monitoring emisija unutarpodru~ja i/ili njihov uticaj;

– predvi|enih alternativnih rje{enja;– kopiju zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje }e

biti izdate zajedno sa okolinskom dozvolom i– netehni~ki rezime.

Za pogone i postrojenja za koje je nadle`no ministarstvoutvrdilo potrebu izrade Studije o uticaju na okoli{ uz zahtjev zaizdavanje okolinske dozvole umjesto podataka iz stava 1. ovog~lana podnosi se Studija o uticaju na okoli{.

Ukoliko na osnovu zahtjeva i prilo`enih dokaza za prethodnuprocjenu uticaja na okoli{ nadle`no ministarstvo utvrdi da nijepotrebna izrada Studije o uticaju na okoli{, zahtjev za prethodnuprocjenu smatrat }e se zahtjevom za izdavanje okolinskedozvole.

Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1601

^lan 70.

Prekograni~ni uticaji

Ukoliko rad nekog pogona i postrojenja mo`e da izazovezna~ajne negativne posljedice na podru~ju druge dr`ave ilientiteta, ili ukoliko druga dr`ava ili entitet tako zahtijeva, zahtjevza izdavanje okolinske dozvole bit }e dostavljen drugom entitetuili putem nadle`nog organa na dr`avnom nivou drugoj dr`avi.

Ukoliko u postupku izdavanja dozvole koji se provodi udrugoj dr`avi ili entitetu, Federalno ministarstvo primidokumentaciju koja ukazuje na to da pogon i postrojenje mo`eimati negativan uticaj na okoli{ na podru~ju Federacije,informirat }e stanovni{tvo koje `ivi na tom podru~ju i pru`iti immogu}nost da daju svoj komentar.

Gra|ani koji `ive na podru~ju drugog entiteta imaju istaprava da u~estvuju u ovom postupku u svojstvu stranke kao igra|ani koji `ive na podru~ju gdje pogon i postrojenje treba da segradi.

Detaljne informacije u vezi sa prekograni~nim uticajima radapogona i postrojenja na drugu dr`avu bit }e odre|ene ubilateralnim sporazumima. Detalji o postupcima vezanim zaprojekte koji }e imati me|uentitetske prekograni~ne uticajemogu biti odre|eni sporazumima. Ovakvi sporazumi se donoseuz konsultiranje Me|uentitetskog tijela za okoli{.

^lan 71.

Izdavanje okolinske dozvole

Nadle`no ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu u roku odnajdu`e 120 dana od dana podno{enja zahtjeva.

U slu~ajevima gdje je potrebna procjena uticaja na okoli{okolinska dozvola izdaje se u roku od 60 dana od danadostavljanja Studije o uticaju na okoli{.

Okolinska dozvola sadr`i:– grani~ne vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije;– uvjete za za{titu zraka, tla, voda, biljnog i `ivotinjskog

svijeta;– mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i

postrojenje;– mjere za minimizaciju prekograni~nog zaga|enja;– sistem samomonitoringa uz odre|ivanje metodologije i

u~estalosti mjerenja i– mjere vezane za uvjete rada u vanrednim situacijama.Grani~ne vrijednosti emisija i ekvivalentni parametri i

tehni~ke mjere zasnivaju se na najboljim raspolo`ivimtehnologijama uzimaju}i u obzir tehni~ke karakteristike pogona ipostrojenja, njihov geografski polo`aj i ostale uvjete.

Ukoliko su standardima kvaliteta predvi|eni stro`iji uvjetiod onih koji se posti`u primjenom najboljih raspolo`ivihtehnologija utvrdit }e se dodatne mjere neophodne za izdavanjeokolinske dozvole (npr. ograni~enje radnih sati, manjezaga|uju}ih goriva itd.).

^lan 72.

Postoje}i pogoni i postrojenja

Pogoni i postrojenja utvr|eni provedbenim propisom iz ~lana68. ovog zakona za koja su izdate dozvole prije stupanja na snaguovog zakona, moraju pribaviti okolinsku dozvolu najkasnije do2008. godine.

Federalni i kantonalni ministar, svaki iz svoje nadle`nosti,utvrdit }e rokove za podno{enje zahtjeva za izdavanje okolinskedozvole za pogone i postrojenja iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 73.

Podaci koje dostavlja operator

Operator pogona i postrojenja za koje je izdata okolinskadozvola i operator pogona i postrojenja za koje nije potrebnaokolinska dozvola du`an je redovno obavje{tavati nadle`noministarstvo o rezultatima monitoringa emisija, bez odlaganjaprijaviti svaku vanrednu situaciju koja zna~ajno uti~e na okoli{,dostaviti sve podatke i infomacije potrebne da bi se ispunilizahtjevi propisani za izvje{tavanja na dr`avnom ime|udr`avnom nivou.

^lan 74.

Ponovno razmatranje i izmjene dozvola

Nadle`no ministarstvo razmatra i vr{i izmjenu okolinskedozvole ili ukoliko ona nije potrebna urbanisti~ke saglasnostiukoliko je:

– zaga|enje koje stvara pogon i postrojenje tolikozna~ajno da se moraju izmijeniti postoje}e grani~nevrijednosti emisija;

– do{lo do zna~ajnih promjena u najboljim raspolo`ivimtehnologijama koje omogu}uju zna~ajno smanjenjeemisija bez ve}ih tro{kova ili

– sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva kori{tenjedrugih tehnologija.

Nadle`no ministarstvo mo`e, na zahtjev zainteresiranihsubjekata koji `ive na podru~ju na kojem rad pogona ipostrojenja mo`e imati negativan uticaj i ugro`avati ilipredstavljati opasnost za okoli{ i zdravlje, preispitati okolinskudozvolu.

Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilago|avanjazahtjevima iz oblasti za{tite okoli{a prouzrokovale korjenitepromjene pogona i postrojenja, nadle`no ministarstvo nala`eoperatoru da sa~ini plan prilago|avanja sa mjerama i rokovimaza prilago|avanje pogona i postrojenja osnovnim obavezamautvr|enim ovim zakonom.

^lan 75.

Spre~avanje i kontrola nesre}a ve}ih razmjera

Operator pogona i postrojenja du`an je preduzeti preventivnemjere neophodne za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera iograni~iti njihov uticaj na ljude i okoli{.

Operator je du`an u bilo koje vrijeme prezentirati nadle`nomministarstvu dokaz o preduzetim mjerama.

^lan 76.

Informiranje o nesre}ama ve}ih razmjera

Operator pogona i postrojenja du`an je obavijestiti nadle`noministarstvo o nesre}i ve}ih razmjera i ~im budu dostupnidostaviti podatke o:

– okolnostima nesre}e;– opasnim supstancama koje su prisutne;– procjeni uticaja nesre}e na ljude i okoli{,– hitnim mjerama koje su preduzete.Operator je du`an obavijestiti nadle`no ministarstvo o

preduzetim mjerama za ubla`avanje posljedica nesre}e ispre~avanje pojave novih nesre}a.

Ukoliko daljnja istraga otkrije dodatne ~injenice operator ihje du`an dostaviti nadle`nom ministarstvu.

^lan 77.

Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera

Operator je du`an da izradi Plan spre~avanja nesre}a ve}ihrazmjera kojim se posti`e visoki nivo za{tite ljudi i okoli{a putemodgovaraju}ih sredstava, struktura i sistema upravljanja,organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti,kontrole rada, planiranja interventnih mjera i provo|enjamonitoringa.

Operator je du`an da izvr{i procjenu stanja sigurnosti za novepogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije po~etkagradnje ili pu{tanja u rad pogona i postrojenja.

^lan 78.

Izvje{taj o stanju sigurnosti

Za pogone i postrojenja u kojima su opasne supstanceprisutne u koli~inama navedenim u provedbenom propisu, oper-ator je du`an da izradi Izvje{taj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidida su:

– plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera i sistemsigurnosnog upravljanja za njeno provo|enje po~eli dase provode;

Broj 33 - Strana 1602 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

– rizici od pojave ve}ih nesre}a identificirani i da supreduzete neophodne mjere za identificiranje takvihnesre}a i ograni~avanje njihovih posljedica;

– odgovaraju}a sigurnost i pouzdanost uklju~ene uprojektiranje, gradnju, funkcioniranje i odr`avanjepogona i postrojenja i

– napravljeni unutra{nji planovi intervencija koji pru`ajuinformacije za dono{enje Spoljnog plana.

Izvje{taj iz stava 1. ovog ~lana mora da sadr`i dovoljnoinformacija kako bi nadle`no ministarstvo moglo odreditilokacije za nove aktivnosti u blizini postoje}ih pogona ipostrojenja i revidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u datompogonu i postrojenju.

Operator vr{i reviziju Izve{taja o stanju sigurnosti najmanjesvakih pet godina.

Na zahtjev nadle`nog ministarstva ili samoinicijativno, oper-ator vr{i izmjenu Izvje{taja o stanju sigurnosti sa obrazla`enjemza novonastalo ~injeni~no stanje i nove tehnologije vezano zapitanja sigurnosti.

Izvje{taj o stanju sigurnosti za postoje}e pogone i postrojenjadostavlja se nadle`nom ministarstvu u roku od dvije godine oddana stupanja na snagu ovog zakona.

Izvje{taj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora bitidostupan javnosti.

^lan 79.

Promjene u radu postrojenja

U slu~aju promjena u radu pogona i postrojenja ili koli~iniopasnih supstanci koje mogu da rezultiraju pojavom nesre}ave}ih razmjera operator je du`an da preispita i, ukoliko je toneophodno, promijeni Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjeraili Izvje{taj o stanju sigurnosti.

^lan 80.

Informacija o sigurnosnim mjerama

Operator je du`an da dostavi informacije o sigurnosnimmjerama Federalnom ministarstvu, pravnim i fizi~kim licima nakoja mo`e da uti~e nesre}a ve}ih razmjera a prouzrokuje jepogon i postrojenje, kao i o adekvatnom pona{anju u slu~ajunesre}e.

Informacija }e biti ponovo razmotrena svake tre}e godine ili,ukoliko je to neophodno, ponovljena i revidirana u slu~ajupromjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine.

Informacija mora biti dostupna javnosti.

^lan 81.Na osnovu podnesene informacije nadle`no ministarstvo

vodi evidenciju i revidira registar pogona i postrojenja i registarprijavljenih nesre}a ve}ih razmjera.

Nadle`no ministarstvo }e zabraniti upotrebu ili pu{tanje urad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja ukolikopostoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje operator preduzima zaspre~avanje ili ubla`avanje nesre}a ili ukoliko operator nijedostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu tra`enuinformaciju u navedenom roku.

^lan 82.

Domino-efekat

Na osnovu informacije o stanju sigurnosti nadle`noministarstvo je du`no da identificira pogone i postrojenja iligrupe pogona i postrojenja kod kojih vjerovatno}a ili mogu}nostpojave posljedica prozrokovanih nesre}om ve}ih razmjera mogubiti pove}ane zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenjai da izvr{i identifikaciju supstanci (Domino-efekat).

Nadle`no ministarstvo du`no je da osigura razmjenuinformacija o identifikaciji pogona i postrojenja {to }e omogu}itioperatorima ovih pogona i postrojenja da uzmu u obzir prirodu iukupni rizik nastao zbog pojave nesre}a ve}ih razmjera prilikomizrade Plana spre~avanja ve}ih nesre}a, upravljanja sistemimasigurnosti, izrade Izvje{taja o stanju sigurnosti i unutra{njihplanova intervencija u vanrednim situacijama.

Operatori pogona i postrojenja iz stava 1. ovog ~lana du`ni suda sara|uju na informiranju javnosti i dostavljanju informacija

nadle`nom ministarstvu radi pripreme spoljnih planovaintervencije.

^lan 83.

Unutra{nji i spoljnji planovi intervencijeOperator je du`an da izradi Unutra{nji plan intervencije koji

sadr`i mjere koje }e se preduzeti u slu~aju nesre}e ve}ih razmjerai dostaviti ga organu nadle`nom za upravljanje u vanrednimsituacijama radi izrade spoljnjih planova intervencije za mjerekoje }e se preduzeti izvan pogona i postrojenja.

Cilj izrade planova intervencije je da se:– kontroliraju nesre}e tako da se njihove posljedice svedu

na najmanju mogu}u mjeru i da se ograni~i {tetan uticajpo ljude, okoli{ i imovinu;

– primjenjuju mjere koje su neophodne za za{titu ljudi iokoli{a od uticaja nesre}a ve}ih razmjera;

– prenesu neophodne informacije javnosti i nadle`nimslu`bama i organima koje se nalaze u datom podru~ju i

– omogu}i revitalizacija i ~i{}enje okoli{a nakon nesre}ave}ih razmjera.

Unutra{nji i spoljnji planovi intervencija moraju bitiprimijenjeni bez odlaganja u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera ili uslu~aju pojave nekontroliranog incidenta koji bi mogao dovestido nesre}e ve}ih razmjera.

Planovi moraju biti razmotreni, provjereni i, ukoliko jeneophodno, promijenjeni i revidirani od operatora ili nadle`nogministarstva u vremenskim intervalima ne du`im od tri godine,uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo u radu pogona ipostrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnolo{kimsaznanjima.

^lan 84.Ciljevi spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera i ograni~avanja

njihovih posljedica uzimaju se u obzir pri izradi dokumenataprostornog ure|enja i dono{enju odluka, u skladu sa Zakonom oprostornom ure|enju, posebno prilikom odre|ivanja lokacija zanove pogone i postrojenja, promjena nastalih na postoje}impogonima i postrojenjima i novih gra|evina (kao {to susaobra}ajnice, javna mesta i stambena podru~ja) u blizinistambenih podru~ja.

Kod izrade unutra{njih i spoljnih planova mora se voditira~una o udaljenosti izme|u pogona i postrojenja i stambenihpodru~ja, javnih mjesta i podru~ja posebne prirodne osjetljivostiili interesa.

Kod postoje}ih pogona i postrojenja vlasnik i nadle`ni organmoraju da vode ra~una o potrebi primjene dodatnih tehni~kihmjera kako se ne bi pove}ao rizik po ljude ili okoli{.

^lan 85.

Nadle`na ministarstvaZa pogone i postrojenja za koja je potrebna okolinska

dozvola ili za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnosti odnesre}a ve}ih razmjera nadle`ni su:

– Federalno ministarstvo za velike i srednje pogone ipostrojenja iznad pragova koji su utvr|eni uprovedbenom propisu i za pogone i postrojenja koja sunavedena u provedbenom propisu za koje postojiopasnost nesre}a ve}ih razmjera ,

– kantonalno ministarstvo za manje pogone i postrojenjaispod pragova utvr|enih u provedbenom propisu,odnosno koji nisu navedeni u provedbenom propisu iveoma male pogone i postrojenja ~ije emisije ne prelazeuobi~ajene emisije doma}instva i za koje nije potrebnaokolinska dozvola.

Federalno ministarstvo }e provedbenim propisima definiratisadr`aj Izvje{taja o stanju sigurnosti, sadr`aj Informacije osigurnosnim mjerama i sadr`aj unutra{njih i spoljnjih planovaintervencije.

XI - USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLI[A

^lan 86.Federalni ministar provedbenim propisima utvr|uje:

Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1603

– dodatne zahtjeve koji se ti~u dokumenata koji sepodnose tokom postupka izdavanja okolinska dozvole;

– specifikacije zahtjeva okolinske i druge vrste dozvola;– specifikaciju najboljih raspolo`ivih tehnologija za

odre|ene vrste postrojenja, posebno putem odre|ivanjagrani~nih vrijednosti emisija i drugih tehni~kihparametara i mjera;

– ostale standarde i uvjete za postrojenja i djelatnosti;– mjerenja i podno{enje izvje{taja o emisijama, relevantne

metode, dokumentaciju i preno{enje podatakanadle`nim organima;

– kriterijume za kvalifikacije stru~njaka koji pripremajudokumente i provode samomonitoring;

– dodatne odredbe za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera i– standarde kvaliteta okoli{a.Propisi iz stava 1. ovog ~lana donose se na osnovu preporuka

Me|uentitetskog tijela za okoli{ ili standarda koje donosi Institutza standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo Bosne iHercegovine.

^lan 87.

Standardi kvaliteta okoli{a

Federalni ministar utvr|uje standarde kvaliteta okoli{a zavrste pogona i postrojenja ili aktivnosti u skladu sa najboljimraspolo`ivim tehnologijama i savremenim nau~nim dostig-nu}ima kako bi se negativni uticaji pogona i postrojenja iliaktivnosti na okoli{ sprije~ili ili sveli na najmanju mogu}u mjerua posebno:

– uspostavljanjem grani~nih vrijednosti emisija za zaga-|uju}e materije,

– odre|ivanjem tehnolo{kih i operativnih zahtjeva zapogone i postrojenja i

– odre|ivanjem zahtjeva za mjerenja, monitoring ipodno{enje izvje{taja.

Standardi se primjenjuju i na postoje}e pogone i postrojenja.Provedbenim propisima iz stava 1. ovog ~lana utvr|uju se

rokovi za prilago|avanje i opremanje postoje}ih pogona ipostrojenja, uzimaju}i u obzir potencijal zaga|ivanja itehnologije kojima raspola`e postoje}i pogon i postrojenje imogu}nost kori{tenja shema za smanjivanje zaga|enja za pogoni postrojenje.

^lan 88.Federalni ministar pri izradi propisa iz ~lana 87. stav 1. ovog

zakona vr{i konsultacije sa nadle`nim organima na federalnom ikantonalnom nivou, nau~nim radnicima, drugim interesnimgrupacijama, uzimaju}i u obzir me|unarodne standarde istandarde i publikacije Evropske unije, uporedne standardedrugih zemalja i nau~ne publikacije.

Federalni ministar razmatra sugestije i primjedbe subjekataiz stava 1. ovog ~lana i uzma ih u obzir prilikom izrade kona~neverzije propisa.

^lan 89.

Obaveze operatora

Operator je du`an da provodi samomonitoring emisija iuticaja koje pogon i postrojenje izazivaju.

Operator je du`an da osigura provjeru uskla|enosti radapogona i postrojenja sa zakonskim zahtjevima koju provodestru~ne institucije svake tri godine, ukoliko nije druga~ijeodre|eno okolinskom dozvolom ili posebnim propisom.

Nedostaci utvr|eni prilikom provjere pogona i postrojenjamoraju se odmah sanirati. Nadle`nom ministarstvu podnosi seizvje{taj o provjeri i sanacionim mjerama koje se preduzimaju uslu~aju utvr|enih nedostataka.

Operator je du`an da osigura adekvatno odr`avanje pogona iredovnu kontrolu rada tehni~kih ure|aja. U slu~aju nesre}a kojevode prekora~enju grani~nih vrijednosti emisija operator jedu`an odmah preduzeti sanacione mjere u cilju ponovnoguspostavljanja uskla|enosti sa propisima. Ukoliko nesre}a mo`eda prouzrokuje ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoli{

operator je du`an da smanji ili privremeno obustavi radpostrojenja.

XII - NADZOR

^lan 90.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i propisa

donesenih na osnovu njega vr{i Federalno ministarstvo.Inspekcioni nadzor vr{e Federalno i kantonalno

ministarstvo, svako u okviru svojih nadle`nosti putem inspektoraza{tite okoli{a.

Za inspektora za{tite okoli{a mo`e se postaviti lice savisokom stru~nom spremom, polo`enim stru~nim ispitom inajmanje pet godina iskustva na tim ili sli~nim poslovima.

Nadle`no ministarstvo po slu`benoj du`nosti ili po zahtjevuzainteresiranog lica vr{i kontrolu da li operator postupa pozahtjevima iz okolinske dozvole, zakona ili provedbenogpropisa.

Nadle`no ministarstvo donosi godi{nji/polugodi{nji pro-gram inspekcije kojim se uspostavlja sistematski okvir zainspekcije i monitoring, odre|uju prioriteti za odre|ene vrstepogona i postrojenja i podru~ja prema postoje}im problemima izoblasti za{tite okoli{a.

Inspektor za{tite okoli{a ima pravo pristupa svimprostorijama, radnim podru~jima i postrojenjima radiprovo|enja inspekcije na licu mjesta i mo`e provjeravati svedokumente, podatke, ure|aje i materijale koji se nalaze u pogonui postrojenju, uzimati uzorke i provesti mjerenja.

Operator i osoblje zaposleno u postrojenju moraju omogu}itii pomo}i inspektoru tako {to }e osigurati sve neophodneinformacije, podatke i dokumente.

Inspektor za{tite okoli{a sa~injava zapisnik o izvr{enojinspekciji koji obuhvata:

– ime operatora i lokaciju,– datum i trajanje inspekcije,– opis izvr{ene inspekcije i svih relevantnih nalaza,

posebno tehni~kih podataka i uzoraka i– utvr|eno kr{enje propisa i razloge i obrazlo`enja

operatora/osoblja.Zapisnik se dostavlja operatoru i javnosti ukoliko to

zahtijeva.

^lan 91.Nadle`no ministarstvo je du`no da uspostavi inspekciju i

sistem kontrole za pogone i postrojenja koja koriste opasnesupstance, uklju~uju}i i skladi{tenje opasnih supstanci radikontrole upravljanja sigurnosnim sistemom i provedbom Planaspre~avanja nesre}a ve}ih razmjera.

Nadle`no ministarstvo du`no je da izradi program kontrolekoji predvi|a bar jednu godi{nju kontrolu na licu mjesta zapostrojenja iz provedbenih propisa. Ukoliko postrojenje mora dapro|e postupak procjene uticaja na okoli{, rad organa za procjenuuticaja bit }e uskla|en sa radom inspektora za{tite okoli{a.

^an 92.Inspektor za{tite okoli{a nakon izvr{enog inspekcijskog

pregleda donosi rje{enje kojim nala`e:– rok za otklanjanje nepravilnosti,– provo|enje neophodnih mjera, uklju~uju}i zatvaranje

pogona i postrojenja ukoliko nepravilnosti nisuotklonjene u ostavljenom roku i

– preduzimanje sanacionih mjera.U slu~aju ponovljenog kr{enja propisa ili u slu~aju ozbiljne

opasnosti po ljudsko zdravlje i okoli{ koja se ne mo`e rije{itidrugim mjerama, inspektor za{tite okoli{a }e zatra`iti odnadle`nog ministarstva da poni{ti izdatu okolinsku dozvolu.

XIII - DOBROVOLJNI PRISTUP

^lan 93.

Sistem eko-ozna~avanjaSistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promoviranja

izrade, proizvodnje, marketinga i upotrebe proizvoda sa

Broj 33 - Strana 1604 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.

smanjenim uticajem na okoli{ u odnosu na ukupan periodtrajanja tog proizvoda, te radi bolje informiranosti potro{a~a outicaju proizvoda na okoli{. Eko-oznaka dodjeljuje seproizvodima i uslugama.

Eko-oznaka je amblem koji se utvr|uje provedbenimpropisima.

Uticaji na okoli{ utvr|uju se na osnovu ispitivanjame|usobnog djelovanja proizvoda sa okoli{em, uklju~uju}ikori{tenje energije i prirodnih resursa u odnosu na ukupan `ivotniciklus proizvoda.

Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postoje}im inovonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolinskim zah-tjevima.

Sistem dodjele eko-oznaka vr{i se na na~in koji omogu}avadobrovoljno u~e{}e pravnih i fizi~kih lica ~iji proizvodi i uslugezadovoljavaju zahtjeve ovog sistema u skladu sa odredbamaovog zakona i provedbenih propisa.

^lan 94.Eko-oznaka se mo`e dodijeliti proizvodima dostupnim u

Federaciji, koji su u skladu sa osnovnim okolinskim zahtjevima ikriterijima eko-oznaka uspostavljenih prema grupi proizvoda.

Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrstaproizvoda ili usluga sa sli~nim namjenama koji se kao takviizjedna~avaju u smislu upotrebe i zapa`anja od potro{a~a.

Da bi bila uvr{tena u ovu vrstu ozna~avanja grupa proizvodamora ispunjavati sljede}e uvjete:

– da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu natr`i{tu;

– da uklju~uje, u toku jedne ili vi{e faza ukupnog `ivotnogciklusa proizvoda, va`an uticaj na okoli{ na globalnomili regionalnom planu;

– da predstavlja veliku mogu}nost uticaja na okoli{ usmislu pobolj{anja okoli{a putem izbora potro{a~a ibude podsticaj proizvo|a~ima, ili onima koji pru`ajuusluge da izna|u konkurentne prednosti nude}iproizvode koji odgovaraju sistemu eko-oznaka i

– da se znatan dio prodajne koli~ine proizvoda te grupenalazi u prodaji za kona~nu potro{nju i upotrebu.

Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparatekoji su ozna~eni kao veoma toksi~ni i opasni po okoli{ ili koji sukarcinogeni, toksi~ni za reprodukciju ili su mutageni, niti naproizvode koji se izra|uje u procesima za koje postojivjerovatno}a da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili okoli{ ilida njihova uobi~ajena primjena mo`e biti opasna za potro{a~a.

Dodjela eko-oznaka za hranu, pi}e, farmaceutske ilimedicinske ure|aje uredit }e se provedbenim propisom.

^lan 95.Federalno ministarstvo, u skladu sa provedbenim propisima,

upravlja sistemom eko-oznaka od izbora grupa proizvoda injihovog ekolo{kog kriterija do dodjele eko-oznake izaklju~ivanja ugovora koji se odnosi na uvjete za upotrebuoznake.

Izbor grupa proizvoda i ekolo{ki kriterij tih grupa uspostavljase nakon konsultacija sa predstavnicima interesnih grupa izoblasti industrije, trgovine, potro{a~kih organizacija iorganizacija za pitanje okoli{a. Interesne grupe same biraju svojepredstavnike ovisno od grupe proizvoda o kojima se radi.

Federalni ministar utvr|uje pravila postupaka provedbenimpropisom.

^lan 96.Eko-oznaka se dodjeljuje na osnovu dobrovoljnih zahtjeva

podnesenih od proizvo|a~a, uvoznika, snabdjeva~a uslugama,trgovaca, maloprodajnih trgovaca.

Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Federalno ministarstvonakon provjere da li su ispo{tovani zahtjevi ekolo{kog kriterijaza te grupe proizvoda.

Eko-oznaka se dodjeljuje na period od tri godine.Federalno ministarstvo zaklju~uje ugovor sa podnosiocem

zahtjeva za eko-oznaku kojim se utvr|uju uvjeti kori{tenjaoznake i povla~enje ovla{tenja za kori{tenje oznake.

Tro{kovi obrade zahtjeva i takse za kori{tenje oznakeure|uju se provedbenim propisom iz ~lana 95. stav 3. ovogzakona.