36/20134. rujna 2013.

U Ludbregu proslavljena 500. obljetnica papinske

bule

Sa svih strana Hrvatske i iz susjednih zemalja slilo se u

svetište oko 70.000 hodoèasnika. Središnje misno

slavlje predvodio je nadbiskup Eteroviæ

Poruka kardinala Puljiæa uz predstojeæi popis

stanovništva

"Premda su rat i njegove posljedice izmijenili strukturu

vjernika i naroda u našoj nadbiskupiji, kao i u cijeloj

Bosni i Hercegovini, trebali bismo i odzivom na ovaj

popis pokazati svoju ljubav i privrženost prema rodnoj

grudi, mjesnoj Crkvi i svome narodu", stoji u poruci

Nova pastoralno-katehetska godina u Dubrovaèkoj

biskupiji bit æe Godina mladih

Proglasio je to u poruci uz poèetak nove školske i

vjeronauène godine dubrovaèki biskup Mate Uziniæ -

Godina mladih poèinje prvim danom nove školske

godine, a završit æe njezinim završetkom

Dan molitve i posta za mir u Siriji i u svijetu

Papa je pozvao na mir i pregovore, a sve vjernike da 7.

rujna mole i poste

Papa imenovao novog državnog tajnika

Nadbiskup Pietro Parolin æe na tu dužnost stupiti 15.

listopada

Domovinske vijesti

Prvo hodoèašæe mladih Varaždinske biskupije u ludbreško svetište

Pripreme za 150. obljetnicu roðenja Bonifacija Pavletiæa

Predstavljen plan i program zdravstvenog odgoja

Mladi sveæenici Splitske metropolije na permanentnom obrazovanju

Sve jaèe i sjajnije svjetlo vjere

Nadbiskup Eteroviæ predvodio euharistijsko slavlje o Danu hrvatskih

muèenika

Pokopan vlè. Petar Strgar

Mnoštvo vjernika hodoèastilo Gospi od suza

Održan meðunarodni Studijski tjedan za èlanove dominikanske

obitelji u formaciji

Pismo nadbiskupa Puljiæa u povodu Bulešiæeve beatifikacije

Crkva u Hrvata

Jubilarno hrvatsko hodoèašæe u Mariazell

Dan biskupa Ivana Antunoviæa u Kaloèi

Nadbiskup Bressan i biskup Komarica pohodili Štivor

Inozemne vijesti

Malezija: Apel protiv rasizma i netrpeljivosti prema kršæanima

Anglikanska i Evangelièka Crkva protiv vojne intervencije u Siriji

"Zapad je nas sirijske kršæane prodao za naftu"

Papa primio jordanskoga kralja

Preminuo jedini zambijski kardinal

Biografija nadbiskupa Pietra Parolina

Na izložbi u Stolnom Biogradu vrijedni relikvijari iz Hrvatske

Papa emeritus slavio misu s nekadašnjim studentima

Prilog dokumenti

Vapaj za mirom

Domovinske vijesti

Priopæenje sa sjednice Vijeæa HBK za život i obiteljVijeænici zateèeni èinjenicom da nije prihvaæena primjedbada je održivost braka važna ne samo zbog dobrobiti djece,nego i zbog samih braènih partnera i èitavog društva te danedostaje jasan prioritetni naglasak na oèuvanje braka,kako u preventivnom tako i u kurativnom smisluZagreb, 24.8.2013. (IKA) - Sjednica Vijeæa Hrvatskebiskupske konferencije za život i obitelj održana je u subotu24. kolovoza u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije uZagrebu pod predsjedanjem krèkog biskupa Valtera Župana.Sjednica je sazvana radi osvrta na nedavno objavljeni NacrtObiteljskog zakona, ali i kako bi se raspravilo o rezultatimazavršene javne rasprave o tezama Obiteljskog zakona itezama Zakona o socijalnoj skrbi kojoj su èlanovi Vijeæa dalisvoj doprinos, istièe se u priopæenju Tiskovnog ureda HBK.Nakon uvodne molitve i pozdravnih rijeèi biskupa Župana,vijeænici su podrobnije upoznati s rezultatima javne raspraveo tezama Obiteljskog zakona te Zakona o socijalnoj skrbikoji su objavljeni na stranicama Ministarstva socijalnepolitike i mladih. Što se tièe osvrta HBK na teze Obiteljskogzakona, vijeænici su uoèili da je na svaku toèku, uz kraæe iliduže obrazloženje, napisano prihvaæa li se ili ne primjedba,odnosno prijedlog. To upuæuje na zakljuèak da je svakatoèka uistinu i razmatrana. Ipak, vijeænici su ostali zateèenièinjenicom da nije prihvaæena primjedba da je održivostbraka važna ne samo zbog dobrobiti djece, nego i zbogsamih braènih partnera i èitavog društva te da nedostajejasan prioritetni naglasak na oèuvanje braka, kako upreventivnom tako i u kurativnom smislu.Vijeænike je osobito neugodno iznenadilo što se javnarasprava o Nacrtu provodi u vrijeme kada najveæi brojgraðana koristi godišnji odmor, unatoè tome što je upravo taprimjedba HBK bila prihvaæena. Dokaz tome je da se udanom obrazloženju, vidljivom na internetskim stranicamaMinistarstva, izrijekom navodi da bi Nacrt trebao biti uraspravi do 15. rujna 2013. Uzimajuæi u obzir velièinudokumenta (Nacrt zajedno s obrazloženjima ima ukupno 318stranica), opseg promjena u odnosu na postojeæi Obiteljskizakon s kojim se mora usporediti te nadasve važnost ovogorganskog zakona, vijeænici smatraju da bi se rasprava oNacrtu trebala produljiti bar do kraja rujna. Na kraju donesenje zakljuèak o naèinu i dinamici sastavljanja osvrta na NacrtObiteljskog zakona. Razmatrajuæi sudbinu primjedbi HBKna teze Zakona o socijalnoj skrbi, vijeænici su iznenaðeni štoih je predlagatelj sve odbacio, oèito osvræuæi se samo nauvodnu naèelnu primjedbu o uopæenosti objavljenih teza, ada ostale vrlo konkretne i konstruktivne primjedbe iprijedloge uopæe nije uzeo u obzir. Uz to, za razliku od onihupuæenih na teze Obiteljskog zakona, primjedbe HBK kaoniti drugih pravnih i fizièkih osoba, ovdje nisu objavljene ucijelosti. Stoga, zainteresirana javnost niti ne može imatiuvid u njihovu opravdanost i argumentiranost.Dr. Petar-Krešimir Hodžiæ, voditelj Ureda HBK za život iobitelj, tijekom sjednice ukratko je izvijestio vijeænike onovostima i aktualnim zbivanjima, a kratka rasprava povelase o dovršenju prijevoda studijskog vodièa za prouèavanjeteologije tijela u studijskim skupinama u župama; o situacijioko uvoðenja zdravstvenog odgoja; o Europskoj graðanskojinicijativi "Jedan od nas" za koju æe se 22. rujna organiziratiEuropski potpisni dan te o Obredu blagoslova djeteta umajèinoj utrobi na engleskom jeziku koji je Kongregacija zabogoštovlje i disciplinu sakramenta Svete Stolice odobrilaAmerièkoj biskupskoj konferenciji u prosincu 2011.

Prvo hodoèašæe mladih Varaždinske biskupije uludbreško svetišteLudbreg, 24.8.2013. (IKA) - Prvo hodoèašæe mladihVaraždinske biskupije nacionalnom svetištu PredragocjeneKrvi Kristove u Ludbregu održano je u subotu 24. kolovoza.Program je zapoèeo u župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdjeje domaæi župnik i upravitelj svetišta preè. Josip Ðurkanpozdravio okupljene mlade te im izrazio srdaènudobrodošlicu. Potom se hodoèasnicima obratio i povjerenikza mlade Varaždinske biskupije, vlè. Tihomir Kosec, koji jeokupljene podsjetio kako u Ludbregu veæ 600 godina postojiznak koji svjedoèi "da je Isus doista prisutan meðu nama. Nesamo snagom naše vjere, ne samo zato jer mi to takovjerujemo, nego jer to doista tako jest. I taj znak je dansveæeniku – prije nego je prelomio hostiju na pola i komadiæstavio u kalež, primijetio je da se vino pretvorilo u fizièkukrv."Vlè. Domagoj Matoševiæ, rektor Nadbiskupijskog djeèaèkogsjemeništa u Zagrebu, mladima je najprije progovorio otome zašto su važna svetišta – u njih dolazimo s mnogopitanja i sumnji, ali i vjerujemo da æe nam Gospodin na njihodgovoriti. Osim toga, u svetišta obièno dolazimo da sepomirimo. Upravo zato, vlè. Matoševiæ mladima je, na vrlozanimljiv naèin, održao katehezu na temelju ulomka izMarkova evanðelja o ozdravljenju gubavca, koji govori otome kako nam, i na koji naèin, Bog prašta. "Ne bojte se iæikod Isusa kad ste grešni, On je zato i došao. Pa nije došaozbog super svetaca i genijalnih ljudi, došao je zbog slabih,grešnih i bolesnih ljudi. Ovaj gubavac pokazuje neštoprekrasno – Bogu mogu doæi onakav kakav jesam, ne trebamglumiti. Gubavac je došao k Isusu uvjeren da ga neæekamenovati, ali nije došao oholo s Njim se prepucavati.Kleknuo je pred Njega i kao da mu je rekao – Isuse predajemTi svoj život. Mislim da oholi ljudi nikada ne mogu susrestiBoga. Njega susreæemo kad se ponizimo, jer kad smo oholionda se pravimo kao da smo mi Bog. Dragi mladi, nemojteimati lažnu poniznost", poruèio je vlè. Matoševiæ.Nakon kateheze mladi su imali prilike za svetu ispovijed, auslijedile su pohvale Krvi Kristovoj te euharistijsko slavljekoje je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Uhomiliji biskup Mrzljak progovorio je o obnovi vjere poprimjeru sv. Bartola apostola, èiji blagdan je Crkva u subotuslavila. "Kada želimo obnoviti svoju vjeru, zaista moramodoæi na poèetak, vidjeti što se zbiva i kako Crkva od togaživi. Zato i Drugi vatikanski sabor naglašava kako jeeuharistija izvor i vrhunac svega kršæanskog života. Bezeuharistije Crkva ne može živjeti, kao ni mi kršæani. Svatkood nas prolazi kroz sumnje, no danas smo ovdje jer želimouèvrstiti svoju vjeru. Nju treba zaista neprestano obnavljati iuèvršæivati i vidjeti na koji naèin se ona konkretno ostvarujeu mom životu.", poruèio je biskup Mrzljak.Hodoèasnièki dan mladih varaždinske biskupije završio jeglazbenim festivalom duhovnih šansona "Duga 2013." nakojem su ove godine nastupili sastavi i zborovi okupljeni ujedan sastav. Svi su oni željeli, kako kažu organizatori, naprvo mjesto staviti i slaviti Boga, a ne promovirati same sebe.

.

Domovinske vijesti ika

2 4. rujna 2013. broj 36/2013

"Biljke u Bibliji"Knjiga dr. fra Marija Crvenke u izdanju Teovizijepredstavljena u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 25.8.2013. (IKA) - Najnovija knjiga dr. fraMarija Crvenke "Biljke u Bibliji" u izdanju Teovizije izZagreba, predstavljena je u nedjelju 25. kolovoza ufranjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu.Koliko je truda uloženo u pripremi te knjige nazire se veæ usamom uvodu gdje autor govori o povijesti istraživanjabiljnog svijeta u Svetoj zemlji. Premda nisam biblièar, niti jeSveto pismo botanièki udžbenik, ipak se usuðujem pristupitiopisivanju bilja koje se u njemu spominje. Na to mepotaknulo stanje društva u kojem živimo, izazov gen-tehnologije, moguænost biokemijske znanosti, neodgovoranodnos prema okolišu i njegovo iskorištavanje koje dovodi douništenja, istièe u uvodu Crvenka.Posebnost knjige je i utome što autor za više od stotinu biljaka donosi imena naviše jezika: hrvatskom, hebrejskom, grèkom, latinskom,arapskom, sanskrtskom i punskom kao i mjesta gdje se one uBibliji nalaze. Autor je najavio i svoju sljedeæu knjigu"Minerali u Bibliji", koja je u pripremi.

Posjet iz Mississauge Hrvatskom katolièkom sveuèilištuZagreb, 26.8.2013. (IKA) - Hrvatsko katolièko sveuèilišteposjetio je u ponedjeljak 26. kolovoza župnik župe hrvatskihmuèenika u Missisaaugi vlè. Ivica Reparinac. Na Sveuèilištuga je doèekao rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjiæ koji je uveljaèi ove godine bio gost vlè. Reparinca u Missisaaugi ipropovijedao na Stepinèevo u župi hrvatskih muèenika. Uugodnom razgovoru rektor Tanjiæ je još jednom zahvaliovlè. Reparincu na gostoprimstvu, dosadašnjoj pomoæi ipodršci koje pružaju Sveuèilištu on i njegovi vjernici izKanade te ga upoznao s daljnjim razvojem i planovima HKS-a. Nakon razgovora rektor Tanjiæ je uglednog gosta proveokroz prostore Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta.

Pripreme za 150. obljetnicu roðenja Bonifacija PavletiæaKutina, 27.8.2013. (IKA) - Vrhovni poglavar DružbeSinova Bezgrešne iz Rima brat Ruggero Valentini, a kojoj jepripadao i mladi Hrvat brat Ivan Bonifacije Pavletiæ, roðen umoslavaèkom selu Zbjegovaèi, boravio je u Hrvatskoj. Zatrodnevnog boravka posebno se zanimao o pripremama uz150. obljetnicu Bonifacijeva roðenja koja se obilježava iduæegodine. O tome ga je izvijestio o. Mariano Passerini,predsjednik Povjerenstva za širenje glasa svetosti toga èlanaDružbe. Dogovoreno je da se uz jubilarni dan roðenja (25.lipnja 1864.) originalnim dokumentima iz njegova života, akoji se èuvaju u Italiji, obogati spomen izložba u kutinskojCrkvenoj ulici, u sklopu kuæe koja nosi ime BonifacijaPavletiæa. Zapaženo mjesto u jubileju imat æe i rodnaZbjegovaèa. I iduæe godine uz niz vjerskih zbivanja u tomselu nastavlja se i izložbom uèenièkih uradaka jaslica"Bonifacijev Božiæ u Zbjegovaèi". Spominjana su i tiskanaizdanja, dramske izvedbe te likovni sadržaji na temuznaèajne duhovne uloge brata Bonifacija. Novost u širenjunjegova glasa za proglašenje blaženim - od ove je godine uItaliji zapoèet meðunarodni susret mladih. U srpnjuprisustvovali su mu i mladi iz župa Kutine i Osekova. Iduæegodine domaæin je Hrvatska, odnosno Kutina. Osim izHrvatske mladi dolaze iz Italije, Poljske, Albanije, aoèekuju se i iz drugih zemalja. Bilo je spomena i ojubilarnim programima u Italiji, konkretno Sarronnu, aposebno Rimu,gdje je brat Ivan Bonifacije Pavletiæ odan usluženju bolesnicima i napuštenoj djeci na glasu svetostipreminuo u 33 godini života.

U Splitu zapoèela Katehetska ljetna škola za vjerouèiteljeosnovnih školaSplit, 27.8.2013. (IKA) - U Nadbiskupskom sjemeništu uSplitu 26. kolovoza poèela je Katehetska ljetna škola zavjerouèitelje osnovnih škola u organizaciji Nacionalnogakatehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije,Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta. Tema ovogodišnje ljetne škole koja seveæ 13-u godinu održava u Splitu je "Vjera zapoèinjeobraæenjem". Pozivu na sudjelovanje odazvalo se 338kateheta i katehistica iz cijele Hrvatske, a svojimprisutstvom potporu su im iskazali splitsko-makarskinadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, predsjednik VijeæaHrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i nadbiskupi metropolit ðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ, šibenski biskupAnte Ivas kao i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.Susret je poèeo molitvom koju su pripremili i predvodilivjerouèitelji OŠ Kraljice Jelene iz Solina, a okupljenima seobratio mr. Josip Periš, voditelj povjerenstva Katehetskeškole, koji je pozdravio prisutne biskupe, prof. dr. IvicuPažina predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda HBKkao i sve djelatnike i suradnike ureda, ravnatelja Agencije zaodgoj i obrazovanje prof. Vinka Filipoviæa, profesore KBF-au Splitu na èelu s dekanom prof. dr. fra Antom Vuèkoviæem,predavaèe i voditelje radionica te sve okupljenevjerouèitelje. Upoznavajuæi sudionike s programom ovogstruènog skupa, pojasnio je i nekoliko razloga zbog kojih je,u ovoj godini vjere odabrana upravo ta neiscrpna tema.Izmeðu ostalog navodi kako je danas èesta pojava da semnogi danas nazivaju kršæanima i vjernicima, a da se nikadanisu obratili niti osjeæaju potrebu za obraæenjem. Roðeni sukao kršæani, primili su sve sakramente i tradicijski suvjernici, no upravo se zbog toga vidi raskorak izmeðunasljeðenje vjere i one koja bi se trebala graditi na istinskomobraæenju. Premda je specifiènost kateheza i vjeronaukaodgoj i produbljivanje u vjeri, svjesni situacije ovogakulturološkog kršæanstva, kateheza i vjeronauk moraju nasebe preuzeti zadaæu onog prvog navještaja koji najprijeupuæuje na obraæenje, kao odluèujuæu prekretnicu u životuvjere, koje potom postaje trajna motivacija vjernièkog rasta. Nadbiskup Barišiæ izrazio je dobrodošlicu u Split i svimazaželio uspješnu školu za koju se nada da æe omoguæitiotkrivanje novih horizonata kako bi uvijek mogli vidjeti liceispred ideje i istinski doživjeti susrete. Preko vjerouèiteljanadbiskup je pozdravio svu djecu i mladost kojoj predajukao i njihove roditelje. Na svih je zazvao zagovor njihovogzaštitnika sv. Staša, laika i katehete, èiji se blagdan slaviupravo 26. kolovoza. Dobrim željama ali i pozivu da školadonese obraæenje u srca i u razrede, pridružio se i nadbiskupHraniæ. Izrazio je zadovoljstvo što je ovako velik brojvjerouèitelja prepoznalo vrijednost i važnost neprestanogastruènog usavršavanja ali i duhovnog rasta da bi, u ovo teškovrijeme u kojem su marginalizirani, postali sposobnimijenjati kriva ljudska vrednovanja koja su u suprotnosti sljubavlju Kristovom. Prof. Vinko Filipoviæ pohvalio jeozbiljnost i trud koji je uložen u realizaciju projektakatehetske škole koja, i po organizaciji i po posjeæenosti,može biti model drugim struènim skupovima.Prvog dana škole, održana su predavanja "Biblijskopoimanje obraæenja" prof. dr. Bože Lujiæa, i "Vjera urascjepu izmeðu naslijeðene vjere i istinskog obraæenja"prof. dr. Tonèija Matuliæa. Dr. Lujiæ kroz svoje predavanjepojasnio je kako je pojam obraæenja postao sadržajnoispražnjen i izgubio je svoje egzistencijalno znaèenje te jelišen svoga izvornog konteksta, a zadržao pomaloispražnjeno i, površinski gledano, nabožno znaèenje.Odgovorio je i na nekoliko nezaobilaznih pitanja, poput

Domovinske vijestiika

34. rujna 2013. broj 36/2013

onoga što dolazi prije, obraæenje ili vjera tj. treba li se prvoobratiti pa vjerovati ili obrnuto. Ima li u obraæenju mjesta zaBoga ili je to pojam vezan samo uz èovjekovu stvarnost?Vraæamo li se u obraæenju Bogu ili se Bog u obraæenju vraæanama? Takoðer naglašava da je bitno znati kome se obratiti,od koga, kamo i što to uopæe znaèi te da li je pojamobraæenja iskljuèivo religijski ili etièki pojam. Nadalje,razjasnio je razliku u shvaæanju obraæenja u Starom i Novomzavjetu te kako se zbilo obraæenje kod pojedinih proroka.Zakljuèio je da je obraæenje prije svega ispružena Božja rukaprema èovjeku koju èovjek može prihvatiti ako hoæe, a možeje i odbiti. To je proces koji obuhvaæa i èovjeka i Boga. Dr.Matuliæ u središte predavanja je stavio je II. vatikanskikoncil za koji kaže da osvjetljava put kojim vjera može izaæiiz rascjepa te ga se jedino ispravno može razumjeti kaoKoncil obnove vjere Crkve. Crkva je na II. koncilurasvijetlila i predstavila istinsku dubinu naše vjere koju je odKrista primila, a vjera zahtjeva stalnu obnovu snagomobraæenja. Danas svjedoèimo i rascjepu naše stvarnosti kojise ogleda u èinjenici da je još uvijek jako mnogo ljudiprimilo sakramente kršæanske inicijacije ali ih ne živi, a to sevidi po tome što èovjekova razmišljanja i naèin življenjaoblikuje iskljuèivo moderni mentalitet. Rješenje je dauspijemo uklopiti svoje kršæanstvo u moderan naèinživljenja, a put je utrla Crkva na Koncilu.Nakon predavanja koja su bila popraæena i dinamiènomraspravom uslijedio je rad u pedagoškim radionicama na triteme: Znakovita obraæenja u Bibliji, Znakovita obraæenja uživotu svetaca kroz povijest i Znakovita obraæenja danas.Vrhunac prvog dana bilo je zajednièko euharistijsko slavljekoje je predvodio mons. Barišiæ u koncelebraciji s mons.Uziniæem i mons. Hraniæem te još šest sveæenika. U homilijinadbiskup je dao usporedbu današnjih vjerouèitelja i sv.Pavla. Oni su, kao i on, iskusili da èesto rijeè, bez obzirakoliko je dobro pripremljena, ne dolazi do srca uèenika.Postoji jaz izmeðu vjerouèitelja i uèenika. Pavao ga je uspiopremostiti molitvom. "Ne možete doprijeti do svojih uèenikasamo rijeèju nego snagom duha. Neka vam sveti Staš kojegdanas slavimo i drugi sveti katehisti i katehistice pomognuda budete svjedoci djelotvorne vjere, zauzete ljubavi ipostojane nade", zakljuèio je nadbiskup.

Solin: Predstavljena knjiga o don Vjekoslavu Pavlinoviæu– Pedeset godina misništvaSolin, 27.8.2013. (IKA) - U prepunoj velikoj dvorani Domakulture "Zvonimir" u Solinu u utorak 27. kolovozapredstavljena je knjiga Mate Krajine pod naslovom "DonVjekoslav Pavlinoviæ – zlatomisnik". O knjizi su govoriližupnik u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu don VinkoSanader, glavni urednik lista MI Mate Krajina i samslavljenik don Vjekoslav Pavlinoviæ. Kniga je objavljena upovodu zlatnoga sveæenièkog jubileja - pedesete obljetnicemisništva don Vjekoslava Pavlinoviæa, umirovljenogsveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije, koju je misnimslavljem proslavio 9. lipnja u prasvetištu Gospe od Otoka uSolinu, pod zlatomisnièkim geslom "Ovo je pobjeda štopobjedi svijet: vjera naša. Knjiga na 76 stranica i brojnimfotografijama, obiluje autorovim životopisom, s posebnimosvrtom na 50 godina ustrajnoga sveæenièkog rada, od toga43 godine sveæenièkog služenja u Solinu te razgovora s donVjekom koji je na Gospinu otoku 31. svibnja vodio MateKrajina.Govoreæi o osobnim dojmovima, don Vinko Sanader kazaoje kako je u svom pastoralnom radu don Vjeko kao kapelan ikao župnik, želio ugoditi svom stadu, vjernicima, župljanima– ali ne pod svaku cijenu, Don Vjekine rijeèi u

propovijedima su bile katkad oštre kao maè dvorezac, ali suznale biti i melem na ljudske rane, kazao je don Vinko,posvjedoèivši veliko don Vjekino domoljublje ièovjekoljublje.

Drugi dan Katehetske ljetne škole u SplituRazgovor s biskupom Matom Uziniæem, izlaganje prof. LjiljeVokiæ i okrugli stol "Iz razlièitih kutova o istome" sMarijanom Petir, Ivicom Ursiæem i Blankom VlašiæSplit, 27.8.2013. (IKA) - Drugoga dana Katehetske ljetneškole u Splitu, 27. kolovoza, organizatori su u sklopu temeškole "Vjera zapoèinje obraæenjem" govorili o obraæenju kaokljuèu obnove Crkve. O "Institucionalnom obraæenju Crkve"bilo je rijeèi u obliku opuštenog i iskrenog ali ikonstruktivnog razgovora s dubrovaèkim biskupom MatomUziniæem, koji je u javnosti prepoznat kao pastir otvoren zadijalog, kao onaj koji se ne boji jakih nastupa s jasnimporukama o kršæanskim naèelima. Biskup Uziniæ na samompoèetku izrazio je radost što ima priliku biti s odabranimkršæanima, vjerouèiteljima. Istaknuo je da se ne možekoristiti pojam obraæenja Crkve, jer ona je Kristovsakrament, veæ da se može govoriti o obraæenju institucije, teda je svatko od nas Crkva i da je svatko bitan, zato se moraimati na umu da ni jedna reforma nije poèela odozgo nego izperiferije. Biskup je zakljuèio da je Crkvi potrebna novaparadigma, nova komunikacija unutar same Crkve. Potrebnoje naæi naèina kako današnjem modernom èovjeku datiodgovore na njegova životna pitanja, te kako komuniciratiunutar Crkve jedni s drugima, s onima koji su Crkvi blizu,kojima je stalo, ali i onima koji su od Crkve daleko. Jednakoje bitno ne pustiti da mlade odgajaju mediji te da seprilagode ovome svijetu, veæ ih obrazovati i odgojiti da buduspremni, uime Crkve s Kristom u sebi, djelovati na svimpodruèjima društva. Glavni zakljuèak razgovora je da jejedino Isus onaj koji mijenja, a ne naša ljudska mjerila, te daako želimo reformirati Crkvu i dati joj novo lice, to mora bitilice Isusa Krista. Vjerouèiteljima je biskup Uziniæ poruèioda su odgovorni da, trske koje su slomljene zbog obiteljskihsituacija ili vremena u kojem živimo, svojim primjerom iradom ne slome do kraja veæ da pomognu da pukotinazaraste.Izlaganje "Kršæanski pojam obraæenja – stalno nadahnuæeobnovi škole" održala je prof. Ljilja Vokiæ, ministricaprosvjete i sporta od 1994. do 1998. godine, profesoricahrvatskog jezika i književnosti i ravnateljica VII. gimnazijeu Zagrebu, te osoba koja je prva ušla u Vukovar godine1996. i provela mirnu reintegraciju. Rekla je da je nastavnikvažan èimbenik odgoja svakog djeteta te da on mora bitiprimjer svom uèeniku svojim znanjem, ponašanjem iodijevanjem. Nastavnik ima snažan utjecaj na razvojdjetetove psihe i njegova odnosa prema radu. Zavjerouèitelje smatra da je bitno da isijavaju i žive ono štopouèavaju jer su izravni svjedoci vjere u kojima uèenicimoraju pronaæi potporu koju, nažalost, èesto nemaju u svojojobitelji. Istaknula je i kako se taj posao ne može raditi akonema ljubavi i kako svim primjer treba biti Svevišnji, koji jenajveæi pedagog jer Bog pristupa svakom èovjeku u skladu snjegovom naravi. Naglasila je da se odgojni ciljevi mijenjajukako se mijenja vlast, ali da vjeronauk mora ostati stup.Rješenje za reformu školstva vidi u otvaranju katolièkihškola koje se osim za obrazovanje brinu i za duhovni rast irazvoj, a to je najsnažniji naèin promjene.Na okruglom stolu "Iz razlièitih kutova o istome" gostovalesu osobe poznate široj javnosti, svatko iz svoga kuta iprofesionalnoga života. O osobnoj vjeri i obraæenjusvjedoèila je Marijana Petir, politièarka dosljedna svojim

Domovinske vijesti ika

4 4. rujna 2013. broj 36/2013

kršæanskim uvjerenjima, koja je govorila o osobnom odnosus Bogom te o teškim trenucima, uvredama, izolaciji i svemušto je prolazila zbog javnog zastupanja svojih stavova.Prepunoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa potom seobratio i Ivica Ursiæ, neovisni novinar, koji u posljednjevrijeme putuje i svjedoèi o vjeri koja je oživjela nakonèudesnog ozdravljenja od karcinoma.Blanka Vlašiæ, hrvatska atletièarka svjetskog glasa, govorilaje o svojoj udaljenost od Crkve i Boga, o zarobljavanju uvlastiti ego i uspješne rezultate te o dirljivim trenucimasvoga obraæenja ali i obraæenja cijele svoje obitelji. Nakontih svjedoèanstava publika je imala priliku gostimapostavljati pitanja. Susret je obogatila klapa Žrnovnica.Okruglim stolom završio je program drugog danaKatehetske ljetne škole, kojeg su molitvom animiralevjerouèiteljice OŠ Ivan Lovriæ iz Sinja.

Nastavljaju se radovi na oèuvanju pokretne kulturnebaštine otoka LopudaDubrovnik, 28.8.2013. (IKA) - Ekipa od 25 restauratora,koju saèinjavanju profesori i studenti visokih škola zarestauraciju iz Koelna, Antwerpena, Bruxellesa i Splita, podvodstvom profesora Hansa Portsteffena ovog tjedna je ucrkvama Gospe od Šunja i Sv. Marije od Špilice nastavilaradove na oèuvanju pokretne kulturne baštine otoka Lopuda.Ove godine nastavljaju se radovi na oltaru sv. Križa iz crkveGospe od Šunja te na oltaru Gospe od Karmena i oltaru sv.Josipa iz crkve Sv. Marije od Špilice. Suradnja s Visokom školom za restauraciju iz Koelna,kojom su se kasnije prikljuèile i visoke škole za restauracijuiz Bruxellesa, Antwerpena i Splita, zapoèeta je godine 1987.na iniciranje pokojnoga lopudskog župnika don IvanaVlašiæa, a nastavlja se i s drugim župnicima meðu kojima jei sadašnji župnik don Frano Markiæ. Svake godine po dvatjedna u kolovozu i rujnu studenti i profesori s navedenihsveuèilišta (skupine od 10 do 25 studenata i profesora) radena izradi dokumentacije stanja umjetnina te narestauratorskim intervencijama na pokretnim dobrima crkavaSv. Nikole, Gospe od Šunja i Sv. Marije od Špilice. Meðunarodna suradnja na oèuvanju pokretne kulturnebaštine otoka Lopuda provodi se u organizaciji Društva zazaštitu spomenièke baštine i prirodne baštine Lopudasredstvima Društva, Ministarstva kulture, Dubrovaèkebiskupije i prikupljenim donacijama. Svi radovi rade se podnadzorom Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i u suradnjis Hrvatskim restauratorskim zavodom, Restauratorskimodjelom u Dubrovniku.

Suradnja HKS-a s Katolièkim sveuèilištem uRužomberokuZagreb, 28.8.2013. (IKA) - Hrvatsko katolièko sveuèilištepotpisalo je u srpnju Ugovor o suradnji sa slovaèkimKatolièkim sveuèilištem u Ružomberoku. Ugovor o suradnjiobuhvaæa znanstvenu i istraživaèku suradnju dvajusveuèilišta, razmjenu profesora, studenata kao iadministrativnog osoblja, suradnje na projektima, razmjenuinformacija i suradnju na meðunarodnim projektima. Katolièko sveuèilište u Ružomberoku osnovano je godine2000. Svoju djelatnost razvija na humanistièkom,povijesnom, pedagoškom, socijalnom i zdravstvenompodruèju, kao i na podruèju umjetnosti, ekonomije,menadžmenta i prava. U svom sastavu ima èetiri fakulteta:Teološki fakultet u Košicama, Filozofski fakultet, Pedagoškifakultet i Fakultet sestrinstva. Više o sveuèilištu na mrežnoj stranici www.ku.sk.

Predstavljen plan i program zdravstvenog odgojaUdruga Vigilare poziva ministra da se uskladi sdemokratskim ponašanjem i da kao ministar služiroditeljima, a ne nameæe svoja rješenjaZagreb, 28.8.2013. (IKA) – Na konferenciji za novinare usrijedu 28. kolovoza ministar znanosti, obrazovanja i sportaŽeljko Jovanoviæ sa suradnicima predstavio je rezultatejavne rasprave, Plan i program Zdravstvenog odgoja, ipriruènike za nastavu zdravstvenog odgoja za osnovne isrednje škole koji æe biti poslani svim školama. Zdravstveni odgoj temelji se na znanstvenim istinama i on jegarancija zdravlja uèenika i bolje hrvatske buduænosti i nitkonas u tome neæe sprijeèiti, naglasio je ministar Jovanoviæ teistaknuo kako je ministarstvo ispoštovalo zahtjeveUstavnoga suda. Ministar ovaj program smatra obvezujuæimza sve, te je naglasio, odgovarajuæi na pitanje novinara opriopæenju Udruge Vigilare kojim se traže dva programa zamodul spolnosti, kako se njime uèenicima ne nameæe stav,veæ im se omoguæuju informacije na temelju kojih æe, urazgovorima s roditeljima, sami formirati svoj stav. Takoðerje pojasnio, kako je cilj obrazovanja unaprjeðenje zdravlja,razvoj slobodne osobe i samopouzdanja uèenika, a strah odneznanja, osobito strah od bolesti, veliki je neprijateljslobode.U povodu objave Plana i programa Zdravstvenog odgoja,rezultata javne rasprave i priruènika za osnovne i srednješkole priopæenjem se oglasila udruga Vigilare. Udrugaupozorava kako je javna rasprava provedena prinudno iodvijala se u vrlo kontroliranim uvjetima. Sam ministar nijeprimio ni jednu udrugu ili skupinu roditelja koji imajudrukèije mišljenje od njegova. Ministar se boji èuti drugomišljenje i boji se otvorenog dijaloga, i to posebno kad jerijeè o 4. modulu zvanom "Spolna/rodna ravnopravnost ispolno odgovorno ponašanje", upozoravaju u udruziVigilare, te postavljaju pitanja "tko daje pravo nekakvom'struènjaku' da se miješa u vrlo odgovoran roditeljski posaoodgoja djece, ako sami roditelji to ne zatraže; tko može boljeod roditelja odgojiti vlastitu djecu, naroèito kada se radi ovrijednosnim pitanjima, posebno vezanima uz spolnost ispolni život; zašto je ovaj program 'odgoj', a ne 'program';kada je država (i ministarstvo) sebi dala pravo da 'odgaja'našu djecu; te èije su to škole, tko ih preko svojih porezafinancira, ako ne ti roditelji? Ti isti roditelji imaju pravo (èl.63 hrvatskog Ustava) i odgovornost zahtijevati programe uskladu sa svojim vrednotama". Stoga, Vigilare poziva ministra da se uskladi sdemokratskim ponašanjem i da kao ministar služiroditeljima, a ne nameæe svoja rješenja. U tom vidu oèekujuda primi udruge i roditelje koji se ne slažu s ovim i ovakvimzdravstvenim 'odgojem'. Traže da se ponude dva programaza modul spolnosti, ovaj liberalni (koji ima loše rezultate naZapadu) i drugi, s konzervativnim vrjednotama, kojipodupire i zahtijeva veæina hrvatskog stanovništva, naposeroditelja. U konaènici ukoliko se ne ostvare ta dva zahtjeva,udruga Vigilare poziva roditelje da se informiraju u školamakada æe biti satovi modula "Spolna/rodna ravnopravnost ispolno odgovorno ponašanje" te da povuku svoju djecu s tihsatova u skladu sa savješæu i temeljem èlanka 63. hrvatskogUstava.Inaèe, danas predstavljeni dokumenti na konferenciji zanovinare ministra Jovanoviæa dostupni su na mrežnoj stranicihttp://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12673&sec=1933.

.

Domovinske vijestiika

54. rujna 2013. broj 36/2013

Završena Katehetska ljetna škola u SplituPredstavljanje izvješæa i zakljuèaka o radu u pedagoškimradionicama i održan okrugli stol o aktualnim pitanjimavezanim uz vjeronauk i vjerouèiteljeSplit, 28.8.2013. (IKA) - Katehetska ljetna škola zavjerouèitelje osnovnih škola na temu "Vjera zapoèinjeobraæenjem", u organizaciji Nacionalnoga katehetskog uredaHrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj iobrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,završila je 28. kolovoza u Nadbiskupskom sjemeništu uSplitu.Program posljednjeg dana uobièajeno je poèeo molitvom, zakoju su bile zadužene vjerouèiteljice OŠ Stjepana Ivièeviæaiz Makarske, nakon koje je uslijedilo predstavljanje izvješæai zakljuèaka o radu u pedagoškim radionicama. Rad u tripedagoške radionice - Znakovita obraæenja u Bibliji,Znakovita obraæenja u životu svetaca kroz povijest iZnakovita obraæenja danas u tri dana škole prošli su svisudionici skupa. Na njima su, na kreativan i zabavan naèin,obradili navedene teme i nauèili kako ih približiti djeci kojojpredaju.Potom se katehetima i katehisticama predstavilo "Hrvatskonadzemlje", skupina mladih koja je veæ postala i nacionalnopoznata animiranjem mjeseènih susreta za mlade iznad 16godina grada Splita i okolice. Idejni zaèetnik toga projektaMarin Periš upoznao ih je s teškoæama koje su prolazili napoèetku, postepenim napretkom i brojnim plodovima kojimaje urodila upornost i mladenaèki kršæanski duh. Uz podrškuUreda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije,organiziraju tribine s aktualnim temama svake treæe srijede umjesecu u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, nakoje se okupi više stotina studenata i radnièke mladeži. Da biokupljenima približili svoj rad, predstavili su jedan odbrojnih video uradaka i izveli skeè na temu vjere, koristeæispecifiène metode i suvremeni jezik mladih danas.Katehetska ljetna škola zakljuèena je okruglim stolom, nakojim se sudionici mogli otvoreno postavljati sva aktualnapitanja vezana uz vjeronauk i vjerouèitelje. Na pitanja suodgovarali voditelj povjerenstva Katehetske škole mr. JosipPeriš, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBKprof. dr. Ivica Pažin i savjetnici za vjeronauk Agencije zaodgoj i obrazovanje.

Katehetski dan Poreèke i Pulske biskupijeSusret je bio u znaku buduæega blaženika Miroslava BulešiæaLanišæe, 29.8.2013. (IKA) - Na blagdan Muèeništva sv.Ivana Krstitelja, 29. kolovoza, održan je u LanišæuKatehetski dan za vjerouèitelje, sveæenike, župne katehete,odgajatelje u vjeri u predškolskim ustanovama i studenteteologije Poreèke i Pulske biskupije. Susret bio je u znakubuduæeg blaženika. Misu je predvodio predstojnikKatehetskog ureda Poreèke i Pulske biskupije, mons. VilimGrbac u zajedništvu s ostalim sveæenicima - vjerouèiteljimabiskupije, u crkvi u kojoj je posljednji put Miroslav Bulešiæmisio. Buduæi blaženik je naime, nakon podijeljene potvrdedjeci u Lanišæu, 24. kolovoza 1947., koja je bila popraæenanemirima, služio misu na èast Presvetog Srca Isusova zaobraæenje grešnika, samo nekoliko trenutaka prije nego jebio ubijen u župnom stanu iza crkve.U propovijedi je mons. Grbac spomenuo kako se na danmuèeništva Ivana Krstitelja sjeæamo i muèenika naših dana –Miroslava Bulešiæa jer "muèenici uvijek privlaèe, stoje izaonog što govore, dosljedni su u življenju vrednota". Nastavioje da mladi u vjerouèiteljima prepoznaju osobu odpovjerenja samo ako u njima vide ljude koji stoje iza onogašto govore, ako žive ono što uèe, ako žive pošteno, te kako

mladi najviše zamjeraju starijima ako primijetenedosljednost izmeðu uèenja i življenja ideala. MiroslavBulešiæ je primjer dosljednosti u vjeri i takvog mladogsveæenika može se mladima ponuditi kao uzor, jer mladiprepoznaju osobe koji su dosljedne, iskrene, hrabre ijednostavne, rekao je mons. Grbac. Naglasio je i to kako midanas živimo milosno vrijeme buduæi da æemo biti svjedocidugo išèekivane beatifikacije. Mnoge su generacijeišèekivale ovaj trenutak, nadale su se ispravljanju nepravdekoja je poèinjena 1947. koju su mnogi Lanišæani, nedužnoosuðeni, morali podnositi i o njoj šutjeti, ali koji su usprkostome uspjeli mlaðim generacijama prenijeti istinu o "krvavojkrizmi". "Mi danas poèašæeni smo time što možemo govoritiistinu, što možemo glasno zahvaliti Bogu na tom primjeruvjere, što možemo graditi bolji svijet na vrijednostima kojenisu prolazne", zakljuèio je u propovijedi mons. Grbac.Zaželio je svim vjerouèiteljima, na poèetku nove školskegodine da im Bog da snage i milosti kako bi lik MiroslavaBulešiæa što bolje mogli prenijeti onima koji su im povjereni.Nakon mise susret je nastavljen posjetom i razgledavanjemsobice u župnoj kuæi u kojoj je Miroslav Bulešiæ podniomuèenièku smrt. U sobici se može vidjeti zid poškropljenkrvlju muèenika i komadiæ sveæenièkog kolara kojeg jemuèenik nosio u trenutku kada je bio ubijen. Vladimir Žmak, župljanin župe Lanišæe osvrnuo se napovijest kraja gdje su sveæenici od prvih zapisa 1304. godine pa sve do dvadesetog stoljeæa imali važnu ulogu u kulturnoji duhovnoj formaciji mještana, te kako se susret Bulešiæa iLanišæana nije dogodio i ne dogaða se sluèajno.U treæem dijelu Katehetskog dana vjerouèitelji su imalipriliku susresti se sa svjedocima "laniške krvave krizme",toènije s onima koji su 1947. godine bili djeca - krizmanici.Prvi je svoja sjeæanja na krizmu 1947. iznio Aldo Žmak kojije tada imao 8 godina. Preprièao je kako se sjeæa nelagodekoju je osjeæao kada je ispred crkve èuo galamu i tuèuizmeðu nasilnika i domaæih Lanišæana koji su branili crkvu,meðu kojima je bio i njegov otac, koji je kako kaže biopretuèen po leðima i koji je teško hodao na povratku kuæi. Josip Spinotti prisjetio se je veèeri uoèi svoje krizme kada jevlè. Miroslav Bulešiæ došao u Lanišæe, kao pratitelj mons.Ukmara, te kako se je vlè. Miro zaustavio ispred crkve gdjesu se igrali, pozdravio ih i pitao ih da li su spremni nasutrašnji dan, te im preporuèio da se odmore za taj velikisutrašnji dogaðaj. Spomenuo je i to kako je on sa svojimprijateljima tada komentirao "kako je dobar taj gospodinveleèasni". Treæa je svoje svjedoèanstvo iznijela MarijaPoropat, takoðer krizmanica iz 1947. koja je rekla kako još idanas živi vjeru koju joj je u pripremama za krizmu preniovlè. Stjepan Cek. Prisjetila se i veèeri uoèi krizme kada su unjihovu kuæu došle žene iz Mluna koje su propovijedalenjenoj majci kako su srele na putu ljude koji su im rekli daæe sutra u Lanišæu „padati krvavo kamenje". Gospoða Marijaposvjedoèila je i to kako se ona ne sjeæa trenutaka krizme, tekako je najvjerojatnije od straha zbog nereda i borbe koju jevidjela ispred crkve kada je dolazila na krizmu, kao dijetebila u šoku.Susret je završio podjelom mandata novim vjerouèiteljima,dodjelom priznanja uèiteljima koji su položili struèni ispit, tepredstavljanjem udruge Zdenac koja od rujna poèinjedjelovati i na podruèju Poreèke i Pulske biskupije a misijajoj je promicanje ljudskih vrijednosti i solidarnosti snajpotrebnijima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Africi iJužnoj Americi.Na kraju susreta svim vjerouèiteljima darovan je priruènik"Blaženi Miro", autora Antuna Milovana koji je namijenjendjeci osnovne škole i služi vjerouèiteljima kao pomagalo unastavi. Priruènik jasnim, kratkim i razumljivim tekstovima

Domovinske vijesti ika

6 4. rujna 2013. broj 36/2013

te popratnim ilustracijama predstavlja lik mladog sveæenikaMiroslava Bulešiæa, kao i dogaðaje u svezi s njegovomsmræu, novim generacijama kršæana. Priruènik je moguæenabaviti u prodavaonicama izdavaèkog poduzeæa JosipTurèinoviæ.

Duhovni susret bogoslova Varaždinske biskupijeKrapanj, 29.8.2013. (IKA) - Duhovni susret bogoslovaVaraždinske biskupije pod geslom "Tvoja rijeè nozi je mojojsvjetiljka" (Iz 52, 7 održan je od 26. do 29. kolovoza. Susretse odvijao u Duhovnom centru Emaus na otoku Krapnju okojem se brinu i kojeg vode èlanovi laièkog pokreta Kursiljona èelu s vlè. Andrijom Vranetom.Druženje bogoslova bilo je obilježeno zajednièkimpromišljanjem nad Božjom rijeèju predstojeæe nedjelje, i tokroz tri zanimljiva predavanja koja su pripremili bogoslovizavršene pete godine.Prvi dan susreta svoje su predavanje, naslovljeno kao "Slava,èast i poniznost u zajednici svetih (Kraljestvu Božjem) –egzegeza i aktualizacija biblijskog teksta", održali KristijanHerceg i Nikola Tomaševiæ. Sljedeæi je dan bio obilježencjelodnevnim radom na biblijskom tekstu pomoæu duhovnemetode "Lectio divina". Zajednièke susrete drugog danaboravka na Krapnju animirali su Marijan Kovaèiæ i SilvioKošæak, a cjelodnevno druženje s Božjom rijeèju odvilo sepod geslom "Uèitelj je ovdje i zove te" (Iv 11, 28).Bogoslovima su se pridružili i èlanovi zajednice Kursiljo, ana organiziranom veèernjem susretu, kako bogoslovi, tako iokupljeni "kursiljisti" iznosili su svoja iskustva vjere i života.Pretposljednjeg dana boravka na Krapnju svoje predavanjeodržali su Tihomir Ciglar i Branko Horvat s naslovom"Ljestvica vrednota u životu sveæenièkog kandidata –osobno iskustvo i dotièno evanðelje u našem životu". Bogoslovima se pridružio i mons. Josip Mrzljak, varaždinskibiskup, koji je svojim prisustvom ohrabrio varaždinskesveæenièke kandidate, posebno kandidate za primanje svetogreda ðakonata, a uz njih napose petoricu bogoslova koji æena jesen zapoèeti svoju prvu godinu boravka u Bogosloviji.Cijeli boravak na Krapnju, osim predavanjima, bio jeobilježen meðusobnim druženjem i sportskim natjecanjima,te susretima sa èlanovima zajednice Kursiljo. Posebno jeupeèatljiv bio susret sa svim okupljenim "kursiljistima" kojisu taj tjedan boravili na otoku i bdjeli i molili za sveæenièkekandidate Varaždinske biskupije prisutne u njihovoj sredini.Posljednji dan boravka, 29. kolovoza, bogoslovi su se uputiliprema Ludbregu, mjestu euharistijskog èuda, gdje susudjelovali u sveèanom euharistijskom slavlju u dvorcugrofova Batthyany te u procesiji s relikvijom PredragocjeneKrvi Kristove, a susret je završio pjevanom veèernjom uludbreškom svetištu.

Hodoèašæe ministranta i vjerouèenika Varaždinskebiskupije u ludbreško svetišteLudbreg, 29.8.2013. (IKA) - U èetvrtak 29. kolovoza uokviru proslave 500 godina bule pape Leona X. u svetištuPredragocjene Krvi Isusove u Ludbregu održano jehodoèašæe ministranta i vjerouèenika Varaždinske biskupijepod geslom "Prièest je izvor života" bl. Ivana Merza.U organizaciji Ureda za pastoral duhovnih zvanja iministranata Varaždinske biskupije hodoèastilo je više od400 djece i mladih, veæinom ministranata i ostalihvjerouèenika iz župa biskupije.Sve okupljene hodoèasnike na poèetku je pozdravio vlè.Siniša Dudašek, biskupijski povjerenik za pastoralministranata. Nakon pozdrava uslijedio je rad po grupama.

Prigodne kateheze pod nazivom "Prièest je izvor života" 18animatora vodilo je za isto toliko skupina mladih. Krozkatehezu mladi su upoznali važnost ludbreškog svetišta,upoznali su se s osobom bl. Ivana Merza, koji je jedan odnajveæih štovatelja sv. euharistije u povijesti Crkve, te surazmišljali o prièesti koja je izvor duhovnog, vjernièkog ivjeènog života. Slijedilo je misno slavlje. Na poèetku je sve prisutnepozdravio vlè. Ivica Cujzek, župni vikar u Ludbregu.Poseban pozdrav bio je upuæen ravnateljici Osnovne škole izLudbrega i svim uèiteljima i uèenicima, jer misa bila je izaziv Duha Svetoga za poèetak nove školske godine.Euharistijsko slavlje predvodio je duhovnik u Djeèaèkomsjemeništu na Šalati, vlè. Ivan Grbešiæ. Nakon mise i kratkestanke za ruèak svi hodoèasnici su se uputili u obližnju kinodvoranu gdje je vlè. Grbešiæ predstavio svrhu, rad i životsjemeništa na Šalati. U sklopu govora o zvanjima prikazan jei film o redovnièkom pozivu è. S. Maje Pavle Bašiæ izZagreba i fra Joze Èirka. Na kraju razgovora o duhovnimzvanjima, održana je molitva za nova duhovna zvanja uVaraždinskoj biskupiji i Crkvi u Hrvata.

Udruga Vigilare pokreæe javnu raspravuZagreb, 30.8.2013. (IKA) - Udruga Vigilare pokreæe akcijujavne rasprave sa zahtjevom ministru Jovanoviæu zadijalogom i demokratskim pravom na izbor za 4. modul. Upriopæenju iz Udruge, istièe se da "buduæi da je kod onihkoji su izabrani da služe izostao minimum civiliziranogponašanja, pozivaju roditelje, uèenike i ostale zainteresiranepojedince na izravno sudjelovanje u demokraciji i dijaloguna jednostavan naèin preko Vigilare klik-akcije kojom æeministru Jovanoviæu poslati zahtjev za sastanak i pravo naizbor za 4. modul" Klik akcija se nalazi na mrežnoj stranici:http://www.vigilare.org/akcija/ministre-trazimo-pravo-na-izborU sluèaju daljnjeg oglušivanja na glas naroda, Vigilare æeorganizirati predaju pisama iz javne rasprave izravno MZOS-u i nadležnom ministru, istaknuli su u priopæenju iz Udruge.

Pokrenut diplomski studij Protestantska teologijaRadi se o jedinstvenom programu na sveuèilišnoj razini uHrvatskoj i susjednim zemljamaZagreb, 30.8.2013. (IKA) – Na Teološkom fakultetu MatijaVlaèiæ Ilirik Sveuèilišta u Zagrebu od ove godine izvodi sesveuèilišni diplomski studij Protestantska teologija. Studijtraje dvije godine, a njegovim završetkom stjeèe seakademski naziv magistar teologije. Rijeè je o prvomtakvom studijskom programu na sveuèilišnoj razini ne samou Hrvatskoj, nego i u susjednim zemljama, koji se izvodi nasveuèilišnoj razini. Studij je subvencioniran od straneMinistarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Više o samomestudiju i uvjetima upisa može se saznati na mrežnimstranicama fakulteta www.tfmvi.hr

"Peru. Puti, obièaji, sudbine"Predstavljena knjiga mons. Drage Balvanoviæa objavljena unakladništvu Glasa KoncilaZagreb, 30.8.2013. (IKA) – Knjiga mons. DrageBalvanoviæa "Peru. Puti, obièaji, sudbine" u sunakladništvuGlasa Koncila i župe sv. Leopolda Bogdana Mandiæa izLime predstavljena je u petak, 31. kolovoza uMultimedijalnoj dvorani Glasa Koncila u Zagrebu. Predstavljajuæi knjigu glavni urednik i v.d. ravnatelja GlasaKoncila mons. Ivan Mikleniæ podsjetio je da je Glas Koncila

Domovinske vijestiika

74. rujna 2013. broj 36/2013

u 50 godina svoga postojanja uvijek posebnu pozornostposveæivao hrvatskome iseljeništvu, kao i hrvatskimmisionarima. Stoga je i ova knjiga na tom tragu. Mons.Balvanoviæ je 1987. godine krenuo kao misionar u Peru, atamo je zatekao i Hrvate. Prvo je poèeo djelovati meðudomorocima, da bi njegovim zauzimanjem bila utemeljenahrvatska katolièka misija, koja je kasnije podignuta na razinuteritorijalne župe. U Limi je sagradio crkvu koja je u službitamošnjih Hrvata katolika i domaæih vjernika, a posveæena jesv. Leopoldu Bogdanu Mandiæu. Mons. Mikleniæ se posebnoosvrnuo na djelovanje mons. Balvaniæa, te istaknuo njegovodjelovanje meðu Hrvatima u vidu oèuvanja nacionalnesvijesti.Moderator Nadbiskupskog stola Zagrebaèke nadbiskupijemons. Nedjeljko Pintariæ osvrnuo se na sam sadržaj knjige.Prvi dio donosi putopisne zapise, dok drugi dio opisujepuèku pobožnost u Peruu. Osim tekstualno, to jepredstavljeno brojnim fotografijama, posebice obrediVelikoga tjedna. Zanimljiv je i dio koji prikazuje današnjedjelovanje Crkve u Peru, na koji naèin Crkva progovara opatnji, ali i o nadi današnjem èovjeku, koja su iskustvaperuanskih misionarki u Africi, na koji naèin problem drogejest problem kojim se suoèava kako društvo, tako i Crkva.Mons. Pintariæ posebno je upozorio na dio knjige u kojojautor piše o djeci beskuænicima. U tom kontekstu, Pintariæ jeiznio podatak od 12. lipnja 2013. da prema državnimstatistikama u Peruu ima 1,9 milijuna djece koja rade urazlièitim poslovima i najèešæe su izrabljivani. Tako mons.Balvaniæ pristupa toj djeci na ulici, razmišlja o njima kao oonima koji su itekako vrijedni pozornosti. Peto poglavljeknjige naslovljeno je „Peruanski Hrvati" i donosi razgovore,priloge i sjeæanja na osobe koje su živeæi u Peruu svojimradom obilježile hrvatsku zajednicu ili pak opæenito kulturute zemlje.Treba èestitati mons. Balvanoviæu na objavljivanju knjige,kao i na hrabrosti koju je pokazao u mnogim kontaktima snašim ljudima koji dolaze iz Hrvatske u Peruu, rekao jemons. Pintariæ koji je dva puta posjetio mons. Balvanoviæa.Autor knjige istaknuo je, kako knjiga govori o stvarima idogaðajima koji su èesto nepoznati našim ljudima, kao idrugima koji dolaze u Limu. Èesto su pod utjecajem onogašto vide u reklamama, a to može puno puta zavesti ostvaranju slike, a stvarnost je drugaèija. Upravo o tojstvarnosti koja je dio peruanskoga puka govori i ova knjiga:pobožnostima, opisima gradova i sela kojih èesto i nema nakarti Perua, ali su vrijedni pozornosti jer su u njima naši ljudizasnovali svoje obitelji.Može nekoga dovesti u sumnju zašto je puno pisano opobožnostima. No, mons. Balvanoviæ pojašnjava kako jePeru slièan hrvatskome narodu, 80% su katolici, a zaštitnikPerua je sv. Josip. Govoreæi pak o pobožnostima, posebice oprocesijama u kojima se nose kipovi, naglasio je kako onikoji ih nose duhovno se pripremaju, pa je to izraz dubokevjere koja se oèituje izvana. Osvrnuo se i na priloge ogrobljima, te pojasnio kako Peruanci na grobljima izražavajukršæansku radost i nadu. Izdavaèka kuæa "Glas Koncila" objavila je i 2012. godineknjigu mons. Balvanoviæa "Pisma misionaru" u kojoj jesabrao pisma koja su mu Hrvati iz razlièitih krajeva svijetapisali u razdoblju od 1984. do 2003. godine.Predstavljanju je nazoèio je i zagrebaèki pomoæni biskupMijo Gorski koje je ove godine posjetio mons. Balvanoviæa.

.

U varaždinskoj katedrali misa u prigodi Meðunarodnogdana nestalih osobaVaraždin, 30.8.2013. (IKA) - Meðunarodni dan nestalihosoba svake se godine u Hrvatskoj obilježava u drugomgradu, a ove je godine domaæin bio Varaždin. Nakonokupljanja sudionika središnjeg obilježavanja iz cijeleHrvatske, sveèanost je poèela misnim slavljem koje je upetak 30. kolovoza u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinupredvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Misi su nazoèilimnogobrojni èlanovi obitelji nestalih osoba koji traže svojenajmilije, pripadnici hrvatske policije, èlanovi udrugaproizašlih iz Domovinskog rata i predstavnici drugihdržavnih tijela i institucija. Biskup Mrzljak u uvodu mise napomenuo je kako se rijeè"nestali" èini pomalo èudnom jer èovjek, koji nije stvorensamo za ovozemaljski život, nego i za vjeènost, ne moženestati i završiti u ništavilu. Osobe koje su "nestale" iz našegzemaljskog vidokruga najbliže su nam u svetoj misi, mikršæani u to vjerujemo jer se ovdje okupljamo oko živogaKrista. U propovijedi je biskup Mrzljak istaknuo kako semnogi èesto pitaju zašto Bog dopušta zlo ili odakle dolazizlo. Važno je odgovoriti kako Bog ne dopušta zlo, nego zloèiniti odabire èovjek kojem je Bog dao slobodu izbora.Danas se spominjemo onih èiji je zemaljski život prekinut. UHrvatskoj je više tisuæa takvih osoba, od kojih je više od 70posto iz vremena Domovinskog rata. Njima treba pribrojiti ižrtve Drugog svjetskog rata i poraæa, osobito u vrijemetotalitarnog komunistièkog režima kada je takoðer noæprogutala mnoge ljude. Te osobe nisu samo nestale, netko imje oduzeo ovozemaljski život. Oduzeto im je temeljnoljudsko pravo – pravo na život. Oduzeto im je i pravo nadostojan ukop i pravo na grob, a njihovim bližnjima oduzetoje pravo da znaju za njihov grob koji æe pohoditi. Te osobene žive samo u našim sjeæanjima, nego one žive u vjeènostijer mi vjerujemo da Bog u svakom ljudskom životu stvaraneumrlu dušu, naglasio je biskup. Okupljenima je zaželio dau njima prevlada osjeæaj opraštanja, ljubavi i dobrote,osobito poštovanja svakog èovjeka. Podsjetio je kako niKrist nije osuðivao èovjeka, nego zlo koje je poèinio. I danasCrkva poziva da se osudi poèinjeno zlo, da se odrekne zla igrijeha te da se krene pravim putem èinjenja dobra jerzemaljski život nas putnika ide prema vjeènosti. Pozvanismo hrabro živjeti svoju kršæansku vjeru i tako se pridružitionima koji su prije nas prošli ovim putem za Isusom premavjeènosti, poruèio je biskup Mrzljak. Nakon mise program je pod geslom "Gdje su naši najmiliji?Pomozite da ih pronaðemo!" nastavljen u varaždinskomHrvatskome narodnom kazalištu u organizaciji Savezaudruga obitelji zatoèenih i nestalih hrvatskih branitelja usuradnji sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnikaDomovinskog rata Hrvatske. Meðunarodni dan nestalih osoba proglasili su Ujedinjeninarodi kao dan prisjeæanja na sve one koji su nestali zbogsukoba, zloèina protiv èovjeènosti ili kršenja ljudskih prava,a njihove sudbine i mjesta ukopa su nepoznati. Cilj jeobilježavanja podsjetiti institucije i javnost na pitanjenepoznate sudbine nestalih osoba, koje je jedno od najtežihnasljeða ratnih zbivanja za obitelji nestalih i za društvo ucjelini.

Duhovna obnova djelatnika Katolièke osnovne školeŠibenik, 30.8.2013. (IKA) - Djelatnici Katolièke osnovneškole iz Šibenika osnažili su svoj duh i dušu na duhovnojobnovi na otoku Prviæu 29. i 30. kolovoza 2013. Ove godinena duhovnoj obnovi su im se pridružili i bogoslovi Šibenskebiskupije. Duhovnu obnovu je predvodio don Marinko

Domovinske vijesti ika

8 4. rujna 2013. broj 36/2013

Mlakiæ, generalni vikar Šibenske biskupije i èlan Vijeæa zaduhovnost Katolièke osnovne škole.Tema ovogodišnje duhove obnove bila je "Milosrdni Isus"koju je duhovnik obradio nadahnut prispodobama otalentima, milosrdnom Samarijancu i milosrdnom Ocu.Djelatnicima Katolièke škole pridružio se i šibenski biskupAnte Ivas. U svom razmatranju najprije je govorio o "velikojhitnosti odgoja", buduæi da je teško iz generacije ugeneraciju prenijeti nešto vrijedno i sigurno, neke objektivnei vjerodostojne norme ponašanja na kojima bi se mogaograditi vlastiti život. Takoðer je istaknuo temeljne zadatkeKatolièke škole. Na prvo mjesto stavlja zajedništvo.Katolièka škola zapravo je škola-zajednica svojih uèenika,njihovih roditelja i svih djelatnika. Samo nam Ljubav možedonijeti istinsko zajedništvo, na tom polju ne postojiimprovizacija. Kao drugi temeljni zadatak Katolièke školepostavio je profesionalnost svih djelatnika koja se postiženeprestanom formacijom i usavršavanjem.U tijeku duhovne obnove sudionici su se upoznali i s likomskorog blaženika Miroslava Bulešiæa te su imali priliku zaduhovne razgovore s duhovnikom i sakrament pomirenja.

Biskup Jezerinac predvodio hodoèašæe policije ivatrogasaca u ludbreško svetišteLudbreg, 30.8.2013. (IKA) - Vojni ordinarij Juraj Jezerinacpredvodio je 30. kolovoza euharistijsko slavlje o 14.hodoèašæu policajaca iz policijskih uprava sjeverno-zapadneHrvatske u ludbreško svetište. Policajcima su se pridružili i vatrogasci varaždinskog i meðimurskog podruèja. Upropovijedi je biskup Jezerinac protumaèio znaèenjeeuharistije u životu Crkve, te pojasnio kako se u „svakomekoji vjerom prihvaæam euharistiju, dogaða preobrazba".Zahvaljujuæi ljudskoj krvi mnogi su ostali na životu. No, najoš uzvišeniji naèin, zahvaljujuæi Kristovoj krvi, minastavljamo živjeti u Božjoj milosti. Po prièesti svaki vjernikprima božansku 'infuziju' Krvi Kristove, koja mu znaèi život.Danas nam je ta 'infuzija' jako potrebna. Po euharistiji sesjedinjujemo s Isusom Kristom, pojasnio je biskup Jezerinac.Takoðer je podsjetio na žrtvu branitelja koji su prolili krv zaslobodu Domovine. U duhu Godine vjere, biskup je poželioda ovo hodoèašæe bude poticaj rastu vjere. A vjera nije nekiukras, rekao je biskup Jezerinac citirajuæi rijeèi pape Franje.

Mladi sveæenici Splitske metropolije na permanentnomobrazovanjuPromišljalo se o temema iz konstitucije "Gaudium et spes"Drugoga vatikanskog saboraSplit, 30.8.2013. (IKA) - Sveæenici Splitsko-makarskenadbiskupije, Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja iDubrovaèke biskupije, koji su zareðeni u proteklih desetgodina, susreli su se na godišnjem teèaju permanentnogobrazovanja u Duhovnom centru "Karmel" u Grabovici uBosni i Hercegovini. Kroz tri dana, od 27. do 30. kolovozaèetrdesetak mladih sveæenika, okruženi prekrasnimkrajolikom Buškoga jezera i prožeti bratskim raspoloženjem,imali su priliku razmišljati i raspravljati o odabranimtemama iz Pastoralne konstitucije "Gaudium et spes"Drugoga vatikanskog sabora. Susretu su takoðer nazoèilisplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, franjevaèkiprovincijal fra Joško Kodžoman, generalni vikar mons. IvanÆubeliæ te fra Bruno Pezo, povjerenik za permanentnoobrazovanje sveæenika franjevaca i profesor na Franjevaèkojklasiènoj gimnaziji u Sinju.U obraæanjima na poèetku teèaja, nadbiskup Barišiæ iprovincijal Kodžoman istaknuli su neophodnost

permanentnog obrazovanja u sveæenièkoj službi, osobito zamlade sveæenike koji stoje tek na poèetku svoga pastoralnogdjelovanja. Teèaj im želi pružiti potporu preko aktualnihpredavanja i zajednièke rasprave kako bi se što uspješnijesuoèili s pastoralnim izazovima. Za ovogodišnju temuizabrana je Konstitucija "Gaudium et spes" s obzirom naGodinu vjere i 50. obljetnicu održavanja Drugogavatikanskog sabora.Susret je zamišljen u èetiri tematske cjeline koje suraspodijeljene u tri dana, a duhovni mu je stožer molitvaèasoslova i euharistijsko slavlje. Pojedina tematska cjelina bizapoèinjala predavanjem, potom bi slijedio rad u skupinamate konaèno zajednièka rasprava u kojoj su sveæenici, nakonpredstavljanja rezultata skupnoga rada, postavljali pitanja izsvoje pastoralne perspektive. Prvo, uvodno predavanje o dokumentu "Gaudium et spes"održao je umirovljeni profesor fra Nikola Mate Rošèiæ, kojije kao mladi klerik u Rimu imao priliku iz blizine pratiti radSabora. U predavanju, koje je protkao mnogim osobnimiskustvima i zapažanjima, naglasio je tri glavne porukeSabora: ulogu laika u Crkvi, Kristovu spasenjsku poruku zasve ljude te naèelo utjelovljenja. Prof. dr. Tonæi Matuliæ, dekan KBF-a u Zagrebu, koji jeodržao drugo predavanje, iznio je aktualna promišljanja odostojanstvu ljudske osobe na temelju istoimenoga prvogpoglavlja prvoga dijela Konstitucije "Gaudium et spes".Usporedio je svjetovno i kršæansko shvaæanje pojmaljudskoga dostojanstva. Dok se u današnjem društvu, koje jeobilježeno dvama duhovnim bolestima, radikalnimindividualizmom i ekskluzivnim humanizmom, govor oljudskom dostojanstvu iskljuèivo svodi na ljudska prava,kršæanstvo zastupa cjelovit pristup koji vodi raèuna oduhovnoj i tjelesnoj dimenziji èovjeka, istaknuo je prof.Matuliæ. U treæem predavanju obraðena je tema "Psihološke, moralnei vjerske promjene u odgoju" na temelju broja 7 Konstitucije"Gaudium et spes". Predavaè fra Ivan Udovièiæ, ravnateljFranjevaèkoga sjemeništa u Sinju te profesor sociologije ipsihologije na Franjevaèkoj klasiènoj gimnaziji u Sinju,naveo je niz sudionika u današnjem odgoju djece i mladih,izdvojivši posebno društvene i politièke èimbenike, medije,školu, Crkvu i roditelje. Buduæi da mladi doživljaju Crkvuponajprije kroz osobno iskustvo i medije, važno je koristitimoguænosti suvremene komunikacije, ali i jaèati modelevjere, napomenuo je Udovièiæ.Èetvrto i završno predavanje pod naslovom "Komunitarnikarakter èovjekova poziva u Božjem planu održao je mr.Mario Buljeviæ, vicerektor Centralnoga bogoslovnogsjemeništa u Splitu. Polazeæi od broja 24 dokumenta"Gaudium et spes", Buljeviæ je postavio tri teze: Osoba je"biæe za"; Ljubav je temeljna znaèajka komunitarnosti;Potpuno predanje Bogu je preduvjet darivanja samoga sebedrugima. Objasnio je kako se èovjek tek u odnosu s Bogom idrugim ljudima ostvaruje kao osoba. Kao primjer potpunogapredanja može poslužiti molitva sv. Ignacija Loyolskog izÈetvrtoga tjedna njegovih Duhovnih vježbi.Osim predavanja, svaki teèaj predviða posjet jednoj župi isusret s vjernicima. Tako su sudionici teèaja u èetvrtak, 29.kolovoza, na blagdan Muèeništva sv. Ivana Krstitelja,pohodili Ramu. Razgledali su franjevaèki samostan na Šæitui tamošnju etnografsku zbirku te posjetili župu PresvetogSrca Isusova u Prozoru i zajedno s tristotinjak vjernikaproslavili euharistijsko slavlje. U homiliji je nadbiskupBarišiæ istaknuo kako je odgovornost roditelja za odgoj djeceneprocjenjiva, što pokazuje odnos Salome i njezine majkeHerodijade. Saloma, još neiskusna i naivna, pita majku zasavjet, a ova ju upuæuje na zlo. Tomu naprotiv može nam

Domovinske vijestiika

94. rujna 2013. broj 36/2013

poslužiti primjer sv. Ivana Krstitelja, koji je pod svakucijenu, pa i cijenu vlastitoga života, brani dostojanstvo brakai obitelji, napomenuo je nadbiskup.Na završetku teèaja bila je moguænost osvrta i osobnogakomentara. Jedan od sudionika istaknuo je kako su mu ovatri dana bila dragocjeno iskustvo koje mu je pomoglo dubljeshvatiti nužnost da Isusa Krista stavimo u središte svogasveæenièkog života i djelovanja. Drugi su pak ukazali naduhovno bogatstvo koje se krije u saborskim dokumentima,a nismo ga još dovoljno upoznali. U zakljuènoj rijeèi,nadbiskup Marin Barišiæ pozvao je mlade sveæenike daosobne poticaje za svoju pastoralnu službu pronalaze uDrugom vatikanskom saboru, a fra Joško Kodžomanupozorio je da ne koristi žaliti se da Sabor nije zaživio akoga sami ne nastojimo živjeti.

Sve jaèe i sjajnije svjetlo vjerePredsjednik Vijeæa HBK za katehizaciju, nadbiskupðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ, uputio je poruku napoèetku školske i katehetske godineÐakovo, 31.8.2013. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK zakatehizaciju, nadbiskup ðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ,uputio je poruku na poèetku školske i katehetske godine2013./2014. Kršæanska vjera u Trojedinoga Boga uklesana jeu same temelje hrvatskoga jezika, kulture i života. "Okršæanstvu govori vjeronauk u školi, ali se njega shvaæa kaopredmet izoliran unutar zidina jedne uèionice. No, istodobnose u drugim prostorijama iste škole o kršæanstvu možegovoriti kao o neznanstvenoj te nedostatnoj ponudi zaosmišljenje ljudskoga života", stoji u poruci.Istièuæi primjer proroka Jeremije koji u nevoljama zaziva:"Ta ti si meðu nama, o Gospodine, mi se tvojim zovemoimenom – nemoj nas ostaviti", nadbiskup piše da je to pozivvjernicima da vjeruju i u ime onih koji u Boga sumnjaju. Jer"kada vjera slabi, prijeti opasnost da oslabe i temeljièovjeènosti", piše papa Franjo u enciklici "Svjetlo vjere". "Bog je u povijesti svoga prijateljstva s èovjekom nanajljepši naèin progovorio u svome Sinu" koji za širenjeRadosne vijesti po svem svijetu odabire i šalje svoje uèenike.Isusovi uèenici s njime su u životnom zajedništvu,prijateljuju s njime, jer Isus je Bog je s nama.Obraæajuæi se vjerouèiteljicama i vjerouèiteljima, katahetimai katehistima, sveæenicima i napose mladima, nadbiskup ihpotièe da svjedoèe osobnu vjeru i daju joj novo lice. "Željelibismo da se dogodi i s kršæanskom vjerom: da dok se razvijai 'stari', biva mlaðom i svježijom!" Na kraju porukenadbiskup svima želi da njihovo svjetlo vjere postaje svejaèe i sjajnije, da trajno osvjetljava njihove i živote bližnjih.

Nadbiskup Eteroviæ predvodio euharistijsko slavlje oDanu hrvatskih muèenikaUdbina, 31.8.2013. (IKA) - Dan hrvatskih muèenikasveèano je proslavljen u subotu, 31. kolovoza na Udbini.Središnje euharistijsko slavlje predvodio je glavni tajnikBiskupske sinode nadbiskup Nikola Eteroviæ u zajedništvo spredsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom ŽelimiromPuljiæem, rijeèkim nadbiskupom Ivanom Devèiæem, splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišiæem, vojnimbiskupom Jurjom Jezerincem, krèkim biskupom ValteromŽupanom, domaæim gospiæko-senjskim biskupom MijomBogoviæem, šibenskim biskupom Antom Ivasom, sisaèkimbiskupom Vladom Košiæem, križevaèkim vladikom NikolomKekiæem, bjelovarsko-križevaèkim biskupom VjekoslavomHuzjakom, pulsko-poreèkim biskupom Draženom Kutlešomi biskupom u miru Ivanom Milovanom, te provincijalama fra

Joškom Koðomanom, OFM i don Pejom Orkiæem, SDB.Na poèetku mise rijeè pozdrava uputio je domaæi biskupBogoviæ koji je podsjetio na ozraèje ovoga slavlja koje seodržava u godini proslave 1700 godina Milanskog edikta,520 godina od Krbavske bitke i 10 godina od blagoslovakamena temeljca za Crkvu hrvatskih muèenika, kao i ugodini novoga hrvatskog blaženika Miroslava Bulešiæa.Kristu pripada pobjeda i u tome znaku je treba tražiti i o njojgovoriti. Tim govorom govorili su muèenici, a Konstantin jevelik zato što je taj govor Crkve èuo i razumio. Taj govor jeprisutan u Crkvi kroz sve vjekove ali ga ne èuje i nerazumije svaki na jednaki naèin. Bulešiæ je taj govor dobrorazumio i proveo ga do svoga križa, pobjednièkoga, rekao jebiskup Bogoviæ, te ponovio inicijativu izgradnjesvehrvatskog groba na Udbini. Pojasnio je kako sve žrtve, pai one koje su pale od hrvatske katolièke ruke zaslužujupoštovanje bez obzira na vjeru i naciju. Homiliju nadbiskup Eteroviæ zapoèeo je rijeèima „Okupilismo se danas oko Crkve hrvatskih muèenika kako bizahvalili Bogu za dar života, osobnoga i narodnoga kojimnas je u svojoj vjeènoj ljubavi obdario, dar koji uskrsliGospodin udjeljuje i svim vjernim mrtvim, posebnomuèenicima. Samo isus krist ima rijeèi života vjernoga.Samo nas on vodi milošæu Duha Svetoga k Bogu Ocu,izvoru svega što postoji. Ono što vrijedi za svakogpojedinaèno primjenjuje se i na zajednicu vjernika koja jeneophodna za vjerski život svakog kršæanina. Odnos osobe izajednice je u naravi èovjeka kojega je Bog stvorio na svojusliku i priliku".Usredotoèujuæi homiliju na èetiri toèke, propovjednik senajprije osvrnuo na okvir ovoga molitvenog okupljanja. Utom kontekstu podsjeæajuæi na obljetnicu Milanskoga edikta,istaknuo je, kako je u Isusovom križu znaku poniženja ismrti car Konstantin milošæu Božjom otkrio simbol pobjedei života, preobrazbe koja je nastala Gospodinovimuskrsnuæem. Spomenuo je i 520 obljetnicu krbavske bitke,koja nas povezuje i s drugim bitkama, pobjedama i porazimau koje su ugraðeni brojni ljudski životi, ne samo Hrvata negoi drugih naroda.U drugoj toèki propovjednik se usredotoèio na znaèenjekriža, te istaknuo kako Isus uvjetuje dar života putem križa.Takoðer je podsjetio kako i papa Franjo èesto naglašavavažnost križa za kršæane, jer bez križa nema istinskogkršæanstva, jer bez križa nema ni Isusa Krista. Isus je pozvao svoje prijatelje da uzmu svoj križ i da gaslijede. Oni koji su prigrlili Kristov križ i koji ga slijede naživotnom putu jesu njegovi svjedoci. Svaki je vjernik pozvanbiti svjedok, muèenik pojasnio je nadbiskup Eteroviæ premagrèkom korijenu rijeèi, te naglasio kako su muèenici vjernicikoju su na poseban naèin posvjedoèili vjeru kršæanskimživotom, koji su prolili krv ostavši vjerni Isusu i njegovojCrkvi. Oni su povjerovali Božjoj ljubavi. U tom kontekstu jenadbiskup Eteroviæ u treæoj toèki poseban naglasak stavio namuèeništvo u hrvatskim krajevima. Istaknuo je da je i prvihrvatski kanonizirani svetac muèenik sv. Nikola Taveliæ izdoba sukoba kršæana i islama, a sv. Marko Križevèaninsvjedok je vjernosti Kristu u doba sukoba s protestantima.No, i naša novija povijest takoðer poznaje muèenike èiji jehrvatska svjedoèanstvo Crkva službeno priznala. U prvomredu to je kardinal bl. Alojzije Stepinac, a njemu æe seuskoro pridružiti i vlè. Miroslav Bulešiæ, rekao je nadbiskupEteroviæ, te podsjetio na poziv bl. pape Ivana Pavla II. da sepopišu muèenici. U tom kontekstu je upozorio, kako je tajpoziv aktualan i u Hrvatskoj i u BiH, te pozvao na zahtjevnuzadaæu u popisivanju posebice laika, žrtava totalitarnihsistema kako bi se i meðu njima pronašli kandidati za procesproglašenja blaženim.

Domovinske vijesti ika

10 4. rujna 2013. broj 36/2013

Na kraju podsjeæajuæi na aktualnost muèeništva danas,nadbiskup Eteroviæ je uputio na rijeèi pape Franje, ali iupozorio na podatak prema kojemu svake godine 100.000osoba izgubi život zbog kršæanske vjere. Taj zastrašujuæipodatak pokazuje da su kršæani danas u svijetunajnezaštiæeniji od svih vjerskih zajednica. On ukazuje nesamo na nepoštivanje, nego i na grubo kršenje vjerskeslobode i nakon 1700 godina od proglašenja Milanskogedikta. K tomu ta nam brojka poruèuje da su muèenici upunom smislu meðu nama. To moramo cijeniti posebno kaonadahnuæe za naš autentièni kršæanski život, rekao jenadbiskup Eteroviæ, te podsjetio i na one svakodnevnomuèeništvo tj. u službi obitelji, bližnjima, kao i oni koji sebore za istinu i pravdu u èesto veoma složenim društvenim ipolitièkim okolnostima. Takvi ljudi koji se bore za istinu ipravdu nisu daleko od Božjega kraljevstva. Oni su prvipouzdani saveznici kršæana u borbi za obranu ljudskoga inarodnoga dostojanstva, te za promicanje opæega dobra isvih ljudskih vrijednosti, posvjedoèio je nadbiskup. Pozagovoru BDM, kraljice muèenika molimo takoðerGospodina da nam svima udijeli snagu svakodnevnogamuèeništva, a u posebnim trenucima i odvažnost javnobraniti ugrožena Božja i ljudska prava, rekao je na krajuhomilije nadbiskup Eteroviæ.Na kraju mise poreèki i pulski biskup Kutleša pozvao jevjernike na èin beatifikacije sluge Božjega MiroslavaBulešiæa u pulsku Arenu, a nadbiskup Eteroviæ je prijeblagoslova vjernicima prenio Papine pozdrave i njegovapostolski blagoslov.Misno slavlje pjevanjem su uvelièali udruženi zboroviGospièko-senjske biskupije pod ravnanjem Ivana PrpiæaŠpika i orguljsku pratnju mladomisnika Josipa Šimatoviæa.Slavlju su uz mnogobrojne hodoèasnike nazoèili i hrvatskibranitelji koji su pješke hodoèastili od Gvozdanskog.

Peto hodoèašæe veterana gardijskih brigada na UdbinuUdbina, 31.8.2013. (IKA) - Pripadnici Udruge "DamirTomljanoviæ Gavran" iz Zadra koja ukljuèuje zbor veteranagardijskih brigada, Udrugu specijalne policije i HVIDR-uZadar, od 2008. godine uoèi proslave Dana hrvatskihmuèenika hodoèaste prema nacionalnom svetištu na Udbiniiz razlièitih pravaca. Prve godine hodoèastili su iz Rakitjaodnosno Zagreba, naredne godine iz rodnog mjestalegendarnog suborca Damira Tomljanoviæa Gavrana KrivogPuta iznad Senja. 2010. godine krenuli su iz Aržana, rodnogmjesta prve žrtve u Domovinskom ratu Josipa Joviæa, 2012.godine iz Zadra i konaèno ove godine iz Gvozdanskog,mjesta legendarnog otpora turskim osvajaèima 1577. godine. Ovogodišnje hodoèašæe u trajanju od pet dana na kome je 25pripadnika udruge propješaèilo blizu 200 km zapoèelo je 26.kolovoza u Gvozdanskom, nastavilo se drugog dana uCetingradu, treæeg dana u Smoljancu, èetvrtog u Korenici iposljednjeg dana dolaskom na Udbinu. Svaki dan uzpješaèenje bio je ispunjen molitvom namijenjenomhrvatskim muèenicima iz razlièitih razdoblja hrvatskemukotrpne povijesti: od turskih vremena i bitke kod Siska,pa sve do lièkih muèenika Drugog svjetskog rata i poraæa.Branitelji su sa svojim stjegovima sudjelovali i na križnomputu od crkve Sv. Marka Groba na Krbavskom polju pa doCrkve hrvatskih muèenika na Udbini kao i samom misnomslavlju.

.

Proslava Presvete Krvi na Svetu subotu u ludbreškomsvetištuNa misi koju je predvodio biskup Mrzljak okupilo se oko 35tisuæa hrvatskih i slovenskih katolikaLudbreg, 31.8.2013. (IKA) - Veliko mnoštvo vjernika izsvih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja bilo jesudionicima proslave Presvete Krvi u jedinstvenomhrvatskom svetištu Predragocjene Krvi Isusove u Ludbreguna Svetu subotu 31. kolovoza. Tradicionalno hodoèašæe dan uoèi Svete nedjelje svoj jevrhunac imalo u euharistijskom slavlju proslavljenom uzavjetnoj kapeli koju je okružilo oko 35.000 hodoèasnika.Nakon velike sveèane procesije u kojoj je ulicama Ludbregaod župne crkve Presvetog Trojstva do zavjetne kapeleprenesena pokaznica s relikvijom Presvete Krvi,euharistijsko slavlje predvodio je varaždinski biskup JosipMrzljak u zajedništvu s biskupom iz slovenske MurskeSobote mons. Peterom Štumfom te 130 sveæenika.Pozdrav svim vjernicima iz oko 150 prijavljenih župa, kojesu organizirano dovele svoje hodoèasnike, te srdaènudobrodošlicu dvojici biskupa, generalnim vikarima izbiskupijskih središta u Varaždinu, Bjelovaru i MurskojSoboti, sveæenicima, redovnicima, redovnicama, brojnimkandidatima za zvanja i ostalom okupljenom Božjem naroduuputio je domaæi župnik i èuvar svetišta preè. Josip Ðurkan.Naglasio je kako su se sabrali da bi u ovoj Godini vjereuèvrstiti vjeru i nadu dodavši da je saèuvati vjeru u sebi idrugima u ova teška vremena prva i najveæa dužnostkršæana. Zaželio je da ih u tome ohrabri i pouèi primjersveæenika kojem se ovdje dogodilo znamenito èudo upravokada mu je oslabila vjera, te je pozvao okupljene da podeuharistijskim prilikama proslave živoga Isusa Krista.Gradonaèelnik Ludbrega zahvalio je ludbreškom na revnompromicanju svetišta kao i svima koji pridonose ostvarenjuprograma ludbreške Svete nedjelje. U propovijedi biskup Mrzljak je istaknuo kako se èesto èinida je èovjek nemoæan pred zlom i nasiljem koji se dogaðajuu svijetu i društvu oko njega. No, i u takvim trenucimapotrebno je vjerovati u pobjedu dobra, da zlo ne može i nesmije pobijediti, rekao je biskup. Primijetivši da se danasbori protiv nasilja bilo koje vrste: nad nemoænima, djecom iženama, biskup je upozorio da nasilje nije samo fizièkozlostavljanje, nego su to i pritisci bilo koje vrste onih koji sujaèi ili koji obnašaju vlast, a nisu svjesni da biti na vlastiznaèi služiti èovjeku. Podsjetio je kako latinska rijeèiministrare znaèi doslovce služiti, pa bi rijeè ministar trebalaznaèiti služitelj u obnašanju vlasti. "Zamislite kada bislužitelj u služiteljstvu za odgoj i obrazovanje u našojdomovini bio svjestan da su roditelji prvi odgajatelji svojedjece kako bi ih više slušao i prihvaæao njihovo mišljenje injihove stavove, a ne nametao neke stavove koji suneprihvatljivi. Pokušavao bi se uživjeti u situaciju djetetakoje æe se pitati: koga æu slušati? Svoje roditelje ili uèiteljekoji æe govoriti suprotno? Govorim to iz iskustva nas starijihkoji smo išli u školu za vrijeme komunistièke diktature.Roditelji su nam rekli: slušajte što vam govore u školi, jermorate dobiti ocjene i završiti škole, ali mi æemo vaspouèavati kako treba živjeti i što je prava istina o èovjeku.Bilo je to vrijeme nasilja komunistièke, ateistièke ideologije.Zar je danas potrebno ponavljati grješke povijesti?!",istaknuo je biskup Mrzljak upitavši se želimo li sklopitisavez s Bogom ili s nekim drugim te hoæemo li iz straha ililjudskog obzira zatajiti svoje kršæansko i ljudskodostojanstvo.Kazavši da je veæ šest stoljeæa Ludbreg mjesto kamo uveæem ili manjem broju dolaze ljudi iz svih strana i želeobnoviti i uèvrstiti svoju vjeru, biskup je podsjetio da to nije

Domovinske vijestiika

114. rujna 2013. broj 36/2013

bilo kakva vjera, veæ vjera u Onoga koji pobjeðuje smrt, daježivot, koji je sama dobrota, koji je ljubav, koji je istina. TajIsus želio je ostati u svijetu meðu nama na poseban naèin ueuharistiji. Želio je ostati u zajednici koja se zove Crkva,rekao je biskup te kao smjernice za kršæanski životpreporuèio prvu encikliku pape Franje 'Svjetlo vjere',zaželjevši svima da im današnji susret i ovogodišnjehodoèašæe budu jedno novo svjetlo na njihovu životnomputu.Na kraju slavlja biskup Mrzljak zahvalio je svimhodoèasnicima i sveæenicima s kojima su stigli, osobitobiskupu Štumfu koji je došao sa sveæenicima i vjernicima izslovenskih župa, èime se potvrdilo zajedništvo hrvatskih islovenskih katolika. Slavlje, tijekom kojeg je liturgijsko pjevanje predvodio župni mješoviti zbor pod ravnanjem prof. Antuna Kranjèecate uz orguljašku pratnju s. M. Zvonimire Èeh, zakljuèeno jezahvalnim himnom 'Tebe, Boga, hvalimo' i hrvatskomhimnom 'Lijepa naša'.Ranije misno slavlje za slovenske hodoèasnike ujutro je naprostoru svetišta predvodio biskup Štumf, a tijekom cijelogdana održavaju se brojni duhovni programi u kojimasudjeluje mnoštvo hodoèasnika, kojih æe još veæi broj biti naSvetu nedjelju kada središnje euharistijsko slavlje i proslavu500. obljetnice bule pape Leona X. predvodi nadbiskupNikola Eteroviæ, generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu.

Pokopan vlè. Petar StrgarVlè. Petar Strgar bio je sveæenik Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije i ravnatelj Spomen-muzeja J. J. Strossmayera uÐakovuÐakovo, 31.8.2013. (IKA/TU) - Vlè. Petar Strgar, prof.,sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i ravnateljSpomen-muzeja J. J. Strossmayera u Ðakovu, koji je 28.kolovoza preminuo u KBC-u Osijek u 76. godini života i 47.godini sveæeništva, pokopan je 31. kolovoza na ðakovaèkomGradskom groblju. Obred ukopa, kojemu su uz obitelj irodbinu te mnoštvo vjernika nazoèila 62 sveæenika,predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ,oproštajni govor izrekao je profesor i književnik MirkoÆuriæ, a misu zadušnicu u ðakovaèkoj prvostolnicipredvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru MarinSrakiæ.U nagovoru nadbiskup Hraniæ je podsjetio na životopis vlè.Strgara koji se rodio 23. sijeènja 1938. godine u Ivancima,župa Ilaèa. Niže razrede osnovne škole pohaðao je u Ilaèi, aviše razrede u Kukujevcima. Ratne i poratne poteškoæe,neimaština i osobne zdravstvene poteškoæe otežavale su muredovito školovanje. Tek nakon pauze od dvije godineposlije završetka osnovne škole uspio se upisati u gimnazijuu Šidu i nastaviti školovanje. Poslije gimnazije nastavio jestudij i na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu istekao zvanje profesora povijesti i povijesti umjetnosti.Gospodin ga je kroz sve te godine zvao bliže k sebi, pa ikroz tjelesni invaliditet te zdravstvene poteškoæe. Odgovoriomu je pred kraj svoga studija u Zagrebu, prijavljujuæi sebiskupu u Ðakovo sa željom da postane sveæenik. Bio je primljen u Bogoslovno sjemenište, a u Ðakovu jepohaðao studij teologije. Na Petrovo 1967. godine biskupBauerlein ga je i prije završetka teološkog studija zaredio zasveæenika. Kao zareðeni sveæenik završavao je kroz 9mjeseci teološki studij i odlazio zamjenjivati te pomagatižupnicima u Vinkovce, Drenovce i Županju. Èim je završiostudij, odmah poèetkom ožujka 1968. godine, bio jeimenovan profesorom povijesti na Biskupijskoj gimnaziji J.J. Strossmayera u Ðakovu i na njoj je predavao kroz 23.

godine, sve do prestanka njezina djelovanja, u jesen 1991.godine. Kroz 16 godina bio je i ravnatelj iste Gimnazije(1974.-1990.). Povremeno je uz povijest predavao i njemaèkijezik, a na Teologiji u Ðakovu predavao je i crkvenuumjetnost. Kroz 5 godina (1968. - 1973.), bio je prefektsjemeništaraca. Obnašao je i dužnost tajnika biskupijskogVjesnika kroz 7 godina (1968. - 1975.). Dok je bio mlaði, sve do Domovinskog rata, prof. Strgar serado ukljuèivao i u pastoralno djelovanje u Ðakovu, aosobito u rad s mladima. Istodobno je kao profesor teravnatelj Gimnazije, od 1974. godine pa sve do ovoga ljetatj. do smrti, kroz gotovo 40 godina bio vezan uzDijecezanski muzej. Obnašao je službu direktoraDijecezanskoga muzeja. Godine 1991., kad su zbog ratnihopasnosti i napada na Ðakovo sjemeništarci ostali na Šalati uZagrebu, a Gimnazija prestala s radom, prof. Strgarimenovan je ravnateljem Biskupijskoga spomen-muzeja J. J.Strossmayera u Ðakovu. Kao ravnatelj potpuno se posvetioMuzeju i tu je instituciju postavio na noge te joj dao ozbiljanprofil, naglasio je mons. Hraniæ i zahvalio svima koji supokojnom sveæeniku pomagali u njegovoj borbi s bolešæu iinvaliditetom. Književnik Æuriæ vlè. Strgara opisao je kao svestrana iosebujna èovjeka koji je svojim djelovanjem ostavionemjerljiv trag u životu Nadbiskupije, Ðakova, pa i šire, „aliponajviše u srcima mnogobrojnih ljudi koje je pouèavao, skojima je suraðivao, s kojima je prijateljevao." Govoreæi oradu pokojnika ðakovaèki književnik prisjetio sesedamdesetih godina XX. stoljeæa kada je vlè. Strgar vodiožupni vjeronauk meðu ðakovaèkim srednjoškolcima teoduševio stotine mladih Ðakovèana za Krista, a animirao jeuèenike i na kulturnom polju te kao voditelj dramske družinena biskupijskoj Gimnaziji režirao je tridesetak predstava, odkojih je u sjeæanju posebno ostala predstava Suðenje Isusu.„Prof. Strgar jedna je od najznaèajnijih osoba ðakovaèkekulturne scene na razmeði izmeðu XX. i XXI. stoljeæa.Organizirao je više od stotinu likovnih izložaba, urediodesetak knjiga, organizirao kazališne predstave,predstavljanja knjiga. Obogatio je zbirku Spomen-muzejabiskupa Strossmayera s nekoliko stotina likovnih djela,meðu kojima se istièe donacija Zdravka Æosiæa od više odstotinu slika. Struène èlanke objavljivao je u biskupijskomVjesniku i Reviji Ðakovaèkih vezova. Poticao je mladeumjetnike tako da je rezultat njegova rada zasigurno iprocvat likovne umjetnosti u Ðakovu, jer poèetkomdevedesetih godina XX. stoljeæa u Ðakovu nije bilo slikara,a danas je tu oko 20 mladih umjetnika koji su završili ilizavršavaju likovne akademije", naglasio je Æuriæ. Kao najplodnije godine djelovanja prof. Strgara izdvojio jegodine stvaranja samostalne hrvatske države i Domovinskograta, kada je Spomen-muzej biskupa Strossmayera pretvoriou jedan od najvažnijih izlagaèkih prostora u napadnutojHrvatskoj te je kulturom odgovarao na ratna razaranja. „Jošnam je u sjeæanju onaj prekrasan križ koji je 1991. naèiniood tenkovske zapreke, urešene cvijeæem. Taj je križ postaosimbolom Ðakova u Domovinskom ratu, a našao se i naomotu knjige Ðakovština u Domovinskom ratu, potom jepreoblikovan u umjetnièko djelo Petra Barišiæa hrvatskimbraniteljima, spomenik koji je u Ðakovu postavljen 2001.Prof. Strgar bio je èlanom ocjenjivaèkog suda koji jeodabrao taj rad, kasnije proglašen najboljim hrvatskimlikovnim djelom u 2001. i jednim od najboljih spomenikaDomovinskom ratu uopæe", rekao je Æuriæ. Pokojni profesor zaslužan je što je u potkrovlju Muzejaotvoren lijep izložbeni prostor, kao i za konaèno ureðenjestalnog postava posveæenog velikom biskupu Strossmayerukoji je u ratno vrijeme iseljen iz Ðakova u Maribor,

Domovinske vijesti ika

12 4. rujna 2013. broj 36/2013

podsjetio je književnik spominjuæi i njegovo posljednježivotno ostvarenje - objavljivanje pretiska znamenitemonografije J. J. Strossmayer Matije Paviæa i MilkaCepeliæa, s kazalom imena i pojmova. Za svoje iznimnezasluge primio je vlè. Strgar niz priznanja. Predvodeæi misu zadušnicu za pokojnog sveæenika Petra teizražavajuæi svoju suæut mons. Srakiæ je rekao:„Prevladavanje tuge zbog gubitka zemaljskog života spouzdanjem dobitka vjeènoga života je kršæanska vizijaživota i smrti, to je ona vizija koja se temelji na Isusovuobeæanju: ´Ja sam uskrsnuæe i život, tko vjeruje u mene neæeumrijeti nikada´. Uvjereni smo da se brat Petar pouzdao uGospodinovu vjernost, da je sada zajedno s Kristom i uKristu. Ova biskupijska zajednica je imala sreæu poznavatiga i poštivati jer je u njoj imao sveæenièku, uèiteljsku,odgojiteljsku i predvoditeljsku službu dugi niz godina.Prema tome možemo potvrditi da je živio životom vjereistrošenim za potrebe biskupije i Crkve. Zahvalni smoGospodinu što nam je dao dar njegovog sveæenièkogsluženja."Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru prisjetio se 1967.godine kada je vlè. Strgar u ðakovaèkoj prvostolnici primiored prezbiterata i potaknuo na molitvu govoreæi: „U ovojkatedrali u kojoj je kao kateheta predvodio misu za mlade ionih sedamdesetih godina uspješno okupljao i vodiovjeronauk za mlade; u ovoj katedrali u sjeni koje je odgajaomlade pripravnike za sveæeništvo u Biskupskom Liceju, ukojem je godinama bio predavaè te vodio i organiziraodjelovanje Biskupijske gimnazije J. J. Strossmayera; u sjenikatedrale bio je na èelu Spomen muzeja J. J. Strossmayera ukojem je bezbroj puta organizirao izložbe i tako ne samoÐakovu nego i šire pronosio glas o kulturnoj, duhovnojbaštini i ovoga grada i naše Nadbiskupije; u ovoj katedrali -molimo Gospodina da njega, koji je èuvao kulturnu baštinunaše Nadbiskupije, njegovao umjetnost i promicao osjeæaj zaumjetnost, podari vjeènom božanskom ljepotom svojegaLica."

Sveèani obred oblaèenja novaka na TrsatuRijeka, 31.8.2013. (IKA) - Nakon godine postulature, usubotu ujutro 31. kolovoza sveèanim obredom oblaèenja naTrsatu u Rijeci godinu novicijata su zapoèela sedmoricanovaka, petorica za Hrvatsku franjevaèku provinciju svetihÆirila i Metoda te po jedan za Franjevaèku provinciju svetogJeronima u Dalmaciji i Istri i slovensku provinciju.Provincijalni ministar Hrvatske franjevaèke provincije svetihÆirila i Metoda fra Željko Železnjak predvodio je obredoblaèenja. U godini novicijata novaci su pozvani da boljeupoznaju Isusa Krista, sv. Franju, ali i povijest Reda iProvincije, rekao je provincijal. Magistar novaka fra ZoranBibiæ je potom blagoslovio habite koje su novaci obukli uzpomoæ starije braæe, odgojitelja i provincijala.Na kraju su trojica provincijala fra Stane Zore (Slovenija-Ljubljana), fra Andrija Bilokapiæ (Zadar) i fra ŽeljkoŽeleznjak (Zagreb) zajednièki podijelili blagoslov novacima.Sva okupljena braæa zajednièki su im èestitala i poželjelaustrajnost u godini kušnje.

Mnoštvo vjernika hodoèastilo Gospi od suzaPleternica, 31.8.2013. (IKA) - Prigodom blagdana Gospe odsuza, 31. kolovoza u istoimeno svetište u Pleternicihodoèastilo je nekoliko desetaka tisuæa vjernika, izposavskoga i požeškog kraja te drugih dijelova Požeškebiskupije kao i iz susjedne Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je požeški biskup

Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s rektorom svetištaAntunom Èorkoviæem, misionarom Božom Radošem,duhovnikom ðakovaèke Bogoslovije, voditeljemdevetodnevne priprave za blagdan te drugim sveæenicima.Biskup se najprije zaustavio pred likom Gospe od Suza kojije iznesen iz crkve na liturgijski prostor "pod nebom" iuputio trostruki pozdrav Isusovoj Majci na koji su svinazoèni odgovarali pjevanim poklikom "Blažena ti štopovjerova", geslom na hodoèašæima Požeške biskupije umarijanska svetišta tijekom Godine vjere. U pozdravuokupljenima biskup je kazao kako je i ovo hodoèašæe važnatoèka duhovnog hoda Požeške biskupije u Godini vjere nakojoj po zagovoru Isusove Majke želimo obnoviti svojukrsnu pripadnost Isusu Kristu i njegovoj Crkvi, stati sMarijom pod križ Isusov i povjeriti snazi njegovepobjednièke ljubavi sebe, svoje nemoæi i terete. U homiliji biskup je ispripovjedio svoj doživljaj izbogoslovskih dana na jednoj vožnji vlakom od Slav. Brodado Zagreba, u kojem se našao s dvije žene u razgovoru.Kazao je kako je jedna od njih predstavila drugoj svu težinusvoga obiteljskog života zbog muževa pijanstva i nesretnesmrti sina, posvjedoèila da je provodila dane i noæi ispunjenetugom i plaèem, dok je jedna susjeda nije pozvala da poðe snjome na hodoèašæe Gospi od Suza u Pleternicu, gdje jeozdravila, pronašla duhovnu snagu kojom je mogla nositisve nevolje osobnog i obiteljskog života i postupno odvratilamuža od pijanstva. Biskup je spomenuo kako mu se ženinorješenje životne težine uèinilo tada ponešto naivnim, ali kadje i sam poèeo dolaziti u Pleternicu na hodoèašæa otkrio jetajnu snage Marijinih suza. Protumaèio je kako nasnaviještena Božja rijeè uvodi u povijest ljudskih suza, odRahelinih iz Knjige Jeremije proroka do Isusovih na križu idovodi do svjedoèanstva iz Knjige otkrivenja da vrijemesuza prestaje s uspostavom punine života o Isusovu slavnomdolasku. Osvrnuo se na evanðeosku scenu pod križem kadIsus u najtežim patnjama i poniženju, u vlastitim suzama ibolima predaje uèenika Ivana Majci patnici i Majku uèeniku.Kazao je da je to najsnažniji dogaðaj u povijesti suza našezemlje. Dok Isus u boli svjedoèi svoju posvemašnju vjernostOcu i svojim suzama ljubavi daje smisao svim ljudskimsuzama i patnjama, uspostavlja snažnu povezanost uèenika iMajke, koji su mu u patnji ostali dokraja vjerni. Upravovjernost Isusova Ocu i ljudima, te združenost uèenika iMajke s njime u patnji povezala je u otajstveno jedinstvoljudske suze nemoæi i božanske moæne suze ljubavi, dalanašim patnjama smisao, ustvrdio je biskup. Dodao je kako seta èudesna združenost Isusove patnje ljubavi i ljudske patnjenemoæi i danas trajno ostvaruje po onima koji poput Marije iIvana vjerom i vjernošæu pristupaju Isusu raspetome,povjeravaju mu svoju nemoæ, preuzimaju slabosti i patnjedrugih, postaju dionicima slobode koja prihvaæa težinuživota i nose je snagom onog smisla koju mu daje Isusova nasmrt spremna sloboda ljubavi. Istaknuo je da ljubavpovezana sa žrtvom ispunja èovjeka smislom i snagom višenego li išta drugo i da je u naše vrijeme bl. Ivan Pavao II.,utemeljitelj Požeške biskupije svojom patnjom posvjedoèiokako se gradi kultura života i promièe civilizacija ljubavi.Biskup je spomenuo kako je baš u Pleternici shvatio kolikoje jednostavno a istinito i duboko iskustvo one žene u vlakuo vlastitoj slobodi i spremnosti prihvatiti trpljenje za koje jebila osposobljena na hodoèašæu Gospi od suza. Istaknuo jekako je Marija tijekom trinaest hrvatskih stoljeæa, napose uteškim vremenima komunistièkih progona sakupljala našeljudske suze nemoæi u svoje majèinsko srce, sjedinjavala ihsa svojim i Sinovljevim moænim suzama ljubavi, služilanašoj slobodi kojom su mnoge majke, muževi i žene, mladi istariji prihvaæali patnje, svjedoèeæi vjernost Bogu,

Domovinske vijestiika

134. rujna 2013. broj 36/2013

vrijednostima i svetinjama, te da smo uz njezinu pomoæpobjeðivali napast malodušja i beznaða. Naglasio je kolikoje u današnjem hrvatskom društvu potrebno naviještati isvjedoèiti snagu Isusove patnje i križa, pomoæi mladima dane postanu žrtvom hedonizma, robovima ovisnosti orazlièitim porocima, ljudima izgubljenog dostojanstva inade. Dodao je kako se i u nekim vjernièkim krugovimazapaža težnja za bijegom od žrtve, za postignuæem zdravlja iosloboðenja od tereta života èudesnim putem ili odreðenimtehnikama koje pokatkad u razlièitim oblicima nude ipojedini sveæenici. Kazao je da nam je napose u Godini vjerepotrebno provjeriti jesmo li Isusovi vjernici upravo uprihvaæanju trpljenja i nevolja života, ili smo ispraznili križ,postali njegovi neprijatelji, kako je Apostol upozoravaosvoju kršæansku zajednicu. Biskup je pozvao hodoèasnike dai danas zahvale Isusovoj Majci za njezino služenje ovdje uPleternici našim patnjama i suzama, našoj slobodi i pobjedi uIsusovu Križu. Uvodeæi u ispovijest vjere, biskup Škvorèeviæ je podsjetiohodoèasnike kako im je u Poruci za otvorenje Godine vjerenajavio da æe ovogodišnja hodoèašæa u Marijina svetišta bitiposebna prigoda u kojoj æemo "ponizno, iskreno i javnoispovjediti pravu i cjelovitu vjeru Katolièke Crkve kojoj uime Božje svjesno i potpuno želimo pripadati". MisionarRadoš proglašavao je èlanke Apostolskog vjerovanja na štoje biskup postavljao pitanje „Vjeruješ li?" a svi nazoèniodgovarali "Vjerujem" i potom zapjevali geslo Godine vjereu Požeškoj biskupiji "Umnoži nam vjeru".Nakon poprièesne molitve slijedila je tradicionalna procesijas likom Gospe od Suza koji je prolazio kroz mnoštvovjernika a za to vrijeme izricane su pohvale Isusovoj Majcioblikovane po Apostolskom pismu pape Benedikta XVI."Vrata vjere" uz ponavljanje pjevanog poklika "Blažena tišto povjerova". Procesija je završila molitvom povjereIsusovoj Majci koju je predvodio biskup Škvorèeviæ. On jena kraju zahvalio hodoèasnicima što su svojom molitvom,pjesmom, pobožno raspoloženim srcem i uzdizanjem svijeæau svojim rukama bili dionici snažnijeg duhovnog festivalanego li je festival pjesme koji se istovremeno održavao uPožegi. Rektor svetišta Antun Èorkoviæ izrazio je zahvalnostsvima koji su sudjelovali na devetnici za blagdan Gospe odsuza, posebno voditelju Boži Radošu, a biskupu Antunuzahvalio je što je 2005. proglasio Pleternicu biskupijskimsvetištem Gospe od suza i što je predvodio misno slavlje.

Nova pastoralno-katehetska godina u Dubrovaèkojbiskupiji bit æe Godina mladihProglasio je to u poruci uz poèetak nove školske ivjeronauène godine dubrovaèki biskup Mate Uziniæ -Godina mladih poèinje prvim danom nove školske godine, azavršit æe njezinim završetkomDubrovnik, 1.9.2013. (IKA) - Nova pastoralno-katehetskagodina u Dubrovaèkoj biskupiji bit æe Godina mladih,proglasio je to u poruci uz poèetak nove školske ivjeronauène godine dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Razlogza to je Susret hrvatske katolièke mladeži koji æe se podgeslom "Na slobodu pozvani" održati u Dubrovniku 26. i 27.travnja 2014. godine."Ovaj Susret i ovo geslo nisu sluèajno odabrani. Odabrani suzato što je grad Dubrovnik u kojemu se treba održati ovajSusret kroz èitavu svoju povijest cijenio slobodu, 'dar u kômsva blaga višnji nam Bog je dô'. I mi danas smo pozvaniiznova promišljati dar slobode koja je najdublja èežnjasvakoga èovjeka, osobito mladih ljudi. Ovim Susretom kojiæe se održati pod geslom 'Na slobodu pozvani' želimo sebi idrugima, osobito našim mladima, još jednom dozvati u

svijest da sloboda nije pojam koji u potpunosti zadovoljavaslobodom "od" autoriteta i zabrana, nego da pojam sloboda usebi ukljuèuje i slobodu "za", za dobro, za èovjeka, zaljubav, za darivanje, za služenje. Ova sloboda "za" otkrivadubinu i pravo znaèenje onoga biti slobodan", pišedubrovaèki biskup. Proglašavajuæi novu pastoralno-katehetsku 2013./14.Godinom mladih biskup Uziniæ poruèuje da tema mladih igeslo Susreta hrvatske katolièke mladeži "Na slobodupozvani" treba prožimati cjelokupno pastoralno-katehetskodjelovanje u Dubrovaèkoj biskupiji na svim razinama."Èinim ovo sa željom da se u mjesecima koji su pred namadobro pripravimo za Susret hrvatske katolièke mladeži uDubrovniku, kako bismo se mladim katolicima iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine i drugih zemalja u kojima živi hrvatskakatolièka mladež, predstavili jednako onako gostoljubivo idomaæinski kao što smo to èinili i èinimo s turistima kojinas, iz godine u godinu i u sve veæem broju, rado posjeæuju,"dodaje biskup te izražava nadu da æe važnost susretaprepoznati sve društvene strukture naše županije, gradova iopæina, pružiti nam potrebnu pomoæ i staviti nam naraspolaganje svoje resurse – trgove, škole, školske i športskedvorane kako bi se ovaj projekt uspješno realizirao. No,Susret hrvatske katolièke mladeži prije svega je projekt kojise tièe nas vjernika i naših vjernièkih zajednica.Biskup se nadalje obraæa pojedinim skupinama potièuæi ihna sebi svojstveno angažiranje oko SHKM i Godine mladih.Župnike i župne vikare, svoje prve suradnike u pastoralu ibrizi za vjernike, biskup poziva da sebe, svoje sposobnosti iosobito svoje župne prostore u potpunosti stave naraspolaganje ovom veoma važnom projektu, ne samo zabiskupiju, nego i za Katolièku Crkvu u Hrvatskoj i u Bosni iHercegovini. Takoðer ih potièe da pozovu vjernika nasuradnju i molitvu za uspjeh ovog susreta. Od redovnièkihzajednica biskup oèekuje otvorenost, molitvu, angažman ispremnost na suradnju u pripremi ovog važnog dogaðaja zamjesnu Crkvu.Vjerouèitelje i vjerouèiteljice poziva da seukljuèe u pripravu mladih za ovaj dogaðaj, da svojomzainteresiranošæu u svojim kolegama i kolegicama uzbornicama probude interes i želju da budu dio projektaSusreta hrvatske katolièke mladeži koji æe svima donijetineizmjerno više nego li æe oduzeti. Biskup Uziniæ poziva i katolièke obitelji u Dubrovaèkojbiskupiji da mladima koji æe doæi otvore vrata svojih srca isvojih domova, da u njima dva dana pokušaju prepoznatisvoju djecu i prime ih u svoje domove i za svoj obiteljskistol poslužujuæi ih s istom onom velikodušnošæu s kojom biželjeli da drugi otvore vrata njihovoj djeci. Na kraju poruke dubrovaèki biskup se obraæa mladežiDubrovaèke biskupije: "Svoj poziv, na kraju, upuæujemvama, draga mladeži Dubrovaèke biskupije. Želio bih daprije svega vi osjetite ljepotu slobode koju nam Krist nudi, akoju æete osobito moæi iskusiti i podijeliti kroz zajedništvoSusreta hrvatske katolièke mladeži. Otvorite svoja srca ipoklonite mladima iz èitave Hrvatske, Bosne i Hercegovine isvih zemalja u kojima živi hrvatska katolièka mladež prilikuza radost zajedništva u Kristu! Uèinite to svjedoèeæi immladenaèki duh i entuzijazam mladih Dubrovkinja iDubrovèana, ali i predstavljajuæi im ponosnu povijest našegaGrada, a s njom i cijele naše biskupije, protkanu vjernošæu,mudrošæu i slobodom. Pokažite im svoje otvoreno srce,otvoreno srce Dubrovnika i Dubrovaèke biskupije, tako štoæete ovu Godinu mladih iskoristiti za osobni rast u zrelosti,odgovornosti, slobodi i novim spoznajama koji vas trebajupomoæi da se, slobodni od svega onoga što vas sputava dabiste mogli biti slobodni za istinski život, suoèite sa svimživotnim izazovima koji su pred vama. Jedan od njih je i

Domovinske vijesti ika

14 4. rujna 2013. broj 36/2013

Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku kojemu stevi, dragi mladi Dubrovaèke biskupije, pravi domaæini.Pozivam vas da to i pokažete tako što æete se kao pravidomaæini ukljuèiti u njegovu organizaciju, stavljajuæi, kaovolonteri i na druge naèine, sebe, svoje sposobnosti i svojevrijeme u službu zajedništva. Uvjeren sam da æete, uèinite litako i ukljuèite li se, sutra s ponosom moæi reæi da ste bilisudionici dogaðaja koji vas je istinski obogatio i pomogaovam da budete slobodni 'od' i postanete slobodni 'za', bezkojeg nema prave slobode!"Godina mladih poèinje prvim danom nove školske godine, azavršit æe njezinim završetkom.

Biskup Štambuk poziva na obilježavanje poèetka školskei vjeronauène godineVrlo je korisno, gdje je to moguæe, nastavu poèeti s misom,istièe hvarski biskupHvar, 1.9.2013. (IKA) – Hvarski biskup Slobodan Štambukuputio je poziv sveæenicima svoje biskupije na prikladnoobilježavanje poèetka školske i vjeronauène 2013./2014.godine. Istièe da je prikladno poèetak školske i vjeronauènegodine povezati uz drugu nedjelju mjeseca rujna, uz blagdanMale Gospe. Podsjeæa sveæenike da je vrlo korisno, gdje jeto moguæe, poèeti nastavu s misom. Potrebno je pozvatiroditelje i djecu na sakramente ispovijedi i prièesti. Nadalje,treba prikladno ukljuèiti vjerouèenike u liturgiju, bilo kaoèitaèe, bilo kao predmolitelje. Bilo bi poželjno sastavitiraspored župnoga vjeronauka i ponuditi ga svima, istièe upozivu mons. Štambuk, napominjuæi kako je naglasakpotrebno dati pripravnicima za prvu prièest i krizmu. Nakraju potièe sveæenike da, osim roditelja, pozovu djedove ibake, posebno krsne i krizmane kumove, kako bi poticalimlade na prihvaæanje vjerskih i vjeronauènih obveza.

Puèišæa: Blagoslov relikvijama sv. MaksimaPuèišæa, 1.9.2013. (IKA) – Župa Puèišæa na Braèuproslavila je u nedjelju 1. rujna blagdan sv. Maksima,suzaštitnika župe, sveca iz prvih kršæanskih vremena, èije serelikvije èuvaju u župi. Misu je uz sudjelovanje vjernièkogamnoštva slavio tamošnji župnik Andro Ursiæ. U propovijedise osvrnuo na obilježavanje 1700. godišnjice Milanskogaedikta kojim su kršæani dobili slobodu i mogli slobodnoispovijedati svoju vjeru. Govoreæi o ondašnjim kršæanimapodsjetio je kako su se borili za istinu, i to istinu evanðeljaza koju su dali svoje živote. Primijetio je, pritom, kako i u današnje vrijeme postojekršæani koji su proganjani i ubijani zbog svoje vjere. Unastavku homilije osvrnuo se na propovijed na Udbinigeneralnoga tajnika Biskupske sinode u Rimu nadbiskupaNikole Eteroviæa koji je istaknuo kako borba za istinu vodiprema nagradi u vjeènosti. Župnik Ursiæ iskazao jepoštovanje prema sveèevim relikvijama te na kraju njimablagoslovio okupljene vjernike.

Održan meðunarodni Studijski tjedan za èlanovedominikanske obitelji u formacijiTrogir, 1.9.2013. (IKA) - U organizaciji Hrvatskedominikanske provincije i nedavno osnovanog Instituta sv.Tome Akvinskoga, u Trogiru, na otoku Èiovu, od 25.kolovoza do 1. rujna održan je XVI. meðunarodni Studijskitjedan za èlanove dominikanske obitelji u formaciji.Tema je studijskog tjedna bila: "Marija – primjerslušateljice". Radni dio Studijskog tjedna sastojao se odpredavanja, èitanja zadanih tekstova, studentskih

prezentacija i rasprava, a sve je zakljuèeno zajednièkimokruglim stolom. Sudjelovalo je dvadesetak studenata izŠpanjolske, Slovaèke, Irske i Hrvatske, pri èemu je središnjatema obraðena kroz niz predavanja koja su predvodili fr. LucDevillers OP (Francuska), fr. Alberto-Fabio Ambrosio OP(Italija), Mary-Gabrielle Mouthon (Švicarska), s. MarijaPehar (Hrvatska), fr. Sreæko Koralija OP (Hrvatska) i fr.Marijan Biškup OP (Hrvatska). Službeni jezici tjedna bili suengleski, francuski i hrvatski.Studijski tjedan otvorio je fr. Sreæko Koralija OP, regensstudija Hrvatske dominikanske provincije i koordinatorStudijskog tjedna, s uvodnim osvrtom na središnju temu. Uizlaganju s. Marije Pehar bilo je rijeèi o povijesnom iteološkom aspektu mariologije: "Povijesno-teološki razvojmariologije" i "Mariologija II. Vatikanskog sabora".Biblijsko-egzegetski prikaz izložio je fr. Luc Dellivers:"Marija iz Nazareta: Model uèenika u Lukinom evanðelju(Lk 1,38)" i "Magnificat!: Himan Božje službenice u svomkulturalnom kontekstu". O protestantskom razumijevanju idoživljavanju Marije te stvarnim i moguæim temeljimaekumenskog zajedništva govorila je Marie-GabrielleMouthon: "Slava Mariji prema reformatorima-povratak upovijest" i "Slava Mariji prema reformatorima-ekumenskiizazov". Meðureligijsku dimenziju mariologije predstavio je fr.Alberto Fabio Ambrosio OP: "Marija u Islamu-Kuran itradicija" i "Marija u sufizmu", dok je fr. Sreæko Koralija OPgovorio o liku Marije u razdoblju sirske patristike: „Nekiaspekti mariologije sirskih otaca" i "Marija u spisima EfremaSirskog". Predavanja je zakljuèio fr. Marijan Biškup OP spredstavljanjem mariološke misli i nekih oblika marijanskepobožnosti u hrvatskih dominikanaca: "Mariologijahrvatskih dominikanaca od 13. do 20. stoljeæa" i "VinkoMarija Guèetiæ (1682.-1771.): pogled na njegovu mariološkumisao".Sudionici Tjedna su i aktivno sudjelovali u radu, a studijskidio Tjedna zakljuèen je Okruglim stolom u subotu, 31.kolovoza.Osim predavanja za sudionike je organiziran obilazakpovijesnih i kulturnih znamenitosti Trogira, posjetili sucrkvu Gospe od Prizidnice na Èiovu, a sudionike jepozdravio trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ. Na kraju Studijskoga tjedna u trogirskom Samostanu sv.Dominika i nacionalnom svetištu bl. Augustina Kažotiæa su,za vrijeme nedjeljne mise, dvojica dominikanskih novakapoložili jednostavne zavjete, a petorica postulanata obuklahabit i tako zapoèeli godinu novicijata.

Petrovci: Blagoslov uèenika i studenata na poèetku noveškolske i akademske godinePetrovci, 1.9.2013. (IKA) - U nedjelju 1. rujna, na sveèanojeuharistiji, s molitvom zaziva Duha Svetoga i prigodnimprošnjama oznaèen je poèetak nove školske i akademskegodine u grkokatolièkoj župi Pokrova presvete Bogorodice uPetrovcima.Na koncu liturgijskog slavlja bila je molitva blagoslova naddjecom i mladima, te molitva blagoslova njihovih školskihtorbi i uèila. Ovaj se blagoslov veæ tradicionalno udjeljujedjeci i mladima na nedjelju uoèi poèetka školske godine, ana njemu nazoèe djeca, obitelji uèenika, uèitelji i katehete itime svjedoèe potrebitu cjelovitost svih komplementarnihèimbenika u odgoju pojedinca za njegovu ljudsku ikršæansku zrelost, istakao je u svojoj propovijedi o. VladimirSedlak, petrovaèki župnik.

Domovinske vijestiika

154. rujna 2013. broj 36/2013

U Ludbregu proslavljena 500. obljetnica papinske buleSa svih strana Hrvatske i iz susjednih zemalja slilo se usvetište oko 70.000 hodoèasnika - središnje misno slavljepredvodio je nadbiskup EteroviæLudbreg, 1.9.2013. (IKA) - Po duhovnu okrjepu na Svetunedjelju 1. rujna u jedino hrvatsko euharistijsko svetištePredragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, koje veæ više od600 godina èuva euharistijsku relikviju Presvete Krvi èije ještovanje prije toèno 500 godina Sveta Stolica odobrilaposebnom bulom tadašnjeg pape Leona X., sa svih stranaHrvatske i iz susjednih zemalja slilo se oko 70.000hodoèasnika. Središnje hodoèasnièko euharistijsko slavlje predvodio jenadbiskup mons. Nikola Eteroviæ, glavni tajnik Biskupskesinode u Rimu koji je svima okupljenima prenio apostolskiblagoslov Svetoga Oca Franje. Uz domaæina, varaždinskogbiskupa mons. Josipa Mrzljaka, u slavlju su mu se pridružilisisaèki biskup Vlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèki biskupVjekoslav Huzjak, zagrebaèki pomoæni biskupi Ivan Šaško iMijo Gorski, te još 55 sveæenika, od kojih su mnogi odranog jutra ispovijedali vjernièko mnoštvo kako bi, uzpoštivanje i ostalih uvjeta, hodoèasnici mogli zadobitipotpuni oprost od grijeha koji je istom bulom 1513. godinepapa Leon X. udijelio ludbreškom prošteništu.Uoèi središnjeg slavlja, kojim je proslavljena 500. obljetnicaizdavanja papinske bule, održana je velika sveèana procesijasudionika u kojoj je od župne crkve Presvetog Trojstva posredišnjim gradskim ulicama do zavjetne kapele prenesenapokaznica s relikvijom Presvete Krvi. U procesiji su sbarjacima i znakovljem sudjelovali predstavnici i èlanoviraznih molitvenih zajednica te crkvenih i svjetovnih udruga,vjernici u narodnim nošnjama svojih zavièaja, a, uz ostale,pridružili su se i predstavnici svjetovne vlasti. Veæ po obièaju, rijeè pozdrava uputio je u ime Hrvatskogsabora, tradicionalnog pokrovitelja ludbreške proslave,njegov predsjednik, Josip Leko, koji je podsjetio kako jeizgradnjom ove kapele tek prije nepunih 20 godina, zbogstoljeæima nesklonih okolnosti, ispunjen zavjet Hrvatskogsabora iz 1739. godine. Naglasio je kako je ludbreškosvetište nezaobilazno mjesto molitve, okupljanja ipromišljanja graðana vjernika te mjesto najèvršæe veze dvijuinstitucija: Crkve i Sabora koji su vjekovima branili interesehrvatskog naroda te ga u najboljoj vjeri zastupali i štitili odraznih nedaæa. Ne samo ekonomska, nego i kriza moralnihvrijednosti pošast je koja veæ dugi niz godina pritišæe cijeluEuropu, pa tako i Hrvatsku, pa se èovjek pojedinac osjeæa spravom ugrožen i izgubljen. Neka nam ova današnjasveèanost bude poticaj da zajedno u dijalogu i toleranciji teuzajamnom razumijevanju tražimo rješenja za prevladavanjesadašnjih teškoæa, rekao je Leko pozvavši na zajednièkiangažman Hrvatskog sabora i Crkve na obnovi zajedništvahrvatskih graðana, na obnovi duha solidarnosti i suosjeæanjasa svima potrebitima u hrvatskom društvu te na obnovivrijednosti i dostojanstva hrvatskih radnika.Upuæujuæi rijeèi pozdrava u ime domaæina biskup Mrzljakrekao je da ih je u Ludbregu sabrao Onaj koji je i zadnju kapkrvi dao za èovjeka, Onaj koji svojom èudesnom snagomokuplja veæ više od 2000 godina, Onaj koji na poseban naèinokuplja ovdje u Ludbregu nakon èudesnog dogaðaja otprije600 godina kojeg je prije 500 godina potvrdio papa Leon X.Zaželio je dobrodošlicu svim hodoèasnicima, a posebanpozdrav uputio je predvoditelju slavlja nadbiskupuEteroviæu, bliskom suradniku Svetog Oca. U svojoj homiliji, nadbiskup Eteroviæ podsjetio je kako jedavne 1411. godine u Ludbregu Gospodin na sumnju i slabuvjeru jednog sveæenika odgovorio èudom: vino u kaležupostalo je prava krv. Pun straha, tu je svetu krv sveæenik

prelio u staklenu posudicu i krio do kraja života. Tek je predsmrt obavijestio o èudu i predao ampulu s tekuæom krvižupnoj crkvi svetoga Trojstva. Crkva je priznala autentiènostèuda godine 1513., za pontifikata pape Julija II., a njegovnasljednik Leon X. izdao je bulu nalažuæi da se relikvijaèuva u Ludbregu i u nedjelju prije Male Gospe izlaže naroduna pobožno klanjanje. On je takoðer crkvu obdariooprostima koje mogu zadobiti svi koji ispune èetiri uvjeta:pohode svetište u Ludbregu u znak štovanja PresveteEuharistije, ispovijede se i prièeste, na nakanu Pape izmolemolitve u èast presvete Krvi Kristove, te izvrše barem jednodjelo milosrða, napomenuo je nadbiskup kazavši kako jeèudo u Ludbregu jedno od brojnih euharistijskih èuda usvijetu, koja su utjecala na pobožnost prema PresvetojEuharistiji. Stoga je izrazio zahvalnost Svetoj Stolici,središnjem uredu Katolièke Crkve kojega je 1513.predstavljao papa Leon X., što je priznala, pred toèno 500godina, autentiènost euharistijskoga èuda u Ludbregu. Crkvau Hrvata uvijek je bila povezana sa Svetom Stolicom i vjernaSvetom Ocu, rekao je mons. Eteroviæ te je u ime SvetogaOca Franje pozdravio sve sudionike velebnog slavlja tesvima prenio njegov Apostolski blagoslov.Potaknuo je okupljene da u ovoj Godini vjere moleGospodina da im umnoži vjeru, da ga prepoznaju u Presvetojeuharistiji, te da mu dopuste da uðe u njihova srca i da ihpreobrazi svojom božanskom ljubavlju. Tako æemo biti ustanju prepoznati uskrsloga Gospodina u svakom bratuèovjeku, posebno u siromašnima i u onima kojima jepotrebna duhovna i materijalna pomoæ. Euharistija namotvara nova obzorja: osvjetljuje naš odnos s Bogom i bratomèovjekom. Ona nas upuæuje da na ispravan naèin živimobogoljublje, èovjekoljublje i domoljublje, poruèio jenadbiskup naglasivši da je temelj svega naš odnos premaBogu: Bog mora biti uvijek na prvome mjestu u našemživotu. On je èvrsti temelj na kojem se isplati graditi osobnu,obiteljsku i društvenu stvarnost. Bez Boga cijela zgradaèovjeka i ljudske zajednice poèiva na pijesku te se lako možesrušiti i za manjih nevremena, èim nastupe poteškoæe iproblemi, rekao je dodavši da se na bogoljublje nadovezujeèovjekoljublje. Katolièka Crkva tradicionalno je širilaispravno poimanje èovjeka, njegove naravi i njegovadostojanstva, naglasio je te se osvrnuo i na važnostdomoljublja. Napomenuo je kako je prirodno o tome razmišljati u ovomesvetištu zbog zavjeta koji su u prosincu 1739. godine donijelièlanovi Hrvatskoga sabora u Varaždinu. Oni su odluèili daæe u Ludbregu sagraditi zavjetno svetište ako svemoguæiBog zaustavi kugu koja je harala u Moslavini i Slavoniji,podsjetio je te poruèio kako je ljubav prema domoviniuroðena u srce svakoga èovjeka. Ne može se ljubitiapstraktno svijet ako se ne voli svoju domovinu. Bezispravnoga domoljublja, svaki je takav internacionalizamsumnjiv. Takvo se razmišljanje o odnosu partikularnoga iuniverzalnoga nameæe i nama pošto je naša domovinaHrvatska postala èlanicom Europske unije. U tom smislu, naprimjer, Hrvatska bi u Europsku uniju trebala unijeti svasvoja bogatstva ljudi, prirode, kulture, baštine, kako bipridonijela obogaæivanju drugih naroda te velike zajednice.U isto vrijeme, trebala bi se i ona obogatiti darovima drugihnaroda koji su u skladu s njezinom kršæanskom i narodnomtradicijom, rekao je mons. Eteroviæ.Podsjetivši, nadalje, kako su se naši preci zavjetovali da æeizgraditi crkvu u Ludbregu ako ih Gospodin oslobodi odkuge, pozvao je okupljene da i oni mole Gospodina da ihoslobodi od svih kuga koje i danas ugrožavaju nas i našenarodno biæe. Zahvaljujuæi napretku medicine, Bogu hvala, unaše doba ne haraju po Europi nekada zastrašujuæe bolesti

Domovinske vijesti ika

16 4. rujna 2013. broj 36/2013

koje su desetkovale stanovništvo pojedinih zemalja. Ipak, uprenesenom smislu, ima i danas opasnih pojava, modernekuge koja prijeti stabilnosti osoba i opstanku naroda,upozorio je nadbiskup istaknuvši: U prvom se redu to odnosina napad na ustanovu obitelji, temeljnoga èimbenika Crkve idruštva, kao zajednicu muža i žene, otvorene životu.Protuobiteljski mentalitet širi se organizirano ne samo uHrvatskoj i u Europi, nego i u drugim zemljama. Znakovitoga mentaliteta, èesto popraæena snažnom propagandom,jesu: neprihvaæanje prirodnoga zakona, relativiziranje braènezajednice, prihvaæanje njezine nestabilnosti kao normalnepojave, rastava braènih drugova, promicanje istospolnihbrakova, pobaèaji, zatvorenost raðanju itd. Pitanje zdravih iplodnih obitelji posebno je aktualno u Hrvatskoj zbognegativnoga prirodnoga rasta. Samo se lanjske godine uHrvatskoj broj stanovnika smanjio za oko 14.000. U zadnjih15-tak godina, taj je gubitak narastao do preko 130.000stanovnika. Ove brojke bi trebale ozbiljno zamisliti i Crkvu idržavu kako bi se promijenio mentalitet u korist života, uzpoticajne mjere natalitetne politike i demografske obnove,po primjeru nekih zemalja Europske unije koje to veægodinama uspješno provode, ustvrdio je nadbiskup pozvavšina molitvu Gospodinu da ih saèuva od te novovjeke kugeprotiv života koja je u stanju opustošiti ne samo pojedinamjesta, nego i cijelu domovinu. Neka Euharistija dade svimasnagu otvoriti se ljepoti života i otkriti plodnost roditeljskežrtve. Neka nam Bog udijeli milost da na poljima i goramaLijepe naše bude uvijek dovoljno ljudi koji æe svojim trudomi radom, uz Božji blagoslov, osigurati kruh i vino neophodneza slavljenje sv. Mise. Preporuèimo ova naša euharistijskarazmišljanja o bogoljublju, èovjekoljublju i domoljubljuzagovoru Blažene Djevice Marije... Neka nam ona izmolimilost kod Boga kako bi svi postali euharistijski ljudi kojiljube Boga i èovjeka, i to dokazuju svojim kršæanskimosobnim, obiteljskim i društvenim životom, zakljuèio jenadbiskup u homiliji.Liturgijsko pjevanje predvodio je, pod ravnanjem prof.Antuna Kranjèeca te uz orguljašku pratnju s. M. ZvonimireÈeh, župni mješoviti zbor, kojem se na kraju slavlja uizvoðenju zahvalnog himna "Tebe, Boga hvalimo" i hrvatskehimne "Lijepa naša" pridružio Puhaèki orkestar GradaLudbrega.Na kraju slavlja domaæi župnik i èuvar svetišta preè. JosipÐurkan pozvao je hodoèasnike na sudjelovanje u ostalimduhovnim sadržajima i pobožnostima koji su organiziranitijekom dana sve do veèernjih sati, kada je u župnoj crkviproslavljena misa zahvalnica uz relikviju Presvete Krvi kojojje vjernièko mnoštvo i ove godine iznijelo obilje svojihosobnih zahvala, pohvala i molitava.

Poèetak novicijata u Provinciji franjevaca treæoredacaglagoljašaKrk, 1.9.2013. (IKA) - U nedjelju 1. rujna kratkim obredomu samostanskoj crkvi sv. Franje Asiškoga u Krku, uzprisutnost redovnièke braæe, obitelji i rodbine, redovnièkihredova prisutnih u gradu Krku: karmeliæana i franjevacaprovincije sv. Jeronima, te vjernika, provincijski ministar fraNikola Barun primio je u novicijat trojicu postulanata:Nikolu Šakiæa iz Splita, Mirka Miškoviæa iz Kostrèa(Bosanska Posavina) i Josipa Doliæa iz Livna. Ulaskom unovicijat i oblaèenjem redovnièkoga odijela zapoèeli suživot u Treæem samostanskom redu sv. Franje pod vodstvomuèitelja fra Jose Živkoviæa. Cilj novicijata je da mladikandidati za redovništvo preispituju i razmatraju božanskipoziv koji im je upuæen, svoj život usmjeravaju premaevanðeoskim vrijednostima trajno se obraæajuæi te upoznaju

temeljna naèela franjevaštva i svoju redovnièku obitelj. Nakon obreda u samostanskome klaustru uprilièeno jeèestitanje i bratsko druženje koje je nastavljeno sveèanomveèerom u samostanskoj blagovaonici kojoj se je pridružio ikrèki biskup Valter Župan. Biskup je èestitao novacimazaželjevši im ustrajnost na odabranom putu.

Pismo nadbiskupa Puljiæa u povodu BulešiæevebeatifikacijeSvjedoci kažu da je don Miroslav bio uzoran sveæenik, punpastoralne revnosti, èovjek molitve i djelotvorne ljubavi.Imao je veliko srce za siromahe i sve potrebneZadar, 2.9.2013. (IKA) - "Miroslav Bulešiæ – muèenikkrizme i zaštitnik Istre" naziv je pisma zadarskognadbiskupa Želimira Puljiæa koje je u povodu Bulešiæevebeatifikacije uputio sveæenstvu, redovništvu, vjeroèiteljima ikatehetama. Okružnicu je tematizirao pitanjima: kako sestjeèe muèenièka aureola i koga možemo nazivatimuèenikom, tko je sluga Božji Miroslav Bulešiæ, MiroslavBulešiæ muèenik svete potvrde. "Zahvalni smo BožjojProvidnosti što æe Crkva uzdiæi na èast oltara mladogsveæenika Miroslava Bulešiæa. Tim èinom daje se do znanjakako je on ubijen iz mržnje prema vjeri (in odium fidei) te daje muèenièku smrt podnio iz ljubavi prema vjeri (in amoremfidei). Pulska Arena æe 28. rujna svjedoèiti o neèemu što se uAreni nije nikada zbilo. Taj prostor svjetske i profane zabavepretvorit æe se u ozraèje najuzvišenijeg dogaðaja za Poreèkui Pulsku biskupiju i hrvatski narod. Kardinal Angelo Amato,prefekt Kongregacije za kauze svetih, æe objaviti Crkvi ièitavom svijetu da imamo novog blaženog muèenika,mladog sveæenika, Hrvata, Miroslava Bulešiæa. On jesvojom krvlju potvrdio vjernost Kristu. A mjesto na kojem jeispovjedio vjeru i zakoraèio u vjeèni život postaje svetimprostorom kamo æe ljudi rado poæi na hodoèašæe", poruèujemons. Puljiæ, istièuæi da je s tek navršenih 27 godina života inepunih pet godina sveæeništva Bulešiæ sazrio do puninekoju èovjek teško dostiže. Postao je muèenikom krizme inovim zaštitnikom Istre i sveæenika. "Katolièka teologija gleda na muèenika kao na dovršenogèovjeka i kršæanina. Jer on je u najtežim okolnostima, uzprolijevanje krvi, svjedoèio o Božjoj ljubavi. Muèenikerazlikujemo od drugih po tome što su služili braæi do krajnjihgranica i dali vlastiti život za više ideale. A to su uèiniliiskljuèivo iz ljubavi i radi ljubavi. Ali, i u ljubavi premasvojim progoniteljima; onako kako je to uradio sâm Krist.Zato je u muèeništvu iskljuèen svaki oblik mržnje. SvetiAugustin je u tom vidu uoblièio klasièno naèelo kakomuèenika ne stvara kazna, nego razlog", piše nadbiskup, uzponos što je Kongregacija kod Bulešiæa našla takve razloge.Prema svjedoèanstvima, Bulešiæev kratki sveæenièki životbio je sav u znaku muèeništva. Okolnosti su bile takve da jebrzo postao svjestan kako bi vjernost sveæeništvu mogla doæiu iskušenje. Zato je bio spreman i na moguænost muèeništva,što potvrðuje u svom dnevniku 22. ožujka 1944: "Moj životTi sasvim darujem za svoje stado. Uz Tvoju milost i ako meTi uèiniš dostojnim, ne bojim se muèeništva, veæ ga žudim.Neka bude Tvoja volja". Svjedoci kažu da je don Miroslav bio uzoran sveæenik, punpastoralne revnosti, èovjek molitve i djelotvorne ljubavi.Imao je veliko srce za siromahe i sve potrebne. Takvog gaotkriva i njegov dnevnik: "Izmeðu tužnog i krvlju okupanognaroda, mi moramo biti dobri Samaritanci koji tješe i lijeèe,podižu i zavijaju svaku ranu u bijeli omot ljubavi. Jer mržnjauzrokuje krvarenje, a ljubav zacjeljuje rane". Mons. Puljiæpodsjeæa na Bulešiæeve rijeèi u dnevniku u prigodi svogsveæenièkog reðenja u Svetvinèentu 11. travnja 1943: "Moja

Domovinske vijestiika

174. rujna 2013. broj 36/2013

majka, otac i braæa su plakali, a i mogli su: Sin im je umro,sam je prestajao biti njihova svojina i poèimao biti stvarBožja". Od 1943. g., kad je bio župnik u Baderni, Bulešiæ sedvije ratne godine hrabro i nesebièno zauzimao za ljude,osobito najugroženije. Zbog odvažnog, dosljednog inaèelnog djelovanja, Bulešiæu su prijetili s raznih strana, paje zapisao: "Ako me hoæeš k Sebi, Gospodine, evo mepripravna. Darujem Ti sasvim život za svoje stado". Da senjegovu spremnost za žrtvu ne bi krivo protumaèilo,objašnjava za što je spreman položiti život: "Želim umrijetisamo za slavu Božju i spasenje duše svoje kao i duša svojihvjernika". Protivnicima i progoniteljima poruèuje: "Moja jeosveta – oprost". Nadbiskup podsjeæa i kako je od 1945., kad je imenovanžupnikom u Kanfanaru, Bulešiæ duhovno obnovio prostranui zahtjevnu župu. Komunisti su grubo odvraæali vjernike odmise i crkvenih obreda. Poèeli su uvoditi 'civilna vjenèanja' ipogrebe. Usprkos tomu, kanfanarski župljani u veæem brojudolazili su u crkvu. Zato su èlanovi KP 1946. nakanfanarskom trgu zakljuèili: "Dok je ovaj živ, narod neæeiæi za nama, niti dolaziti na naše sastanke". Nagovarali surodbinu da poðe u Italiju gdje je studirao. No on je rekao:"Tu je veæa potreba za sveæenicima, pa ovdje treba ostati!".Prenijeli su mu i prijetnje da ne govori tako otvoreno, jer bimogao nastradati. On je odgovarao: "Ako me ubiju, ubit æeme za vjeru i Boga!". Bulešiæ je bio spreman dati život daspasi svetinje, istièe mons. Puljiæ, podsjeæajuæi da je koddijeljenja krizme u Buzetu 23. kolovoza 1947., predkomunistima koji su upali u župnu crkvu, Bulešiæ svojimtijelom branio svetohranište. Smirena duha im je rekao:"Ovamo možete proæi samo preko mene mrtva". Sutradan,na blagdan sv. Bartola, 24. kolovoza 1947, nakon podijeljenekrizme u Lanišæu, pobunjenici su ga u župnoj kuæi ubodimanožem u grlo ubili. Prema oèevidcima, osjeæao je da umire teje zazivao: 'Isuse, primi dušu moju!'. "Povijest Crkve kroz dvadeset stoljeæa pamti milijune znanihi neznanih svjedoka vjere koji su svojom krvlju posvjedoèiliono u što su vjerovali, što su osjeæali, živjeli i smatralinajbitnijim", podsjeæa mons. Puljiæ, dodajuæi da je Hrvatskabila komunistièka zemlja u kojoj su Titovi komunisti ubiliviše od šesto katolièkih sveæenika. To je oko 17% hrvatskogklera. Stotine sveæenika su trpjeli po zatvorima. Ubijena su73 bogoslova i sjemeništrca (to je èitava bogoslovija), 22brata laika iz raznih redovnièkih zajednica te tridesetakredovnica. U radosnom išèekivanju beatifikacije, nadbiskupPuljiæ poziva na molitvu novom blaženiku: "Potvrde svete tidarove štitiš, Duha i Istine milosni dar. Blaženi Miro, podajnam snage: Božanske ljubavi èuvaj nam žar!"

Misa na poèetku školske godine u Biskupijskoj klasiènojgimnaziji u DubrovnikuDubrovnik, 2.9.2013. (IKA) - Misa sa zazivom DuhaSvetoga za uèenike i profesore Biskupijske klasiènegimnazije "Ruðer Boškoviæ" u Dubrovniku u povodupoèetka nove školske godine slavljena je u ponedjeljak, 2.rujna u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku, a predvodio ju jedubrovaèki biskup Mate Uziniæ. U homiliji je biskup govorio o Duhu Svetom koji poljudima, ako mu se otvore, mijenja svijet. Duh Sveti i nasmože promijeniti, on nas osposobljava da možemo mijenjatisebe, svoje obitelji, svoju školu, grad, državu, poruèio jebiskup. Bog ne pripada ekskluzivno nama, mi ga ne možemoposjedovati, staviti ga u svoje okvire nego se moramo stavitina raspolaganje njegovoj volji i ljubavi, njegovoj širini. Uopasnosti smo da dopustimo drugima, ukljuèujuæi i našeroditelje, profesore, društvo, pa i Crkvu da nam nametnu

nekakav svoj podpogled na evanðeoske rijeèi: "DuhGospodnji na meni je". Biskup je takoðer govorio o oèekivanjima koja svi imaju oduèenika klasiène gimnazije, napomenuvši da ih Crkva ovegodine posebice treba za ostvarivanje Susreta hrvatskekatolièke mladeži u Dubrovniku kojem æe mladi biti pravidomaæini. No, važnije od svih tih oèekivanja je ono što odnjih oèekuje Bog, a to je pitanje na koje trebaju odgovoriti.„Doista bih htio da se na poèetku ove školske godineotvorite njemu, da pokušate èuti njegov glas, da primitenjegova nadahnuæa, da u ovoj školskoj godini i svim svojimodnosima napravite ono što on želi. Ja sam svjestan da zbogtoga možete imati i sukob s roditeljima, možda iprofesorima, možda i s Crkvom, ali nije važno. Važno je dakao Isus, bez obzira na protivštine, budete otvoreni iposlušni Duhu Svetome. Ako se to dogodi, a dogodit æe sesamo ako vi budete htjeli i ako se otvorite, onda i ovajpoèetak nove školske godine kojeg zapoèinjemo u DuhuSvetome, može imati i onaj sretan kraj koji æe se pretvoriti iu sretan život na višoj razini sve do onog konaènog cilja kadæemo svi zajedno moæi reæi: "Tebe, Boga, hvalimo!"Na misi su uèenici molili za blagoslov u novoj školskojgodini kao i za oporavak i zdravlje jednog uèenika iz škole, aza što æe moliti sljedeæih dana i devetnicu blaženoj MarijiPropetog Petkoviæ u kapelici škole. Ravnatelj škole mr. donBernardo Pleše zahvalio je svima na dolasku i zajednièkompoèetku nove školske godine.

Uèenici Nadbiskupijske klasiène gimnazije u Splituzapoèeli novu školsku godinuSplit, 2.9.2013. (IKA) - "Vi ste proroci našeg sutra, našabuduænost, ali i nada koja se dodiruje i koja je prisutnadanas. Svi smo ponosni na svakoga od vas jer ste mladiproroci Kristovi. Htjeli bi, i dat æemo sve od sebe, da i vi sponosom možete svima reæi da ste uèenici Nadbiskupijskeklasiène gimnazije", rekao je splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ, predvodeæi na poèetku nove školske godine uponedjeljak 2. rujna u sjemenišnoj kapeli euharistijskoslavlje za uèenike i djelatnike Nadbiskupijske klasiènegimnazije "Don Frane Buliæ" i Nadbiskupskog sjemeništa uSplitu. Koncelebrirali su ravnatelj gimnazije don JosipDukiæ, novi ravnatelj Sjemeništa don Jenko Buliæ, odgojiteljii profesori, a pjevao je mješoviti zbor Nadbiskupijskeklasiène gimnazije pod ravnanjem s. Lidije Matijeviæ. Na poèetku mise ravnatelj Dukiæ pozdravio je sve okupljene,a posebno prvaše koji su se, prvi put u povijesti škole,upisali elektronièkim putem te je izrazio nadu da æe „ovanaša škola uskoro postati i vaša". Nadbiskup je u homilijirekao kako u evanðelju Isus uzima knjigu, Sveto pismo, iuèenicima daje program rada i upute za oèuvanjedostojanstva svake osobe. "Tako æete i vi, dragi uèenici,danas od svojih profesora dobiti raspored i program vašegobrazovanja. Zapamtite da cijeli vaš školski program i svipredmeti, trebaju biti usmjereni prema osobi Isusa Krista. Onje najvažniji", istaknuo je nadbiskup te dodao kakoobrazovanje treba biti usmjereno i na njih, te da sveinformacije koje nauèe trebaju za cilj imati izgradnju osobe,života i odnosa meðu ljudima. "Ovo je dan zaziva DuhaSvetoga koji je izvor nadahnuæa, radosti, mudrosti i ljepote.Neka vam otvori horizonte uma, srca i duše", zakljuèio jenadbiskup i svima poželio puno uspjeha, sazrijevanja uljudskosti, vjeri te rast u intelektualnom i duhovnom smislu. Sve je pozdravio i ravnatelj Sjemeništa don Jenko Buliæ.Uèenicima je poželio hrabar hod i traganje te im poruèio dase vrata nalaze u srcu svakog èovjeka, "a naša vrata su za vasuvijek otvorena".

Domovinske vijesti ika

18 4. rujna 2013. broj 36/2013

Poèetak nastave u Katolièkoj osnovnoj školi u ŠibenikuŠibenik, 2.9.2013. (IKA) - Nova školska godina zapoèela jeu ponedjeljak 2. rujna i u Katolièkoj osnovnoj školi uŠibeniku. Prigodnim programom i molitvom èetrdeset idvoje uèenika prvog razreda uvedeno je u nastavu. Katolièkaosnovna škola u Šibeniku, prva crkvena osnovnoškolskaustanova u Republici Hrvatskoj, postavila je nove standardeosnovnoškolskog obrazovanja u Šibeniku. Ove godine uškoli je trinaest razrednih odjeljenja od prvog do sedmograzreda. Za poèetak nastave sve je spremno. Roditeljima,uèenicima i djelatnicima želimo obilje Božjeg blagoslova uradu, rekla je ravnateljica škole s. Mandica Starèeviæ. U Katolièkoj osnovnoj školi kljuèna je i suradnja sroditeljima kako bi mogli pružiti cjeloviti odgoj djeteta,poruèila je ravnateljica koja je izrazila zadovoljstvo radomškole proteklih šest godina. Radni plan i program Katolièke osnovne škole u potpunostiispunjava hrvatske obrazovne standarde, ali naglasak jestavljen i na rast u vjeri. Katolièka osnovna škola u Šibenikuodgaja i obrazuje mlade ljude za istinske vrijednosti.

Duhovno-formativni susret bogoslovaBogoslovi èetvrte, pete i šeste godine Zagrebaèkenadbiskupije te Bjelovarsko–križevaèke biskupije na susretuu Malom LošinjuMali Lošinj, 2.9.2013. (IKA) - Bogoslovi èetvrte, pete išeste godine Zagrebaèke nadbiskupije teBjelovarsko–križevaèke biskupije sudjelovali su na duhovno-formativnom susretu od 26. kolovoza do 2. rujna u DomuSv. Martina u Malom Lošinju, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije. Kroz tjedan dana bogoslovi supromišljali o pozivu i identitetu sveæenika te formacijisveæenièkih kandidata. Posebni naglasak bio je stavljen naprodubljivanje važnosti integralne formacije kroz èetiritemeljne dimenzije: ljudsku, duhovnu, intelektualnu ipastoralnu. Pripremljena izlaganja bogoslova, koja su bilatemeljena na apostolskoj postsinodalnoj pobudnici IvanaPavla II. "Pastores dabo vobis" te na dokumentu Hrvatskebiskupske konferencije "Formacija sveæenièkih kandidata",uvodila su u daljnje zajednièko promišljanje i iznošenjevlastitih iskustava i stavova. Cilj duhovno–formativnog susreta je izgraðivanjezajedništva i meðusobno upoznavanje bogoslova koji senalaze u formaciji u Zagrebu i izvan Hrvatske, priprema zasljedeæu formativnu godinu te bolje upoznavanje nadbiskupas bogoslovima, koji æe u buduænosti kao sveæenici bitinjegovi prvi suradnici. Kao i svake godine, zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ bio je nazoèan tijekomcijelog susreta. Sudjelujuæi na izlaganjima i izmjeniiskustava, nadbiskup je dao smjernice koje æe bogoslovimapomoæi u daljnjoj formaciji. Osobit poticaj bogoslovima bilesu svakodnevne kardinalove homilije na misnim slavljima.Kardinal je takoðer osobno razgovarao sa svakimbogoslovom Zagrebaèke nadbiskupije. Bogoslovima se u nedjelju naveèer pridružio ibjelovarsko–križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak.

U Zrinu otkrivena monumentalna gotièka crkvaOtkriveni ostaci bit æe prezentirani i vidljivi svimhodoèasnicima koji æe 15. rujna doæi u Zrin obilježiti 70.obljetnicu stradanja stanovnika Zrina i 505. obljetnicuroðenja Nikole Šubiæa ZrinskogZrin, 2.9.2013. (IKA) - Izuzetno vrijedan nalaz zasrednjovjekovnu hrvatsku povijest, posebno rijedak u

kontinentalnoj Hrvatskoj, pronaðen je ovih dana u Zrinuprilikom prethodnih arheoloških istraživanja za ponovnugradnju župne crkve Našašæa svetog Križa, srušene 1943.godine. Istraživanje koje po narudžbi Sisaèke biskupije i uz suradnjus Uredom za kulturu Biskupije izvodi Gradski muzej Sisak,otkrilo je monumentalnu jednobrodnu gotièku crkvu s oblomapsidom i pojaèanim kontraforima iz predturskog vremena. Da se radi o ozbiljnom otkriæu govore i brojke. Takovelièina temelja pokazuje da je crkva bila dužine 28 metara,širina broda 14 metara, a najširi dio koji ukljuèuje sakristiju izvonik 19 metara. Nalazi su pokazali i više faza izgradnje,pa je tako na jednom od slojeva vidljiva i paljevina nastalaspaljivanjem ove crkve 1943. godine. Velièina ovogkamenog zdanja svjedoèi o važnosti samoga Zrina usrednjovjekovnoj povijesti Hrvatske, a gradnjom nove crkveSisaèka biskupija odluèila je ponovo vratiti sakralni identiteti važnost ovom povijesnom hrvatskom mjestu i župi Zrin. Otkriveni ostaci bit æe prezentirani i vidljivi svimhodoèasnicima koji æe 15. rujna doæi u Zrin obilježiti 70.obljetnicu stradanja stanovnika Zrina i 505. obljetnicuroðenja Nikole Šubiæa Zrinskog.

Išèupana bitva - spomen na posjet Ivana Pavla II. RijeciZasigurno nikome tko je svjestan simbolike ove spomen-bitvei koliko ona znaèi Rijeèanima ne bi mogao pasti napametovakav vandalski èin, istièe se u priopæenju RijeèkenadbiskupijeRijeka, 2.9.2013. (IKA) - Spomen obilježje na posjet IvanaPavla II. Rijeci, koje je u lipnju ove godine postavljeno naGat Karoline Rijeèke, bilo je metom zasad nepoznatihvandala u noæi s 31. kolovoza na 1. rujna. Papina bitvapostavljena je u spomen na desetu obljetnicu njegova posjetaRijeci. Spomen obilježje nepoznati su poèinitelji bacili u more, a sdubine od oko šest metara izvukli su ga u nedjelju roniciJavne vatrogasne postrojbe Rijeka. Bitvu su nakon oèevidapreuzele nadležne gradske službe. Rijeèka nadbiskupija oglasila se priopæenjem u kojempodsjeæa da Papina bitva na Gatu Karoline Rijeèke zaRijeèane ima veliko simbolièko znaèenje. Ona je spomen nadan kada je veliki papa Ivan Pavao II. stupio na rijeèko tlo,podsjetnik na njegovo jubilarno 100. apostolsko putovanje itreæi posjet Hrvatskoj. S obzirom kako je velièanstvenoRijeka tada, prije 10 godina, doèekala Papu i 5 dana bilanjegov domaæin, sjeæanja na dragog gosta povezuju svegraðane Rijeke, bez obzira na vjersko opredjeljenje. "Zasigurno nikome tko je svjestan simbolike ove spomen-bitve i koliko ona znaèi Rijeèanima ne bi mogao pastinapamet ovakav vandalski èin. Nadamo se stoga da je ovajnepromišljeni vandalizam ipak izolirani sluèaj koji se neæeponoviti te da æe bitva, nakon što se poprave ošteæenja,uskoro na istom mjestu ponovno svjedoèiti u spomen na tajizniman dogaðaj", istièe se u priopæenju.

Nova školska godina u požeškoj Katolièkoj osnovnoj školiNa ulazu u školu djecu su doèekali uèenici treæeg razredakoji su svima upuæivali pozdrav s natpisima u boji i složnimglasom "Dobro došli!"Požega, 2.9.2013. (IKA) - Katolièka osnovna škola u Požegizapoèela je 2. rujna novu školsku godinu. U prvi razredprimila je èetrdeset i èetiri uèenika, rasporeðena u dvaodjeljenja. Prvog dana škole za njih je prireðen mali programna kojem je uz roditelje i djecu te djelatnike na èelu sravnateljem Ivicom Žuljeviæem sudjelovao i biskup Antun

Domovinske vijestiika

194. rujna 2013. broj 36/2013

Škvorèeviæ. Na ulazu u školu djecu su doèekali uèenicitreæeg razreda koji su svima upuæivali pozdrav s natpisima uboji i složnim glasom "Dobro došli!" U dvorani je školskizbor zapoèeo program pjesmom a mali glumci iz drugograzreda izveli su kratki lutkarski prikaz. Ravnatelj školepozdravio je biskupa, roditelje i prvašiæe. Potom je biskup urazgovoru djeci predstavio školu kao proširenu obitelj, ukojoj uz mamu i tatu sada još imaju uèitelje, ravnatelja,druge djelatnike i brojne uèenike. Kazao je da je dolazak uškolu važan ali i radostan korak te da æe u njoj stjecatimnoga znanja, a još važnije da æe u njoj rasti u srcu pootvorenosti jednih prema drugima, u meðusobnompoštovanju, ljubavi i zajedništvu. Biskup je zatim uputiorijeè prisutnim roditeljima. Naglasio je da je Katolièka školaposebna po odgojno-obrazovnom projektu utemeljenom naevanðeoskom poimanju èovjeka, po kojem on nije sluèajnego biæe projektirano Božjom ljubavlju koja je u Isusovukrižu pobijedila smrt i uzdigla èovjeka na najveæedostojanstvo. Još je spomenuo da katolièka škola imaodgojno-obrazovnu zajednicu koja nastoji navedeni projektprovoditi i da pritom važnu ulogu imaju roditelji kojisuraðuju s djecom i uèiteljima kako bi se na taj naèin djeciomoguæio rast u cjelovitosti njihova duhovno tjelesnog biæa.Zahvalio je roditeljima što su u promišljanju o buduænostisvoje djece prepoznali važnost usvajanja evanðeoskihvrijednosti i njihova odgoja i obrazovanja u Katolièkoj školi.Podsjetio je da u Katolièkoj školi nikada ne ostajeu sami jerraèunaju s Božjom prisutnošæu i pomoæu te je s djecom idrugima nazoènima izmolio Oèe naš a potom na sve zazvaoBožji blagoslov.

Sveæenièki susret u VaraždinuGost susreta bio je nadbiskup Nikola Eteroviæ, glavni tajnikBiskupske sinode u Rimu koji je održao izlaganje s temom"Nova evangelizacija za prenošenje kršæanske vjere"Varaždin, 2.9.2013. (IKA) - Redoviti mjeseèni susretsveæenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 2.rujna u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra uVaraždinu. Okupljene sveæenike na èelu s biskupomJosipom Mrzljakom pozdravio je voditelj susreta mons. IvanGodina, generalni vikar. Gost susreta bio je nadbiskup Nikola Eteroviæ, glavni tajnikBiskupske sinode u Rimu koji je održao izlaganje s temom"Nova evangelizacija za prenošenje kršæanske vjere".Nadbiskupa Eteroviæa pozdravio je biskup Mrzljak te muzahvalio na predvoðenju proslave 500. obljetnice papinskebule u ludbreškom svetištu dan ranije.Uvodeæi u pojam nove evangelizacije, nadbiskup Eteroviæosvrnuo se u svome izlaganju na najnoviju, prvu enciklikupape Franje Lumen fidei koja je posebno važna jer pozivavjernike da razmišljaju o daru vjere koju su primili, najèešæeu ozraèju obitelji, te da ponovno otkriju njezino znaèenje zaosobni, obiteljski i društveni život. Enciklika je objavljena uaktualnoj Godini vjere koja je zapoèela 11. listopada prošlegodine, za vrijeme XIII. opæe redovite skupštine BiskupskeSinode koja je održana na temu "Nova evangelizacija zaprenošenje kršæanske vjere". Godina vjere završit æe nasvetkovinu Krista Kralja 24. studenoga ove godine, aoèekuje se da æe tom prigodom Sveti Otac Franjo objavitiApostolsku postsinodalnu pobudnicu u kojoj æe biti uvrštenarazmišljanja sinodalnih otaca o novoj evangelizaciji i oprenošenju vjere u naše vrijeme, najavio je nadbiskup.Napomenuo je zatim kako su sinodalni oci pozornorazmišljali o pojmu nova evangelizacija nastojeæi pojasnitinjezin sadržaj te povezanost s darom vjere. Cilj je noveevangelizacije prenošenje vjere, odnosno prenošenje vjere

ostvaruje se u okviru nove evangelizacije. U nastavku je višegovorio o pojmu nova evangelizacija podsjetivši kako ga jeprvi put upotrijebio blaženi papa Ivan Pavao II. 1979. godinekoji je pojašnjavao kako je rijeè o novoj evangelizaciji –novoj u zanosu, metodama i izražajima. Taj je izrazpraktièno oznaèio pontifikat pape Ivana Pavla II., ali je ipapa Benedikt XVI. nastavio produbljivati teološko ipastoralno znaèenje nove evangelizacije, rekao je predavaète pojasnio kako se nova evangelizacija u prvom redu odnosina Isusa Krista koji je uvijek novi, a prema sinodalnimocima i Crkva i nova evangelizacija imaju izvor i poèetak uPresvetom Trojstvu, posebno preko sakramenata i RijeèiBožje. Govoreæi u nastavku o tri aspekta nove evangelizacije,nadbiskup Eteroviæ obrazložio je kako se ona odnosi nacijelu Crkvu. Svi su njezini èlanovi pozvani na novipastoralni dinamizam. Sinodalni oci u svojim surazmišljanjima smatrali važnim naglasiti trostruku dimenzijuevangelizacije: redovitu evangelizaciju, misijsku djelatnost inavještaj Evanðelja onima koji su se udaljili od Crkve.Nakon što je prikazao osnovne pojmove nove evangelizacijei vjere, mons. Eteroviæ govorio je o toèkama važnim za novuevangelizaciju i prenošenje kršæanske vjere, a premarazmišljanjima sudionika Biskupske Sinode. U sinodalnimraspravama naglašena je važnost liturgije, osobitoeuharistije, zatim sakramenata kršæanske inicijacije –krštenja, prièesti i krizme, potom obraæenja, odnosnosakramenta ispovijedi – mjesta pomirenja, ozdravljenja ipreobrazbe, te važnost opæeg poziva na svetost na što supozvani svi vjernici koji su na putu obraæenja. Na kraju je nadbiskup govorio o pastoralnim prioritetimakazavši kako su sinodalni oci posebno naglasili važnostobitelji, škole i župe - tradicionalnih ustanova ljudskog ikršæanskog života - za prenošenje kršæanske vjere. Temeljnastanica Crkve i društva, Obitelj – nazvana domaæa Crkva –bila je veoma prisutna u sinodalnim razmišljanjima, a velikupozornost obitelji u prenošenju kršæanske vjere posveæuje ienciklika Lumen fidei. Sinodalni oci naglasili su važnost iaktualnost župe, temeljne stanice u sustavnoj pastoralnojdjelatnosti Crkve. Prema Biskupskoj Sinodi, župa treba imatidvostruku ulogu: s obnovljenim žarom nastaviti redovitupastoralnu djelatnost, saèuvavši sve ono dobro što je utradicionalnom pastoralu dalo pozitivne rezultate, te otvoritinove putove, biti pastoralno kreativan nastojeæi odgovoritinovim izazovima evangelizacije suvremenoga èovjeka,posebno velikog broja ljudi koji su se udaljili od Crkve.Sinodalni oci spomenuli su razne inicijative koje bi moglepomoæi otvaranju župa novim potrebama, meðu kojima su ipromicanje molitvenih skupina, pohodi obiteljima,bolesnima i mladima, pastoral beskuænika i siromaha, boljesluženje modernim sredstvima društvenog priopæavanja...Nova evangelizacija zahtijeva dakle otvoreni tip župe u kojojæe pastoralni djelatnici, pod vodstvom župnika, odlaziti namaterijalne i duhovne periferije ljudi, ne zadovoljavajuæi sesamo s onima koji redovito pohaðaju Crkvu i župskeaktivnosti. U novoj evangelizaciji važnu ulogu imaju i raznecrkvene zajednice i pokreti koji su prema sinodalnim ocimadar i bogatstvo u Crkvi.U prenošenju kršæanske vjere bitne su i škole, odgoj ivjeronauk koji pomažu roditeljima u uvoðenju djece uljepotu vjere, istaknuo je mons. Eteroviæ. Na kraju izlaganjanaglasio je kako je za uspješnu novu evangelizaciju i zaprenošenje kršæanske vjere potrebna duhovna obnova, novizanos, nove metode i nove pastoralne inicijative. Pritom jeporuèio kako nova evangelizacija nije u prvom redu pitanjestrategije i pastoralnih planova, nego djelo Duha Svetog kojije uvijek djelatan u Crkvi i koji želi preko nas i u ovo naše

Domovinske vijesti ika

20 4. rujna 2013. broj 36/2013

vrijeme obnoviti lice Crkve i svijeta. Nova evangelizacijazahtijeva dakle otvorenost, simpatiju, solidarnost,velikodušnost i ljubav po kojoj æe svi znati da smo uèeniciIsusa Krista koji je Ljubav, rekao je nadbiskup te zakljuènoporuèio kako vjera oslobaða od lažnih božanstava teusmjeruje prema Bogu, istinitomu i pravomu. Nakon izlaganja postavljena su neka aktualna pitanja izcrkvene prakse. Na susretu je najavljena proslava zaštitnikamjesne Crkve na blagdan sv. Marka Križevèanina u subotu7. rujna misnim slavljem u 18 sati u katedrali UznesenjaBDM u Varaždinu.

Èestitka predsjednika Vijeæa HBK za ekumenizam idijalog židovskim vjernicimaSisak, 3.9.2013. (IKA) - U povodu predstojeæih blagdanaRoš Hašana – Nove godine i Jom Kipura – Dana pomirenja,predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog sisaèkibiskup Vlado Košiæ uputio je u utorak 3. rujna èestitkurabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u HrvatskojKotelu Da-Donu, rabinu zagrebaèke Židovske opæineLucianu Moši Preleviæu, kao i svim èlanovima ove dvijeZajednice. "Udijelio Vam Svemoguæi Bog u Novoj godinisvoj blagoslov da Vaša zajednica napreduje u svakom dobru,a sveti Blagdan pomirenja neka Vas ohrabri u iskrenomnastojanju izgraðivanja dobrih meðusobnih odnosa, kakounutar Vaše zajednice, tako i sa svima drukèijima, kakobismo svi bili upisani u Knjigu života", istaknuo je biskupKošiæ u èestitki.

Obljetnica ubojstva civila u Èetekovcu, Balincima iÈojluguBiskup Škvorèeviæ izrazio žalost što sami ubojice još nisupronašli naèin da javno, napose pred najbližima ubijenihoèituju žaljenje svoga zlodjelaMikleuš, 3.9.2013. (IKA) - U predveèerje 22. obljetniceubojstva 24 nedužne civilne žrtve u Èetekovcu, Balincima iÈojlugu, 3. rujna požeški biskup Antun Škvorèeviæ uzajedništvu sa sveæenicima Slatinskog dekanata, meðukojima su bili slavonsko-podravski arhiðakon VladoŠkrinjariæ i slatinski dekan Mladen Štivin predvodio jespomen slavlje u crkvi Sv. Terezije Avilske u Mikleušu.Spomenuo se i drugih 13 poginulih iz tih mjesta tijekomjeseni 1991. godine. Uz rodbinu i prijatelje te župljane župeNova Bukovica na misi su bili i naèelnik Opæine MikleušMilan Dundoviæ te naèelnik Opæine Nova Bukovica ŽeljkoVencl. Biskup je u pozdravu istaknuo kako je svaka nedužnažrtva vrijedna našeg pamæenja i posebnog poštovanja jer jeugraðena u našu hrvatsku slobodu, i da to najbolje èinimokad ih se spominjemo u misi i povjeravamo Isusovoj žrtviljubavi kojom je pobijedio zlo i smrt. Dodao je da veliko zlokoje je poèinjeno u navedenim malim mjestima nadnedužnim ljudima ne može nitko drugi izlijeèiti nitinedužnima dati dostojanstvo nego samo Isus Krist. U homiliji biskup je najprije požalio ubojice nedužnih ljudikoje su poèinjenim djelom postali žrtve vlastitoga zla.Izrazio je tugu što sami ubojice još nisu pronašli naèin dajavno, napose pred najbližima ubijenih oèituju žaljenje svogazlodjela. Oèitovao je iznenaðenost što ih hrvatskemjerodavne institucije još nisu privele na sud kako bipriznanjem zla i kajanjem vratili samima sebi dostojanstvokoje su izgubili. Istaknuo je da rane koje je nedužnoubijenim ljudima nanijela ljudska zloæa i mržnja lijeèi iproslavlja Isusova ljubav, moæna uspostaviti èovjeka upuninu života. Podsjetio je da su poginule osobe bile krštenei tako uronjene u Isusovu sudbinu te da je naš odnos prema

njima ispunjen nadom a ne neznanjem, ljubavlju a neosvetnièkim mislima prema zloèincima. Poželio je svimanjihovima najbližima da u tom svjetlu vjere budu utješeni iponosni što njihovi dragi nisu izgubili živote, nego ih napuno izvrsniji naèin dobili. Nakon prièesti biskup je predvodio molitvu odrješenja zapoginule a potom u ime poginulih zahvalio vjernicima što ihpamte svojom ljubavlju i molitvom. Novobukovièki novižupnik Mario Matijeviæ na kraju je uputio rijeèi pozdrava izahvale biskupu za predvoðenje slavlja u spomen poginulih.

Domovinske vijestiika

214. rujna 2013. broj 36/2013

Crkva u Hrvata

Jubilarno hrvatsko hodoèašæe u MariazellJubilej ovoga hodoèašæa nas poziva biti svjetlonošama uvjerskom i narodnom pogledu, predati svjetlo vjere imaterinsku rijeè našoj djeci i mladima, da se plamen vjere inaroda ne bi ugasio, istaknuo biskup ŽivkoviæMariazell, 25.8.2013. (IKA) – Tradicionalno, 90. po reduhodoèašæe gradišæanskih Hrvata Majci Božjoj u svetišteMariazell održano je 23. do 25. kolovoza. Na hodoèašæu jesudjelovalo oko tri tisuæe hodoèasnika, od kojih je njihpetstotinjak pristiglo pješice. Središnji dogaðaj hodoèašæabila je procesija sa svijeæama u subotu 24. kolovoza te unedjelju 25. kolovoza euharistijsko slavlje koje je umarijaceljskoj bazilici predvodio biskup Željeznog EgidijeŽivkoviæ. U homiliji je istaknuo kako se tim hodoèašæemgradišæanski Hrvati spominju 90 godina zajednièkogahrvatskog hodoèašæa u Mariazell" i "40 godina PutujuæeMarije Marijaceljske". O tom malom jubileju zahvaljujemo Bogu na ovoj velikojmilosti našemu malomu hrvatskomu narodu u Gradišæu,Beèu, Maðarskoj i Slovaèkoj. U molitvi zahvalnoga srcaspominjemo se bivših i sadašnjih, živih i pokojnih biskupa,sveæenika, redovnika, voditelja hodoèašæa, kantora ihodoèasnika koji su nastavili inicijativu Martina Meršiæa, st.iz 1923. godine, kao i biskupa Stefana Laszla, koji je 1973.ostvario ideju "Marijaceljske Putujuæe Marije". Velika hvalai Bog plati, kažem kao biskup sadašnjem marijaceljskomsuperioru o. Karlu Schaueru, voditelju hrvatskoga hodoèašæabiskupskom vikaru i kanoniku o. Stefanu Vukiæu, kao ikantoru nadzorniku Stefanu Bubiæu. Marijaceljskohodoèašæe postalo je velikim blagoslovom pojedinimvjernicima, našoj biskupiji Željezno i njenim župama, kao inašem hrvatskom narodu, rekao je biskup.Postavljajuæi pitanje "Što je to bilo, što je naše praoce, i štonas do danas vuèe na sveta mjesta? Što je uzrok, da migradišæanski Hrvati veæ 90 godina zajedno, a od moje rodnežupe Stinjaki poznato je i više od 200 godina, hodoèastimoMajci Božjoj Marijaceljskoj? Što ovdje u Mariazellu kaoljudi, vjernici, Hrvati tražimo i nalazimo?" biskup jeodgovorio: "Kada ulazimo u ovu prekrasnu marijaceljskubaziliku prvo na zavjetnom oltaru ugledamo Majku sdjetetom, ovdje naprijed na velikom oltaru Majku podkrižem, a u sredini crkve pil u nebo uznesene i okrunjeneMajke. To je zapravo naš cijeli život". Marija se potpunostavlja u Isusovu službu i time jasno pokazuje, da nije Onauzrok i središte naše vjere, nego njezin sin Isus. Takoðer,ona kao brižna majka svojoj djeci želi samo najbolje, da binašli naš životni put, zadovoljstvo, smisao i sreæu.Naposljetku, ovim pokazuje da kao majka poznaje teškoæesvakodnevnoga života, naše brige i nevolje, uspjehe ineuspjehe, uspone i padove, dobrotu i slabost, krivicu igrijeh, istaknuo je biskup Živkoviæ.Marijaceljska Marija s djetetom nam je velik i važan putokazu vjerskom i narodnom pogledu, rekao je gradišæanskibiskup, pitajuæi se: "Kakve su naše majke i naša djeca? Jesuli naše majke još otvorene za novi život? Dovode li svojudjecu k Isusu uèeæi ih moliti i bližnjega ljubiti? Prenose li jošsvojoj djeci naš lijepi materinji jezik gajeæi ga u obitelji?"Istaknuo je kako jubilej ovoga hodoèašæa poziva sve -hrvatske oèeve i majke - da u svakidašnjem životu pogledupru u Mariju s djetetom i od nje uèe: nositi Krista u svijet.Jubilej ovoga hodoèašæa nas poziva biti svjetlonošama uvjerskom i narodnom pogledu, predati svjetlo vjere imaterinsku rijeè našoj djeci i mladima, da se plamen vjere i

naroda ne bi ugasio, zakljuèio je biskup Živkoviæ, te na krajupropovijedi uputio molitvu Majci Božjoj Marijaceljskoj "daostane u Crkvi i hrvatskom narodu i kroz ova burna vremenasiguran putokaz, pomoænica i zagovornica, obrani ih odsvega zla, pomogne u nevoljama".Misno slavlje pjevanjem su animirali vjernici iz VelikogBorištofa, koji su u poslijepodnevnim satima na zakljuènomdijelu hodoèašæa od vjernika iz Koljnofa preuzeli PutujuæuMariju Marijaceljsku. Tako æe kopija milosnog kipa izMariazella ponovno biti u mjestu iz kojeg je prije 40 godinakrenula na hodoèašæe.

Biskup Živkoviæ odlikovao marijaceljskog superiora p.SchaueraMariazell, 25.8.2013. (IKA) – U prigodi 90. hodoèašæagradišæanskih Hrvata u Mariazell, biskup Željeznog EgidijeŽivkoviæ odlikovao je marijaceljskog superiora p. KarlaSchauera, OSB. Pater Schauer primio Orden svetogaMartina u zlatu, što je najviše odlikovanje biskupijeŽeljezno. Biskup Živkoviæ je pojasnio, kako je p. Schauerusko povezan s biskupijom Željezno, kao i hrvatskimžupama, pa je to znak zahvale.P. Karl Schauer je od 1992. godine superior u Mariazellu, teje aktivno sudjelovao u organizaciji Srednjoeuropskogakatolièkog dana 2003./2004. godine, kao i pohoda papeBenedikta XVI. 2007. godine u povodu 850 godinamarijaceljskog svetišta. Austrijska biskupska konferencijaimenovala ga je 2008., te ponovno 2011. godine "duhovnimsavjetnikom" u Uredu za medije. Kao dušobrižnik naraspolaganju je svima koji se bave medijima, a zadatak muje i produbljivati i jaèati kontakte s razlièitim medijima. P.Schauer kao studijski gost ORF-a komentira prijenosevelikih misnih slavlja iz Rima, primjerice za Božiæ i zaUskrs, te komentira Papina putovanja.

Dan biskupa Ivana Antunoviæa u KaloèiKaloèa, 25.8.2013. (IKA) - U maðarskom gradu Kaloèi unedjelju 25. kolovoza održana je tradicionalna proslava DanaIvana Antunoviæa. Organizator proslave bila je Hrvatskasamouprava grada Kalaèe. Sudionici te proslave unadbiskupskoj riznici mogli su pogledati izložbu u èastbiskupa Ivana Antunoviæa koja je ondje postavljena o 125.obljetnici njegove smrti. U Visokoj školi "Pal Tomori"prireðen je kulturno-umjetnièki program u kojem susudjelovali ženski zbor "Ružice i muški zbor "Dobriprijatelji" iz Kaloèe, zatim KUD "Vodenica" iz Baæina teženski pjevaèki izbor iz Kaæmara. U sklopu toga programapredstavljena je i knjiga Marinka Piukoviæa "Blago izdolafa" te su predstavljene razlièite bunjevaèke nošnje izbogatog "dolafa" obitelji Grge Piukoviæa iz Subotice. Knjigu"Blago iz dolafa" predstavio je sam autor, a u mini modnojreviji bunjevaèkih nošnji sudjelovali su èlanovi HKC"Bunjevaèko kolo" iz Subotice. Nošnje je na hrvatskom imaðarskom jeziku predstavila Anastazija Piukoviæ. Uprogramu je nastupio i tamburaški orkestar "Zabavnaindustrija" iz Dušnoka.Program je nastavljen molitvom krunice i misom koju je ucrkvi Sv. Josipa predvodio banjoluèki pomoæni biskupMarko Semren u zajedništvu s mons. dr. Andrijom Anišiæemi maðarskim sveæenicima koji vode brigu o vjernicimaHrvatima u Maðarskoj, koji su predstavljali ujedno i

Crkva u Hrvata ika

22 4. rujna 2013. broj 36/2013

odsutnoga kaloèko-keèkemetskog nadbiskupa BalažaBabela. Na misi su se okupili i predstavnici hrvatskihdržavnih, županijskih i lokalnih samouprava te veleposlaniki generalna konzulica R. Hrvatske u Maðarskoj. U propovijedi biskup Semren je, pozivajuæi se na geslobiskupa Ivana Antunoviæa: "Sve za vjeru, rijeè i narodnostsvoju" u svjetlu Godine vjere i nove evangelizacije naglasiokako je to geslo važno i danas, osobito za Hrvate uMaðarskoj i drugdje gdje su oni manjina. Osobito je istaknuovažnost zauzimanja za rast u vjeri u obiteljima u kojimaosim brige za odgoj u vjeri, treba njegovati svoj materinjijezik i svijest o pripadnosti hrvatskom narodu.Poslije mise bilo je prisjeæanje na biskupa Ivana Antunoviæaispred tzv. "Antunoviæeve kurije" u kojoj je on živio i radionajveæi dio svoga sveæenièkog i kanonièkog odnosnobiskupskog djelovanja. U toj kuæi sada je smještenanadbiskupska riznica a u njenom predvorju nalazi se spomen-ploèa s likom Ivana Antunoviæa na kojoj piše na hrvatskom imaðarskom jeziku: "U ovom domu je živio i stvarao za svoj'mili, dragi, nikad zaboravljeni rod', duhovni voða ipreporoditelj svih podunavskih Hrvata, biskup IvanAntunoviæ. Ovo obilježje podižu povodom 125. obljetnicenjegova biskupskog imenovanja, 8. svibnja 2001. godine,zahvalni baèki Hrvati."Nagovor kod spomen-ploèe biskupa Ivana Antunoviæaodržao je mons. Anišiæ, proèelnik Izdavaèkog odjelaKatolièkoga društva za kulturu, povijest i duhovnost "IvanAntunoviæ" iz Subotice. Meðu ostalim rekao je: "Dragibiskupe Ivane, nismo nestali. Ima nas. Tu smo i naše srcekuca za sve ono što je naše, premda i mi, kao i Ti nekoæ, zato moramo èesto voditi tešku borbu. Ponosni smo i zahvalniza sve što si uèinio za nas. U svemu što danas imamoprepoznajemo svijetle tragove tvoga rada i Tvoje ljubaviprema rodu i Narodu. Danas, smijemo ustvrditi tako, imamopuno više i uèinili smo puno više nego što si Ti uspio uTvoje vrijeme, ali svemu tome si Ti postavio èvrste temelje.Mi radimo i gradimo na stijeni Tvoje vjere, Tvoje nade iTvoje ljubavi. Hvala Ti, biskupe Ivo, što si nam svojimdjelima zacrtao jasan put kojim trebamo iæi. Stvorio si,premda bez izrièite namjere, jasan model za opstanak inapredak svog naroda. I sada kada - iz naše sadašnjesituacije -ocjenjujemo Tvoje djelo nastalo davno, pred prijeod 125. godina, jasno vidimo da smo upravo ravnajuæi se potom modelu opstali do danas… Hvala Ti na tom modelu.Puno toga iz tog modela trebali bismo primijeniti i danas,ako hoæemo opstati i napredovati i kao hrvatski narod i kaopripadnici Crkve u Hrvata na ovim prostorima. I zato danasovdje pred Tvojim likom želimo osluhnuti Tvoju poruku izprošlosti za našu buduænost."Dr. Anišiæ kao poruku biskupa Ivana Antunoviæa našemvremenu odabrao je tri njegova teksta koji govore o znaèajuvjere, obitelji i molitve za buduænost naroda: "Ah, pridragiIsuse! … Dozvoli mi u neizmirnoj dobroti tvojoj, da ti seutièem za se, za svoju dicu, za moje roditelje, rodjake iprijatelje, suparnike i sunarodnike, za sve gradjane i kršæane:da naše misli izpraviš, naša èuvstva izminiš i grih od nasodstraniš, da se obnovi u nama tvoj lik, u koj rado gledaOtac nebeski, pa da dostojni budemo njegovim se sinovima ikæerima nazivati, te dobiti pravo na nekrvnu žrtvu - svetumisu, na divno Evangjelje, sakramente i na sve blagoslove.Amen. (Usp. Èovik s Bogom, str. 315.)Kod spomen ploèe Ivana Antunoviæa položili su vijencepredstavnici Kaloèko-keèkemetske nadbiskupije,predstavnici grada Kaloèe, predstavnici hrvatske državne,županijskih i lokalnih samouprava u R. Maðarskoj tepredstavnici hrvatske diplomacije, a dr. Anišiæ je uimeKatolièkog društva "Ivan Antunoviæ" i HKC "Bunjevaèko

kolo" kod spomen ploèe, umjesto vijenca, stavio svoju,nedavno objavljenu knjigu "Vjersko-moralna obnova braka iobitelji – model opstanka i napretka naroda u djelima IvanaAntunoviæa".Slavlje je nastavljeno druženjem svih sudionika togsveèanog obilježavanja Dana biskupa Ivana Antunoviæa uorganizaciji Hrvatske manjinske samouprave u Kaloèi.

Biskup Jezerinac blagoslovio bistu bl. Ivana MerzaHamilton, 26.8.2013. (IKA) – Drugi dio svoga 2-tjednogboravka u hrvatskim župama u Kanadi biskup JurajJezerinac proveo je, na poziv hamiltonskog župnikaMarijana Mihokoviæa, u Hrvatskoj župi sv. Križa uHamiltonu. Po dolasku u Hamilton s proslave Velike Gospe,župnog patrona, u župi Kraljice Hrvata u Torontu, Biskup jeu petak 23. kolovoza u prijepodnevnim satima u pratnjihamiltonskog župnika posjetio hamiltonskog biskupaDouglasa Crosbya u biskupijskom ordinarijatu, a popodneumirovljenog biskupa Anthonya Tonnosa u njegovoj ljetnojrezidenciji. U razgovoru s biskupom Crosbyem dominirao jerazgovor i sjeæanje na njegov nedavni posjet Hrvatskoj iBosni i Hercegovini. Naime, biskup Crosby proveo je ovogljeta 13 dana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u pratnjibivšeg hamiltonskog župnika Franje Šprajca. U razgovoru sbiskupom Tonnosom bilo je govora o prilikama u Hrvatskoj,koju je biskup Tonnos posjetio u vrijeme Domovinskog ratai bio na biskupskom reðenju biskupa Jezerinca, te opredstojeæoj beatifikaciji vlè. Miroslava Bulešiæa, buduæi daæe biskup Tonnos predvoditi misu u hrvatskoj crkvi sv. Križana sam dan beatifikacije hrvatskog Romera.U subotu 24. kolovoza prije podne biskup je posjetio maližupni eko zoološki vrt domaæih životinja "Noina arka" uŽupnom parku u Smithvillu, nedaleko Niagare, gdje ga jedoèekao umjetnik, kipar i èuvar parka Vlado Mutnjakoviæ.U nedjelju, 25. kolovoza biskup Jezerinac predvodio je uHamiltonu mise u 8 i 11.15 na hrvatskom jeziku. Na drugojmisi krstio je i dvoje djece, iz obitelji Batušiæ i Ergoviæ.Poslije mise u 11.15 blagoslovio je ispred župne rezidencijenove kipove dvoje laika – sv. Kateri Tekakwitha i bl. IvanaMerza - koji predstavljaju Crkvu dviju domovina ovdašnjihHrvata – Kanadu i Hrvatsku. Uz sv. Kateri je simbolkanadskog Sjevera, eskimski kameni inukshuk, a uz bl.Ivana simbol hrvatske povijesti – teški kameni križ.Inicijativu je dao i za nabavku kamena pobrinuo se župljaninBosiljko Boros, predsjednik hamiltonskog ogranka HKD"Napredak", a kipove je u drvu izradio župljanin VladoMutnjakoviæ. Na misi i poslije u sveèanosti blagoslovasudjelovala je poèasna garda župnog ogranka Mons. StjepanŠprajc Kolumbovih vitezova pod vodstvom glavnog vitezaStana Reze i Stipe Æuriæa te župljanke porijeklom iz Bosne unošnji iz Kraljeve Sutjeske. Poslije blagoslova kipovaslijedilo je osvježenje na otvorenom koje su pripremilièlanovi hamiltonskog ogranka HKUD "Napredak".Zanimljivo je da je uz bl. Ivana Merza spomen drvce, bor,koji je kao spomen na svoj posjet župi posadio banjoluèkibiskup Franjo Komarica.U popodnevnim satima u ponedjeljak 26. kolovoza biskup jeispraæen iz Hamiltona od svog domaæina vlè. MarijanaMihokoviæa i župnog vozaèa Franju Krstuliæa.

.

Crkva u Hrvataika

234. rujna 2013. broj 36/2013

Nadbiskup Bressan i biskup Komarica pohodili ŠtivorŠtivor, 26.8.2013. (IKA/TABB) - Nadbiskup Trenta LuigiBressan i banjoluèki biskup Franjo Komarica pohodili su 26.kolovoza filijalu župe Prnjavor – Štivor. U to se selo potkraj19. stoljeæa doselila oveæa skupina katolika iz talijanskepokrajine Trentino. Godine 1900. bilo je 226 katolika, 1991.bilo ih je 496, a sada oko 120. Posljednji rat je i to selo ižupu raselio, premda ne toliko kao veæinu župa na podruèjuentiteta RS.U sklopu èetverodnevnoga pohoda talijanskoj manjini uBanjoluèkoj biskupiji, osim u župi Mahovljani nadbiskupdrevne biskupije Trento i višeèlano izaslanstvo udruge"Trentinci svijeta" željeli su slaviti misu i s katolicimatalijanske nacionalne manjine u selu Štivor. U obnovljenoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja misu je predslavionadbiskup Bressan uz koncelebraciju biskupa Komarice,prnjavorskog župnika mons. Vlade Lukende i biskupovatajnika vlè. Zlatka Matiæa. Uz goste iz Trentina na misi seokupilo oko 60 domaæih katolika, meðu kojima je bila iskupina èlanica župnoga pjevaèkog zbora u narodnoj nošnji.Svirala je župljanka s. Silvana Fužinato, èlanica DružbePresvetog Srca Isusova, trenutaèno na postdiplomskomstudiju u Rimu, a posluživali su banjoluèki bogoslovi. Biskup Komarica u pozdravu je istaknuo kako je "velika èasti radost za katolike talijanske manjine u Banjoluèkojbiskupiji što ih je pohodio nadbiskup rodnog kraja njihovihpredaka". Zahvalio je vjernicima što se trude u oèuvanjusvoje vjere i nacionalne pripadnosti. Potaknuo ih je da takopouèavaju i svoju djecu. Nadbiskup Bressan je u propovijedi govorio o "vrijednostipripadanja Kristovoj Crkvi" te o obavezama svih katolika dase trude oko svoje življene vjere koja se osobito iskazuje uiskrenom zauzimanju za duhovno i materijalno dobro drugihljudi. Podsjetio je kako je veæ jednom, prije mnogo godina,bio u Štivoru te izrazio želju da katolici Štivora i ubuduæeznaju cijeniti svoje duboke kršæanske korijene. Dodao jekako mu je poznato da jedan dio mladih Štivorèana sasvojim obiteljima boravi i radi u Trentu i okolici te takopovezuju biskupije Trentsku i Banjoluèku. Poslije mise biskupi i izaslanstvo iz Trentina pohodili suobližnje seosko groblje i pomolili se na grobovimapokojnika. Pohvalili su župnika i župljane da lijepoodržavaju svoje groblje na kome su sagradili kapelu u èastblaženom papi Ivanu Pavlu II. Nastavili su prijateljsko druženje u društvenoj dvorani sela,gdje su domaæini priredili objed za sve koji su sudjelovali namisi. Tu su se domaæim vjernicima obratili, osim obojicebiskupa, i predstavnici Udruge "Trentinci svijeta" kao ipredstavnici Štivorèana. Izmijenili su i meðusobno prigodnedarove, uz rijeèi obostranog zahvaljivanja

Banja Luka: Susret sveæenika i laika iz tri susjednezemljeBanja Luka, 28.8.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskupFranjo Komarica bio je u 27. i 28. kolovoza domaæingodišnjeg susreta sveæenika i vjernika laika iz nekolikobiskupija BiH, Hrvatske i Srbije (Vojvodine). Svi su onizajedno zapoèeli svoje gimnazijske dane davne 1961. godinena poznatoj klasiènoj gimnaziji djeèaèkog sjemeništa nazagrebaèkoj Šalati. Meðu trinaestoricom sveæenika bio jeosim biskupa Komarice i vrhbosanski kardinal Vinko Puljiæ.A meðu dvanaestoricom laika bilo je znanstvenikalijeènièka, profesora, ekonomista, pravnika i drugihzanimanja. U prijateljskom ozraèju razgovarali su o uspomenama nazajednièke gimnazijske, a i kasnije godine studija, o

situacijama u kojima se sada nalaze te o aktualnim pitanjimakoja su se odnosila na stanje u Crkvi i u društvu. Zajedno sdomaæinom mons. Komaricom pohodili su i neke crkveneinstitucije u gradu i okolini. Bili su i na mjestu muèenièkesmrti župnika Filipa Lukende, kojega su osobno mnogi odnjih poznavali, i redovnice Cecilije Grgiæ u Presnaèama, kaoi na njihovim grobovima u Banjoj Luci. Zajedno s pukomBožjim i domaæim sveæenicima slavili su misu u katedrali27. kolovoza, a u biskupovoj kapelici 28. kolovoza.U propovijedi u katedrali biskup Komarica osvrnuo se i napotrebu zajednièkog i osobnog otvaranja poticajima BožjegaDuha u ostvarivanju što plodnijeg života u Crkvi i u društvu.Kardinal Puljiæ potaknuo je svoje školske kolege na potrebuzahvaljivanja "mnogima koji su svojim doprinosom biliaktivno ugraðeni u naše živote". U zajednièkoj molitvi sjetilisu se i svojih bolesnih i pokojnih kolega.Svi su izrazili veliko zadovoljstvo tim ponovnim susretom,žaleæi da jedan broj kolega uslijed zdravstvenih razloga ilidrugih objektivnih poteškoæa nije mogao doæi. Zahvalili sudomaæinu biskupu Komarici na bratskom gostoprimstvu.

Poruka kardinala Puljiæa uz predstojeæi popisstanovništva"Premda su rat i njegove posljedice izmijenili strukturuvjernika i naroda u našoj nadbiskupiji, kao i u cijeloj Bosni iHercegovini, trebali bismo i odzivom na ovaj popis pokazatisvoju ljubav i privrženost prema rodnoj grudi, mjesnoj Crkvii svome narodu"Sarajevo, 29.8.2013. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal Vinko Puljiæ uputio je 26. kolovozadopis župnicima Vrhbosanske nadbiskupije kojim ih potièeda animiraju javnost i sve vjernike kako bi èasno idostojanstveno obavili svoju graðansku dužnost u vezi spopisom stanovništva, domaæinstava i stanova u Bosni iHercegovini koji æe se provesti od 1. do 15. listopada 2013. Kardinal Puljiæ podsjeæa da su biskupi BK BiH na redovnomzasjedanju u Banjoj Luci uputili uobièajenu poruku i kratkipoziv svim vjernicima za popis stanovništva, istaknuvši "daje rijeè o vrlo važnom dogaðaju koji æe svojim statistièkimpodacima, a posebice onim demografskim, ne samo ponuditiinformacije o sadašnjem stanju nego bi rezultati mogliuvjetovati buduænost društva Bosne i Hercegovine u cjelini,a time i Hrvatskog naroda i Katolièke Crkve u BiH".Moralna je obaveza svakog katolika javno i ponosnooèitovati svoju vjersku pripadnost i uvijek se izjasnitikatolikom, pa i na popisu stanovništva, jer je javnoispovijedanje vjere jedna od temeljnih obaveza svakogkatolièkog vjernika. A èasna je obaveza èuvati i njegovatisvoj narodni identitet, posebice u ovim vremenima u Bosni iHercegovini gdje skoro svi katolici pripadaju Hrvatskomnarodu, istièe kardinal Puljiæ i poziva sve župnike ipastoralne djelatnike da animiraju javnost i sve vjernikekako bi èasno i dostojanstveno obavili svoju graðanskudužnost. "Premda su rat i njegove posljedice izmijenili strukturuvjernika i naroda u našoj nadbiskupiji, kao i u cijeloj Bosni iHercegovini, trebali bismo i odzivom na ovaj popis pokazatisvoju ljubav i privrženost prema rodnoj grudi, mjesnoj Crkvii svome narodu. I na taj naèin æemo posvjedoèiti svoj vjerskii nacionalni identitet te spremnost izgraðivati društvo idržavu u kojoj æe biti mjesta za sve nas i naše razlièitosti",piše kardinal Puljiæ, zamolivši na kraju župnike Vrhbosanskenadbiskupije da "na kraju nedjeljne mise u obavijestima ovuporuku prenesete doslovno ili svojim rijeèima, ali bez ikakvepolitizacije".

Crkva u Hrvata ika

24 4. rujna 2013. broj 36/2013

Inozemne vijesti

Malezija: Apel protiv rasizma i netrpeljivosti premakršæanimaKršæanska manjina u zemlji èesto se prikazuje kao prijetnjuunutarnjoj sigurnosti - Prijepori oko uporabe rijeèi "Alah"Kuala Lumpur, 28.8.2013. (IKA) – Krovna udruga Crkvi uMaleziji pozvala je na suprotstavljanje "rasizmu i vjerskomšovinizmu" u zemlji. "Moramo se aktivno oduprijeti svimakoji koriste politièku prednost rase i religije za stvaranjestraha i mržnje prema drugima", navodi se u javnom pozivuupuæenom "svim mirnim i miroljubivim Malezijcima"objavljenom u ponedjeljak 27. kolovoza u povodu 56. dananeovisnosti zemlje (31. kolovoza), izvijestila je njemaèkakatolièka tiskovna agencija KNA.Od svog nedavnog poraza na parlamentarnim izborimapoèetkom svibnja, vladajuæa stranka UMNO pojaèano jezastupala politiku muslimanske malezijske veæine protivetnièkih i vjerskih manjina. Konkretno, malezijski i kineskikršæani predstavljeni su kao prijetnja unutarnjoj sigurnosti iislamu. UMNO u tome podupiru pojedine dnevne novine idesnièarske islamistièke skupine.U središtu spora uporaba je rijeèi "Alah". Ministarstvounutarnjih poslova zabranilo je, naime, katolièkom tjedniku"The Herald" u njegovom malezijskom izdanju prevoðenjerijeèi Bog s arapskom rijeèi "Alah". Žalbeni postupak u tzv."sluèaju Alaha" trebao bi biti proveden poèetkom rujna uKuala Lumpuru.Malezija je multietnièka i multivjerska država. PremaUstavu, islam je službena religija i etnièki Malajci poroðenju automatski se vode kao muslimani. Ukupno, 60posto od 28 milijuna stanovnika Malezije su muslimani.

Anglikanska i Evangelièka Crkva protiv vojneintervencije u SirijiNijedan politièki problem u i oko Sirije ne može se riješitivojnom intervencijom – Svaka eskalacija rata ugrozila biopstanak kršæana u toj zemljiLondon-Berlin, 28.8.2013. (IKA) – Evangelièka Crkva uNjemaèkoj i primas Anglikanske Crkve izjasnili su se protivvojne intervencije u Siriji, upozorivši na posljedice takveakcije. Canterburyski nadbiskup Justin Welby istaknuo je dase mora ispitati kakve æe posljedice vojna akcija imati zacijeli Bliski istok. Upozorio je u razgovoru za britanskenovine "Daily Telegraph", da bliskoistoèni kršæani strahujuod onoga što ih oèekuje u iduæim tjednima. ÈlanoviParlamenta se moraju zapitati poznaju li zaista stanje u Siriji,istaknuo je poglavar Anglikanske Crkve uoèi za èetvrtakplaniranog savjetovanja britanskog parlamenta o moguæojvojnoj intervenciji u Siriji. Izmeðu "nepoduzimanja ništa" irušenja sirijskog predsjednika, postoje i drugi naèini zapostizanje mira, rekao je anglikanski primas, a prenosinjemaèka katolièka agencija.Do istoga zakljuèka došlo je i vodstvo Evangelièke Crkve uNjemaèkoj. Nijedan politièki problem u i oko Sirije ne možese riješiti vojnom intervencijom, izjavili su èlanovi VijeæaEvangelièke Crkve zaduženi za inozemna pitanja uHannoveru, a prenosi KNA. Sve dok Ujedinjeni narodi nedaju odobrenje za vojnu intervenciju, radi se o jednostranomèinu Amerikanaca i njihovih saveznika koji neæe dovesti doslabljenja Assada, smatraju èlanovi Vijeæa EvangelièkeCrkve. Nadbiskup Martin Schindehütte i èlan Vijeæa RenkeBrahms smatraju da se treba ostvariti suradnja sa sirijskimskupinama koje se zalažu za mir. Ako struèna istraga pokaže

da je režim predsjednika Assada odgovoran za korištenjekemijskog oružja, tada bi Rusija i Kina trebale uskratitipomoæ režimu i zajedno s meðunarodnom zajednicomizolirati sirijske vlasti i prisiliti ih da sjednu za pregovaraèkistol, smatra Evangelièka Crkva u Njemaèkoj. Prije davanjaizjave o Siriji, èlanovi Vijeæa Evangelièke Crkve, kako suistaknuli, savjetovali su se s predstavnicima kršæanskihCrkava u Siriji èiji se vjernici nalaze izmeðu sukobljenihstrana i svaka eskalacija rata ugrozila bi opstanak kršæana utoj zemlji.

"Zapad je nas sirijske kršæane prodao za naftu"Sirijsko-katolièki patrijarh upozorava: Zapad je naoružaopobunjenike, raspirivali nasilje i još su više zatrovali odnoseizmeðu sunita i šiitaDamask, 28.8.2013. (IKA) - Zapad je nas, sirijske kršæane,prodao za naftu, izjavio je sirijsko-katolièki patrijarhYoussef III. Younan u telefonskom razgovoru za portalTerrasanta.net. Patrijarh smatra da valja pomoæi sukobljenimstranama da naðu put pomirbe, pokrenu dijalog za obnovutemeljenu na pluralistièkom ustroju vlade.Patrijarh je odluèno osudio moguænost zapadnjaèkogavojnog napada na Siriju. Naoružali su pobunjenike,raspirivali nasilje i još su više zatrovali odnose izmeðusunita i šiita, ustvrdio je patrijarh. Zapad misli da æedolaskom šiita na vlast demokracija zamijeniti diktaturu, alito je velika zabluda. Nasilno promijeniti režim, bez jamstvaza laièke stranke, izazvat æe žešæi sukob nego u Iraku,ustvrdio je patrijarh Younan.Razoèarani smo cinièkom, makijavelistièkom politikomzapadnih država: Francuska, Velika Britanija, SjedinjeneAmerièke Države i druge, vide samo naftu a zaboravljajusvoja naèela. Više od dvije godine zajedno s Turskomgovore da æe režim pasti, to je najveæa laž koju prodajusvojim graðanima, i najveæa pogrešna procjena koja se zbilaposljednjih deset godina. Režim je još uvijek èvrst, zemlja jeporušena a poginulo je više od stotinu tisuæa ljudi, objasnioje patrijarh u razgovoru koji prenosi Radio Vatikan.Patrijarh Younan smatra da su zapadne države pogriješilepodupiruæi, uime demokracije, nedemokratske režime, poputKatara i Saudijske Arabije. Njihove šefove u zapadnimkancelarijama primaju kao heroje demokracije politièkogpluralizma i snošljivosti, ustvrdio je patrijarh koji smatra dasu kršæani izdani i prodani za naftu.Cijelo stanovništvo pati, ali kršæani su posebice žrtve mržnjezajednice koja misli i silom braniti Božju stvar. Osim što jespomenuo smaknuæe sirijsko-katolièkog sveæenika FrancoisaMourada, prije dva mjeseca, te prije deset dana pokoljdvadesetak kršæana zapadno od grada Homs, patrijarh jenaveo i ranjavanje 21. kolovoza drugoga sveæenika, AmeraQassara, župnika u Qatanahu, na jugu glavnoga grada, ueksploziji bombe.

Papa Franjo slavio s augustincimaRim, 28.8.2013. (IKA) - Nemir srca vodi Bogu i ljubavi,istaknuo je 28. kolovoza papa Franjo u propovijedi na misi ubazilici Svetoga Augustina u Rimu u prigodi otvaranja Opæeskupštine Reda svetoga Augustina. Na misi su sudjelovaliredovnici augustinci s pet kontinenata te redovnici iposveæene osobe koje žive po pravilu hiponskoga biskupatakoðer i neki laici. Sveti Otac, koji se prije ulaska u baziliku

Inozemne vijestiika

254. rujna 2013. broj 36/2013

zaustavio na ulici pozdraviti ljude koji su ga satima èekali, uviše je navrata istaknuo kako se valja prepustiti da nasuznemirenost da upoznamo Krista i zbog potreba drugihpotakne odgovoriti na ljubav.Koje bismo uznemirenosti, prema sv. Augustinu, trebalipoticati i održavati živima, upitao je papa Franjo.Augustinovo nemirno srce može uvijek biti pouka. Papa je toistaknuo podsjeæajuæi na sveèev nemir te pozvao narazmišljanje o nemiru pod raznim vidicima: nemirduhovnoga traženja, nemir za susret s Bogom, te nemirljubavi.Želio bih reæi svima koji su ravnodušni prema Bogu, premavjeri, svima koji su se udaljili od Boga ili su ga napustili,takoðer i nama, s našim "slabostima" i našim"zanemarivanjima" Boga i potrebitih, a ima ih, možda,mnogo u svakodnevnom životu: zaviri u dubinu srca,pogledaj u svoju nutrinu, i zapitaj se: želi li tvoje srce neštoveliko ili su ga stvari umrtvile?Nemir srca vodi Augustina u susret s Kristom a ne uzatvaranje u samoga sebe. Ni u otkrivanju ni u susretu sBogom, Augustin se ne zaustavlja, ne zatvara se u se kaonetko tko je ostvario neki cilj, nego nastavlja hod. Nemirtraženja istine, traženja Boga, biva nemir da se sve višeupoznaje Boga i da sve više izlazi iz sebe kako bi drugimanaviještali Boga. A upravo takav nemir potjeèe iz ljubavi,kazao je Papa, dodajuæi da se isti nemir ima oèitovati i upastoralnom djelovanju.Augustin se Bogu prepušta da ga uznemiruje, ne umara senaviještati Boga, hrabro evangelizirati, bez straha, truditi sebiti slika Isusa Dobroga Pastira koji pozna svoje ovce.Dapaèe, on osjeæa miris svojega stada i ide tražiti izgubljeneovce. Augustin živi onako kako sveti Pavao kaže Timoteju isvakome od nas: propovijedaj rijeè, ustraj u zgodno inezgodno vrijeme, velikodušnim srcem naviještaj Evanðelje(usp. 2 Tim 4,2), velikim srcem Pastira koji je nemiran zbogsvojih ovaca. Augustinovo je blago upravo ta raspoloživost:uvijek iæi prema Bogu, uvijek iæi prema stadu. On je napetizmeðu ta dva izlaska - ne prisvajati ljubav, uvijek biti uhodu. Uvijek nemiran! To je nemirni mir, istaknuo je SvetiOtac.Ali, uznemirenost je i ljubav prema drugome, "uvijek tražiti,bez zastoja, dobro drugoga, ljubljene osobe, revnošæu kojapotièe suze". Nemirna ljubav uvijek potièe da se izlaziususret drugomu, bez èekanja da drugi oèituje svoju potrebu,zakljuèio je papa Franjo, izvještava Radio Vatikan.

Svjetska zajednica zakazala u zaštiti djece u SirijiRavnatelj Unicefa o broju sirijskih izbjeglicaBeirut, 28.8.2013. (IKA) - Prema izvorima Ujedinjenihnaroda više od milijun djece zbog graðanskoga rata u Sirijitrpe izbjeglištvo u Libanonu, u samoj Siriji i u drugimzemljama. Svjetska zajednica zakazala je u zaštiti djece,izjavio je Anthony Lake, ravnatelj Unicefa, a Vijeæesigurnosti do sada je neuèinkovito i zbog mnogih žrtava tejoš više izbjeglica, kazao je te naveo podatak o šest milijunai 800 tisuæa, od kojih èak 4 milijuna i dvjesto tisuæa uvlastitoj zemlji.

Poruka u povodu Mjeseca seulskih muèenikaVatikan, 29.8.2013. (IKA) - Državni tajnik kardinal TarcisioBertone uputio je 29. kolovoza seulskom nadbiskupuAndrewu Yeom Soo-jungu poruku pu povodu Mjesecaseulskih muèenika. U poruci se navodi da je Papa biozadovoljan saznanjem da je Seulska nadbiskupija rujan2013. proglasila "Mjesecom muèenika" u sjeæanje na one

koji su u Koreji, svoje živote položili za Evanðelje. SvetiOtac je uvjeren da æe svi oni koji u rujnu budu sudjelovali uhodoèašæima, potpomognuti primjerom i molitvamamuèenika, produbiti svoje zajedništvo s Isusom Kristom,koji je svoj život položio kako bismo mi mogli sudjelovatina neprocjenjivu daru vjeènog života. Papa æe moliti da u tojprigodi u srcima hodoèasnika ponovno bukne vatra te da sepotpunije daju na žurnu zadaæu evangelizacije."Povjeravajuæi sve hodoèasnike moænome zagovoru Marije,majke Crkve te molitvi Korejskih muèenika, Sveti Otac, kaozalog mira i radosti u Gospodinu, dragovoljno udjeljuje svojapostolski blagoslov, istièe se u poruci.

Jeruzalemski patrijarh o moguæoj vojnoj intervenciji uSirijiOdgovorni moraju razmisliti o ljudima na Bliskome istokuJeruzalem, 29.8.2013. (IKA) – Jeruzalemski latinskipatrijarh Fouad Twal pozvao je na oprez u moguæojinozemnoj vojnoj intervenciji u Siriji. Odgovorni morajurazmisliti o ljudima i stabilnosti na Bliskome istoku i što bita intervencija znaèila za cijelu regiju, istaknuo je patrijarh28. kolovoza, a prenosi njemaèka katolièka agencija KNA.Katolièki patrijarh istaknuo je da razvoj dogaðaja oko Sirijepodsjeæa na pripravu rata u Iraku godine 2003. te upozorioda se "komedija" o oružju za masovno uništenje "koje nakraju nije ni postojalo" ne smije još jednom ponoviti.Patrijarh je još jednom posvjedoèio o teškom položajukršæana u Iraku te se zapitao tko je Zapad imenovaopolicajcem demokracije na Bliskome istoku.

Papa primio jordanskoga kraljaVatikan, 29.8.2013. (IKA) - Papa Franjo primio je 29.kolovoza u Vatikanu jordanskoga kralja Abdulaha II. injegovu suprugu Raniju. U priopæenju Tiskovnog uredaSvete Stolice nakon susreta istièe se kako su razgovarali omiru i stabilnosti na Bliskom istoku. Posebna pozornost danaje tragiènom stanju u Siriji te je istaknuto da je dijalog jedininaèin sprjeèavanja nasilja koje svakodnevno odnosi tolikeživote. U taj dijalog moraju biti ukljuèeni svi dijelovisirijskoga društva uz potporu meðunarodne zajednice. Papa ijordanski kralj razgovarali su i o nastavku izraelsko-palestinskih pregovora te statusu Jeruzalema.Kralj Abdulah susreo se zatim i s državnim tajnikomkardinalom Tarcisiom Bertoneom i tajnikom za odnose sdržavama Dominiqueom Mambertijem.

Crkva podupire prosvjed kolumbijskih poljoprivrednikaali oštro kritizira nasiljeBogota, 30.8.2013. (IKA) – Crkva u Kolumbiji smatra da suzahtjevi malih poljoprivrednika koji veæ danima prosvjedujuu Kolumbiji pravedni, istaknuo je nadbiskup Bogote kardinalRuben Salazar Gomez u radijskome intervjuu. Istodobno jekardinal, koji je i potpredsjednik Vijeæa biskupskihkonferencija Latinske Amerike (CELAM), osudiovandalizam i nasilje koji se dogaðaju za vrijeme štrajka,pozvavši sve prosvjednike na mir i dijalog. Kolumbiju veædanima potresa prosvjed poljoprivrednika – malih uzgajivaèakave, riže i krumpira, te prijevoznika koji traže državnepotpore i smanjenje cijene goriva.

.

Inozemne vijesti ika

26 4. rujna 2013. broj 36/2013

Imenovan novi glavni tajnik Uprave Države GradaVatikanaVatikan, 30.8.2013. (IKA) – Papa Franjo je imenovao o.Fenrnanda Vergeza Alzagu, èlana Kristovih legionara,novim, glavnim tajnikom Uprave Države Grada Vatikana.Dosad je o. Alzaga bio ravnatelj Telekomunikacija DržaveGrada Vatikana. Za sveæenika je zareðen 1969. godine;postigao je magisterij iz filozofije i teologije na Papinskomsveuèilištu Gregoriana a diplomu iz arhivistike pri Tajnomvatikanskom arhivu. U službu Svete Stolice stupio je 1972.godine radeæi pri Zboru za ustanove i društva posveæenogaživota, a od 1984. godine u Papinskom vijeæu za laike; desetgodina poslije postaje ravnateljem Internetskog ureda SveteStolice, a od 2008. godine obnašao je dužnost ravnateljaTelekomunikacija Vatikanske države, izvijestio je RadioVatikan.

Preminuo jedini zambijski kardinalVatikan, 30.8.2013. (IKA) - Papa Franjo je rekao da ga je"duboko ražalostila" vijest o smrti zambijskoga kardinalaMedarda Josepha Mazombwea, koji je 29. kolovozapreminuo u 81. godini života. U brzojavu suæuti nadbiskupuLusake, Papa se zahvalno sjeæa kardinalova "neumornogzauzimanja" za širenje Evanðelja u Africi, kao i "njegovaneprestanog zauzimanja za siromašne" te moli Boga,milosrdnog Oca, da ga nagradi za njegov trud i da njegovuplemenitu dušu primi u nebeski mir i radost".Kardinal Mazombwe, bivši nadbiskup Lusake, glavnogagrada Zambije, jedini je zambijski kardinal u Kardinalskomzboru. Roðen je 24. rujna 1931. godine u nadbiskupijiChipata. Odgojen je u obiteljskom misionarskom ozraèju.Njegov je otac Adrian Joseph bio jedan od prvihvjerouèitelja u biskupiji, a majka je Eugenia Phiri bilapoznata po svojoj pobožnosti. Za sveæenika je zareðen 1960. godine, a u trideset devetoj jeimenovan treæim biskupom biskupije Chipata. Ivan Pavao II.ga je imenovao nadbiskupom Lusake, a papa Benedikt XVI.ga je 2006. godine uzdigao na kardinalsku èast. Sudjelovaoje na tri Biskupske sinode, cijeli je život posvetio rastu iuèvršæenju Crkve u svojoj zemlji. Preminuæem kardinalaMazombwea, u Kardinalskom je zboru ostao 201 kardinal,od kojih je 112 izbornika.

Papa imenovao novog državnog tajnikaPapa Franjo je imenovao nadbiskupa Pietra Parolina, zanovoga državnog tajnika koji æe na tu dužnost stupiti 15.listopadaVatikan, 31.8.2013. (IKA) - Sveti Otac je, sukladno kan.354. Zakonika kanonskoga prava, prihvatio ostavkukardinala Tarcisia Bertonea, Državnoga tajnika. Papa je odkardinala Bertonea zatražio da ostane na dosadašnjojdužnosti do dolaska novoga Državnoga tajnika, sa svimovlastima. Papa Franjo je istodobno imenovao nadbiskupaPietra Parolina (58), apostolskog nuncija u Venezueli, zanovoga državnog tajnika, koji æe na tu dužnost stupiti 15.listopada. U ovoj prigodi, Papa je u Domu Sv. Marte, uposebnu audijenciju 31. kolovoza primio više dužnosnikeDržavnoga tajništva na èelu s kardinalom TarcisijemBertoneom. Papa je visoke dužnosnike primio kako bikardinalu Bertoneu javno zahvalio za njegovo velikodušno ivjerno služenje Svetoj Stolici, te nazoènima predstavionovoga državnoga tajnika, izvijestio je Radio Vatikan.Nakon imenovanja nadbiskup je Parolin u izjavi oèitovao"duboku i srdaènu zahvalnost" Papi na "nezasluženom

povjerenju" koje ima u njega, potvrðujuæi mu "obnovljenuvolju i posvemašnju raspoloživost za suradnju s njim i podnjegovim vodstvom za veæu slavu Božju, dobrobit SveteCrkve te napredak i mir èovjeèanstva, da naðe razloge zaživot i nadu".S tremom, ali i s povjerenjem i vedrinom, ulazim u ovu novuslužbu Evanðelju, Crkvi i papi Franji, spreman – kako je onod samog poèetka tražio – hoditi, graditi-izgraðivati isvjedoèiti. Neka nam Gospa podari hrabrost hoditi unazoènosti Gospodinovoj, s križem Gospodnjim; izgraðivatiCrkvu na krvi Gospodnjoj, koju je prolio na Križu; isvjedoèiti jedinu slavu, Raspetoga Isusa. I tako æe Crkva iæinaprijed. A, kako se veli u Venezueli: "Neka vas Bogblagoslovi!" – zakljuèio je novoimenovni državni tajnik, aprenosi Radio Vatikan.

Biografija nadbiskupa Pietra ParolinaVatikan, 31.8.2013. (IKA) - Novoimenovani državni tajnikSvete Stolice nadbiskup Pietro Parolin roðen je 17. sijeènja1955. godine u Italiji, u mjestu Schiavon, nedaleko odVicenze. Za sveæenika je zareðen 27. travnja 1980. godine tepostavljen na službu u Biskupiju Vicenza. Diplomirao jekanonsko pravo. U diplomatsku je službu Svete Stolice ušao1. srpnja 1986. godine, a biskupski je red primio 12. rujna2009. godine, po rukama pape Benedikta XVI. Osimtalijanskoga, govori i francuski, engleski i španjolski jezik.Putovi njegova gotovo 30-godišnjega služenja Svetoj Stolicidoveli su novoga Papina državnog tajnika do toga da seosobno uvjeri u ono èime æe se sada, kao prvi meðusuradnicima pape Franje, baviti, i to ponajviše iz Rima, istièese u osvrtu Radio Vatikana. Kada je, tada 31-godišnji, mons. Pietro Parolin otputovao nasvoju prvu službu u nuncijaturu u Nigeriji, 1986. godine, tomu je prvo iskustvo otvorilo pogled prema kretanjimaodnosa izmeðu kršæanstva i islama. Tri godine poslije letipreko oceana, prema Meksiku. Tu je mons. Parolinsudjelovao u završnom dijelu dugoga pastoralnog idiplomatskog rada koji je Crkvu u Meksiku doveo – nakonviše desetljeæa teških odnosa – do pravnoga priznavanja odstrane državnih vlasti. U Rim se mons. Parolin vraæa 1992. godine. Njegov se noviured nalazi u Državnom tajništvu, u Odjelu za odnose sdržavama. Nakon deset godina intenzivnoga rada, u kojemuje pratio zbivanja u raznim zemljama, u studenom 2002.godine, Ivan Pavao II. imenuje ga dotajnikom Odjela zaodnose s državama. Ta veæa odgovornost zahtijeva od njegada se bavi osjetljivim pitanjima - poput odnosa izmeðu SveteStolice i Izraela, Crkve u Vijetnamu – sve do vrhuncaslojevitih pregovora s kineskim vlastima, kako bi sekatolicima te velike azijske zemlje omoguæili bolji uvjeti zaizražavanje njihove vjere, u duhu Pisma pape BenediktaXVI. iz 2007. godine.Godine 2009. zareðen je za biskupa i imenovan nuncijem uVenezueli.

Savjetovanje o stanju u SirijiVatikan, 31.8.2013. (IKA) - Papa Franjo je u subotu, 31.kolovoza, primio, u posebnu audijenciju, državnoga tajnikakardinala Tarcisia Bertonea, kardinala Leonarda Sandrija,proèelnika Zbora za Istoène Crkve, nadbiskupa DominiqueaMambertija, tajnika za odnose s državama, mons Petera B.Wellsa, prisjednika za opæe poslove, te još neke dužnosnikeDržavnoga tajništva. U središtu je razgovora bilo stanje naBliskom Istoku, a posebno u Siriji. Pritom su razmotrenemoguæe inicijative Svete Stolice, izvijestio je Radio Vatikan.

Inozemne vijestiika

274. rujna 2013. broj 36/2013

Na izložbi u Stolnom Biogradu vrijedni relikvijari izHrvatskeIzložba je prireðena u povodu 975. obljetnice smrti sv.Stjepana KraljaStolni Biograd, 31.8.2013. (IKA) - Nakon 600. godinarelikvijar vilice sv. Stjepana, prvog ugarskog kralja, koji seèuva u Moæniku dubrovaèke katedrale, stigao je u Maðarskui može se vidjeti na velièanstvenoj izložbi "Stjepan, svetikralj" koja je u subotu, 31. kolovoza otvorena uDijecezanskom muzeju u Stolnom Biogradu(Szekesfehervar), drevnoj prijestolnici maðarskih kraljeva isjedištu Stolnobiogradske biskupije. Na izložbi se nalazi iimpresivni relikvijar sv. Stjepana kralja iz RizniceZagrebaèke katedraleIzložbu prireðenu povodom 975. obljetnice smrti sv.Stjepana, èiji grob se nalazi u stolnobiogradskoj katedrali,otvorio predsjednik Maðarskog parlamenta Laszlo Kovel, apredstavio ju je glavni ravnatelj Maðarskog narodnogmuzeja Laszlo Csorba. O širenju štovanja sv. Stjepanagovorio je stolnobiogradski biskup Anthony Spanyi. Dubrovaèki relikvijar rad je nepoznatog dubrovaèkog zlataraiz prve polovice 16. stoljeæa, izraðen je od srebra, pozlaæen,dimenzija: visina 27 cm, promjer baze 11,2 cm, visina sveca13,5 cm, težina 450 grama. Na relikvijaru su, prije izlaganjana izložbi, napravljene restauratorske intervencije koje jenapravila Renata Andjus, restaurator majstor.Relikvijar ima okruglu i strmo svedenu bazu na kojoj jegotièkom minuskulom ugraviran natpis: „ + AL ONOR +DISAN + STEFAN" (na èast svetome Stjepanu). Cjevasti držakima na sredini nodus melonen-tipa. Plitki srebrni nosaèèeljusti omeðen je nazubljenim rubom, a po sredini visisrebrni kipiæ sv. Stjepana s krunom i dugom pletenicom,haljine do peta i sklopljenih ruku.Moæ ugarskog kralja sv. Stjepana ( 975.- 1038.) navode raznikatalozi i povjesnièari, a nešto opširnije piše dubrovaèkipovjesnièar Serafin Marija Crijeviæ (1744.). U prvoj serijièasopisa Starohrvatske prosvjete izašao je èlanak o moænikudonje èeljusti sv. Stjepana Ugarskog u Dubrovniku (1898.),svjedoèeæi tako o njegovoj važnosti. Djeliæ moæi ovogasveca dubrovaèki biskup Mato Vodopiæ (1816.-1893.) jedarovao nadvojvotkinji Stefaniji, supruziprijestolonasljednika Rudolfa Von Habsburga.Relikvijar sv. Stjepana kralja iz Riznice Zagrebaèkekatedrale po narudžbi kardinala Francesca Barberinija,talijanski majstori Alessandro Algardi i Gian LorenzoBernini izradili su godine 1635., za potrebe zagrebaèkekatedrale, poprsje ugarskoga kralja Stjepana od lijevanogsrebra i pozlaæenog kovanog bakra, ukrasivši ga s tridesetakdragulja. Poprsje s relikvijarom visine je 143 cm i širine 70centimetara. Kako je istaknuo dr. Danijel Premerl, kardinalaBarberinija, neæaka pape Urbana VIII, na darovanjerelikvijara zagrebaèkoj katedrali potaknuo je zagrebaèkikanonik i naslovni bosanski biskup Ivan Tomko Mrnaviæ,predstavivši mu stanje u Hrvatskoj u kojoj je zagrebaèkakatedrala ostala bez moænika svoga sutitulara sv. Stjepana,jer je stari s ostalim zlatom i srebrom prijašnjih godinarastaljen zbog troškova sisaèke utvrde tijekom ratovanja sTurcima.Zagrebaèka glava sv. Stjepana vrhunsko je i rijetko djelometalne – posebice srebrne – skulpture rimskog baroka te seistièe u oskudnom katalogu rimskih relikvijara-poprsja 17.stoljeæa, istièe dr. Premerl, koji je tijekom svoga znanstveno-istraživaèkoga rada objavio èlanak o zagrebaèkomrelikvijaru sv. Stjepana kralja te je ujedno i struèni suradnikmaðarskim organizatorima izložbe u Stolnom Biogradu.

Papa emeritus slavio misu s nekadašnjim studentimaVatikan, 1.9.2013. (IKA) - Na pravom smo putu akopokušavamo biti osobe koje "silaze" da služe i naviještajubesplatnost Božju, istaknuo je papa emeritus Benedikt XVI.na misi slavljenoj 1. rujna u kapeli Upravne zgrade uVatikanu, u prigodi tradicionalnoga ljetnog seminaranjegovih nekadašnjih studenata, koji se svake godineodržava pod nazivom "Ratzinger Schülerkreis".Seminar je kao i obièno održan u Castel Gandolfu, aovogodišnji 38. održavao na temu: "Pitanje Boga usekulariziranom društvu", prema filozofsko-teološkimpromišljanima Remija Braguea, francuskog filozofa,prošlogodišnjeg dobitnika "Ratzingerove nagrade" zateologiju. Pedesetak je osoba sudjelovalo na misi, a s papomsu emeritusom suslavili kardinal Kurt Koch, predsjednikPapinskoga vijeæa za promicanje jedinstva kršæana, ikardinal Christoph Schönborn, beèki nadbiskup; nadbiskupGeorg Gänswein, prefekt Papinskoga doma, te BarthelemyAdoukonou, tajnik Papinskoga vijeæa za kulturu, i Hans-Jochen Jaschke, pomoæni biskup Hamburga.Svatko u životu želi naæi dobro mjesto. Ali koje je uistinupravo mjesto? Papa emeritus je na taj upit odgovoriokomentirajuæi nedjeljno misno evanðelje u kojem Isuspoziva da se zauzme posljednje mjesto. Neko mjesto možeizgledati vrlo dobro ali se može pokazati vrlo lošim –primijetio je Papa emeritus osvræuæi se na zbivanja udanašnjem svijetu, naroèito u posljednjim desetljeæima, kadasu prvi iznenada postali posljednji. I apostoli su se naPosljednjoj veèeri svaðali zbog boljih mjesta. Isus senaprotiv predstavlja kao sluga. On, koji je roðen u štali iumro na križu, veli nam – ustvrdio je Benedikt XVI. – da jepravo mjesto ono koje je blizu Njemu, mjesto po njegovojmjeri. Apostol je, kao Kristov poslanik, u mnijenju svijetaposljednji, a upravo je zbog toga blizu Isusu – primijetio jeBenedikt XVI. Tko u ovom svijetu i u povijesti i stigne do prvih mjestamora znati da je u opasnosti; stoga još više mora gledati uGospodina, ravnati se prema Njemu; mjeriti se poodgovornosti za drugoga, mora služiti, mora zapravo sjeditikraj nogu drugoga, a tako blagoslivlja i biva blagoslovljen –objasnio je Papa emeritus.U današnjem evanðelju – nastavio je Benedikt XVI. –Gospodin podsjeæa da æe biti poniženi oni koji se uzvisuju, aponiženi æe biti uzvišeni. Krist, Sin Božji, sišao je služiti, ato je bit Božja, ona se oèituje u njegovu prigibanju premanama, u ljubavi; ljubav je odgovor patnicima, uzdizanje izponiženja. Mi smo na Kristovu putu, na pravom putu, ako uNjegovo ime i poput Njega pokušavamo postati osobe koje'silaze' kako bi ušle u istinsku velièinu, u velièinu Božju, uvelièinu ljubavi – objasnio je Papa emeritus.Nastavljajuæi govor o Kristovu ponižavanju i o biti Božjeljubavi, rekao je da je Križ u povijesti posljednje mjesto i daRaspeti nije imao nijedno mjesto; bio je razodjenut, bio jenitko, a ipak sveti Ivan u tom krajnjem poniženju vidiistinsko uzvišenje: Tako je Isus viši, na visini je Božjoj jer jevisina Križa velièina Božje ljubavi, velièina odricanja odsamoga sebe i posveæivanja drugima. To je božansko mjesto,a mi se Bogu molimo da možemo bolje shvatiti i poniznoprihvatiti, svatko na svoj naèin, to otajstvo uzvišenja iponiženja – kazao je Papa emeritus podsjeæajuæi da Isuspotièe da se, bez obzira na prednosti, pozovu nemoæni,hromi i siromašni jer je On tako uèinio pozvavši nas za stolGospodnji, tako nam je oèitovao svoju besplatnost –istaknuo je Papa emeritus. Naravno, u gospodarstvu vrijedi takozvana 'uzvratna pravda'(do ut des), ali èak i u tom podruèju ima nešto besplatno jer"bez besplatnog praštanja ni jedno društvo ne može

Inozemne vijesti ika

28 4. rujna 2013. broj 36/2013

napredovati", a istina je da ne možemo platiti ono što nam jenajvrjednije u životu: ljubav, prijateljstvo, dobrotu ipraštanje; besplatni su isto kao što nam ih Bog besplatnodaje, ustvrdio je Benedikt XVI. te istaknuoa: Tako i u borbiza pravednost u svijetu nikada ne smijemo zaboraviti Božju'besplatnost'; neprestano davanje i primanje i uvijek imamobiti svjesni èinjenice da Bog nama daje, da ima dobrih osobakoje nam badava daju svoju dobrotu, koje nas besplatnopodnose, koje nas ljube i besplatno nam iskazuju svojudobrotu, objasnio je Papa emeritus. I mi takoðer moramo darivati tu 'besplatnost' da svijetpribližimo Bogu, da Njemu budemo slièni, da se Njemuotvorimo, potaknuo je Papa emeritus te se osvrnuo naliturgijsku poniznost, koja je istodobno "neizmjerno velika"jer nas u radosnom slavlju Boga pridružuje èetama anðela isvetih. A Kristova Krv, koja je središte Euharistije, upravooznaèava ulazak u sjaj radosnoga zbora Božjega: ta Krv jeNjegova ljubav, Brdo je Božje i otvara nas slavi Božjoj,zakljuèio je papa emeritus Benedikt XVI.

Papa odredio dan molitve i posta za mir u Siriji i u svijetuOsuðujuæi upotrebu kemijskog oružja, Papa je pozvao namir i pregovore, a sve vjernike da 7. rujna mole i posteVatikan, 1.9.2013. (IKA) - Papa Franjo je svoj nedjeljninagovor prije molitve Anðeoskog pozdravljenja posvetiodramatiènom stanju u Siriji. Vjernike diljem svijeta jepozvao da u subotu 7. rujna, uoèi bladana Male Gospe, molei poste za mir u Siriji, cijelome Bliskome Istoku i u svijetu.Toga æemo se dana okupiti ovdje na Trgu Sv. Petra od 19 do24 sata na molitvu u duhu pokore moleæi za Božji dar miraza ljubljeni sirijski narod i za sve koji se nalaze u sukobima inasilju diljem svijeta, rekao je Papa. Sveti Otac je pozvao isve kršæane kao i pripadnike ostalih religija da sudjeluju utoj molitvenoj nakani. Pozvao je sve strane ukljuèene usukob na pregovore i potaknuo meðunarodnu zajednicu dapoduzme konkretne korake kako bi se okonèali sukobi,posebno rat u Siriji. "Èovjeèanstvo treba vidjeti geste mira ièuti rijeèi nade i mira", rekao je Papa.Nikad više rata! Osuðujem upotrebu kemijskog naoružanja –rekao je, izmeðu ostaloga, papa Franjo okupljenimvjernicima koji su ispunili Trg Sv. Petra. Moje je srceduboko ranjeno. Još su mi pred oèima strašne slike razaranjai patnji koje sam vidio prošlih dana, rekao je. Bog i povijestæe suditi. Nitko tome ne može izbjeæi, istaknuo je papaFranjo upozoriviši da nasilje ne dovodi do mira.

Papa na Twitteru: Nikada više rata! Nikada više rata!Vatikan, 2.9.2013. (IKA) – S jasnom porukom mira oglasiose papa Franjo 2. rujna na Twitteru. "Nikada više rata!Nikada više rata", napisao je Papa u poruci koja je odaslanana 8,93 milijuna sljedbenika papina raèuna na toj društvenojmreži. Poglavar Katolièke Crkve time je ponovio svojnedjeljni apel za mir i poticaj na molitvu za mir u Siriji i usvijetu koji je sažeo i u nedjeljnome tweetu: "Molimo zamir: mir u svijetu i mir u svakome srcu". Usklikom "Nikada više rata!", papa Franjo je ponovio rijeèipape Pavla VI. od 5. listopada 1965. u Ujedinjenimnarodima. Rijeèima "Nikada više rata!", Pavao VI. tražio jeprestanak rata i mir u Vijetnamu. Godinu dana kasnije – 15.rujna 1966. – objavio je encikliku "Christi matri" pozivajuæikatolike diljem svijeta u Marijinu mjesecu listopadu namolitvu za mir te potièuæi na okonèanje sukoba i poèetakpregovora u Vijetanmu, zavapio: "U ime Gospodnje,pozivam vas da prestanete".

Inozemne vijestiika

294. rujna 2013. broj 36/2013

Prilog dokumenti

"Ta ti si meðu nama, Gospodine, mi se tvojim zovemoimenom" (Jer 14, 9)Poruka mons. Ðure Hraniæa, predsjednika Vijeæa HBK zakatehizaciju, na poèetku školske i katehetske godine2013./2014.Uklesan u povijest hrvatskoga narodaOdvijeka se narod na ovim prostorima dièio svojomkršæanskom vjerom. Veæ prvi pisani redak "Az, v ime Otca iSina i Svetago Duha" oèituje da je kršæanska vjera uTrojedinoga Boga uklesana u same temelje hrvatskogajezika i kulture te da ona od poèetka predstavlja životnuinspiraciju njegova religioznog, politièkog i kulturnogživota. I danas, stoljeæima nakon tih prvih pisanih rijeèi, okršæanskoj se vjeri u Hrvatskoj govori i piše. O njoj je rijeène samo u crkvenim medijima. Ona nije predmetrazmišljanja niti samo uèenih teologa. Po vjeronauku u školiponovno je, kroz posljednjih dvadesetak godina, prisutna iunutar hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava (unatoè tomešto neki još danas drže da je taj sustav podruèjeprivilegiranog promišljanja i proizvoljnog utjecajavladajuæih na politièkoj sceni). Uz izvorno mjesto svogarasta, života i slavljenja, kao što je to župna zajednica,kršæanska vjera danas je èesta tema svjetovnih vijesti iinternetskih blogova, socioloških analiza i ekonomskihpitanja.O kršæanskoj vjeri, posebno o Katolièkoj Crkvi, danas sedoista mnogo govori. I razlièito se govori. No, unatoè tome,èini se da je govor o vjeri sveden na njezinu pojavnost,odnosno na oèitovanje vjere u životu pojedinaca i društva, nagovor o Crkvi i o njezinu djelovanju, ali da sama vjera neuspijeva siæi u rijeè svakodnevnoga života, izreæi svojnutarnji sadržaj i artikulirati samu sebe. Drugim rijeèima,èini se da svi zajedno zaboravljamo govoriti o Bogu, a ono oèemu se govori i èega su usta mnogih puna ne hrani srcesuvremenog èovjeka, temelj svakog pa i našeg društva. Kaoda zaboravljamo pustiti Boga da on progovori: u ljudskojrijeèi Crkve i kršæana. Kršæanstvo i Crkva kao da se nalazena granici izmeðu dva svijeta: ili se samo u njima vidispasenje i nada, ili ih se prokazuje kao nemoæne sukrivce zateško stanje èovjeka i društva. Kršæanstvo je ili dubokoduhovna stvarnost pojedinca ili je vidljiva stvarnost uumjetnosti i kulturi, koje su ionako "ljubav" tek pojedinihskupina graðana. O kršæanstvu govori vjeronauk u školi, alise njega shvaæa kao predmet izoliran unutar zidina jedneuèionice. No, istodobno se u drugim prostorijama iste školeo kršæanstvu može govoriti kao o neznanstvenoj tenedostatnoj ponudi za osmišljanje ljudskoga života.Bog, èije je ime uklesano u povijest ovoga naroda, kao da jepostao "stranac u ovoj zemlji" (usp. Jer 14, 8).

"Ta ti si meðu nama, Gospodine" (Jer 14, 9)Kad su suša i glad zaprijetile Judeji, prorok Jeremija vapije irazgovara s Bogom: "Zašto si... kao junak koji ne možepomoæi? Ta ti si meðu nama, o Gospodine, mi se tvojimzovemo imenom – nemoj nas ostaviti." U rijeèima prorokaJeremije susreæemo na prvi pogled nepokolebljivu sigurnostkoja ne ostavlja prostora pitanjima. Tu se odavno spustiooblak religioznog osjeæaja i iskristalizirao se u postojanikredo: Ti si meðu nama, Gospodine! Bog s kojim prorokJeremija razgovara osobni je Bog. Prorokove dramatiènerijeèi nisu rutina, niti površni govor o Bogu. Nisu niti zazivnekoj "višoj sili". Jeremijin Bog je osobni Bog koji sepotvrðuje u èasu ljudske nedaæe i sumnje mnogih. To nije

Bog "wellness religioznosti". Bog proroka Jeremije misliozbiljno!Ono što su za judejski narod nekoæ bile suša i glad, to sudanas iznenadne i tragiène prirodne nepogode. No, ne samoto. Mnogo je toga što suvremenog èovjeka tjera na rubnjegove egzistencije i njegova identiteta. Mnogo je toga štose kao prosvijetljeno predstavlja, velièajuæi èovjeka injegovu osobu. Zaslijepljen tom velièinom, èovjek poseže zaodreðivanjem granica Božjem djelovanju u svome životu. Tonažalost pokazuju i mnogi zakoni u našoj zemlji.U takvoj stvarnosti valja si posvijestiti da Bog koji je meðunama i kojega možemo dotaknuti (usp. papa Franjo, "Svjetlovjere", br. 31) poziva sve nas kršæane, a na poseban naèinnas koje je najprije pozvao u živo zajedništvo sa sobom, dajoš više vjerujemo, poput proroka Jeremije; da vjerujemo i uime onih koji u Boga sumnjaju. Jer "kada vjera slabi, prijetiopasnost da oslabe i temelji èovjeènosti" (isto, br. 55). Kako, dakle, iznova "stranca u ovoj zemlji" spoznati kaoživoga Boga meðu nama (usp. Jer 14, 8-9)?

Evanðelje je Rijeè životaBog je u povijesti svoga prijateljstva s èovjekom na najljepšinaèin progovorio u svome Sinu. O njemu, Isusu iz Nazareta,pripovijedaju evanðelja. Ta Radosna vijest nije samo porukaIsusa Krista nego je ona sama Isus Krist. Evanðelje je takoRijeè života.Kako bi Radosnu vijest proširio po svem svijetu, Isus šaljesvoje uèenike ne samo "kao sluge, nego kao prijatelje" (usp.Iv 15, 15). Oni æe biti poslani, ali mu se uvijek iznovavraæaju. Drugim rijeèima, Isus ne treba uèenike samo raditoga da naviještaju evanðelje svim ljudima. On zapravo želisvoj život dijeliti s njima. Izmeðu Isusa i njegovih uèenikanastaje životno unutarnje zajedništvo koje ribare èiniapostolima, Isusovim uèenicima. Upravo po tom životnomzajedništvu s Isusom uèenici postaju svjedoci promjenevlastitoga života. U zajedništvu s njim postaju navjestiteljiIstine, a nakon njegove smrti i uskrsnuæa ostaju gorljivizagovornici evanðelja – Rijeèi života.U evanðelju se Sin Božji u potpunosti otkrio èovjeku. Onviše nije stranac ljudskoj spoznaji. On poziva svakogèovjeka u zajedništvo sa sobom. Želi život dijeliti s njim.Štoviše: život je svoj dao za èovjeka. "Kristov život, naèinna koji on poznaje Oca i njegova stalna i potpuna povezanosts Njim, otvara novi prostor ljudskom iskustvu, koji nam jesvima pristupaèan" (papa Franjo, "Svjetlo vjere", br. 18).Kršæanstvo, koje nam se èini kao stvarnost na granici dvajusvjetova, u Isusu Kristu gleda onoga u kojemu ta dva svijetažive i postaju jedno: neprekinuto zajedništvo s Ocem i željadijeliti zemaljski život s èovjekom. Ono naviještautjelovljenoga Sina Božjega u kojemu su izbrisane graniceizmeðu ovoga svijeta i Božjega kraljevstva. Doista, u Isusu –Rijeèi života, Bog je s nama.

Klesan u sadašnjostDraga braæo i sestre u istoj vjeri u Trojedinoga Boga, koji idanas progovara u Isusu Kristu – Rijeèi života! Katehetskonastojanje Crkve, i u tom okviru i vjeronauk u školi, otkrivai prepoznaje Boga koji snagom Duha svoga uskrsloga Sinatrajno ulazi u našu ljudsku povijest, progovara kroz našuljudsku rijeè, kleše svoje ime u naša srca i uzima naše lice.Šalje nas u svijet i vraæa nas sebi u zajednici Crkve.Drage vjerouèiteljice i vjerouèitelji, vi hodate i djelujete nagranici izmeðu osobnog, dubokog unutarnjeg odnosa s

Prilog dokumenti ika

30 4. rujna 2013. broj 36/2013

Bogom i svijeta mladih kojima drugi pokušavaju ponuditiistinu i puninu života. I mladi su, poput vas, putnici nagranicama razlièitih svjetova. Istodobno se, uživajuæi svijet"playstationa" i raèunalnih igara, mnoštva reklama irazlièitih predstavljanja sreæe, i oni otvaraju i Rijeèi koju imvi donosite. Vi ste zaslužni da se o Bogu govori na mjestu nakojemu se o njemu, prema mišljenju nekih, ne bi trebalogovoriti. Upravo vama, pionirima i prvim teolozima djece imladih, biskupi naše domovine iskreno zahvaljuju. Vibrinete o tome da se rijeè Bog ne tabuizira, niti da sezaboravi.S dubokom vas sviješæu pozivamo da i nadalje, izperspektive kršæanske vjere u Boga, djeci i mladima nuditeživot u punini i izobilju (usp. Iv 10, 10). Time æete ispunitionaj misionarski nalog u svijetu koji vam Crkva svesrdnopovjerava u obliku kanonskoga mandata dok vas šalje usvijet kao izabrane navjestitelje evanðelja, Rijeèi života.Idite na put s djecom i s mladima i ove školske i pastoralnegodine. Na tom putu naviještajte Boga koji ima svoje ime,svoju povijest i svoje lice.Dragi katehete i katehistice, vi se na temelju svogakršæanskoga poziva odazivate želji Crkve te, zajedno sasveæenicima, izražavate spremnost rada u Božjem vinogradu.Kako smo vam zahvalni na svjedoèanstvu kojega pružate!Vi, žene i muškarci, oèevi i majke, unatoè svim nedaæama istrahovima, usred redovitih svakodnevnih obveza,pokazujete da je pitanje prijateljstva èovjeka i Boga itekako idanas aktualno. To svjedoèite najprije kao roditelji, aliistodobno i kao katehete u župnim zajednicama te u drugimoblicima rada s djecom, mladima i odraslima. U vašem sedjelovanju oèituje sva punina primljenih sakramenata ukojima vas je osobno dotaknuo živi Bog.Draga braæo sveæenici, dragi župnici! Isus je slao uèenike danaviještaju njegovu Rijeè. Oni su to, kako rekosmo, èinili,ali su mu se uvijek vraæali. Zajedništvo s njim, život s njim,bilo je ono što su htjeli meðusobno dijeliti. U skladu spoticajom biskupa okupljenih na ovogodišnjoj biskupskojsinodi o putovima nove evangelizacije, pozivamo vas da i viuèinite svoju zajednicu zajednicom gostoljubivosti! Neka svimarginalizirani naðu u njoj svoj dom, a svi žedni zdenacistinskoga smisla kojemu je jedini izvor Isus Krist.Dragi uèenici i mladi! Sve te rijeèi, premda upuæenerazlièitim naslovnicima, najprije su napisane vama. Vikršæanskoj vjeri dajete novo lice. O njoj èesto govorite nadrukèiji naèin od uobièajenoga. Zahvaljujem vam što prednas stavljate tako oèitu istinu da pitanje Boga u našemdruštvu nije "u potpunosti riješeno". Vi, naime, želite iæi naput s njim. To nam pokazuje vaša zauzetost u vjeronauku uškoli, kao i vaša suradnja u pripravi na sakramente u župnimzajednicama. Osim što æemo vam na tom putu rado pružati"ruksak" Isusove rijeèi, htjeli bismo nauèiti više slušati vas.Govorite nam, stoga, o Bogu! Svjedoèite ga! Ispripovjeditenam kako ste ga dotakli! Svi mi govorimo o istom Bogu,premda ne uvijek na isti naèin. Pomozite nam, stoga, dabolje razumijemo vaš svijet: svijet u kojemu Bog nijestranac, svijet koji pripada Isusu, svijet u kojemu žive onikoji se zovu njegovim imenom i to žele i ostati; svijet koji je,premda iz godine u godinu stariji, po vama iz godine ugodinu sve mlaði! Željeli bismo da se dogodi i s kršæanskomvjerom: da dok se razvija i "stari", biva mlaðom i svježijom!Svima vama, draga braæo i sestre, na poèetku nove školske ipastoralno-katehetske godine želim da svjetlo vjere postajesve jaèe i sjajnije, da trajno osvjetljava živote vas i vašihbližnjih, kako biste, zajedno s cijelom Crkvom, ispovjedili:"Ta ti si meðu nama, Gospodine, mi se tvojim zovemoimenom" (Jer 14, 9).

Vapaj za miromPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 1.rujna 2013.Draga braæo i sestre, dobar dan!Danas se, draga braæo i sestre, želim pridružiti vapaju koji sesa sve veæom tjeskobom izdiže iz svih krajeva svijeta, iz svihnaroda, iz srca svakog èovjeka, iz jedne obitelji koja jeèovjeèanstvo: to je vapaj za mirom! To je vapaj koji snažnoodzvanja: želimo svijet u kojem vlada mir, želimo bitimuškarci i žene mira, želimo da u ovom našem svijetu,rastrganom podjelama i sukobima, zavlada mir: nikada višerata! Nikada više rata! Mir je predragocjeni dar kojeg trebapromicati i èuvati.Mnogo je borbi i sukoba u ovom našem svijetu koji u menibude duboku bol i zabrinutost, ali u ovim danima moje jesrce duboko ranjeno osobito onim što se dogaða u Siriji iobuzet zebnjom zbog dramatiènog tijeka zbivanja koji senazire. Upuæujem snažni poziv za mir, poziv je to što izvire izdubine mog biæa! Koliku patnju, koliko razaranje, koliku bolje donosila i donosi upotreba oružja u toj izmuèenoj zemlji,osobito meðu civilnim i nenaoružanim puèanstvom!Pomislimo samo koliko djece neæe moæi ugledati svjetlobuduænosti! Posebno snažno osuðujem upotrebu kemijskogoružja! Ja vam kažem da su mi još uvijek u mislima i u srcustrašne slike iz proteklih dana! Postoji Božji sud i sudpovijesti o našim djelima kojem se ne može pobjeæi!Upotreba oružja nikada ne donosi mir. Rat priziva rat, nasiljepriziva nasilje. Iz sve snage tražim od sukobljenih strana da poslušaju glasvlastite savjesti, da se ne zatvaraju u vlastite interese veæ dau drugome gledaju brata i hrabro i odluèno krenu putomsusreta pregovora te tako prevladavaju slijeposuprotstavljanje. Jednako snažno pozivam meðunarodnuzajednicu da uloži sve napore da se, bez daljnjeg oklijevanja,pokrenu jasne inicijative za mir u tom narodu, utemeljene nadijalogu i pregovorima, za dobro èitavog sirijskog naroda. Neka se ne štede napori kako bi se zajamèila humanitarnapomoæ onima koji su pogoðeni tim strašnim sukobom,osobito prognanicima u zemlji i brojnim izbjeglicama ususjednim zemljama. Neka se humanitarnim djelatnicima,koji rade na ublažavanju trpljenja puèanstva, osiguramoguænost da pružaju potrebnu pomoæ.A što mi možemo uèiniti za mir u svijetu? Kao što je govoriopapa Ivan: svim je ljudima zajednièki zadatak uspostavljati uljudskom društvu nove odnose voðene pravednošæu iljubavlju (usp. enc. Pacem in terris [11. travnja 1963.]: AAS55 [1963], 301-302).Neka sve muškarce i žene dobre volje poveže lanaczauzimanja za mir! To je snažni i žurni poziv kojegupuæujem èitavoj Katolièkoj Crkvi, ali ga protežem i na svekršæane drugih vjeroispovijesti, muškarce i žene svih religijakao i braæu i sestre koja ne vjeruju: mir je dobro kojenadilazi sve barijere, jer je dobro èitavog èovjeèanstva. Snažnim glasom ponavljam: suživot u narodima i meðunarodima ne gradi kultura sukoba i kultura rata, veæ kulturasusreta, kultura dijaloga: to je jedini put za postizanje mira. Neka se vapaj za mirom vine daleko da dopre do srca svijute svi polože oružje i puste da ih vodi èežnja za mirom.Zbog toga sam, braæo i sestre, odluèio 7. rujna, uoèiblagdana Roðenja Marije, Kraljice mira, proglasiti za èitavuCrkvu danom posta i molitve za mir u Siriji, na BliskomIstoku i u èitavom svijetu, i pozivam da se toj inicijativiprikljuèe, na naèin koji smatraju najprikladnijim, braæakršæani nekatolici, pripadnici drugih religija i ljudi dobrevolje. Istoga dana, 7. rujna na Trgu Svetog Petra – dakle ovdje – od

Prilog dokumentiika

314. rujna 2013. broj 36/2013

19 do 24 sata okupit æemo se na molitvi i u duhu pokore dazazivamo od Boga taj veliki dar za ljubljeni sirijski narod iza sva mjesta u kojima vladaju sukobi i nasilja.Èovjeèanstvo ima potrebu da vidi geste mira i èuje rijeèinade i mira! Tražim od svih krajevnih Crkava da, osim togadana posta, organiziraju neki liturgijski èin na tu nakanu.Molimo Mariju da nam pomogne na nasilje, sukob i ratodgovoriti snagom dijaloga, pomirenja i ljubavi. Ona jemajka: neka nam pomogne pronaæi mir; svi smo mi njezinadjeca! Pomozi nam, Marijo, prebroditi ove teške trenutke izauzimati se svakoga dana i u svim sredinama okoizgraðivanja istinske kulture susreta i mira. Marijo, Kraljicemira, moli za nas!Nakon AngelusaMarijo, Kraljice mira, moli za nas! Marijo, Kraljice mira,moli za nas!

Prilog dokumenti ika

32 4. rujna 2013. broj 36/2013