3.Uvod, Glavni dio, Zaključak, Literatura

KRISTOFOR KOLUMBO (1451-1506)

I. UVODU ovoj temi predstavljena je biografija moreplovca,Kristofora Kolumba.Moja elja da saznam neto novo o Velikom otkridu Amerike,za koje je zasluan Kristofor Kolumbo je razlog zato sam odabrao ovu temu.Kristofor Kolumbo je bio prvi moreplovac koji se odluio na traenje zapadnog morskog puta do Indije i Kine.Njemu se pripisuje i zasluga u otkridu Novog svijeta i pored ranijih ali i zaboravljenih plovidbi Normana,kao i samoj injenici da ovaj smeli moreplovac nije ni znao da je plovio do Amerike a ne do Istone Azije.U svakom sluaju 1492. Godina je jedna od najznaajnijih u historiji geografskih otkrida i irenju geografskog horizonta,a istovremeno i historiji ljudske kulture i civilizacije.Te godine je Kristofor Kolumbo doplovio do obala do tada nepoznatog Novog svijeta,to je iz osnova izmjenilo tokove svijetske historije i privrede.

1


II. NARKOMANIJA1.POJAM NARKOMANIJANarkomanija je stanje periodinog ili hroninog trovanja, tetno za pojedinca, kao i za drutvo, prouzrokovanog ponavljanim uzimanjemprirodnih ili sintetikih droga. To je, zapravo, zastarjeli naziv za zavisnost o drogama. Vladimir Hudolin1 /1987/ ovu vrstu zavisnosti definie kao prekomjerno, redovno uivanje droge, zbog ega nastupa zavisnost /fizika, psihika ili obe/, tj. takvo stanje da bolesnik bez droge vie ne moe ivjeti, uz pojavu tolerancije, tj. potrebe za povedanjem doze, a djelovanjem droge dolazi do otedenja psihikog i fizikog zdravlja i irih drutvenih teta. Pored navedene, esto se citira i definicija Svjetske zdravstvene organizacije2, iz 1952.godine po kojoj je zavisnost "stanje periodine ili hronine intoksikacije, tetne za pojedinca i drutvo, koja se postie ponavljanim uzimanjem neke droge /prirodne ili sintetike/." Droga se kao termin u irem smislu, koristi za materije biljnog, hemijskog, ili ivotinjskog porijekla koje slue za izradu lijekova. ede je u upotrebi sa znaenjem da je rije o supstanci koja, kad je unijeta u organizam, moe da promijeni stanje svijesti i druge psihike funkcije (opaanje, miljenje, raspoloenje, ponaanje i stav prema tijelu), moe ubrzo da dovede do stvaranja navike psihike i fizike zavisnosti i tetnih posljedica po cijeli organizam. Sve vie se umjesto termina droga koristi termin psihoaktivna supstanca. Mi demo obe rijei koristiti kao sinonime. Jedna od najvanijih stvari koje treba razumjeti kada su droge u pitanju je da one pokazuju razliito dejstvo kod osoba koje je konzumiraju. Za jednu osobu

1 2

Vladimir Hudolin (Ogulin, 2. svibnja 1922. - 28. prosinca 1996.), hrvatski psihijatar. Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajue tijelo meunarodnog javnog zdravstva.

2


konzumiranje droga, pa ak i prvo probanje moe biti po ivot opasno, za neku drugu osobu je manje opasno, ali uvijek je tetno. Narkomanija kao oblik zavisnosti od hemijskih sredstava ukljuuje kompulzivnu upotrebu sredstava koja izaziva i zavisnost od droge, a karakteriu je: - neodoljiva udnja za nastavljanjem uzimanja droge psihoaktivne supstance (tj. supstance koje mijenjaju stanje svijesti, raspoloenje i ponaanje) prirodnog ili sintetikog porijekla; - dugim uzimanjem droge dolazi do porasta tolerancije, pa se koliina droge povedava radi postizanja odgovarajudeg farmako-dinamikog i psiholokog efekta; - psihika ili fizika zavisnost, ili i jedna i druga; - apstinencijalni sindrom, nakon prestanka uzimanja droge; - tetne posljedice za pojedinca i drutvo. Znatielja, nezadovoljstvo i mladalaka pobuna protiv svijeta, elja za prihvatanjem u drutvu koje im imponuje, nesigurnost i nedostatak samopouzdanja samo su neki od stotinu razloga zbog kojih mladi ljudi ponu eksperimentisati s drogama.

3


2.NASTANAK ZAVISNOSTIU pokuajima da se nae objanjenje za nastanak zavisnosti, postoji vie razliitih stanovita: Genetiki i bioloki pristup. Smatra se da poremedaj u metabolikom funkcionisanju organizma moe biti osnova za nastajanje zavisnosti. Tijelo proizvodi vlastiti opijat ''endorfin''3 a njegov deficit dovodi do vede osjetljivosti na bol. Novija istraivanja pokazuju da su ljudi s manjkom endorfina skloniji aktivnostima koje jae pobuuju CNS4, aktivnostima koje donose svojevrsno uzbuenje. npr. kockanje. Iz tog razloga bi ti ljudi mogli biti skloniji i uzimanju droge. Teorijski pristup uslovljavanja. Ljudi imaju tendenciju da ponavljaju aktivnosti koje su im bile prijatne ili su na neki nain bile nagraene. Ritual uzimanja droge moe se shvatiti kao svojevrsna nagrada, zbog ega se tei ponavljanju toga postupka. Znaci vezani za uzimanje droge mogu izazvati efekte kao i sama droga. Mnogi eksperimenti dokazuju da njeno djelovanje zavisi od cjelokupnog iskustva pojedinca i okruenja. Na primjer, neka oekivanja o uincima droge se najvjerovatnije usvajaju prije poetka konzumiranja i mi pamtimo kako je neka droga pomogla nekome da se bolje osjeda i kada sami probamo to isto i mi osjedamo iako stvarno djelovanje droge s time zapravo nema veze (placebo efekt5). Povezanost izmeu oekivanja i uinka droge na svijest, pokazuje da vii mentalni procesi mogu uticati na sve aspekte ponaanja, ukljuujudi i one pod utjecajem hemijskih supstanci. Teorije adaptacije. Zavisnost se moe tumaiti i kao naueno ponaanje koje olakava prilagoavanje pojedinca konkretnoj socijalnoj sredini. elja da se bude prihvaden u svojoj okolini moe se ostvariti na prihvatljiv ili neprihvatljiv nain. Dva bitna psihosocijalna initelja koji u djetinjstvu i mladosti mogu3

Endorfin je slian dejstvu opijata morfijuma, opijuma, heroina. On smanjuje bol, izaziva prijatnost (koju na primer oseamo dok jedemo okoladu), ali ima i euforian efekat. 4 Centralni nervni sistem 5 Placeboefekat je termin koji se koristi u medicini (farmaciji) i predstavlja nain da se posmatra efekat na ispitaniku (pacijentu) kada mu se daje lani lek (bez ikakvog delovanja na organizam), a ispitanik misli da se radi o pravom leku.

4


oteavati proces adaptacije su socijalna nekompetentnost i agresivnost. Ti inioci mogu biti uzroci, ali i posljedice socijalne izolovanosti. Osobito agresivni pojedinci nisu popularni u krugu svojih vrnjaka, ali ni u svojih nastavnika i porodicama, to moe uticati na gubitak samopouzdanja, uenje, na ponaanje. Kako okolina uglavnom djeluje represivno, bijeg u drogu se ini kao jedino olakanje. Mladi nastoje odloiti proces odrastanja i rjeavanja situacija kojima nisu dorasli ili se smatraju nekompetentnima. Biopsihosocijalni pristup.Stres moe povedati vjerovatnodu zloupotrebe droge, pogotovo ako se od nas trai vie nego to moemo uiniti ili pruiti, i kada smo izloeni nekoj prijetnji usmjerenoj na vlastitu sigurnost. Hodemo li neku situaciju, problem ili slino doivjeti kao izazov kome se moemo oduprijeti ili kao prijetnju linoj sigurnosti, utiu bioloki inioci odnose se na saznanje da na razliite pojedince stimulusi razliitog intenziteta razliito djeluju. Ovaj pristup nastoji da sintetizuje bioloku komponentu i razumijevanje uslova u kojima pojedinac ivi, kao njegovih osobina koje mogu uticati na mogudnost koridenja droga. Patogenetski faktor. Bitan etioloki (uzroni) faktor u pojavi narkomanije je poremedaj linosti. Tekode prilagoavanja su razliito uslovljene. Psihodinamske kole koje naroito studiraju patogenetske faktore drutva koji uslovljavaju poremedaje linosti navode da su faktori meuljudske konkurencije, vrijednovanje slabijeg i jaeg, povod za stvaranje psihike tenzije i straha kao njene posljedice. Taj strah iscrpljuje energiju linosti i dovodi do tekoda prilagoavanja. Odbrana od tog straha, svjesno ili nesvjesno ugraenog u linost, moe izmeu ostalog biti i narkomanija. Prema tome, gledano sa psiholokog stajalita, narkomanija je simptom bolesti, a ne poseban entitet. Sa socijalnog stajalita, ipak je treba klasifikovati kao posebnu bolesnu reakciju, jer su njene asocijalne posljedice specifine.

5


Dok npr. veliki broj neurotika uspijeva zadrati produktivan stav u drutvu, narkomani u pretenom broju sluajeva postaju asocijalni, naroito pasivnodu prema dunostima koje drutvo postavlja kao nune (kolovanje, posao, brak i dr.). Narkomanija se najede javlja kod sociopatskih linosti i karakternih neuroza. Kod narkomana, osnovni okviri linosti ispunjeni su gubitkom interesa za iru i uu okolinu, smanjenjem produktivnosti, postepenim opadanjem gipkosti psihike energije. Zanimljivo je okupljanje narkomana. Oni u svoje grupe nerado primaju osobe koje ne uivaju u opojnim sredstvima. Ovo okupljanje, prema miljenju nekih autora, ne potie samo iz opreza prema vlastima, nego i odatle to interpersonalne veze narkomana imaju svoje posebne crte. Zbog njih, ulazak drugih osoba ugroava homogenu klimu vlastite grupe, tako ugodnu narkomanima. Izdvajanje narkomana uslovljava i drutvo, jer ih sa socioloke take posmatranja smatra asocijalnim i manje vrijednim.

6


3.NARKOMANIJA KOD MLADIHZloupotreba droge je osobito karakteristina za moderno drutvo. Droga se vie ne dogaa negdje drugo i nekima drugima, ona je ovdje meu nama. Naglo raste broj uivalaca droga, naroito meu mladima, meu srednjokolcima, pa i starijim osnovcima. Medicinski strunjaci tvrde da nijedna droga nije bezopasna, naprotiv, ostavlja teke posljedice i po mentalno i po fiziko zdravlje. Upravo zbog toga neke kole u saradnji sa ljekarima i policijskim strunjacima organizuju sastanke sa uenicima, roditeljima, nastavnicima, kako bi se upoznali sa ovim problemom, a cilj je da djeca ne posegnu za drogom, odnosno da prestanu sa njenim uzimanjem. Potreba droge je osobito karakteristina za moderno drutvo.

3.1. Kobna popularnost marihuaneKod nas se koriste uglavnom lake droge, a najpopularnija je marihuana 6. U kontaktu sa drogom je bio vedi dio populacije od 15 do 25 godina. Nema jeftine droge, pa se u potrazi za novcem ona esto preprodaje i tako ini krivino djelo. Kontakt roditelja sa policijom i kolom vrlo je vaan. Nastanak zavisnosti tumai se preko vie razliitih teorija. Takoe se ukazuje na znaaj razliitih faktora, meu kojima se oni mogu grupisati u sljedede: psihoaktivna supstanca, linost, porodica i drutvo. Drutvo ne moe samo svojim restriktivnim stavom prema uzimanju droga i zakonskim propisima suzbiti ovu pojavu. Mora se preduzimati neka "prijateljska aktivnost" ali ne i neopravdano popustljiva, prema mladim ljudima. Kao odgovor na dilemu u kom pravcu treba tu aktivnost kanalisati, moe posluiti i Frojdova6

Marihuana je osueno lie biljke Cannabis sativa, koje se koristi kao opojna droga. esto se i cijela biljka naziva marihuana.

7


klasina definicija duevnog zdravlja: ono to karakterie zrelu, duevno zdravu osobu je kapacitet za ljubav i kapacitet za rad. Potrebno je da kolski programi obuhvate mlade prije nego to se odreeni oblici ponaanja uspostave.

3.2. Droga i meu osnovcimaMeu mladima je sve vie korisnika duhana, alkohola i droge. Posebno je alarmantan sve vedi broj narkomana. Ta pojava itekako utie na drutvo u kojem se ti narkomani nalaze i narkomanija se moe suzbiti samo dobro organizovanom prevencijom i akcijom, upoznavanjem iroke populacije o drogama i njenim tetnim djelovanjima na drutvo. Droga osvaja mlade, donja starosna granica se sve vie sputa, pa je pored srednjokolaca uzimaju i uenici starijih razreda osnovnih kola. Najvie se koristi marihuana u obliku cigarete, i njen miris se iri i po kolama, i po ulicama, i svim sastajalitima mladih. Osim nje najede se koriste "markice" LSD-a7 i tablete ekstazija8.

Markice sa sliicama crtanih slonova koje sadre LSD

Tablete ekstazija

7

Dietilamid liserginske kiseline , (LSD, LSD-25 ; poznat i kao trip, esid, kiselina, markica) je jedan od najpotentijihhalucinogena. Sintetizira se iz lisergine kiseline dobivene iz plijesni s rai. 8 MDMA ili Ecstasy je polusintetika psihoaktivna droga iz obitelji feniletilamina. Uglavnom ima imid "rekreativne" droge te se asocira s burnim provodima u diskotekama i nonim klubovima uz elektronsku glazbu.

8


Zloupotreba droge je osobito karakteristina za moderno drutvo. Taj fenomen izvire iz napetosti koje nastaju zbog visokih zahtjeva koje drutvo namede pojedincu a droga se uzima kao sredstvo za koje se oekuje da olaka svakodnevno suoavanje sa problemima.

3.3. Alarmantno irenje narkomanijeNarkomanija se iri u svim zemljama svijeta pa i naa zemlja nije poteena ove pojave. Drogu najvie koriste mladi uzrasta izmeu 14 i 25 godina. Uzimaju je iz znatielje, dosade, potitenosti, elje za avanturom, slabosti da odbiju ponuenu drogu kao i zbog nedostatka vrde veze s porodicom. Drogu jo uvijek shvataju kao dobru zabavu, bjeanje u nestvarni svijet, ak i kao modu ili ulaznicu u svijet odraslih. Vedina mladih ljudi, ipak, ne uzima drogu. Manji broj de poslije prvog uzimanja to ponoviti nekoliko puta i njima prijeti opasnost da postanu zavisnici. Najuestalija droga, koju koriste mladi na naem ilegalnom tritu, kako sam ved spomenuo su proizvodi indijske konoplje - marihuana, hai9 i haiovo ulje10. Prema procjenama Zavoda za bolesti zavisnosti, u Sarajevu ivi oko 85 000 narkomana. Pretpostavlja se da u itavoj BiH ima oko 170 000 zavisnika od droge. Iako zvaninih podataka nema, strunjaci sve ede tvrde da je oko 60 posto mladih, najvie srednjokolaca, u kontaktu sa drogom. Zanimljivo je da se posljednjih godina izmijenila socijalna struktura narkomana. Prije desetak godina oni su pripadali viim socijalnim slojevima. Sada ih je najvie iz srednjeg i nieg sloja. Takoe se pokazalo da najede nema istorije uzimanja droge u porodici, nema uestalih primjera da momak/djevojka uzimaju drogu, niti da to ine bliski prijatelji.

9

Hai (ha, it,) uglavnom je samo mehaniki izdvojena smola indijskekonoplje i oko deset puta ima jai uinak od marihuane. 10 Haiovo ulje najjai je proizvod od kanabisa, tri do etiri puta jai od haia

9


4.ULOGA PORODICE U NASTANKU NARKOMANIJEEventualne ideje o ulozi porodice u nastanku "narkomanije", mogu se svoditi na opte stavove i iskustva i laika i strunjaka da su odnosi sa najbliima izvor zdravlja, zadovoljstva, srede ali i patnje, nesporazuma, bijesa, straha, to sve pod uticajem raznih okolnosti, nasljeenih, uroenih, unutranjih i spoljanjih, dovodi do razliitih psiholokih sklopova. Nema jasno odreenog tipa porodice koji nekoga ini "podobnim" da se razboli od bolesti zavisnosti. Ipak se neke pojave mogu izdvojiti kao znaajne, npr. viegeneracijska tendencija ka zavisnikom ponaanju (alkoholizam nekih lanova porodice, pasivnost, "parazitizam") ili ponaanju sa gubitkom kontrole (patoloko kockanje, kleptomanija, piromanija).

Veoma vaan "faktor rizika" je neujednaen stav roditelja u vaspitavanju jedan roditelj ispoljava neopravdanu toleranciju a drugi nerazumljivu strogost i agresiju. Poto je porodica osnovni okvir za zadovoljenje jedne od bazinih ljudskih potreba - potrebe za pripadanjem, ukoliko ona nije u stanju da prui dovoljno iskustva sloge, podrke i uvaavanja, dijete de potraiti neku kohezivniju grupu (npr. grupu zavisnika) u kojoj de stedi sigurnost i prihvatanje, ali esto i gubitak samostalnosti i nezavisnosti.

10


Takoe, meu osnovnim potrebama je i potreba za orijentacijom shodno uzrastu i okolnostima. Ukoliko u porodici nema jasnih i direktnih poruka, razgovora, ukoliko nema slobodnog izraavanja osjedanja, ako postoji djetetu nerazumljiva promjenljivost ponaanja, atmosfere, oekivanja, ono de biti u nekoj vrsti konfuzije (nede mu biti jasno ta mu se kae, ta drugi osjedaju, ta oekuju, ta vole ta ne vole itd.). A onaj ko nema orijentaciju ne moe imati sigurnost u sebe i ne moe slobodno odluivati i ne moe normalno sazrijevati kao linost i graditi identitet. Porodica treba da obezbijedi djeci temelje za zadovoljenje svojih osnovnih potreba: potrebe za ukorijenjenodu - preko jasnog i konzistentnog sistema vrijednosti, potrebe za pripadanjem, potrebe za identitetom, potrebe za orijentacijom. Istraivanja sprovedena na uenicima niih kola, na pitanja o tome kako se njihovi roditelji ponaaju kako bi preventirali upotrebu narkotika, pokazuju da je malo onih roditelja koji ovoj pojavi ne pridaju znaaj (3-10%), takoe i onih koji sprovode konkretne provjere svoje djece vezanu za mogudnost upotrebe i zloupotrebe droga (4-17%), a da se vedina intervencija ograniava na razgovor o tetnosti i njihovu ljutnju ukoliko posumnjaju ili primjete da je ved dolo do koridenja neke od ovih supstanci (25-55%).

11


5. DRUTVO I NARKOMANIJASredina u kojoj ovjek ivi moe tolerisati ili ak podravati konzumiranje odreenih psihoaktivnih supstanci ili pak imati otvoreno odbojan i negativan stav. Zapadna drutva, a i nae, toleriu pijenje alkohola dok se prema konzumiranju "droga" uglavnom zauzima netolerantan i zabranjujudi stav.

5.1. NARKOMANSKA GRUPAVeze jednog hroninog i zavisnog narkomana sa drutvenom zajednicom uglavnom se svode na kontakte sa osobama koje se nalaze u istom problemu. Po svojoj psihikoj strukturi narkoman spada u linosti koje pokazuju vrlo nisku toleranciju na bol i emocionalni stres. Kada nije u bliem kontaktu sa istomiljenicima i prijateljima, gubi osjedanje prividne sigurnosti, a spoljna fasada se lako rui. Zbog svog defektnog socijalnog razvoja najede pokuava da izbjegne bilo koju vrstu socijalne odgovornosti, zbog ega postaje

12


neprijateljski raspoloen i nepovjerljiv prema onima koje smatra za dio legitimnog svijeta, a koji doivljava kao ugroavajudi. Zato je udruivanje narkomana sa grupom istomiljenika jedna od njegovih realnih, socijalnih potreba. Iz tih razloga savremeni narkomani rijetko uivaju drogu izolovani, izuzev shizoidno strukturisanih linosti. Najvedi broj narkomana ivi svoj ivot u okviru manjih neformalnih grupa, veernjih skupova po stanovima ili se povremeno sredu u vedem broju na rok koncertima ili rejv deavanjima, tako da je narkomanska grupa u sutini jedno od najznaajnijih obiljeja moderne narkomanije. Narkomani su u vedem broju sluajeva ved premorbidno obiljeeni i nesigurni kao pojedinci, prinueni da se sakupljaju i sigurnost stiu kroz grupni identitet. Nije iskljueno da narkomanska grupa nosi u sebi zaista i elemente jednog neuspjelog pokuaja socijalno nesigurnih i emocionalno nezrelih linosti da nau svoje mjesto pod suncem. Motivi sakupljanja oigledno nisu zdravi, veze unutar grupe su labave, ali uprkos svemu tome narkomanska grupa egzistira, pogotovu kada se osjeti ugroena spolja. lanovi narkomanske grupe povezani su dijelom zbog snabdijevanja drogama, a dijelom zbog zajednikog naina ivota, kolektivnog uzimanja droga, ljenarenja, ispraznih kvaziintelektualnih nadmetanja i beskorisnog tradenja vremena. Narkomanska grupa nije hijerarhijski slojevita i u njoj svi lanovi imaju ista prava i istovremeno svi su bez obaveza. Potuju pojam slobode. Ponekad grupi moe da se nametne snagom svoje linosti jedna osoba, koju tada svi doivljavaju kao duhovnog i idejnog vou i bezrezervno je sluaju, vjerujudi da je ona inkarnacija svih njihovih potreba. U takvim sluajevima grupa radi po uputstvima lidera i slijepo se pokorava njegovim nareenjima, ak i kada nisu u saglasnosti sa njihovim ranijim moralnim i etikim normama ( arls Menson i njegova porodica ). U grupi trae nesputane senzualne

13


doivljaje. No, kako ih izazivaju pomodu droge, senzualnost se iskrivljuje i najede javlja u izopaenoj formi. Narkomanska grupa ne mora uvijek da bude miroljubiva. Adolescentna narkomanska grupa umjesto da prizna otvoreno svoju tenju za slobodom, ljubavlju i odbacivanjem kompromisa prema obavezama, moe da reaguje u vidu iskazivanja mrnje, gnjeva ili otvoreno agresivnog ponaanja. Svoju agresivnost ne ispoljavaju uvijek otvoreno, ved maskiranim ili simbolinim oblikom ponaanja, kao, na primjer, kroz odijevanje koje je krajnje nekonvencionalno, upadljivo i izazovno. Ovakvo ponaanje samo je nastavak nerazumijevanja i daljeg zaotravanja odnosa izmeu narkomana i njihovih porodica, koje je zapoelo jo prije uzimanja droge. Stav drutva prema drogi jo vie produbljuje jaz izmeu zajednice i adolescentnih narkomana, jer je zasnovan na predrasudama, strahu, tradicije i modi, a ne na naunim i logiki opravdanim razlozima. Branedi sebe, drutvo zapravo odbacuje jedan svoj segment koji je obolio, a u ijem obolijevanju i samo ima znaajan udio. Ne eledi da prizna krivicu, odluuje se za laku i jednostavniju soluciju - odbacivanje. Tu negdje lei osnovni uzrok za nastanak narkomanije i njeno teko lijeenje.

14


5.2. SOCIJALNA IZOLACIJAProces socijalizacije zaustavljen je, ili usporen onoga trenutka kada se uspostavi zavisnost. Slaba i povrna socijalizacija onemogudava stvaranje prisnijih kontakata sa linostima izvan narkomanske subkulture. Narkoman ima poverenja samo u narkomane, pa ak i onda kada se ovaj ogrijei o njega, to govori o oteanom koridenju socijalnih iskustava. Prema svim ostalim osobama, koje narkomani u svom argonu nazivaju "the straight persons" (eng. ispravne osobe), imaju podozriv stav koji ponekad moe da ide ak do paranoidne odbojnosti. Na ovaj nain narkomani ive u socijalnoj izolaciji, u okviru svoje subkulture, ili kao izolovani pojedinci. Svoju socijalnu neprilagoenost mogu da ispoljavaju kroz defanzivne oblike ponaanja, ili kroz impulsivnost i otvorenu agresiju. U narkomanskoj subkulturi gotovo da ne postoji potreba za odravanjem zajednice i ivljenjem u njoj, kao ni osedanje dunosti i elja za prestiem. Osedanje pripadnosti narkomanskoj subkulturi proizilazi iz potrebe da se pripada nekom bez obaveza, sa neogranienom slobodom ponaanja u okviru grupe, kao i iz potrebe da se uz neformalno lanstvo nabavlja droga kad god to postane neophodno. vrsta povezanost unutar grupe ne postoji. Jasne ideoloke koncepcije, takoe, ne postoje. Grupa se ponaa u skladu sa trenutnom situacijom i potrebama. Razmiljanja i zakljuivanja zavise od aktuelnih raspoloenja i vrste droge.11

11

" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.

15


6. VRSTE DROGANa pitanje da li postoje lahke i teke droge nije jednostavno odgovoriti.ak i u strunoj literaturi postoji takva podjela.I jedne i druge prouzrokuju tetne posljedice po ljudski organizam. Tako i one lahke mogu dati itekako ozbiljna otedenja zdravlja(otedenja jetre,bubrega,mozga). Osim vrste i naina uzimanja droge (puenje,mrkanje,vakanje,ubrizgavanje) vana je i uestalost primjene droge. Veda doza,eda primjena i ubrizgavanje ubrzava stvaranje zavisnosti. Na kraju se sve naalost zavrava loe.

Najpoznatije droge su:

16


6.1. AMFETAMINI- kratka euforijaAmfetamini su kemikalije dobijene sintetikim putem. Na trite najede dolaze u tabletama. Naziva se i 'speed'. Amfetamini se injektiraju, gutaju, pue i mrdu. Uinci: Amfetamini izravno stimuliraju sredinji ivani sistem, uklanjajudi umor, glad i pospanost dovodedi onoga tko ih uzima u stanje euforije. Pojaavaju koncetraciju, panju, reflekse, a zamisli i predodbe su mnogo ivlje. Koliko ce uinak trajati, razlikuje se od osobe do osobe. Prevelika doza amfetamina moe uzrokovati vrtoglavice, drhtanje, uznemirenost, paniku, greve u trbuhu, bolove u prsima i ubrzan rad srca.

Posljedice: Moe biti potpuni tjelesni i psihiki kolaps. Kronino trovanje moe izazvati paranoidne ideje i halucinacije. Amfetamin u mozgu stvara ovisnost i oslobaa od bilo kakvih ograda. Vanjski znakovi: irenje zjenica, nesanica, proljevi, drhtavica, mravljenje. Na ta treba paziti:Tablete, kapsule, promjena u ponaanju, nespavanje, izrazita euforija i naglo mravljenje.

17


6.2. ECSTASY - opaki ples do zoreTa sintetika psihoaktivna droga derivat je amfetamina s halucinogenim svojstvima, poznat jo kao MDMA. Spada u jae droge iz grupe psihostimulatora, a sve je dostupnija i jeftinija na ilegalnom tritu. Uzima se na usta. Uinak: Oblik u kojem se distribuira na ilegalnom tritu vrlo je razliit, a obino su to 'arene' tabletice. Doza od 75 do 100 mg poinje djelovati 20 do 40 minuta nakon uzimanja. Osoba pod djelovanjem ecstasyja osjeda povieno raspoloenje, ima osjedaj snage, bezbrina je i spokojna, a prema drugim ljudima osjeda posebnu naklonost i prijateljstvo. Zloupotreba ecstasyja najede se povezuje s rave-partyjima, na kojima se plee do zore. Posljedice: Brojni problemi slini su kao i kod amfetamina i kokaina. Psiholoki problemi kao to je konfuzija, depresija, problemi sa spavanjem, izrazita potreba za drogom, ozbiljna tjeskoba i paranoja, pa i psihotine epizode, mogu se javiti i nekoliko tjedana nakon uzimanja droge. Pridonosi otedenjima jetre, epilepsiji, visokom tlaku, glaukomu. Prag tolerancije prelazi se vrlo brzo i nastaje psihika ovisnost. Ecstasy doslovno razara mozak te ima uinke kakvi se javljaju kod Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Strunjaci upozoravaju - ved i jedna tableta estasyja moe znaiti - smrt. Vanjski znakovi: Proirene zjenice, grenje miida, cvokotanje zubima, povradanje, zamagljen vid, nagli pokreti oiju, znojenje i drhtavica. Na ta treba paziti: Tablete vrlo irokog spektra boja, razlicitih oblika ili veliina, najede na povrini imaju utisnut neki znak ili lik.

18


6.3. MARIHUANA - prvi korak u pakao drogeIz biljke Canabis sativa ili indijske konoplje dobiva se marihuana, tj. 'trava' (osuseni listovi i tucci), 'hai' (smola smee boje, svojstvenog mirisa na sueno sijeno, najede u obliku ploica nalik na okoladu) i 'skank' - vrci biljaka. Uglavnom se pui pomijeana s duhanom u 'jointu' ili u luli. U suenim listovima konoplje nalazi se 426 spojeva, a vie od 70 njih su bioloki aktivni kanabioidi. Te tvari uticaju na funkcije organizma. Uinak: U bilo kojem obliku marihuana djeluje na mozak izazivajudi euforiju, uzbuenje, vizualne i slune halucinacije, gubitak osjedaja za vrijeme i prostor. Dugotrajna upotreba haisa dovodi do kroninog trovanja, poviene podraljivosti. Ometa miljenje, sposobnost uenja, pamdenja i koncentraciju. Moe uzrokovati paniku, tjeskobu i toksike krize. Isto tako, moze izazvati ostedenja modanog tkiva. Na pludima uzrokuje jednake tetne posljedice kao i duhan. Slabi obrambeni sustav organizma pa se javljaju infekcije. Ubrzava rad srca pa je opasna za one sa sranim teskodama. Smanjuje razinu testosterona, mukog spolnog hormona, a smanjuju i koliinu i pokretljivost spermatozoida, dok kod ena dovode do smetnji u ovulaciji i utie na plodnost. Posljedice: Marihuana je esta tema rasprava, posebice kada se govori o legalizaciji, no vedina strunjaka slae se da moe stvoriti ovisnost i donijeti najrazliitije mentalne, zdravstvene i socijalne probleme. Najnovija istraivanja pokazuju da stvara psihidku ovisnost, iako uinci "krize" nakon prestanka uzimanja nisu tako jaki kao kod alkohola, heroina, kokaina i amfetamina. Vanjski znaci: Zakrvavljene oi, stanje nalik na pijanstvo, izrazita elja za slatkiima. Na ta treba paziti:Cigaretni papiridi, paketidi sa smrvljenim lidem (marihuana) ili grumenidi nalik na okoladu u staniolu (hai).19


6.4. INHALANTI - snifanje oteduje mozak"Snifanju", isparenja kemikalija koje proizvode psihoaktivne uinke najede su sklona djeca i vrlo mladi ljudi, jer su na dohvat ruke i relativno jeftini. Najede se koriste otapala (industrijska otapala, benzin, ljepila, korektori, tvari za idenje elektronike) i razni plinovi (iz lakova za kosu i dezodorana, sprejeva za zatitu tkanina, pa ak i plinskih upaljaa). Uinak: Svi inhalanti prozivode uinak slian anestetiku, koji djeluje tako da usporava tjelesne funkcije. Udisanje vedih koliina moe imati dugotrajne otrovne uinke. Onaj tko "snifa" moe osjedati najprije euforiju, zatim se osjeda manje "zatvoreno", te na kraju moe izgubiti svijest. Posljedice: Udisanje visokih koncentracija kemikalija moe dovesti do sranog udara i smrti, a moe izazvati i guenje. Kao trajna posljedica "snifanja" primijedeni su gubitak sluha, periferna neuropatija i grevi udova, otedenja mozga i sredinjeg ivanog sustava, otedenja kotane sri. Moguda su i otedenja bubrega te problemi s opskrbom krvi kisikom. Vanjski znakovi: Stanje nalik na pijanstvo, zbunjenost, poremedaj ravnotee i koordinacije, u dahu se moe osjetiti miris inhalanta, curenje nosa, zamuckivanje i suzne oi. Na ta treba paziti: Tvornika ljepila, nitrolakove i benzin treba drati dalje od djece, a obratite panju na krpe s tragovima suenog ljepila, papirnate ili plastine vredice koje imaju specifian miris, tragove ljepila na odjedi.

20


6.5. KOKAIN - nije vise 'droga bogatih'Nekad uglavnom 'minkerska' droga, kokain je danas sve dostupniji pa je i vie onih koji poseu za njim. To je bezbojni kristalni prah, gotovo netopiv u vodi, ali topiv u alkoholu. Snaan je stimulans ivanog sustava, a dovodi do promjena u ponaanju i podizanja razine energije nalik na uinak amfetamina. Stvara snanu ovisnost. Najede se uzima umrkivanjem, injekcijama te puenjem (crack-kokain). Uinci: Kokain je vrlo snaan stimulator sredinjeg ivanog sustava i stvara osjedaj "visine". Trajanje kokainskih euforinih uinaka, koji ukljuuje hiperstimulaciju, smanjen umor i mentalnu istocu ovisi u nainu primjene. to je brza apsorpcija to je krade trajanje akcije. "Uzlet" od mrkanja moe trajati 15 do 30 minuta, od puenja 5 do 10 minuta. Posljedice: Izaziva proirenje zjenica, povienu temperaturu i vedi broj otkucaja srca, te povien krvni tlak. Povedana upotreba moe skratiti vrijeme trajanja stimulacije, nakon ega se droga mora ponovo uzeti. Neki uivatelji kokaina govore i o nemiru, nervozi i tjeskobi. S vremenom se moe pojaviti otpornost, pa nema dovoljno zadovoljstva kao u poetku. Posljedica prve upotrebe kokaina moe biti i nagla smrt. Visoke doze kokaina i trajna upotreba mogu biti faktor-okida paranoje. Uivatelji kokaina mogu biti izuzetno ivani, ljuti i agresivni. Kada ga prestanu uzimati postanu izrazito depresivni, to vodi nastavku uzimanja droge. Zbog dueg umrkavanja kokaina dolazi do otedenja nosne sluznice. Srani zastoj i napadaji uz zastoj rada pluda uzroci su smrti od kokaina. Vanjski znakovi: Problemi sa spavanjem, curenje iz nosa, seksualne smetnje, crvenilo koe, proirene zjenice. Na ta treba paziti: Plastine vredice, alu-folije, boice s bijelim prahom, staklene ili metalne cjevice, esto trljanje nosa, crvene i nadraene nosnice, iscjedak iz nosa.21


6.6. HEROIN - sinonim za narkomanijuHeroin, s opijumom, morfinom i kodeinom, te metadon-heptanonom spada u grupu opijata. Injektira se, ali i pui i mrde. Novija istraivanja govore kako se heroin sve vie pui i mre, jer korisnici ive u zabludi da de tako sprijeiti ovisnost. Jedna je od najopasnijih, visoko ovisnikih droga i svojevrsni 'sinonim' za pravu ovisnost. To je kristalni prah, bijele ili boje slonove kosti, ponekad tamnije sive, a moe biti i smekast ili crven. Uinci: Stvara euforiju, nakon koje slijedi razdoblje smirenja i pospanosti, te ovisnost morfijskog tipa. Uzima se vedinom injekcijom intravenzno, ali i potkono ili se umrkava. Na tritu je u raznim koncentracijama, a razrjeuje se doista svim i svaim - od sedera do cementa. Posljedice: Heroin izaziva brzu i snanu ovisnost, uz brojne i bre tjelesne i psihike promjene, a apstitnencijski sindrom, pa i odvikavanje vrlo je teko. Povezan je s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama - smrtonosno predoziranje, spontani pobaaji, propadanje vena, infekcijske bolesti. Infekcije sranog tkiva i zalistaka te bolesti jetre, hepatitis B i C gotovo su pravilo kod heroinskih ovisnika. Takoer, meu zaraenima HIV-om, virusom koji izaziva AIDS, najvie je narkomana. Kako droga nikad nije ista, u krvnim ilama nastaju ugruci. Heroinska tolerancija se razvija vrlo brzo, pa je ovisniku potrebno sve vie te droge da bi postigao isti euforini uinak. Dakako, razvija se tjelesna i psihidka ovisnost. Redoviti narkomani trebaju sve vie droge, a kada je nema (heroinska kriza) osjedaju nemir, bol u miidima i kostima, nesanicu, proljev i muninu, jeenje, nagle trzaje udova. Glavni simptomi pojavljuju se 48 do 72 sata nakon posljednje doze. Vanjski znakovi: Uske zjenice, pospanost, slabiji glas, slaba osjetljivost na bol, opda usporenost Na ta treba paziti: Plastine vredice ili alu-folije sa udkastim, smeim prahom, pribor poput cjevica (za umrkavanje), injekcije, trake kojima se povezuje ruka, tragovi uboda igle na rukama (ali i nogama, stopalima i vratu), jako suene, upaljene i suzne oi, iscrpljen izgled, letargija.

22


6.7. LSD - povratak izazivaca ludilaLSD-25 (dietilamid lizergine kiseline) je sintetika droga bez boje i mirisa koja spada u grupu halucinognenih droga, u kojoj su i prirodne halucinogene droge meskalin (dobiven iz kaktusa) i psilocibin (dobiven iz gljiva). Uzima se gutanjem ili otapanjem na jeziku. Bio je izuzetno popularan 'ludih 60-ih', a nakon kratkog zatija, ponovo se vrada na velika vrata. LSD je najjaa halucinogena droga. Ved u dozi od 35 mikrograma dovodi do uinka koji se naziva "trip", a sastoji se od iluzija i halucinacija, bez dodira sa stvarnodu. Djelovanje LSD-a je krajnje nepredvidivo i vrlo opasno. Uinci: Poinje najede ekstatikom euforijom, zatim dolazi do relaksacije uz osjedaj zadovoljstva i promjene svih osjetila - "vide" se zvukovi, a gubi se osjedaj vlastitog tijela, potpuno se mijenja osjedaj dodira. Posljedice: Umor, psihika napetost i uznemirenost. Ponekad se javlja psihotika reakcija, uz strah i paniku. LSD moe te reakcije, tzv. "flash-backove", izazivati tjednima nakon uzimanja droge. Vanjski znakovi:Proirene zjenice, povedana temperatura, dezorijentacija, zbunjenost. Na ta treba paziti: LSD je uglavnom u obliku tableta, bombonica ili ede elatinom premazani raznobojnih perforiranih sliica, nalik na malene potanske marke (5 puta 5 mm), ponekad kao kristal ili mala kapsula.

23


7. PRIA JEDNOG BIVEG NARKOMANANesvjesno sam ulazio u to dok u jednom trenutku nisam shvatio da svakodnevno mrem Kad pomislim da imam neki preteak problem, sjetim se da sam uspio da se izvuem iz najvedeg zla koje moe zadesiti ovjeka, pa mi onda sve djeluje kao pjesma, kae B.M. (32) iz Tenja, koji je elio da ostane anoniman, najvie zbog roditelja i supruge, bududi da su prethodnih godina zbog njega proli pakao. Prvi put sam heroin probao 2003. godine. Ranije sam, ponekad, uzimao samo travu. Ne znam kako sam doao na ideju da probam uto. Od takozvane polutke u poetku smo mogli da se uradimo nas trojica. Bio sam ubijeen da se ne mogu navudi posebno iz razloga to sam heroin uzimao jednom mjeseno. U poetku sam imao munine, povradao sam, ali uprkos tome nastavljao da uzimam drogu. Bilo je to jae od mene. Ni danas sebi ne mogu da dam odgovore na brojna pitanja, pria B.M. Heroin je vrlo brzo poeo da mu prua uitak i zauzima prvo mjesto u njegovom ivotu. Heroin je postao moja prva i najveda ljubav. Uzimao sam ga sve ede. Sa mjesene doze sam preao na sedminu, a potom sam se radio jednom u dvatri dana. Nesvjesno sam ulazio u to dok u jednom trenutku nisam shvatio da svakodnevno mrem. I dalje sam vjerovao da nisam navuen, pa nisam ni imao elju da prestanem. S polutke sam preao na dva do tri grama dnevno. Droga mu je, kae ulivala ogromno samopouzdanje, a jedini problem koji je imao bio je- kako je nabaviti. Oko dvije godine sam uzimao heroin triput dnevno. Ujutro mi je doza bila neophodna da bih mogao normalno da funkcioniem. Tek drugo uzimanje u toku dana moglo je da me uradi. Tada mi je sve bilo ravno. inilo se da ne postoji problem koji ne mogu da rijeim. Tek sad uviam da je to bilo samo u mojoj glavi. Problemi su se zapravo godinama gomilali, a ja ih nisam ni primjedivao. Ukoliko ne bih imao heroina da se uradim ujutru, nisam ni imao

24


elju da ustanem iz kreveta. Kae da je heroin najlake bilo nabaviti u poslijepodnevnim satima, jer su ga zapravo dilovali narkomani koji due spavaju. B.M. u poetku nije imao problem s novcem za drogu. Radio sam i dok mi je bila potrebna manja koliina mogao sam sebi to da priutim. Polutku sam nabavljao za 12, a gram za 25 KM. Meutim, kad mi je dnevno bilo potrebno 50 do 70 KM, onda sam poeo da prodajem stvari iz kude. Kad su moji to primijetili, pravio sam se lud. Lagao sam ih bez osjedaja grie savjesti. Danas mi nije jasno kako sam tako tvrdo mogao da ih laem i gledam u oi, dok ih, zajedno sa sobom, tjeram u propast. Efekat koji je postigao uzimanjem heroina vie nije bio ni priblian onome s poetka konzumiranja narkotika. Bilo je tu sve manje i manje zadovoljstva, a sve vie navike. Da bih na kratko osjetio uitak, trebalo je da preem na pric to, sredom, nisam uradio. Pod heroinom sam imao utisak da letim, a da to niko u gradu ne primjeduje. Kasnije sam saznao da su svi znali ili pretpostavljali ta se sa mnom deava. Ljudi su poeli da ga izbjegavaju, a nekolicina prijatelja iz djetinjstva da prijeti da de redi njegovim roditeljima ukoliko se ne skine. Mislio sam da mogu da prekinem kad god hodu. To ni izbliza nije bilo tano. Nebrojeno puta sam pokuavao, ostavljao drogu po par dana, a onda sebi govorio jo samo ovaj put. Potom je sve poinjalo ispoetka. Mislim da zapravo nikad nisam bio istinski svjestan u kakav bedak sam se uvukao, a onda su prijatelji ispunili obedanje i rekli mojim roditeljima ta se sa mnom deava. Oni su i ranije sumnjali u to, ali nisu eljeli sebi da priznaju. U meuvremenu, ved je bio ostao bez posla, a i roditelji su prestali da mu daju novac. U elji da pomognu sinu, konsultovali su se sa vie strunjaka. Presudno je bilo to to su roditelji sa mnom razgovarali na jedan fin i tolerantan nain. Ubijedili su me da poem kod neuropsihijatra. Dani koji su25


dolazili predstavljali su za mene pakao. Vjerovatno i za roditelje i suprugu, koji 20-ak dana nisu spavali. Sve me je boljelo, svaka delija u tijelu. Nisam mogao da spavam, danima sam imao groznicu i brojne krize. Mislio sam da umirem. Od tableta koje mi je ljekar propisao mogao sam da spavam najdue pet sati, a desetostruko manja doza bi normalnog ovjeka uspavala na bar 12 sati. Imao sam razne halucinacije i mislio da nikad nede prodi. ak i tada sam uspio da slaem roditelje da mi treba novac za blokatore koji su jako skupi. Iako sam znao da de me provaliti, u tom trenutku mi je bilo vano samo da uzmem novac i da se uradim. Trenutno mi je bilo lake, a sutranji dan je ponovo bio prvi u fazi odvikavanja, prisjeda se B.M. B.M. manje od godinu dana ivi normalnim ivotom. Njegovi su prodali kudu i odselili se u drugi grad. Tek postajem svjestan zla koje sam nanio svojoj porodici, ali jo ne mogu da se sjetim kada sam tano i zbog ega uao u sve to, kae. Na kontrole kod neuropsihijatra idi de i u narednih par godina. Dosad su me lijeila dva neuropsihijatra. Imali su isti stav nita mi vama ne vjerujemo, rekli su mi. To mi je teko palo, jer smatram da bi barem rijeima trebalo da podre ljude poput mene. Pitam se hodu li ikad vie modi da ivim normalno?! Hode li ljudi ikad vie modi da mi vjeruju i hode li prestati ova silna ogovaranja?! Tako je to, jedan pogrean korak i itav ivot se mijenja, rekao je B.M.

26


8. LIJEENJEPorodica je mjesto gdje se normalno problemi prvo uoavaju, meutim porodice zavisnika obino nisu u stanju da registruju problem i da ga rijee. kola je sljededa instanca gdje se poremedaj ponaanja adolescenta uoava, a ako ni na ovom nivou problem nije mogude rijeiti, kao to je to esto sluaj kod zavisnika od droga, onda se pomod mora potraiti u specijalizovanoj zdravstvenoj instituciji. Lijeenje narkomanije je dugotrajan i kompleksan proces koji traje i nekoliko godina, za neke i vie decenija. Ovaj proces ima vie etapa i podrazumijeva integraciju razliitih oblika lijeenja. Najede se kombinuju farmakoterapija (medikamenti) sa psihosocioterapijom. Prva faza u lijeenju je obino detoksikacija, tj. idenje organizma od toksinih metabolita droga. Tada se javlja i apstinencijalna kriza koja se lijei razliitim lijekovima, zavisno od toga od koje droge je osoba zavisna. Poslije ove faze nastavlja se sa psihoterapijom u koju je ukljuen ne samo pacijent, nego i njegova porodica, poto je i njima potrebna pomod u prevazilaenju narkomanije koja je bolest koja pogaa i pojedinca, ali i njegovu porodicu. Promjena ivotnog stila ka ivotu bez droga, prihvatanje pozitivnih vrijednosnih opredjeljenja i promjena linosti narkomana su osnovni ciljevi u lijeenju. Do ovih promjena se dolazi upornim i strpljivim trudom pacijenta, njegove porodice i terapeuta. Narkomanija je bolest koja se teko i sporo lijei, a esto se vrada, ali uspjesi su mogudi ukoliko su i pacijent i njegova porodica u tome uporni.

27


III. ZAKLJUAKNakon cjelokupnog izlaganja materijala i napravljene strukture na temu narkomanije iz predmeta sociologije, moemo zakljuiti da je narkomanija sve edi i vedi problem dananjice, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Bolest narkomanija se sve vie pojavljuje kod omladine i u vedini sluajeva zbog veoma loe i slabe komunikacije djece sa roditeljima i roditeljskom panjom prema djeci. Iako se u velikom broju ovisnost o drogama pojavljuje kod mlaeg stanovnitva, takoer u istom broju se pojavljuje i kod odraslijeg nivoa stanovnitva i to, po mojim procjenama i mom miljenju, zbog nedostatka svojeg JA. Shvatam da veliki broj osoba imaju mnogo brz nain ivota koji je ispunjen vedino poslom i da trae bijeg od te neravnopravne stvarnosti, ali bijeg nede pronai u loim procjenama i loem ponaanju (uzimajudi ilegalne i ujedno loe preparate po njihov organizam, njihov ivot i njihovu okolinu). Iako se dosta vrti vijest po televiziji i novinskim lancima kako policijske i bolnike vlasti dosta napreduje po pitanju problema narkomanije, ja mislim da sve vie nazaduju. Putem interneta i njegovim objanjenjima o nastanku raznih droga, kako ih napraviti i o njihovim preparatima, kako ih nabaviti i gdje, svaka budala je u stanju da ih proizvede. To policijske vlasti rijetko vide i onda se pitaju odkuda tolika droga. Svakom uspjenom policijskom akcijom u spreavanju prodaje, proizvodnje i prijevoza droge rastu i razvijaju se istoimene radnje, samo bez nadzora policijske vlasti. Narkomanija je bolest koja se veoma brzo iri, a koju, uz dosta panje, treba to bre srezati u korijenu. Hamazalija Hundur, IV-A Sociologija

28


IV. Literatura Knjige:o Uvod u sociologiju Michael Haralambos i Robin Heald (prijevodNada oljan; izrada kazala Slobodan Dragievid) Zagreb Globus 1980. Drutvene nejednakosti i moderno drutvo Sran Vrcan, Zagreb kolska knjiga 1974. Psihijatrija sa medicinskom psihologijom S. Stojiljkovid, Medicinska knjiga Beograd Zagreb 1981. itanka Djeca i droge Boro ukanovid, Sejtarija Sarajevo 2005. Broura za slubenike vjerskih zajedica i vjerouitelje Info JZU Kantonalni zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti, br. 2, godina 1, Maj 2007. Godine Bilten JZU Kantonalni zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti, br. 5, godina 3, Maj 2008. Narkomanija Ana Backovid, arko Albulj 2003. Adolescencija identitet psihopatologija psihoterapija - V. Durid, Lj. Erid, arko Albulj 1997.

o o o o

o o o

Ostalo:o o o o ohttp://savetovaliste.nshc.org.rs/narkomanija.htm http://www.znanje.org/i/i25/05iv01/05iv0121/narkomanija1.htm http://www.moravek.org/ovisnosti/0mo1.htm http://www.iltizam.org/tekstovi/read/1542 Dokumentarni film Sine, ivot je dar

29

Documents

3.Uvod, Glavni dio, Zaključak, Literatura