4 /10 /12 /15 Sretan Uskrs! - zeljeznice.netpozicije na hrvatskom tržištu. Zato preostalo vrijeme moramo iskoristiti za to da se HŽ Cargo poslovno transformira i stekne buduću

broj 796/ oŽujak 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /10 /12 /15

HŽ-ov holding:Imenovane nove uprave

HŽ CargoPodručni centar Karlovac

ISEVNajsloženiji investicijski projekt

CDU Zagreb:Na europskoj razini kvalitete

Sretan Uskrs!

/Zagreb Glavni kolodvor

/ Foto: Dragutin Staničić

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: mr. sc. Rene Valčić

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednica: Ivana Čubelić

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Fotografija na naslovnici: Dragutin Staničić

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/ 4 HŽ-ov holding: Imenovane nove uprave

/ 8 Održana konferencija za novinare: Prioritet su pripreme za liberalizaciju

/ 10 CDU Zagreb: Na europskoj razini kvalitete / 12 ISEV: Najsloženiji investicijski projekt

/ 15 HŽ Cargo: Područni centar Karlovac

/ 18 HŽ Infrastruktura: Prometna sekcija Split

/ 21 Zanimanja: Prometni dispečer / 24 Partneri: Sladorana Županja

Aktualne okolnosti i događaji u bliskoj budućnosti određuju poslovne zadaće nedavno imenovanog vodstva HŽ-ova holdinga. U tom kontekstu restrukturiranje je prioritetan zadatak kojim će se Uprava baviti na početku mandata. Plan za upravljanje poslovnim procesima u svim društvima HŽ-ova holdinga smo izradili, a kada našu platformu za restrukturiranje prihvati Vlada, predstavit ćemo je cjelokupnoj javnosti. Takvih planova restrukturiranja već je napravljeno i razmatrano tijekom zadnjih dvadeset godina nekoli-ko. U tom su sudjelovali mnogi domaći i strani konzultanti, no ishod restrukturiranja nije ostvaren, a u mnogim su segmentima napravljeni pogrešni koraci. Koncept restrukturira-nja i njegovi aplikativni programi koje ćemo sami napraviti, jer ako to ne možemo, onda nam tu nije mjesto, bit će sustavni po metodologiji izrade, obuhvatit će sve segmente, od matičnih društava do tvrtki kćeri, te donijeti najbolja rješenja koja omogućuju aktualne okolnosti. Uz restrukturiranje potrebno je izraditi i realne investicijske projekte koji su komplemen-tarni programskim ciljevima. Potencijalni izvori financiranja tih sanacijskih i razvojnih projekata krediti su razvojnih i investicijskih banaka – EBRD-a, EIB-a te Svjetske banke, ali i komercijalnih banaka. Pritom cilj nije samo poboljšati željeznički sustav i kvalitetu željezničke usluge koja je u javnom interesu, već i doprinijeti ukupnomu gospodarskom rastu. Tako se krug zatvara jer razvoj željeznice jamči i opći gospodarski razvoj. Podizanje kvalitete prometne i prijevozne usluge te konkurentnosti infrastrukture i prijevo-zne ponude osnovni je cilj poslovanja. To moramo postići radi dugotrajne poslovne op-stojnosti HŽ-ovih društava, ali i izazova koje nosi liberalizacija željezničkog tržišta. Srpanj 2013. doći će uskoro i tada će konkurencija u teretnom prijevozu pokušati zauzeti važne pozicije na hrvatskom tržištu. Zato preostalo vrijeme moramo iskoristiti za to da se HŽ Cargo poslovno transformira i stekne buduću tržišnu poziciju dominantnog operatora na hrvatskome i regionalnom prijevoznom tržištu. Pritom se susrećemo s propustima koji su napravljeni prošlih godina i to se vrijeme teško može nadoknaditi, no nastojat ćemo napraviti tržišni iskorak prema područjima gdje nastaje prijevozna potreba uz ponudu prijevoznih proizvoda prema potrebama korisnika. To nam, u izvjesnoj mjeri, omogućuje geografski položaj Hrvatske, osobito jadranskih luka, koje će biti važan provozni punkt kroz koji prolaze milijuni tona robe. U tome vidimo našu priliku.U prijevozu putnika u boljoj smo poziciji. Naime, stav je Europske unije, a to je pokazala i praksa u drugim europskim željezničkim sustavima, da se putnički prijevoz na nacional-noj mreži još uvijek ne otvara konkurenciji. Iako nam na tom području ne prijeti konkuren-cija, iz poslovnih razloga i javnog interesa moramo znatno poboljšati prijevoznu uslugu koju nudimo putnicima. Ulaganja u nove elektromotorne i dizel-motorne vlakove jedan su od važnijih čimbenika, iako ne i jedini, privlačenja putnika na željeznicu, a zadnjih se godina u to nije ulagalo dovoljno. Upravo složenost željezničkog sustava zahtijeva sinergijska ulaganja koja će na modernoj infrastrukturi omogućiti komercijalnu isplativost operatora. Željeznica mora zauzeti svoj položaj na tržištu kao najpouzdaniji, ekonomski najisplativiji i ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza na opće zadovoljstvo njezinih radnika, putnika i poslovnih partnera. Sve domaće i međunarodne institucionalne podloge za to postoje, samo ih moramo iskoristiti pametno. A da bismo u tom poslu uspjeli, osim potpore vla-snika, Uprava HŽ Holdinga očekuje i potporu svih zaposlenih u HŽ-ovu sustavu.

predsjednik Uprave HŽ Holdingamr. sc. Rene Valčić, dipl. oec.

Na novom putuočekujemo potporusvih zaposlenika

4 broj 796 / ožujak 2012.

Osobni podatci- rođen 11. lipnja 1954. u Splitu

Obrazovanje - diplomirao na Fakultetu prome-

tnih znanosti Sveučilišta u Zagre-bu (1981.)

Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 1983. kao voditelj tehničke kulture u Narodnoj tehnici, nakon čega se zaposlio u ŽTP-u Zagreb. Radio je na poslovima tehnologa, šefa transportno-komercijalnih poslova, šefa kolodvora, šefa Službe za propise i voditelja Grupe za vlako-pratnju. Godine 1996. imenovan je izvršnim direktorom Poslova or-ganizacije prijevoza, a 1999. pomoćnikom direktora HŽ Carga. Od listopada 2000. do lipnja 2004. obnašao je funkciju člana Uprave Hrvatskih željeznica i direktora HŽ Infrastrukture. Nakon toga po-stao je savjetnik Uprave i koordinator HŽ-a u projektu Trade and Transport Integration za luku Ploče i V.c koridor.

Ostalo- dragovoljac Domovinskog rata (1991.) te nositelj Spomenice Do-

movinskog rata 1991–1992. i Pohvale Glavnog stožera OS RH

Strani jezici- engleski (aktivno)

Osobni podatci- rođen 17. siječnja 1960. u Ogulinu

Obrazovanje- diplomirao na Fakultetu za pomor-

stvo i saobraćaj u Rijeci (1982.) i na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1992.)

- završio poslijediplomski znan-stveni studij Tehnika i tehnologija prometa na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te stekao zvanje magistra tehničkih znanosti (2002.)

Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 1982. u tvrtki Istarska plovidba Pula. Godine 1986. zaposlio se u ŽTP-u Zagreb. Radio je na radnim mje-stima inženjera u Elektrotehničkim poslovima HŽ Infrastrukture. šefa Sekcije signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja Ogulin.

Nadzorni odboriTvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ogulin i Remont željezničkih vozila Bjelovar d.o.o

Ostalo- dragovoljac Domovinskog rata (1991–1994)- član Hrvatskoga časničkog zbora te Udruge branitelja i invalida

Domovinskog rata- član Hrvatskoga znanstvenog društva za promet- član Glavnog odbora SDP-a RH


/ IMENOVANJA / Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković

Osobni podaci- rođen 11. siječnja 1958. u Za-

grebu

Obrazovanje - diplomirao na Ekonomskom fa-

kultetu Sveučilišta u Zagrebu (1981.)

- završio poslijediplomski znan-stveni studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao zvanje magistra eko-nomskih znanosti (2008.)

Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 1983. u tvrtki Inker d.d. u Zagrebu. Godine 1995. s mjesta šefa poslovnice Uvoz u Inkeru prešao je u Hrvatski fond za privatizaciju u Zagrebu, gdje je radio kao viši stručni savjetnik. Od srpnja do prosinca 1997. bio je direktor sektora Mar-keting u tvrtki NAMA d.d. u Zagrebu. Karijeru je nastavio kao član Uprave tvrtke Geotehnika d.d. iz Zagreba od prosinca 1997. do stu-denoga 1999. godine. Nakon okončanja stečaja preuzeo je upravlja-nje tvrtkom Bratstvo d.d. Zagreb. Funkciju Uprava-generalni direktor

obnašao je do kraja 2000. kada je prešao u Hrvatske željeznice, gdje je imenovan zamjenikom predsjednika Uprave. Na toj funkciji bio je od prosinca 2000. do lipnja 2004. godine. Bio je izravno mjerodavan za operatore u prijevozu putnika i tereta te je koordinirao poslovna područja Marketing, Financije, Kontroling, Nabava, Ljudski resursi i Informatika te ovisna društva u HŽ-ovu vlasništvu. Od sredine 2004. obavljao je poslove savjetnika te konzultanta za koordinaciju ovisnih društava.

Nadzorni odboriTvrtke 5. oktobar, Gvozd; RIZ-Automacija d.d., PPK Kutjevo d.d., PIK Neretva d.d., Otpremničko poduzeće d.d., DI Vinodol d.d. i Zve-čevo d.d.

Stečajni postupciGodine 2000. položio je stručni ispit za stečajnog upravitelja. Tije-kom upravljanja tvrtkom Bratstvo d.d. vodio je stečajne postupke u tvrtkama Tisak d.d., NIK d.o.o., Naprijed d.o.o. i NIK-Proizvodnja d.o.o.

Strani jezici- engleski (aktivno)- njemački (pasivno)

Dražen Ratković, dipl. ing., član Uprave mr. sc. Ivan Vuković, dipl. ing., član Uprave

HŽ Hrvatske željeznice holdingmr. sc. Rene Valčić, dipl. oec., predsjednik Uprave

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 5

/ IMENOVANJA

Osobni podatci- rođen 22. veljače 1965. u Kni-

nu

Obrazovanje - diplomirao na Fakultetu pro-

metnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1990.)

- završio poslijediplomski znan-stveni studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagre-bu te stekao zvanje magistra ekonomskih znanosti (2007.)

HŽ Putnički prijevozdr. sc. Damir Grgić, dipl. ing., Uprava-direktor

HŽ HoldingU Nadzorni odbor HŽ Holdinga predsjednikom je imenovan Milan Stojanović, članovima su imenovani Goran Krmpotić, Branko Mi-kulić, Melita Štrbić, Žarko Primorac i dr. sc. Borna Abramović, a predstavnik radnika je Marijan Duić.

HŽ Putnički prijevozU NO-u HŽ Putničkog prijevoza predsjednikom je imenovan Ja-smin Krizmanić, a članovima su imenovani Marijan Drempetić, Zlatan Kuljiš i Neven Petrović.

HŽ CargoU NO-u HŽ Carga predsjednikom je imenovan Danijel Krakić, članovi-ma su imenovani Miljenko Belančić, Josip Benčić i Snježana Bočkal, a predstavnik radnika je Borivoje Vučković.

HŽ InfrastrukturaU NO-u HŽ Infrastrukture predsjednikom je imenovan mr. sc. Oli-ver Kumrić, a članovima su imenovani dr. sc. Ratko Zelenika, dr. sc. Ljudevit Krpan i Ivan Žilić.

HŽ Vuča vlakovaU NO-u HŽ Vuče vlakova predsjednikom je imenovan Ante Neve-ščanin, zamjenikom je imenovan Stjepan Petljak, članovima su imenovani prof. dr. sc. Stephan Škorić i Zoran Ravlić, a predstavnik radnika je Nenad Mrgan.

Imenovani članovi nadzornih odbora

Osobni podatci- rođen 2. lipnja 1954. u Virovitici

Obrazovanje - diplomirao na Tehničkom fa-

kultetu Sveučilišta u Rijeci, studij brodogradnje (1982.)

Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je u TŽV-u »Gredelj« 1982. godi-ne. Radio je na radnim mjesti-ma šefa Tehničkih poslova, šefa Operative pripreme rada, šefa

HŽ Vuča vlakovaDamir Tot, dipl. ing., predsjednik Uprave

Pogona vagona i vlakova, a od 1993. do 1999. bio je predsjednik Uprave i generalni direktor TŽV-a »Gredelj«. Od 1999. do 2000. bio je izvršni direktor Vuče vlakova i željezničkih vozila Hrvatskih želje-znica i član Uprave Hrvatskih željeznica i na toj funkciji bio do 2004. godine. Potom je obnašao dužnost savjetnika HŽ-ove Uprave, a od 2007. bio je savjetnik-prokurist u HŽ Vuči vlakova.

Nadzorni odboriTvrtke Remont željezničkih vozila Bjelovar i TŽV »Gredelj«.

Strani jezici- engleski (aktivno)- njemački (aktivno)

- doktorirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i ste-kao zvanje doktora ekonomskih znanosti (2011.)

Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 1990. u Hrvatskim željeznicama. Radio je na radnim mjestima pomoćnika šefa Zagreb Zapadnoga kolodvora, projektanta voznog reda, šefa Prijevoznog područja Za-greb, izvršnog direktora Regulacije prometa, izvršnog direktora HŽ Putničkog prijevoza, glavnog menadžera u Profitnoj jedinici HŽ Pu-tničkog prijevoza Zagreb, glavnog menadžera gradsko-prigradskih vlakova te šefa Službe za marketing u HŽ Putničkom prijevozu.

Ostalo- sudionik Domovinskog rata (1991.)- od 2010. vanjski je suradnik na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu i autor 10-ak znanstvenih radova


Skupštine društava opozvale su stare i imenovale nove članove nadzornih odbora.


/ IMENOVANJA / Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković

Nikola Ljuban, dipl. ing., član Uprave

Osobni podatci- rođen 22. svibnja 1956. u Vin-

kovcima


tnih znanosti Sveučilišta u Zagre-bu

Profesionalna karijera Nikola Ljuban profesionalnu ka-rijeru počeo je 1992. u Hrvatskim

Osobni podatci- rođen 29. studenoga 1958. u Ri-

jeci

Obrazovanje - diplomirao na Fakultetu prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu Profesionalna karijera Darko Peričić profesionalnu karijeru počeo je 1977. u ŽTP-u Zagreb na poslovima prometnika i raspore-dnog radnika. Od 1992. radio je u Hrvatskim željeznicama na radnim

mjestima pomoćnika šefa kolodvora Rijeka, istražitelja izvanrednih događaja i instruktora prometa. Od srpnja 2003. do kolovoza 2009.

HŽ InfrastrukturaDarko Peričić, mag. ing. traff., predsjednik Uprave

bio je zaposlen na radnom mjestu direktora regionalnog ureda Ri-jeka nakon čega je od siječnja 2012. radio na radnom mjestu gla-vnog tehnologa prometne djelatnosti u HŽ Infrastrukturi.

Nadzorni odbori- član NO Hrvatskih željeznica (2001–2003)

Ostalo- sudionik Domovinskog rata (1991/1992)- predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske (1996–2003)- član predsjedništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

(1996–2003)


željeznicama na radnom mjestu voditelja operative u direkciji HŽ-a. Godine 1994. postao je direktorom zagrebačke podružnice tvrtke Ex compacto Vinkovci, nakon čega je 1998. postao direktorom tvrtke Elektroobnova d.d. Zagreb. Od 2003. do 2008. radio je u HŽ In-frastrukturi na radnom mjestu voditelja projekta obnove i izgradnje pruge Vinkovci – Osijek, a od prosinca 2008. na radnom mjestu glavnog inženjera za promet.

Strani jezici- ruski (aktivno)- engleski (pasivno)

Marko Car, dipl. ing., član Uprave

Osobni podatci- rođen 15. listopada 1958. u No-

vom Mestu u Sloveniji

Obrazovanje - diplomirao na Studiju prometa

Sveučilišta u Zagrebu Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 1983. u ŽTP-u Zagreb na radnim mjestima tehnologa i glavnog in-

ženjera. Godine 1991. prelazi u Hrvatsko željezničko poduzeće na radno mjesto glavnog inženjera za organizaciju rada kolodvora i pruga u Prometnim poslovima, nakon čega 1994. prelazi u Mini-starstvo pomorstva, prometa i veza na radna mjesta inspektora i višeg inspektora sigurnosti željezničkog prometa. Godine 2000.

postao je izvršnim direktorom Prometnih poslova Hrvatskih želje-znica, nakon čega je prešao na mjesto ravnatelja Ureda Uprave te glavnog menadžera PJ Posebni vlakovi. U rujnu 2007. postao je savjetnikom u HŽ Infrastrukturi, nakon čega je postao voditeljem grupe u Poslovima pristupa infrastrukturi. Od 2010. radio je na ra-dnom mjestu šefa službe za razvoj i studije u Poslovima razvoja i građenja HŽ Infrastrukture.

Ostalo- položen stručni ispit za dipl. ing. željezničkog prometa- položen državni stručni ispit za inspektora željezničkog prometa- stalni sudski vještak za željeznički promet pri Županijskom sudu u

Zagrebu Strani jezici- njemački (aktivno)- engleski (pasivno)


/ IMENOVANJA

Osobni podatci- rođen 2. studenoga 1956. u

Humu StubičkomObrazovanje - diplomirao na Studiju prometa

Sveučilišta u Zagrebu (1982.) Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 1981. na radnom mjestu referen-ta za stručno obrazovanje radnika u TŽV-u „Janko Gredelj“, a 1987. prešao je na radno mjesto zamjeni-ka direktora za smještaj i prehranu

Studentskog centra u Zagrebu. Godine 1987. prešao je na radno mjesto pomoćnika direktora OOUR-a Student servis, nakon čega je postao v.d. direktora tog OOUR-a, a 1990. direktor Student ser-visa. Godine 1992. postao je voditelj transporta u Studentskom

HŽ CargoIvan Lešković, dipl. ing., predsjednik Uprave

centru Zagreb, 1993. pomoćnik upravitelja Studentskog doma Stjepana Radića, a 1998. upravitelj Studentskog doma Lašćina. Od 2003. bio je pomoćnik ravnatelja za smještaj Studentskog centra u Zagrebu.

Ostalo- sudionik Domovinskog rata (1991–1992) - nositelj Spomenice Domovinskog rata (1991–1992)- član Hrvatskoga časničkog zbora- član Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH- član Upravnog odbora Hrvatskoga ferijalnog i hostelskog saveza- član Upravnog odbora udruge Sigurnost u prometu- član Skupštine AMK Siget

Strani jezici- njemački (aktivno)- engleski (aktivno)

Vlado Hanžek, dipl. ing., član Uprave

U HŽ Holdingu na nova radna mjesta imenovani su Vlatka Škorić za ravnateljicu Ureda Uprave, Zlatan Kuljiš za direktora Korporativnih financija, Helena Biškupić Grgačević za direktoricu Kontrolinga HŽ Holdinga i Dinka Ostrogonac za šeficu Interne revizije.

U HŽ Infrastrukturi imenovani su Biserka Marić za glavnu tajnicu Uprave, Gordana Vučković za direktoricu Poslova upravljanja ljud-skim potencijalima i pravnih poslova, Tihomir Španić za izvršnog direktora Prometnih poslova i Ratko Almer za izvršnog direktora Poslova pristupa infrastrukturi.

Imenovanja

Osobni podatci- rođen 29. ožujka 1962. u Osije-

ku


tnih znanosti Sveučilišta u Zagre-bu

- Centar za unapređenje poslova-nja Filikon

Profesionalna karijera Profesionalnu karijeru počeo je 2000. na radnom mjestu prometnika, nakon

čega je 2001. prešao na mjesto šefa kolodvora Koprivnica, a kasnije na mjesto tehnologa u kolodvoru Koprivnica. Od 2002. usavršavao se u Centru Filikon u područjima dokumentacije sustava kvalitete, vođenja projekta i uloge menadžmenta u projektu uspostave sustava kvalitete. Ostalo- vijećnik u Županijskoj skupštini Virovitičko-podravske županije - član Odbora za prostorno uređenje, komunalno-stambene djela-

tnosti i zaštitu okoliša- vijećnik u Mjesnom odboru Taborište Strani jezici- njemački (pasivno)

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković


/ POSLOVANJE / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

Na početku konferencije mr. sc. Rene Valčić ukratko je predstavio planove svo-je Uprave čija je osnovna zadaća priprema HŽ-a za liberalizaciju tržišta nakon ulaska Hrvatske u EU.

/ Nadamo se da ćemo uspjeti ostvariti ono što bi željeznici trebalo omogućiti lakši ulazak u EU, uz manje opterećenja. Dobar dio rada ovisit će i o potpori Vlade i

mjerodavnog ministarstva, a u Vladi nas uvjeravaju da ne moramo brinuti o tom dijelu. Novac nije sve te svako društvo HŽ-ova holdin-ga treba restrukturirati i prilagoditi tržištu. Interes operatora iz EU-a bit će izazov i motiv da naša društva budu što sličnija europskim operatorima. Moramo iskoristiti geografski položaj i kroz promet osigurati interese investitora, odnosno gospodarski razvoj. HŽ Putnički prijevoz još je neko vrijeme oslobođen konkurencije na nacionalnom tržištu, no potrebno je povećati kvalitetu prijevoznih usluga i smanjiti troškove te udio u državnom proračunu, barem što se tiče subvencija. Najveće iskušenje stoji pred teretnim prijevozom kojemu je konkurencija na vratima. Morat ćemo poduzeti mjere koje

Održana konferencija za novinare

Prioritet su pripreme za liberalizacijuDana 7. ožujka Uprava HŽ Hrvatskih željeznica hol-dinga održala je konferenciju za novinare. Na kon-ferenciji je govorio mr. sc. Rene Valčić, predsjednik Uprave, a nazočni su bili i članovi Uprave, Dražen Ratković i mr. sc. Ivan Vuković.

će nam osigurati da proširimo svoju interesnu zonu izvan Republike Hrvatske, na područjima gdje nastaje prijevozna potreba, te probati iskoristiti svoju priliku kroz hrvatske luke na način da u njima domaći operator bude angažiran kao prijevoznik – rekao je Valčić.Predsjednik Uprave spremno je odgovarao na brojna novinarska pitanja. Jedno od njih ticalo se investicija u infrastrukturu te smanjenja brzina.

/ Željeznica obuhvaća tri djelatnosti koje su sasvim različite. Jedna od njih jest infrastruktura o kojoj država mora voditi brigu. I država će ulagati u infrastrukturu. Zadnja pruga u Hrvatskoj sagrađena je 1965. na relaciji Knin –Zadar, a sve ostale pruge sagrađene su u vrijeme Austro-Ugarske. Za bolje pruge morate višestruko ulagati. Rad u pro-teklih 20 godina doveo je do toga da se na željezničkim prugama nije mogao podići standard, a često nije bilo novca za održavanje posto-jećeg standarda, pa je tako svake godine brzina u prosjeku padala za 10 posto. Od 2000. do 2004. pojačanim redovitim održavanjem i velikim brojem kapitalnih remonata sanirano je stanje. Brzina nije pa-dala, ali nismo uspjeli podići zatečene standarde. Ono što odlučimo danas, odrazit će se kroz četiri do pet godina jer na željeznici nema brzih koraka. Imamo platformu plana poslovanja, no vlasnik je mora usvojiti. Infrastrukturni projekti dugogodišnji su i proći će još mnogo vremena uz mnogo uloženog novca da se podigne razina kvalitete infrastrukture. Ako vlasnik usvoji naš plan, nadam se da će do 2020. hrvatske pruge imati karakteristike sukladne zahtjevima EU-a.

Novinare je zanimao i plan restrukturiranja te eventualno smanjenje broja zaposlenih/ Broj zaposlenih povezan je s tehnološkim stanjem, tj. s normati-vima koji su propisani. Imamo organizacijski i tehnološki višak, no taj broj neusporedivo je manji od onog koji se pojavljuje u javnosti. Kako se bude provodila tehnološka modernizacija, doći će se do optimalnog broja zaposlenih. Ministarstvo je svjesno tog problema i traži projekte koji bi se mogli provesti što prije. Temeljni akt ove


/ POSLOVANJE

Uprave bit će restrukturiranje društva, pri čemu naglašavam da ni-sam za rješenja koja nam nude konzultanti, nego smatram da sami trebamo izraditi plan koji ćemo predati vlasniku. Jedino plan koji ćemo sami izraditi realno možemo braniti.

Na novinarsku opasku o procjenama ministara financija i prometa, Slavka Linića i Zlatka Komadine, o viškovima od nekoliko tisuća zaposlenih u HŽ-u, Valčić je odgovorio:/ Stvaran višak nije objektivno utvrđen. Kada se definiraju procesi, definirat će se i resursi potrebni za to, a među njima su i radnici. Višak radnika potrebno je utvrditi u komunikaciji sa sindikatima i prema utvrđenoj metodologiji. Promjena mišljenja dvojice ministara jedna je od zadaća ove Uprave. Upozorio sam ministra da ako na željeznici postoji višak od 5000 ljudi, željeznicu treba zatvoriti.

Novinare su zanimali nagibni vlakovi i projekt ličke pruge./ Nagibni vlakovi prvi su komercijalni projekt u HŽ-u. Kalkulacije su po-kazale da je uvođenje nagibnih vlakova prije otvaranja Dalmatine bilo konkurentno jer se njima postizalo vozno vrijeme kraće od pet sati. Projekt ličke pruge i nagibnih vlakova jedinstvena je projektna cjelina. Projekt poslijeratne obnove pruge počeo je 1995., a nastavljen je kre-ditom Svjetske banke iz 1998. godine. Uprava u kojoj sam bio zamjenik predsjednika nastavila je taj projekt. Opremu za taj projekt odredili su stručnjaci iz Razvoja u skladu s tehničkim rješenjima s drugih željezni-ca. Sada moramo vidjeti što od te opreme možemo iskoristiti. Ona nije ugrađena jer nisu izvedeni građevinski radovi u kolodvorima koji su pre-tpostavka za njihovo ugrađivanje. Kasnije su reducirani sadržaji koje je nudio taj vlak (novine, obrok i kava) te ste za istu cijenu dobili manje kvalitetnu uslugu, a vozno vrijeme produljeno je na pet i pol sati. U sklopu ugovorenog projekta bilo je održavanje tih vlakova u radionicama u Za-grebu i Splitu te je za to bilo potrebno nabaviti rezervne dijelove. Nagibni vlakovi bili su nevoljeno dijete onih uprava koje su dolazile nakon 2004., a sljedeća Uprava odustala je od nabave tih rezervnih dijelova. Smatram

da projekt nagibnih vlakova treba vratiti jer smo i dalje konkurentni te se nadam da ćemo vrijeme putovanja skratiti na manje od pet sati. Nagibni vlak udobniji je od autobusa i radit ćemo na tome da se šest nagibnih vlakova vrati u funkciju i da voze isključivo na relaciji Zagreb – Split.

Na pitanje na koji će se način nadoknaditi manjak sredstava iz državnog proračuna i hoće li se privatizirati tvrtke kćeri, Valčić je odgovorio:/ Sredstva za putničke subvencije nisu bitno smanjena. Što se tiče infra-strukture, koja je Zakonom o željeznici definirana kao opće dobro u javnoj uporabi čiji je vlasnik država, preuzeta je obveza da se osigura novac za održavanje i upravljanje prometom. Za investicije novac bi trebalo osigu-rati iz različitih raspoloživih izvora, tj. ili iz državnog proračuna ili kreditima razvojnih i investicijskih banaka. Pretpostavljam da će to financiranje ići kroz javni dug. Sada postoje realni izvori financiranja. Jučer smo razgo-varali s EBRD-om o završavanju pregovora i zaključivanju ugovora o na-bavi višesustavnih lokomotiva te financiranja otpremnina. Za ulaganja zainteresirani su i EIB te Svjetska banka. Pored toga država će ulagati u željezničku infrastrukturu zbog obveze da je održava, ali i da ispunjava zahtjeve EU-a, osobito na prugama od međunarodne važnosti. Što se tiče ovisnih društava, ona su dio core businessa. Godine 2000/2001. u kontekstu ulaganja u infrastrukturu, tj. u remonte, bili smo prisiljeni izvući dio core businessa u ovisna društva jer je na snazi bila zabrana zapošljavanja i zabrana investiranja u sredstva koja nisu želje-znička vozila. Nakon izdvajanja infrastrukturnih društava, postigli smo kadrovsko ekipiranje i tehnološku modernizaciju tako da smo u 2003. izveli remont na 120 km pruga. Tijekom godina to se svelo na remont 30 km godišnje. Upravitelj infrastrukture mora ispuniti uvjete za dobi-vanje licencije prema Zakonu o željeznici, a uvjet za to jest da posjeduje djelatnost, opremu i stručne ljude. U licenciji stoji da HŽ Infrastruktura sa svojim ovisnim društvima čini cjelinu te bi je prema Zakonu privatizacijom tih društava mogla izgubiti. Na to smo upozorili i ministra. Uz to, ni jedna željeznica u Europi to nije napravila te su ključne dijelove svojeg core businessa zadržali u sustavu.

10 broj 796 / ožujak 2012.

/ NOVOSTI / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Iz centara daljinskog upravljanja upravlja se stabilnim postrojenjima električne vuče (SPEV). U HŽ Infrastrukturi taj sustav podijeljen je na istočni i zapadni dio. CDU koji kontrolira istočni dio sagrađen je 1971., nalazi se u Vinkovcima i upravlja SPEV-om pruge Novska – Tovarnik. Postrojenja na toj pruzi, koja su bila uništena u Domo-vinskom ratu, obnovljena su i modernizirana 2000. godine. CDU Zagreb, koji je sagrađen 1970., kontrolira zapadni dio SPEV-a i poslovno je područje Službe za elektroenergetska postrojenja Elektrotehničkih poslova HŽ Infrastrukture. Iz njega se nadzire i upravljanje SPEV-om na dionicama elektrificiranih pruga od Nov-ske do Dobove i 25-kilovoltnim dijelom kolodvora Dobova u Slo-veniji, Zagreb Ranžirnim kolodvorom te dionicama od Dugog Sela do Botova, od Zagreb Glavnog kolodvora do Moravica, od Zagreb GK do Volinja te od Sunje do Novske. To ga čini jednim od najvećih centara daljinskog upravljanja u Hrvatskoj. U njemu su donedavno u uporabi bile tri tehnološke generacije uređaja daljinskog upravljanja. Prva generacija uređaja, koji su u primjeni od 1971., bili su uređaji tvrtke Siemens utemeljeni na programskom sustavu EFD. Upravljanje i prikaz stanja postrojenja na upravljačkoj ploči bili su u mozaičkoj izvedbi. Drugi programski sustav bio je PROZA 11 D/R koji upravlja uređajima tipa DS–8 i koji je uveden 1987., a treći PROZA R/F uveden je 2002. kada je obnovljena ratom uništena elektrovučna podstanica (EVP) Sunja te sagrađeno postrojenje za sekcioniranje s neutralnim vodom (PSN) Volinja. Daljinsko upravljanje tim postrojenjima iz CDU-a Zagreb pri-vremeno se obavljalo centralnim računalom sa sustavom PROZA R/F za nadzor EVP-a Sunja i PSN-a Volinja. Godine 2007. obnovljena su postrojenja za sekcioniranje (PS) Šaš i PSN Dubica, a 2008. da-ljinsko i mjesno upravljanje u kolodvorima Blinjski Kut, Jasenovac i Majur te u napojnoj elektrovučnoj postavnici (NEV) Sunja (neutralna sekcija Gaj). Iste godine sagrađen je i pušten u pogon EVP Zaprešić sa sustavom PROZA R/F. Svaki je sustav bio tehnički odvojen i njima se upravljalo s tri odvo-jena upravljačka mjesta u CDU-u. Sustavi EFD i PROZA 11 D/R bili su tehnološki zastarjeli pa je nabava rezervnih dijelova bila otežana, a sustavi se nisu mogli nadograđivati. To je otežavalo nadzor i upra-vljanje objektima te dovodilo u pitanje sigurnost svih postrojenja ve-zanih uz te sustave. Sve tri tehnološke generacije trebalo je ujediniti na zajedničku upravljačku platformu da bi cijeli sustav bio sigurniji i da bi zaposlenici CDU-a njime suvereno ovladali te se krenulo u rekonstrukciju. Planom investicija od 2010. do 2012. predviđena financijska sred-stva za radove na rekonstrukciji CDU-a Zagreb iznosila su 6,5 mi-lijuna kuna. Na natječaju za izvođača posao je dobio Končar–Inže-njering za energetiku i transport d.d. (KET). Radovi na rekonstrukciji počeli su početkom 2010., a projektom je bilo potrebno za sva po-strojenja jednoobrazno objediniti cjelokupni sustav daljinskog upra-vljanja koji je u sustavu upravljanja iz CDU-a Zagreb, neovisno o tehnologiji daljinskog upravljanja i prijenosnim sustavima. Time su trebali biti poboljšani namjena i dostupnost sustava, pa su ti sustavi svedeni na programski sustav PROZA NET. Također je trebalo re-konstruirati infrastrukturu CDU-a što je obuhvaćalo prenamjenu po-jedinih prostorija, zamjenu dotrajalih instalacija i uređenje interijera

Rekonstruiran CDU Zagreb

Na europskoj razini kvaliteteKrajem prošle godine završena je rekonstrukci-ja Centra daljinskog upravljanja Zagreb. Prostran, moderan, po kvaliteti opreme postrojenja te opse-gu i kvaliteti informacija koje pruža, CDU Zagreb u Branimirovoj ulici ne zaostaje za takvim centrima na europskim željeznicama.

svih radnih i pogonskih prostora. Postavljeni su novi podovi, stropo-vi i instalacije, nove prostorije pregrađene su u skladu s ergonomi-jom suvremenih upravljačkih centara, postavljene su nove jedinice besprekidnog napajanja i klimatizacije te je zamijenjena računalna i programska oprema centra. U programskom dijelu instalirana je naj-novija verzija sustava PROZA NET, koji je vlastiti softverski proizvod stručnjaka KET-a. Visoka pouzdanost i raspoloživost sustava doka-zana je u intenzivnim ispitivanjima u normalnim uvjetima i uvjetima velikog opterećenja. Za trajanja radova funkcija CDU-a ni na trenutak nije bila narušena zahvaljujući uspješnoj suradnji željezničkih i Kon-čarevih stručnjaka. Radovi su bili završeni krajem 2011. godine. Za pultom u središnjoj prostoriji (tzv. pametnoj sobi) na 1. katu nalaze se tri upravljačka mjesta s po tri stolna monitora i dva zidna monitora na kojima se prikazuje jačina napona u kontaktnoj mreži na pruzi. U slučaju da se na monitoru pokaže kvar i bude potrebno isključiti dionicu zbog popravka, to se može učiniti jednim klikom. To je »mozak« sustava kojim se upravlja i nadzire, a u kojemu dispečeri rade u smjenama od 0 do 24 sata. Informacije o kvaru šalju se u dionice za održa-vanje SPEV-a (DU, EVP, kontaktna mreža) i postrojenja jake struje (PJS) odakle inženjeri i tehničari kreću na teren i uklanjaju kvar. U slučaju da nema kvarova, nadziru se postrojenja, napon i manipu-lacije uslijed redovitog održavanja, i to u izvrsnoj suradnji s ekipama na terenu (dionice Zagreb, Sisak, Novska, Koprivnica, Hrvatski Le-skovac, Karlovac, Ogulin). U CDU-u radi 11 elektroenergetskih dispečera, po zanimanju tehni-čara i inženjera. Zaposlenici su vrlo zadovoljni novim radnim uvjeti-ma koji, uz novi sustav i opremu koji jamče besprijekornu sigurnost elektroenergetskog sustava, osiguravaju i udobniji radni prostor. Stariji dispečeri prenose znanja na mlađe jer da bi se suvereno moglo ovladati sustavom, odnosno da bi dispečer ovladao svim postupcima i naučio raspoznavati sve vrste kvarova, potrebno je znanje prenositi najmanje dvije godine. U Centru svi rade sve i zbog sigurnosti nadgledaju jedni druge. U prosjeku imaju jedan do dva kvara dnevno. Zimi do kvarova najčešće dolazi zbog olujnog vjetra, snježnih oborina i leda, a po ljeti zbog proboja izolatora na elektri-čnim vozilima i kontaktnoj mreži. Ponekad Centru pozive upućuju strojovođe zbog preniskog ili previsokog napona, što se odmah može provjeriti digitalnim mjerenjima u Centru. U prizemlju zgrade smještena je dionica daljinskog upravljanja Se-kcije elektrotehničkih poslova (ETP) Zagreb koja je mjerodavna za održavanje nove opreme koja se sastoji od servera SCADA s radnim

Upravljačka prostorija CDU-a Zagreb


/ NOVOSTI

stanicama, komunikacijskog sučelja (S/COM računala), komunika-cijske i prilagodne opreme staro-novo, poslužitelja za sinkronizaciju vremena s GPS-antenom te novog izvora napajanja kao dopune gradskoj mreži (UPS). Zbog potrebe za održavanjem neprekidnog rada sva ugrađena oprema u dualnom je sustavu. Prilikom rekon-strukcije u prostorijama dionice obojani su zidovi, postavljene nove sanitarije i namještaj te garderoba i priručna kuhinja. Tu radi deset inženjera i tehničara koji, nakon što se na katu iznad locira kvar na DU, odlaze na teren i popravljaju kvar. Od njih desetero dvojica imaju radno mjesto u ispostavi DU u Koprivnici, a jedan u isposta-vi DU u Novskoj. Rade samo u prijepodnevnoj smjeni, a ostatak vremena su u pripravnosti. Zaduženi su za održavanje opreme da-

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Zlatko Dokaza

ljinskog upravljanja na području koje nadzire Centar, osim na pruzi Zagreb GK – Moravice koju održava dionica DU i MU Ogulin. Rekonstrukcija CDU-a Zagreb objedinila je različite sustave DU-a te omogućila nadzor i upravljanje stabilnim postrojenjima elektri-čne vuče klikom s jednoga dispečerskog mjesta te istodobni rad na tri takva radna mjesta. Zaposlenima koji održavaju uređaje daljinskog upravljanja rekonstrukcija nije donijela mnogo novo-ga jer je sva ostala oprema daljinskog upravljanja ugrađena po objektima na pruzi ostala ista. Rekonstrukcija postrojenja SPEV-a podrazumijeva i ugradnju nove opreme daljinskog upravljanja, pa se u DU-u nadaju da će dugo najavljivana modernizacija pru-ga uključiti i modernizaciju postrojenja SPEV-a.

Na okruglom stolu »Utjecaj SPEV 25 kV AC na okolna postrojenja i instalacije i tehnička rješenja zaštite«, koji je 1. ožujka bio održan u zagrebačkom hotelu Porin, projektni je tim s relevantnim stru-čnjacima raspravljao o mogućim tehničkim rješenjima zaštite svih postrojenja, osobito telekomunikacijskih kabela te cijevi naftovoda i plinovoda koji prolaze paralelno uz prugu, koja će biti primijenjena na prugama na kojima se izvodi izmjena sustava električne vuče.Sažetak projekta ISEV iznio je direktor tima Zlatko Dokaza, dok su o zaštiti od napona dodira i koraka te iznošenju potencijala govorili prof. dr. sc. Ivo Uglešić i doc. dr. sc. Viktor Milardić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji je izradio na desetke sli-čnih studija zaštite postrojenja od opasnih napona i smetnji.

Projekt ISEV

Održan okrugli stolProjekt izmjene sustava električne vuče na relaciji Mo-ravice – Rijeka – Šapjane, vrijedan 637 milijuna kuna, trenutačno je najsloženiji investicijski projekt u Hrvat-skoj. Glavni investitor tog projekta je HŽ Infrastruktu-ra, a investitor dijela radova Hrvatska elektroprivreda. U Hrvatskoj nema ozbiljnijega gospodarskog sustava koji nije uključen u taj projekt, naglasio je direktor projekta Zlatko Dokaza, otvarajući okrugli stol.

Posebnu pozornost izazvalo je predavanje prof. dr. sc. Božidara Jarića s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koji je pred-stavio proces prerade sustava katodne zaštite na vodovima JANAF-a i PLINACRO-a. Na dionici između stajališta Melnica i kolodvora Delnice cjevovodi naftovoda i plinovoda sedam puta prolaze ispod pruge te ih treba zaštiti od utjecaja električnog napona da bi se minimalizirala korozija cijevi. Milivoj Krmpotić, predstavnik Željezni-čkoga projektnog društva d.d., predstavio je proračun induciranih napona u signalnim kabelima i tehnička rješenja zaštite, a Mladen Zorko, predstavnik Dalekovoda d.d., govorio je o zaštiti telekomuni-kacijskih kabela i uređaja. Sudionici okruglog stola, među kojima su bili i predstavnici izvođača ra-dova (Dalekovoda i Končar-Inženjering za energetiku i transport), članovi projektnog tima i predstavnici Elektrotehničkih poslova održavanja HŽ In-frastrukture, zaključili su da je izrađena studijska i projektna dokumenta-cija zaštite postrojenja kvalitetna podloga za zaštitu postrojenja i korisnika od opasnih dodirnih napona i napona smetnji. Zbog vrlo visokih vrijedno-sti specifičnog otpora uzemljenja potrebno je dodatno analizirati način zaštite telekomunikacijskih i signalno-sigurnosnih postrojenja i uređaja te u skladu s predloženim tehničkim rješenjima provesti mjere zaštite.Tijekom zakonski propisanoga pokusnog rada bit će provedena sva potrebna mjerenja i ispitivanja, nakon čega će cijeli tehnički sustav biti pušten u trajni rad.

12 broj 796 / ožujak 2012.

/ PROJEKTI / Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Zlatko Dokaza Dragutin Staničić

/ Koji su razlozi za pokretanja pro-jekta ISEV?/ ISEV predstavlja rekonstrukci-ju dijela postojećih postrojenja električne vuče istosmjernog na-pona od 3 kV te izgradnju novih postrojenja i uređaja potrebnih za prelazak na električnu vuču jedno-faznog sustava od 25 kV. Taj pro-jekt odnosi se na pruge Moravice – Rijeka – Šapjane i Škrljevo – Ba-kar, a nastavak je izmjene sustava električne vuče koja je 1987. bila dovršena na dijelu pruge Zagreb – Moravice. Studijom opravdano-sti i Investicijskom studijom utvr-đeni su razlozi za pokretanje tog

projekta. Njime se postiže prije svega jedinstven sustav električne vuče na području Hrvatskih željeznica uz jedinstvenu tehnologiju prometa, kao i znatno skraćenje zaustavljanja u kolodvoru Mora-vice. Dosadašnji sustav zastario je i dotrajao tako da je bilo potre-bno dodatno ulagati u postojeća elektrovučna postrojenja. Bila je otežana i nabava rezervnih dijelova, a neki su se dijelovi prestali proizvoditi. Inače, za jedinstveni sustav električne vuče napona od 25 kV po-trebno je manje dalekovoda i elektrovučnih podstanica, a central-nim upravljanjem elektrosustava vuče smanjit će se i troškovi. Kod operatora, bez obzira na to koriste li jednosustavne ili višesustavne lokomotive, potrebna prometna manipulacija bit će svedena na minimum. Omogućit će se povećanje prijevozne i propusne moći pruge, posebice na brdskom djelu pruge od Rijeke do Moravica, te godišnji prijevoz do 11 milijuna tona tereta.Uz to, za isti opseg rada smanjuje se potreban broj vučnih jedini-ca, a troškovi održavanja stabilnih postrojenja za električnu vuču (SPEV) te troškovi održavanja lokomotiva niži su kod izmjeničnog sustava električne vuče od 25 kV, 50 Hz jednofazno.Jedan od dodatnih razloga za pokretanja tog projekta jesu starost lokomotiva za vuču napona od 3 kV te prosječna starost elektromo-tornih vlakova na tom dijelu pruge, koja je veća od 45 godina. Uz to HEP Operator distribucijskog sustava (ODS) napušta korištenje postrojenja u naponskoj razini od 35 kV na koji su priključene elek-trovučne podstanice za 3 kV te prelazi na naponsku razinu od 110 kV ili 20 kV. Zadržavanje nominalnog napona 3 kV DC rezultiralo bi znatnim troškom uloženim u revitalizaciju postrojenja. U sklopu projekta nizom zahvata temeljito će se obnoviti i poboljšati stabilna postrojenja, a i smanjiti troškovi električne energije jer je kod izmje-ničnog sustava vuče jedinična cijena električne energije znatno niža u odnosu na istosmjerni sustav.

ISEV

Najsloženiji investicijski projektZavršetkom investicijskog projekta izmjene sustava električne vuče (ISEV) s istosmjernog napona od 3 kV na električnu vuču jednofaznog sustava napona od 25 kV, željeznička mreža u Hrvatskoj postat će integralna u cijelosti. To će rezultirati znatnim sma-njenjem troškova, povećanjem kapaciteta prijevoza tereta te poboljšanjem kvalitete i brzine putničkog prijevoza – rekao je Zlatko Dokaza, direktor tog pro-jekta.

/ Kojom se dinamikom provodi projekt? Koji su radovi predviđeni tim projektom, a što je učinjeno do sada?/ Investicijski projekt ISEV počeo se provoditi 2006., a izmjena sustava električne vuče izvodila se po dionicama u ukupnoj duljini od 132,2 kilometra. Radovi su podijeljeni u dvije tehnološke faze, s time da kod izvođenja radova postojeća električna vuča nije u prekidu sve do eta-pnog prelaska s 3 kV na 25 kV, koji je predviđen za kraj radova. Prva je tehnološka faza elektrifikacija naponom 25 kV AC do kolodvora Rije-ka, Rijeka Brajdica i Bakar, a druga faza napon do kolodvora Šapjane, odnosno državne granice. Do sada završeno je 90% preinake kontak-tne mreže otvorene pruge i prolaznih kolosijeka, nosive konstrukcije kontaktne mreže u kolodvoru Rijeka te prilagodbe telekomunikacijskog sustava i uređaja te signalno-sigurnosnih uređaja. Sagrađeni su dale-kovodi i dalekovodna polja, elektrovučne podstanice Delnice i Plase i postrojenja za sekcioniranje kontaktne mreže Skrad, Lokve, Drivenik, Sveti Kuzam i Rijeka. Ostaje još sanirati tunele i kabelske trase u njima. U tijeku je izgradnja centralnoga daljinskog upravljanja Rijeka te elek-trovučnih podstanica Sušak, Vrata i Matulji.

/ Tko je sve uključen u provedbu projekta te tko sačinjava projektni tim stručnoga kadra u HŽ Infrastrukturi?/ Ovaj projekt vrlo je složen po svojem opsegu, studijskoj dokumen-taciji, projektiranju i građenju, a u projektnom timu iz HŽ Infrastruktu-re sudjeluje nas osmero, tj. stručni kadar iz Razvoja i građenja, Elek-trotehničkih poslova održavanja te Građevinskih poslova održavanja. Zbog opsega i složenosti izvođenja radova te unifikacije opreme na cijeloj mreži HŽI-a, veći dio radova izvodi konzorcij Končar-Inženjerin-ga za energetiku i transport i Dalekovoda. Znatan dio studijske doku-mentacije radio je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagreba te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagreba. U projekt su uključeni ŽPD d.d., Remont pruga d.o.o., Pru-žne građevine d.o.o., Posit d.o.o., VPS d.o., Jurcon projekt d.o.o. te stručnjaci iz HEP-Operatora prijenosnog sustava (OPS), HEP-ODS-a, JANAF-a d.d. i PLINCRO-a. Time je ovaj projekt potvrdio da budući projekti zahtijevaju timove stručnih kadrova koji će biti u stanju pri-hvatiti i voditi kapitalne projekte na Hrvatskim željeznicama.

/ Za kada je predviđen završetak radova i izmjene napona u 25 kV?/ Od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 637 milijuna kuna, do sada je realizirano 506 milijuna kuna. Zbog toga što je svake godi-ne bilo osigurano manje sredstava nego što je to bilo potrebno za predviđene investicijske aktivnosti, projekt kasni s rokovima. Da bi se radovi na izmjeni sustava napona od 25 kV priveli kraju ove go-dine, potrebno je osigurati ostatak potrebnih sredstava iz državnog proračuna, odnosno iz kreditnih sredstava.


/ Piše: Boris Udier/ Foto: Ante Klečina Boris Udier

Seminar je održan 15. ožujka u hotelu »Porin« i bio je namijenjen radnicima koji rade u službama Nabave, organizacijskim jedinicama i službama koje sudjeluju u javnoj nabavi te pravnim i financijskim službama koji sudjeluju u pripremi i izradi dokumentacije za nadme-tanje, kao i u postupku javne nabave kao ovlašteni predstavnici naručitelja. Svrha seminara bila je podizanje razine znanja o javnoj nabavi, tj. upoznavanje s načinima postupanja u praksi na temelju novog zakona i podzakonskih akata.

Predavači su bili Dražen Ivanušec iz Ministarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture i Zoran Turuk iz Državnog ureda za središnju javnu nabavu, koji su licencirani treneri javne nabave Središnjeg državnog ureda za upravu te predavači na brojnim seminarima i ra-dionicama na temu javne nabave. Moderator seminara bila je Mara Drmić iz HŽ Infrastrukture, a voditelji Gordana Gaković i Đuro Srbić iz Službe za ljudske resurse HŽ Holdinga.

U ime Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga sudionicima se obratila Vlatka Škorić, ravnateljica Ureda Uprave. Istaknula je da se Uprava zalaže za postupak nabave koji je u skladu sa sadržajem nabave, pravodobno poticanje i formiranje procesa javne nabave te strogo pridržavanje Zakona o javnoj nabavi.

Ivanušec je napomenuo da Zakon o javnoj nabavi, koji je na snazi od 1. siječnja 2012., donosi niz novih normativnih rješenja ve-zanih uz postupak javne nabave. Prema jednome od tih rješenja Smjernica EU-a o javnoj nabavi postat će zakonski akt u RH. Od niza novina koje su bile prezentirane, težište je bilo stavljeno na one koje se odnose na sukob interesa te na Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji propisuje da je dužnosnicima zabranjeno utjecati na dobivanje poslova ili ugovora iz postupka javne naba-ve. Zakonom je propisano i to tko su ovlašteni predstavnici naruči-telja, to da naručitelj mora voditi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnim sporazumima, pravna zaštita u postupku javne nabave te koja središnja tijela u RH nadziru provođenje postupka javne nabave. Također, naručitelj je obvezan dati na uvid podatke iz do-

Održan seminar

Novosti u postupcima javne nabaveSlužba za ljudske resurse HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. organizirala je u suradnji s Uredom za središnju javnu nabavu Vlade RH i Upravom za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva seminar pod nazivom »Novi zakon o javnoj nabavi i podzakonski propisi i novine u njihovoj primjeni«.

kumentacije koja je označena kao poslovna tajna. Bilo je riječi i o tome tko može sudjelovati u izradi dokumentacije o javnoj nabavi te o tome da je do sada bilo važnije kako se nešto nabavilo, tj. da sve bude po zakonu, a ne što se nabavilo i je li to uopće trebalo nabaviti.

Kada je riječ o kaznenoj odgovornosti u oblasti postupka javne na-bave, najveća novina jest to da novi kazneni zakon, koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2013., predviđa dvije vrste kaznenih djela koje se odnose na povlaštenije u postupku (odnosi se na ponu-ditelja) i na nezakonito pogodovanje (odnosi se na naručitelja) u postupku javne nabave.

Turuk je govorio o planiranju u javnoj nabavi, vrstama postu-paka koje sadrži osnovni sporazum, programu postupka, do-kumentaciji potrebnoj za nadmetanje u javnoj nabavi, ponudi, završetku postupka javne nabave, izvršenju ugovora te okvirnom sporazumu. Kada je riječ o planiranju, napomenuto je da sred-stva više nisu uvjet za provedbu javne nabave te da u slučaju da je cijena najpovoljnije ponude viša od sredstava osiguranih za nabavu, naručitelj može poništiti postupak javne nabave. Go-vorilo se o sadržaju plana nabave, procjeni vrijednosti nabave te o odrednicama o kojima naručitelj treba voditi računa kod planiranja rokova.

Okvirni sporazum (OS) jest sporazum jednog ili više naručitelja te jednog ili više gospodarskih subjekata čija je svrha utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdo-blja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina.

Novost jest to da sklapanje OS-a na temelju pregovaračkog postu-pka javne nabave više nije moguće bez prethodne objave. Za pri-premu i provedbu postupka javne nabave mjerodavni su ovlašteni predstavnici naručitelja. U odluci se navode i sve druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje i/ili druge radnje u vezi s pojedinim postupkom javne nabave.

Seminar je zainteresirao više od 200 sudionika koji svakodnevno sudjeluju u postupku javne nabave. Oni su iznosili svoje dvojbe i primjedbe te su postavljali pitanja iz vlastite prakse. Izlagači su na pitanja nastojali odgovoriti što konkretnije te su s nazočnima podi-jelili vlastite dvojbe oko nekih zakonskih rješenja.

/ POSLOVANJE

14 broj 796 / ožujak 2012.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Dragutin Staničić

Riječ je o trodijelnoj garnituri sastavljenoj od dva krajnja motorna vago-na s upravljačnicom i srednjega motornog vagona bez upravljačnice. Prve probne vožnje brzinom od 50 km/h bile su organizirane na

DMV za regionalni prijevoz

Probne vožnje u tijekuNa temelju mišljenja Povjerenstva za tehnički pregled prototipa dizel-motornog vlaka za regionalni prijevoz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture sre-dinom ožujka bile su organizirane probne vožnje.

Jadran-express

Od 15. lipnja do 1. rujna na relaciji Beograd – Split – Beograd jedanput na tjedan vozit će posebni vlak Jadran-express, koji će polaziti iz Beograda u petak, a vraćati se iz Splita u subotu, uz zau-stavljanja u Rumi, Zagrebu, Kninu i Perkoviću. Bit će organizirano 12 povratnih vožnji uz mogućnost uvođenja vlaka u promet i izvan dogovorenih termina. Prodaja te posebne ponude obavljat će se na principu globalnih cijena u kojima je objedinjena cijena prijevozne karte i rezervacije mjesta. Cijena prijevozne karte na relaciji Beo-grad – Split iznosit će 37,50 €, za vagon s ležajima (odjeljak sa 6 ležaja) 45 €, u vagonu za spavanje za odjeljak Tourist 50 €, odjeljak Double 60 €, a odjeljak Single 80 €. Djeci do navršene šeste godine života bit će odobren besplatni prijevoz, a djeca od šest do 14 godi-na plaćat će 50% cijene prijevozne karte. Putnicima koji izlaze/ulaze u kolodvoru Perković, u lokalnim vlakovima HŽ Putničkog prijevoza

Ljetna sezona

Vlakom na JadranU ljetnoj sezoni vozit će međunarodni sezonski vla-kovi Jadran-express i Adria, čime će biti upotpunje-na raznovrsna ponuda HŽ Putničkog prijevoza.

na relaciji prema Šibeniku i natrag vrijedit će prijevozne karte po globalnim cijenama za relaciju Beograd – Split – Beograd.

Adria

Od 21. lipnja do 30. kolovoza na relaciji Moskva – Split – Moskva vozit će vagon za spavanje (WL) u vlasništvu FPC-a, tvrtke za pu-tnički prijevoz u sklopu Ruskih željeznica. Taj vagon vozi u sastavu vlaka Tisa koji vozi na relaciji Moskva – Budimpešta – Moskva, a bit će uvršten u sastav vlaka Adria koji će polaziti iz Budimpešte u utorak, a vraćati se iz Splita u srijedu. Vlak Adria stizat će u Split u 9.26 sati, a vlak Tisa će iz Moskve polaziti dva dana ranije u 22.13 sati. Polazak iz Splita bit će u 18.43 sati.

Cijena prijevozne karte za 2. razred na relaciji Split – Moskva u jednom smjeru iznosit će 159,40 €, a u oba smjera 307,90 €. Uz prijevoznu kartu obvezan je i dodatak za postelju Split – Moskva koji iznosi 28 € za odjeljak Tourist, 47 € za odjeljak Double i 90 € za odjeljak Single. Uz posteljnu kartu za odje-ljak Single potrebna je prijevozna karta za 1. razred, dok je za odjeljke Double i Tourist potrebna karta za 2. razred.

relaciji Sesvete – Žitnjak – Sesvete. Vozna brzina postupno je diza-na do 100 km/h. Probne vožnje tim brzinama bile su organizirane na relaciji Sesvete – Velika Gorica – Sesvete. Nakon tog ispitivanja Povjerenstvo MPPI-a mora odobriti ispitivanje vlaka brzinom od 160 km/h na relacijama Slavonski Brod – Vinkovci – Slavonski Brod i Perković – Split – Perković.Povjerenstvo HŽ Putničkog prijevoza preuzet će vlak nakon prove-denih ispitivanja i pod uvjetom da su ispunjene obveze iz Ugovora o razvoju i izradi prototipa DMV-a za regionalni prijevoz.

/ Piše: Miroslav Fumić

/ NOVOSTI


/ POSLOVNA PODRUČJA/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

/ Koji se poslovi i za koje komitente obavljaju u vašim kolodvorima?/ U kolodvoru Duga Resa korisnik prijevoza je tvrtka Ljevaonica u koju se iz Luke Kopar doprema željezo na daljnju obradu. Tijekom 2011. dopremljeno je šest vagona s 300 tona željeza. U kolodvoru Mrzlo Po-lje najveći korisnik željezničkih usluga su Hrvatske šume, koje tovare i izvoze trupce. Tijekom 2011. za njih je otpremljen 1 041 vagon s 36 097 tona tereta. Korisnik je i tvrtka Alstom, koja se bavi proizvo-dnjom i reparacijom motora i turbina koji se kao izvanredne pošiljke otpremaju u Rusiju. Za taj prijevoz koristili smo specijalne 4-osovin-ske i 8-osovinske niskopodne vagone serije Uais-z br. 992 i 994, a vagonima serije Kgs-z i Hbis-z prevezli smo sve dijelove potrebne za turbine. U 2011. otpremljeno je 12 vagona s 650 tona robe. U kolo-dvoru Mahično obavlja se otprema za tvrtke Viševica d.o.o., FINVEST corp. i HŽ Nabava, koja je ispostava Sekcije za održavanje pruga. Najveća količina željezničkih impregniranih pragova otprema se za potrebe ZOP-a i pružnog remonta, a dio se izvozi. U kolodvor Mahično iz Austrije se doprema kreozotno ulje, a za potrebe tvrtke Orah i Hrast iz Ozlja u kolodvore u Austriji otprema se drvna građa. Tijekom 2011. za njih je otpremljeno 11 vagona s 327 tona tereta. Tvrtka FINVEST doprema drvene stupove iz kolodvora s područja Slavonije i BiH. U kolodvoru Jastrebarsko tovare se trupci za Hrvatske šume koji se izvoze uglavnom u Italiju, pa su u 2011. otpremljena 194 vagona s 5874 tone. Za tvrtku Kemis d.o.o., koja izvozi zauljenu vodu koja se prevozi u Austriju na spaljivanje, u 2011. otpremljeno je sedam vago-na s 282 tone robe, a za tvrtku Rubinić d.o.o. pristiglo je 57 vagona s 2282 tone drvne građe. U kolodvoru Karlovac jedan od najvažnijih komitenata je tvrtka La-ger Bašić. Utovar i istovar robe obavlja se u krugu tvrtke koja ima vlastiti industrijski kolosijek. U zadnje vrijeme smanjili su dotok robe iz Njemačke i Austrije, iz kojih stižu velike role roto-papira nami-jenjene tiskanju novina. U tvrtku se dopremaju i kontejneri tova-reni čeličnim limovima koji brodom stižu u luku Rijeka i vlakom u kolodvor Karlovac, a nakon istovara odvoze se u tvrtku Vamaco. Tijekom 2011. za njih je otpremljeno 166 vagona s 642 tone tereta, a za njihove potrebe prispjelo je 315 vagona s 11 408 tona robe. Za tvrtku CE-ZA-R prevozi se staro željezo, a u 2011. otpremljena su 303 vagona s 9 235 tona tereta. Za potrebe tvrtke Wienerber-ger, koja je naš komitent postala prošle godine, u kolodvore Solin, Škrljevo, Ražine i Split Predgrađe prevoze se sve vrste cigle. Za njih je u 2011. otpremljeno 376 vagona s 13 899 tona robe. Prošle godine naš komitent postala je i tvrtka Schwarzl d.o.o. iz Gline za koju prevozimo tučenac, uglavnom za potrebe pružnog remonta, a u 2011. za njihove potrebe prevezeno je 715 vagona s 33 961 tonom robe. Prema usporednim radnim pokazateljima u zadnjih deset godina, usprkos oscilacijama PC Karlovac je od 2002. do 2011. zabilježio porast opsega rada. U 2002. opseg rada iznosio je 1 671 vagon i 51 354 tone prevezene tone, a u 2011. 3 395 vagona i 132 906 tona, što je povećanje za 100 posto.

/ Koje su vam vrste vagona potrebne za prijevoz i imate li ih dovoljno?/ Potrebne vagone naručujemo od vagonskog dispečera iz Ogulina dva dana unaprijed. Vagoni se uglavnom mogu dobiti na vrijeme, iako

Područni centar HŽ Carga Karlovac

Iz svakog kolodvora različit teretPodručni centar prvog ranga HŽ Carga Karlovac mjerodavan je za transportno-komercijalne poslo-ve u kolodvorima Karlovac, Mrzlo Polje, Duga Resa, Jastrebarsko i Mahično. Iz svakog od tih kolodvora prevozi se različit teret. O radu Centra razgovarali smo s Ljerkom Janjanin, šeficom PC Karlovac.

se dogodi da kada brod stigne u Luku Rijeka, tada nedostaje vagona serije Eas-z. Za naše potrebe trebaju nam i vagoni serija Rs-z, Kgs-z i Fac-z. Koriste se i vagonske cisterne koje su u privatnom vlasništvu.

/ Imaju li tvrtke s kojima poslujete svoje industrijske kolosijeke?/ Neke tvrtke imaju svoje kolosijeke, kao npr. Viševica Komp, koja u svojem krugu koristi dva kolosijeka, od kojih jedan služi za istovar kreozotnog ulja, a drugi za utovar u vagone serije Rs-z i Kgs-z. U Karlovcu industrijske kolosijeke imaju tvrtke Lager Bašić i Wiener-berger, a u kolodvoru se nalaze i dva utovarna kolosijeka. Na prvom kolosijeku nalazi se vagonska vaga u vlasništvu HŽ Infrastrukture na kojoj je u 2011. izvagano 1 166 vagona. Ta vaga bila je neispra-vna u više navrata.

/ Koliko je radnika zaposleno uPC-u?/ U PC-u Karlovac zaposlena su 32 radnika, i to jedanaest mane-vrista, pet rukovatelja manevre, pet voznih vlakovođa, robni bla-gajnik u Jastrebarskom, robni blagajnik i skladištar u Mrzlom Polju, kolodvorski i robni blagajnik u Karlovcu, dva prometno-transpor-tna skladištara, carinski otpremnik-komercijalist, glavni referent za transport i logistiku Glavne poslovnice Rijeka te šef Područnog cen-tra. U kolodvoru Karlovac carine se pošiljke koje vodi carinski otpre-mnik-komercijalist i prijavljuje ih carinarnici karlovačke ispostave.

/ Kakvi su radni uvjeti i kakvo je stanje zaštitne odjeće?/ Možemo biti zadovoljni postojećim stanjem, mada se povremeno može dogoditi da se trajanje zaštitne odjeće produlji. Osim toga, rok za uporabu nekih vrsta odjeće, kao što su to zaštitni prsluci, trebalo bi skratiti jer se vrlo brzo uprljaju, pa radnici izgledaju neuredno.

/ Na koji se način informatički prati rad PC-a Karlovac?/ Uz pomoć dva računala prati se cjelokupni rad Centra, ali informa-tička oprema je zastarjela, pa bi trebalo povećati kapacitet računala i nabaviti barem još tri nova. Naime, tijekom radnog vremena ima mnogo podataka koje treba unositi i obraditi ručno i računalno. Pri-tom sa sigurnosnog stajališta nije riješeno primjereno elektroničko pohranjivanje, pa se podatci mogu izgubiti. Informatička oprema trebala bi biti na radnom mjestu carinskog otpremnika, robnog blagajnika i skladištara. Postojeća računala nemaju instaliran upravljačko-informacijski sustav (UIS), vlakovođe koji koriste UIS nemaju instaliran internet i ne mogu primati e-mailo-ve. Uz to na HŽ-ovim službenim stranicama ne možemo uvijek doći do željenog podatka, što ovisi o veličini dokumenta koji tražimo.

16 broj 796 / ožujak 2012.

/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

/ Koje područje obuhvaća vaš kolodvor?/ Kolodvor Velika Gorica, kao i cijelu prugu Zidani Most – Zagreb – Sisak, prije stotinu i pedeset godina sagradilo je Društvo južnih željeznica. Sagrađen je izvan gradskog središta jer su projektanti smatrali da kolodvor ne treba smetati razvoju grada. Na taj način gradili su cijelu infrastrukturu za potrebe željeznice, što se pokazalo dobrim rješenjem za grad. U to vrijeme putnike je do kolodvora prevozio konjski tramvaj. Danas nema organiziranog prijevoza od gradskog središta do kolodvora, što za putnike predstavlja pro-blem. Uz kolodvor Velika Gorica, u prometnom smislu mjerodavan sam za kolodvor Turopolje te stajalište Mraclin. Kao šef kolodvora obavljam i niz drugih poslova za koje nisam mjerodavan kao što su vođenje financijskih poslova vezanih uz prodaju karata te predaju novca u FINA-u, a za koje sam moram snositi troškove. / Imate li kakve pokazatelje o broju putnika te smjerovima njihova kretanja?/ To je složenije pitanje jer je danas problem u tome što se vrlo malo radi na komercijalizaciji putničkog prijevoza. Kada bi bilo su-protno, broj putnika bi porastao, ali ih ne bi imali čime prevesti jer nam nedostaju putničke garniture. Ipak, treba reći da Velika Gorica s okolnim općinama ima više od 100 000 stanovnika tako da ima prostora za povećanje zarade. Što se tiče brojčanih pokazatelja kretanja putnika prema Zagrebu i Sisku, problem je u tome što putnici ne kupuju mjesečne karte u Velikoj Gorici, nego ih kupuju u Zagrebu ili Sisku, tako da broj prodanih karata nije mjerilo broja putnika. Inače se mjesečno proda oko 1200 karata, što je prosječno oko 40 prodanih karata ili oko 60 karata dnevno ako računamo bez subota i nedjelja. Prema našim procjenama, kroz kolodvor prođe oko dvije stotine putnika dnevno jer kolodvorska blagajna zaradi oko 60 000 kuna mjesečno. U ko-lodvoru nema putničkog blagajnika, pa taj posao obavljamo sami. Kroz kolodvor Turopolje u prosjeku prođe oko 50 putnika dnevno.

/ Ostvaruje li se u kolodvoru teretni rad?/ U kolodvor stiže najviše cementa, a najviše se otprema starog željeza. Iz kolodvora Turopolje svakodnevno se otpremaju od dva do tri vagona drvenih trupaca. U Turopolju se nalaze dvije velike pilane za koje bi se također mogao organizirati prijevoz tereta.

/ Koliko je zaposlenih u kolodvoru Velika Gorica?/ U kolodvorima Velika Gorica i Turopolje uz šefa kolodvora zapo-sleno je po pet prometnika. Kao šef kolodvora obavljam niz drugih poslova, sam izrađujem poslovni red kolodvora, tj. u tehnološkom smislu propisujem potrebne mjere i obavljam sve poslove vezane uz izvanredne događaje. Osim toga, u kolodvoru trenutačno radi samo jedan skretničar koji taj posao obavlja i u kolodvorima Turopolje, Lekenik, Greda i Sisak te pod velikim stresom. Po opsegu poslova kolodvor bi trebao imati četiri skretničara. Pored redovitog posla čišćenja i podmazivanja skretnica, skretničar bi trebao obavljati i poslove održavanja oko-liša, koje ne stiže obavljati, a za angažiranje novih radnika nema

Velika Gorica

Neiskorišteni kapacitetiKroz kolodvor Velika Gorica, koji je smješten izvan gradskog središta, dnevno prođe dvjestotinjak pu-tnika. Iako kolodvoru nedostaje radnika, predanim radom zaposlenih kolodvor obavlja sve svoje fun-kcije – rekao je Antun Požeglić, šef kolodvora dru-gog ranga područja Velika Gorica.

sredstava. Stoga okoliš uređujemo sami da naši korisnici ne bi ste-kli loš dojam o našoj tvrtki.

/ Kako je osiguran kolodvor?/ Prema kolodvorima Klara i Turopolje kolodvor Velika Gorica osi-guran je uređajem automatskoga pružnog bloka tipa Iskra–Lorenz, odnosno Integra, koji radi kvalitetno. No, uređaj bi trebalo bolje odr-žavati, a sada za to nema dovoljno sredstava.

/ Koliko imate željezničko-cestovnih prijelaza i kako su osigurani?/ U kolodvoru Velika Gorica imamo jedan ŽCP koji je osiguran ce-stovnim znakovima i uređajem s polubranicima, koji imaju integri-ranu svjetlosnu i zvučnu signalizaciju. Imamo i nekoliko ŽCP-ova na otvorenoj pruzi, i to u smjeru Turopo-lja Mraclin i Kurilovec, u kolodvoru Turopolje Buševec, a u smjeru kolodvora Klara ŽCP u Buzinu. Svi oni osigurani su polubranicima. ŽCP u Buzinu je kompleksniji jer je vezan uz cestovni semafor.

/ Koji su osnovni problemi u svakodnevnom radu kolodvora?/ Kada bi radna sredstva dobivali redovito i u dovoljnoj količini, ne bi bilo poteškoća, no one nastaju kada to nije tako. Riječ je o ba-nalnim stvarima, npr. o manjku žarulja za mjesta koja bi trebala biti osvijetljena te manjku kemijskih olovaka i tonera koje rijetko dobivamo. U kolodvoru se nalazi i potrebna informatička oprema. Trenutačno naši zaposlenici u Upravi ispisuju brzojavke i nose ih telegrafistu u Zagreb GK koji ih fotokopira i distribuira po terenu. Te brzojavke trebalo bi staviti u pretinac koji bi bio dostupan prometnicima na nji-hovu terminalu kako bi odmah mogli vidjeti uvedene lagane vožnje i sve ono što ih zanima, a mogli bi ih i ispisati. To znači da bi nam trebalo omogućiti bolju komunikaciju putem računala. Drugi je problem u tome što se neki poslovi bez potrebe obavljaju dva puta, na primjer izvještaji o prihodu na blagajni. Naime, blagaj-na je elektronička i umrežena te se njezin rad može pratiti elektroni-čki, bez toga da se izvještaji pismeno dostavljaju nadređenoj službi. To se odnosi i na druge oblike izvješćivanja.

/ Imate li industrijskih kolosijeka i tko ih koristi?/ To je složeno pitanje jer se nitko ne želi ozbiljno baviti industrij-skim kolosijecima. Željeli bismo imati bogate industrijalce koji će te kolosijeke održavati ili će angažirati nas da to obavljamo. Međutim, danas industrija nema novac za takva ulaganja, a prijevoz tereta obavlja cestovnim putem tako da smo kolosijeke morali zatvoriti do daljnjega.

/ KOLODVORI


/ KOLODVORI/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Ante Klečina Boris Udier

/ Koliko imate željezničko-cestovnih prijelaza u kolodvoru te kako su oni osigurani?/ Na kolodvorskom području nalazi se željezničko-cestovni prijelaz Ivanjska cesta koji je automatski osiguran i u ovisnosti je s ulaznim i izlaznim voznim putovima vlakova. Na dionici Koprivnica – Drnje nalazi se željezničko-cestovni prijelaz Danica, koji je osiguran svjetlosnim i zvučnim znakovima te polu-branikom, a nadzorni mu je kolodvor Koprivnica. Taj prijelaz spada u grupu automatskih ŽCP-ova na pruzi s automatskim pružnim blo-kom (APB). Na toj dionici nalazi se i ŽCP Peteranec koji je osiguran svjetlosnim i zvučnim signalima, a nadzorni mu je kolodvor Kopri-vnica. On također spada u grupu automatskih ŽCP-ova na pruzi s APB-om.Na dionici Koprivnica – Bregi nalazi se ŽCP Starogradska koji je osiguran svjetlosnim i zvučnim signalima, polubranikom i ogradom za pješake te spada u grupu automatskih prijelaza.

/ Imate li industrijskih kolosijeka i tko ih koristi?/ U kolodvoru Koprivnica postoje tri industrijska kolosijeka, a to su Danica, Bilokalnik IPA i Podravka. Radnici Sekcije za održavanje pruge Koprivnica održavaju industrijski kolosijek za potrebe tvrtke Danica, čiji je to matični kolosijek u duljini 3,6 km, a njime se služe i druge tvrtke kao npr. Tvornica Vegete, Danica mesna industrija d.o.o. te ostali korisnici koji se nalaze u industrijskoj zoni Danica. Od matičnoga industrijskog kolosijeka Danica odvajaju se kolosijeci koje koriste Pivovara Carlsberg Croatia i tvornica biodizela Biona d.o.o. Uz te kolosijeke nalazi se i industrijski kolosijek tvrtke Bilokalnik IPA koji je dug oko 1,2 km, a od kojega se odvaja industrijski kolosijek

Kolodvor Koprivnica

Nakon remonta povećat će se konkurentnostPodručje kolodvora Koprivnica, uz matični kolo-dvor, obuhvaća i kolodvore Mučna Reka i Lepavina te stajalište Sokolovac. Kolodvor Koprivnica u pro-sjeku otpremi oko 370 000 putnika godišnje, što ga nakon zagrebačkoga Glavnog kolodvora, svrstava među kolodvore s najboljim radnim pokazateljima u Glavnoj regionalnoj jedinici HŽ Putničkog prije-voza Zagreb. O stanju na tom području razgovarali smo sa Željkom Kamberom, šefom područja Kopri-vnica.

Podravka koji ta tvrtka koristi za vlastite potrebe. Industrijski kolo-sijeci u zadovoljavajućem su stanju, mada bi bilo dobro da bude izveden remont.

/ Imate li kakve pokazatelje o broju putnika te smjerovima njihova kretanja?/ Kolodvor Koprivnica prosječno otpremi oko 370 000 putnika go-dišnje, od čega se ostvari prihod od oko 10 milijuna kuna. Ako se Zagreb Glavni kolodvor izdvoji kao kolodvor s najboljim radnim pokazateljima na HŽ-ovoj mreži, kolodvor Koprivnica po tim je po-kazateljima na drugom mjestu u Glavnoj regionalnoj jedinici HŽ Pu-tničkog prijevoza Zagreb.Kolodvoru Koprivnica gravitiraju učenici, studenti i radnici s podru-čja Koprivničko-križevačke županije iz smjera Đurđevca i Križevaca te Varaždinske županije iz smjera Ludbrega. U prijevozu đaka i stu-denata s Gradom Koprivnicom potpisan je ugovor o subvencioni-ranju mjesečnih karata u iznosu od 30 posto. Koprivnički studenti, radnici i poslovni ljudi gravitiraju hrvatskoj metropoli. Prugom Ko-privnica – Zagreb GK prevoze se uglavnom putnici koji svoje poslo-vne, obrazovne, zdravstvene, kulturne i ostale potrebe žele ostvariti u Zagrebu, a konkurentna je cestovnom prometu. Očekujemo da će se konkurentnost povećati pošto se nakon remonta podigne ko-mercijalna brzina i poboljša kvaliteta prijevoznih kapaciteta. / Koliko je zaposlenih u kolodvoru te kakva je njihova obrazovna struktura? / Kolodvor Koprivnica trenutačno ima 93 zaposlenih, a sistemati-zirano je 107 radnih mjesta. Zaposleno je 28 manevrista, 23 pro-metnika, 11 skretničara, 10 popisnih vlakovođa, devet rukovatelja manevrom, spiker, dva telegrafista, dva tranzitera, šef kolodvora s tri pomoćnika, školski instruktor, tehnolog i dostavljač.

/ U kolodvoru Koprivnica uređene su službene prostorije u Posta-vnici. Što je sve bilo obuhvaćeno uređenjem? / Tijekom 2011. u Postavnici u kolodvoru Koprivnica promijenjen je pod, koji se nije mijenjao od 1981. kada je Postavnica poče-la raditi. Obojani su zidovi, promijenjeni su stolarija u prometnom uredu, ulazna vrata u školsku prostoriju, vrata na ulazu u prometni ured, prozor na sanitarnom čvoru uz školsku prostoriju i prozor na prostoriji uz ured pomoćnika šefa kolodvora. U uredu pomoćnika šefa kolodvora postavljen je laminat, a prostorija je obojana. Time su ostvareni bolji radni uvjeti za radnike na Postavnici, a za 2012. planirana je nabava novog namještaja za te prostorije.

18 broj 796 / ožujak 2012.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Stipe Vilić

Zaposlenici Prometne sekcije u Splitu vode brigu o regulaciji pro-meta na prugama Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova-čko-neretvanske županije. Zbog kvalitetnije organizacije Sekcije na velikom području od 476 kilo-metara pruga, koordinacija i or-ganizacija rada u Sekciji je speci-fična. Zato šef Sekcije Željko Silov ističe pomoć svojih suradnika:

/ U radu mi pomažu Josip Šuljak, moj zamjenik na radnome mjestu

u kolodvoru Knin, i Zoran Matijaš, šef prometne operative. Zbog veli-čine i opsega posla u Sekciji rade i dva voditelja prometnih područja. U Pločama je to Oliver Dragičević, a u Splitu Ante Vučković.

U Prometnoj sekciji Split sistematizirano je 507 radnih mjesta. Za-posleno je 470 radnika, a zbog radne nesposobnosti ili invaliditeta 10 radnika, na raspolaganju je 460 radnika. Zbog manjka zaposle-nih godišnji odmori nisu se mogli koristiti kako je bilo planirano, a bio je ostvaren i veliki broj prekovremenih sati, što se u zadnje dvije godine nastojalo smanjiti, a godišnji odmor nastojao se koristiti u zakonskom roku. Drugi je problem velika udaljenost od radnog mje-sta, pa neki zaposlenici u izvršnoj službi putuju na posao i s posla iz mjesta udaljenih čak 150 kilometara.

/ Za Domovinskog rata lički dio pruge pretrpio je velika oštećenja. Putnici su bili strpljivi sve ove godine jer su bili svjesni te činjenice. Od velikih radova na području Sekcije kao najvažnije izdvojio bih one na obnovi i modernizaciji pruge Oštarije – Split. Izvedena je konačna sanacija kolodvorske zgrade na središnjem trgu u Kninu.

Nakon što se u nove zgrade kolodvora u Lovincu i Gospiću postave signalno-sigurnosni uređaji, zaposlenici će, nakon niza godina rada u kontejnerima i skladištima, konačno dobiti primjerene radne uvjete. Treba spomenuti radove na ugradnji novih signalno-sigurnosnih ure-đaja u sklopu modernizacije ličke pruge, tako da se očekuje puštanje u rad probne dionice Vrhovine – Ličko Lešće, nakon čega će u rad biti pušteni i uređaji u drugim kolodvorima. Krajnji cilj jest daljinsko upra-vljanje vožnjom vlakova na pruzi Oštarije – Split – rekao je Silov.

U vrlo lošem stanju su zgrade u kolodvorima Zrmanja i Plavno, kao i ona u teretnom kolodvoru Ploče, za koji je u tijeku postupak ishođe-nja dokumentacije za izgradnju nove zgrade. Na području splitske sekcije, u osam kolodvora skretničari odlaze do signalnih lopara koji se nalaze na mjestima ulaznih signala i vlakovima daju potre-bne signalne znakove, što je najteže obavljati zimi, posebice u Lici.

Prometna sekcija Split

Najveća prometna sekcija Prometna sekcija Split proteže se na području pet županija, a uz brojne specifičnosti u obavljanju i regulaciji prometa na prugama i u kolodvorima te probleme na koje nailaze u obavljanju poslova, zaposlenici Sekcije očekuju nastavak ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga te pozitivne pomake u teretnom i putničkom prijevozu.

/ Na našem je području osobito teško bilo početkom veljače kada je ci-jela Hrvatska bila izložena ekstremnim vremenskim neprilikama. To i nije veliki problem za lički dio pruge, no najveći problemi bili su u kolodvoru Metković te u kolodvorima od Knina do Splita. Puhala je olujna bura uz ledenu kišu. Bili su to zaista ekstremni uvjeti. Moram zahvaliti svim radni-cima Sekcije na uloženom trudu, a posebnu zahvalu moram uputiti za-poslenicima u Sekcijama ZOP Split i Ogulin, jer su i u takvim vremenskim uvjetima svi kolodvori bili otvoreni za križanje vlakova – dodao je Silov.

Silov napominje da je nedostatak službene i zaštitne odjeće pro-blem s kojim se zaposlenici susreću svakodnevno. Izražen je i pro-blem nepravodobne nabave propisanih tiskanica i evidencija koje su neophodne za uobičajeno obavljanje radnog procesa. Proble-mi se ipak uspijevaju riješiti zahvaljujući suradnji svih radnika, pa u Sekciji nije došlo do prekida u obavljaju poslova.

U kolodvorima u Zadru i Splitu sanirana je vodovodna mreža. Zahvalju-jući velikom zalaganju zaposlenika Sekcije ZOP Split, posebice Stipe Vi-lića, tehnologa u Prometnoj sekciji Split, u tim kolodvorima smanjeni su mjesečni troškovi. Sanirana je i vodovodna mreža u kolodvoru Drniš, a trenutačno se izvode radovi na sanaciji vodovodne mreže u kolodvoru Split Predgrađe, nakon čega se očekuju velike uštede.

U Prometnoj sekciji Split očekuju da će nakon cjelovite modernizacije pruge prema Zagrebu biti ostvareni kvalitetniji pomaci u putničkom prijevozu. Već dulje razmatra se mogućnost ulaganja u prigradski prijevoz na splitskom području. Budući da se Sekcija proteže na po-dručju četiriju jadranskih luka, očekuje se i veliko povećanje opsega željezničkoga teretnog prijevoza.

/ U zadnje vrijeme o zadarskoj pruzi se sve češće govori u sklopu namjera prijevoza naftnih derivata između Zadra i rafinerije u Bo-sanskom Brodu, što bi bilo izvrsno. U teretnom prijevozu šibensko čvorište većinom je usmjereno na Petrokemiju u Kutini, dok je kolo-dvor Ploče, a prema tome i cijela pruga, orijentiran na Luku Ploče. I tu se očekuje povećanje opsega rada, posebice nakon moderniza-cije cijeloga koridora do mađarske granice.

Unatoč svim problemima u obavljanju svakodnevnog posla, od velike je važnosti dobra suradnja sa svim zaposlenicima u ostalim sekcijama i po-slovima u HŽ Infrastrukturi, kao i suradnja s ostalim željezničkim tvrtkama na području Sekcije te članovima sindikata – rekao je na kraju Silov.

/ POSLOVNA PODRUČJA


/ POSLOVNA PODRUČJA/ Razgovarao: Ivan Marković/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ Koliko ima zaposlenih u va-šoj poslovnoj cjelini te ima li odstupanja s obzirom na sistematizirani broj izvršite-lja? Kako je organiziran vaš posao?/ U Sustavu upravljanja si-gurnošću i kontrole nad sigurnim tijekom prometa sistematizirano je i radi 17 izvršitelja, koji su raspore-đeni u dvije službe. Služba za koordinaciju i nadzor su-stava upravljanja sigurnošću ustrojena je radi usklađiva-nja aktivnosti sa željezničkim prijevoznicima i suradnje u međunarodnim aktivno-stima. Služba kontrole nad sigurnim tijekom prometa u

velikoj je mjeri nastavila obavljati sve poslove Kontrole prometne sigurnosti koja je postojala dok su Hrvatske željeznice bile jedin-stveno poduzeće. / Što čini bitnu razliku između nekadašnje unutarnje kontrole že-ljezničkoga prometa i sadašnjega sustava upravljanja sigurnošću i kontrole nad sigurnim tijekom prometa?/ Postoji niz bitnih razlika između nekadašnje unutarnje kontrole i sadašnjeg sustava upravljanja sigurnošću i kontrole nad sigur-nim tijekom prometa. Unutarnja kontrola je funkcionalno imala smisla u jedinstvenome željezničkom sustavu. Nakon što su Hr-vatske željeznice podijeljene na više željezničkih tvrtka, postala je zakonska obveza da se u svim novonastalim tvrtkama uve-de sustav upravljanja sigurnošću, koji postaje jedina poveznica između željezničkih tvrtki u službi održavanja visoke razine sigur-nosti željezničkog prometa. Bitna razlika jest u tome što je unu-tarnja kontrola bila usmjerena prema posljedičnim aktivnostima, a sustav upravljanja sigurnošću prema preventivnim aktivnosti-ma koje imaju utjecaj na smanjenje broja izvanrednih događaja. Unutarnja kontrola jedan je od elemenata sustava upravljanja sigurnošću.

/ Postoje li svi materijalni uvjeti za to da se sigurnost željezni-čkog prometa uvijek tretira tako da se propisanim postupci-ma sprečava nastanak izvanrednih događaja, a ne da se tek istražuju njihovi uzroci i saniraju posljedice nakon što se oni dogode? / Sigurnost željezničkog prometa uređuje se nizom zakonskih i pod-zakonskih akata te internih akata željezničkih tvrtki i na taj način se u izvršnoj službi provode svakodnevne zadaće radi održavanja visoke razine sigurnosti. Ipak, svaki prometni sustav, pa tako i željeznički, jako je dinamičan, složen i umjetan, za posljedicu ima određeni broj

Dražen Kaužljar

Prevencija umjesto sanacije posljedicaU sklopu Ureda Uprave HŽ Infrastrukture kao jedna od sedam poslovnih cjelina djeluje Sustav upra-vljanja sigurnošću i kontrole nad sigurnim tijekom prometa. S njegovim rukovoditeljem Draženom Ka-užljarom razgovarali smo o uspostavi sustava upra-vljanja prometnom sigurnošću u HŽ Infrastrukturi i o njegovu unapređivanju.

izvanrednih događaja. U takvim situacijama istraga izvanrednih do-gađaja presudna je za buduće preporuke i iskustva. Istraga izvanre-dnih događaja ne smije doći na razinu dnevno-političkih vijesti. Ona je vrlo složen i odgovoran skup aktivnosti gdje utvrđivanje uzroka ima vrlo veliko značenje. / Jedan od čimbenika sprečavanja nastanka izvanrednih doga-đaja jest dobra stručna osposobljenost željezničkoga izvršnog osoblja. Kako se u današnje vrijeme provodi stručno osposo-bljavanje?/ Stručno osposobljavanje izvršnih radnika organiziraju poslovi čija je dužnost upravljanje ljudskim potencijalima u suradnji s poslo-vnim područjima. Ipak, valja reći to da je stručno osposobljavanje izvršnih radnika također jedan do elemenata sustava upravljanja sigurnošću i s te strane nadziremo njegovu provedbu. Kao što je vidljivo u svim našim izvješćima, razina stručnog osposobljavanja izvršnih radnika stagnira dulji niz godina. Zato jedan od ciljeva u budućim sigurnosnim planovima mora biti i unapređenje stručne osposobljenosti. / Kako se u okolnostima postojanja upravitelja infrastrukture i triju željezničkih prijevoznika međusobno informiraju oni koji iz sadašnje četiri tvrtke sudjeluju u prometnom procesu? / Jedan od elemenata sustava upravljanja sigurnošću jest i uspo-stava učinkovita sustava informiranja. Nakon korjenite promjene izazvane podjelom Hrvatskih željeznica logično je bilo očekivati da će doći i do određenih poteškoća unutar sustava informiranja pri izvršenju prometa. Stoga u HŽ Infrastrukturi zasebno pratimo odstupanja od propisanog sustava informiranja u izvršnim poslo-vima u vezi s kojima se međusobno koordiniramo sa željezničkim prijevoznicima. S njima održavamo nekoliko sastanaka na godinu oko razmjene informacija i znanja iz područja sigurnosti željezni-čkih tvrtki. / Koliko se izvanrednih događaja dogodilo prošle godine te koliki je njihov broj i struktura u usporedbi s onima iz 2010. godine?/ Godine 2011. dogodile su se 24 teške nesreće, što je u uspo-redbi s 2010. smanjenje od 4 posto. Uspoređujući broj teških ne-sreća u 2011. s petogodišnjim prosjekom, smanjenje iznosi 12,41 posto. Prošle godine dogodilo se 158 nesreća, što je povećanje od 38,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali u usporedbi s petogodišnjim prosjekom to je smanjenje od 31,18 posto. Kada govorimo o izbjegnutim nesrećama, njih je prošle godine bilo 78, a 2010. bilo ih je 90 (smanjenje od 13,33 posto). Uspoređujući broj izbjegnutih nesreća 2011. s petogodišnjim prosjekom, povećanje iznosi 30,87 posto. Godine 2011. dogodilo se 3 939 poremećaja, što u usporedbi s 2010, kada ih je bilo 4 252, znači smanjenje od 7,36 posto.

/ Željezničko-cestovni prijelazi najopasnija su mjesta na pruga-ma. Smanjuje li se broj izvanrednih događaja na ŽCP-ovima ili pak povećava?/ Iz statističkih pokazatelja o izvanrednim događajima na željezni-čko-cestovnim prijelazima očigledno je da dolazi do odstupanja iz godine u godinu. U sustavu upravljanja sigurnošću HŽ Infrastruktu-re uvijek smo davali punu potporu akciji Vlak je uvijek brži, bilo da je riječ o pripremanju svih statističkih pokazatelja, bilo da je riječ o sudjelovanju u akcijama. Ipak, bilo bi korisno raditi određena una-pređenja u provedbi same akcije kako bi se još kvalitetnije i bliže pristupilo vozačima i pješacima. Upravo je to skupina koja zbog svojih pogrešaka najčešće prouzroči izvanredne događaje na ŽCP-ovima.

20 broj 796 / ožujak 2012.

/ NOVOSTI / Piše: Ivan Marković/ Foto: Dragutin Staničić

Tih zabrana HŽ Infrastruktura mora se pridržavati dotle dok se pojedina pruga ili pružna dionica ne provjeri tračničkim mjernim vozilom kako bi se na osnovi mjernih rezultata utvrdilo udovoljava li pruga ili pružna dionica uvjetima propisanima za vožnju brzinom većom od 100 km/h, odnosno za vožnju nagibnih vlakova s uključenom nagibnom tehnikom. Naime, u članku 51. Pravilnika o održavanju gornjega ustroja že-ljezničkih pruga (Pravilnik 314) propisano je da se pruge i pružne dionice na kojima je voznim redom predviđena najveća dopuštena brzina veća od 100 km/h i pruge na kojima voze nagibni vlakovi s uključenom nagibnom tehnikom barem tri puta na godinu moraju provjeravati tračničkim mjernim vozilom. Pruge bitne za međunaro-dni i regionalni prijevoz potrebno je provjeravati barem dva puta na godinu, a pruge bitne za lokalni prijevoz barem jedanput na godinu.No, prema obavijesti dobivenoj od MPPI-ja HŽ-ovo tračničko mjerno vo-zilo još je 31. svibnja 2011. iskliznulo s drugoga kolosijeka u kolodvoru Sušak-Pećine. Pritom se vozilo oštetilo i od tada više ne služi svojoj svrsi. Zbog toga se HŽ-ove pruge već deset mjeseci ne provjeravaju tračničkim mjernim vozilom iako je to izričito propisano Pravilnikom 314. Imajući u vidu tu činjenicu, inspektor sigurnosti željezničkog prome-ta u MPPI-ju morao je službeno zabraniti vožnju vlakova i drugih že-ljezničkih vozila brzinom većom od 100 km/h, kao i vožnju nagibnih vlakova s uključenom nagibnom tehnikom.

Od 1. lipnja na HŽ-ovim prugama

Brzina ograničena na 100 km/hDana 22. veljače inspektor sigurnosti željezničkog prometa u Ministarstvu pomorstva, prometa i infra-strukture RH donio je rješenje kojim se od 1. lipnja 2012. HŽ Infrastrukturi na svim prugama ili pružnim dionicama zabranjuje vožnja vlakova i drugih želje-zničkih vozila brzinom većom od 100 km/h. Istim rješenjem zabranjuje se da nagibni vlakovi voze s uključenom nagibnom tehnikom.

Na konferenciji su se okupili predstavnici upravitelja željezničke in-frastrukture, željezničkih prijevoznih tvrtki, industrijskih tvrtki koje rade za željeznicu te državnih regulatornih tijela i Europske regula-torne agencije. Težište konferencije bilo je stavljeno na raspravljanje o interopera-bilnosti uz pomoć standardizacije tehničkih specifikacija. Naglaše-no je da europska željeznička politika ide za time da se željeznička mreža i svi prateći uređaji te željeznička vučna vozila standardiziraju na jedinstven način kako bi željeznički promet u Europi postao inte-roperabilan. Drugim riječima, kao što u današnje vrijeme kamioni bez graničnih i drugih barijera nesmetano voze autocestama diljem Europe, tako bi u budućnosti i vlakovi trebali voziti po potpuno unifi-ciranim prugama ne mijenjajući lokomotive i vozno osoblje te se ne zaustavljajući na granicama.

U Zürichu 3. godišnja konferencija

Signalizacija i vođenje vlakovaPočetkom ožujka u Zürichu je u organizaciji Svjet-skoga prometnog foruma (Global Transport Forum) bila održana 3. godišnja konferencija na temu si-gnalizacije i vođenja vlakova. U ime HŽ Infrastru-kture na konferenciji je bio Igor Matulić, izvršni di-rektor Elektrotehničkih poslova održavanja.

To je tehnički puno kompliciranije postići nego u slučaju kamion-skog prijevoza, jer su europske pruge opremljene signalno-sigurno-snim uređajima i elektrovučnim sustavima različitih vrsta i starosti, a vučni park (lokomotive i motorni vlakovi) u vlasništvu željezničkih prijevoznika vrlo je različit. Kada se tomu dodaju različita rješenja u željezničkoj tehničkoj regulativi, tada je jasno koliko će biti teško po-stići interoperabilnost odnosno uniformnost željezničkog prometa u Europi, a što će zahtijevati i izrazito visoke troškove. No planeri željezničkog prometa u tijelima Europske unije ne odu-staju od toga nauma. Zbog toga se već desetak godina radi na projektu uspostave europskoga sustava upravljanja željezničkim prometom (European Rail Traffic Management System - ERTMS) te uvođenja europskog sustava vođenja vlakova (European Train Control System - ETCS), kao i digitalnoga radiokomunikacijskog željezničkog sustava (Global System for Mobile Communications-Railway - GSM-R).Na konferenciji se raspravljalo o pronalaženju načina i postupa-ka usklađivanja tehničkih značajki signalno-sigurnosnih uređaja na europskoj željezničkoj mreži, i to tako da troškovi usklađivanja budu što manji kako bi ih mogle podnijeti i željezničke uprave u siromašnijim europskim zemljama. To usklađivanje preduvjet je da bi mogao zaživjeti projekt ETCS bez kojega interoperabilnost nije moguća.

http://hr.wikipedia.org/wiki/ETCS

http://hr.wikipedia.org/wiki/ETCS

http://hr.wikipedia.org/wiki/GSM-R

http://hr.wikipedia.org/wiki/GSM-R


/ Z ANIMANJA/ Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

/ Koji su poslovi glavnoga prometnog dispečera?/ Osnovni posao mu je da prati i analizira izvršenje voznog reda. U slučaju izvanrednih situacija ili neurednosti glavni prometni dispe-čer predlaže i koordinira izmjene voznog reda. Također usklađuje rad dispečera po prometnim operativama i poslovima, odnosno predlaže i utvrđuje formiranje vlakova, osobito u izvanrednim situa-cijama, a u koordinaciji s dispečerima teretnog i putničkog prijevoza određuje prioritete u otpremi vlakova. Prometne operative po sekcijama nalaze se u Zagrebu, Rijeci, Vin-kovcima, Osijeku, Varaždinu, Splitu i Rijeci.

O svim promjenama i stanjima u željezničkom prometu vode se iz-vješća putem kojih glavni dispečer zaključuje radni učinak u protekla 24 sata. Na isti način koordinira sastavljanje dnevnog izvješća i s dispečerima HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Vuče vlakova vodi eviden-ciju o izvanrednim događajima te obavješćuje Službu za izvršenje prometa i Službu kontrole nad sigurnim tijekom prometa o situaciji u prometnoj operativi. U slučaju izvanrednih situacija i neurednosti s kolegama dispečerima razmatra se optimalno rješenje za tijek te-retnog i putničkog prijevoza.

/ Tijekom veljače zabilježen je veći broj neurednosti. Kako ste rješa-vali probleme kašnjenja, kvarova i čestih supstitucija garnitura?/ S obzirom na obilne snježne padaline i niske temperature zraka, zabi-lježili smo brojne neurednosti. U skladu s podatcima dobivenima putem brzojavki Službe za izvršenje prometa Prometnih poslova, odnosno iz-vješća o trenutačnom stanju po prometnim sekcijama, glavni dispečer poduzimao je mjere potrebne za reguliranje prometa. Zabilježen je i veći broj kvarova vlakova, a veća je bila i potreba za supstitucijom garnitura, tako da smo sve te izvanredne situacije rješavali u koordinaciji s dispe-čerima iz prometnih sekcija te dispečerima iz drugih poslova. S Odjelom za komunikacije bili smo u kontaktu četiri i više puta dnevno, prosljeđivali im izvješća o prometu te tako pravodobno informirali javnost.

/ Na koji se način nosite s izvanrednim situacijama i odgovornošću koje nosi vaše radno mjesto? Koliko ima glavnih dispečera u HŽ Infrastrukturi?/ S obzirom na to da je ovo radno mjesto odgovorno za provedbu željezničkog prometa, ono zahtijeva veliku koncentraciju i vrlo je stresno. To se osobito odnosi na izvanredne situacije u kojima do-lazi do većih poremećaja u prometu. U HŽ Infrastrukturi je pet glavnih dispečera, u svakom turnusu po jedan, a radi se u klasičnim turnusima po 12 sati. Rad nam uvelike olakšava koordiniranost dispečera među kojima vlada kolegijalnost. Novi naraštaji dispečera lako se uklapaju u sredinu, što je od velike važnosti za obavljanje ovoga vrlo odgovornog posla.

/ Kako surađujete s dispečerima iz drugih poslova?/ U srpnju 2011. HŽ Cargo postavio je prometnu operativu, tj. svo-je dispečere. Dispečeri iz HŽ Infrastrukture nadgledaju cjelokupan teretni i putnički prijevoz, tj. koordiniraju promet s dispečerima iz drugih poslova. U odvijanju prometa to npr. izgleda tako da se do-

Glavni prometni dispečer

Odgovoran za provedbu prometaIzvršenje voznog reda, osobito u izvanrednim situa-cijama ili u slučaju neurednosti u tijeku željezničkog prometa, ne bi bilo moguće bez dispečera, jednog od nezamjenjivih radnih mjesta u prometnoj djela-tnosti. O radu i odgovornosti glavnoga prometnog dispečera u HŽ Infrastrukturi razgovarali smo s Ma-tom Fištrovićem.

govaraju kolege dispečeri HŽ Vuče vlakova i HŽ Carga, a svaka izmjena iz Prometno-transportnih uputa u teretnom i putničkom prijevozu upisuje se u izvješća i koordinira s dispečerima prometne operative HŽ Infrastrukture.

/ Što glavni dispečer radi u turnusu?/ Prilikom dolaska u dnevni turnus glavni dispečer prvo obavlja primo-predaju poslova s dispečerom iz noćne smjene, upoznaje se sa situa-cijom u prometu te pregledava brzojavke Službe za izvršenje prometa o mogućim zatvorima pružnih dionica. Svi podatci upisuju se u knjigu, npr. stanje vagona, evidencija prijevoza izvanrednih pošiljka, zatvori pružnih dionica i supstitucija autobusima, tako da su svi poslovi u že-ljezničkom sustavu upoznati s prometnom situacijom.

Svaka operativa svoje dnevno izvješće prebacuje u tablice, pa je svaka promjena u voznom redu odmah vidljiva. U dnevnim izvješći-ma prometne operative HŽ Infrastrukture te HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Vuče vlakova bilježe se sva odstupanja od voznog reda sa zasebnim stavkama za putnički i teretni prijevoz po katego-rijama. Za putnički prijevoz izvješća se vode po rangu vlakova, a za teretni prijevoz upisuju se sve potrebne informacije (npr. bruto tere-tni prijevoz, deponirani i otpremljeni vagoni…) Dakle, sva kašnjenja i sve neurednosti u tijeku prometa vodimo u tablicama, odnosno tako vodimo radni učinak po vlakovima na cijeloj mreži Hrvatskih željeznica. Danas imamo informatičku podršku, tako da izvješća na jednostavniji i brži način možemo dostaviti svim mjerodavnim službama. Sva 24-satna izvješća šalju se ujutro svim upravama u sklopu HŽ-ova holdinga i ostalim poslovima uključenima u izvršenje prometa, uključujući i mjerodavno ministarstvo.

/ Od kada obavljate posao glavnog dispečera?/ Potječem iz željezničarske obitelji tako da sam željeznicu zavolio još u djetinjstvu. Počeo sam raditi 1982. kao prometnik u kolodvoru Dugo Selo, a od 1984. u zagrebačkome Glavnom kolodvoru. Godine 1992. prešao sam u prometnu operativu zagrebačkog čvorišta gdje sam bio do 2001. otkako radim na poslovima glavnoga prometnog dispečera. Rad u turnusu mi odgovara jer mi ostaje više vremena za obitelj.Cijeli radni vijek putujem iz stajališta Poljanka kod Križevaca, pa sam naučio raditi u turnusima, a kolege u turnusu postale su mi poput članova druge obitelji.

22 broj 796 / ožujak 2012.

/ PROJEKTI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Prema riječima Žarka Acingera, menadžera koncesionara Adriatic Gate Container Terminala (AGCT), u sklopu intenzivnih radova na terminalu Brajdica, za manje od dva mjeseca na istočnom dijelu terminala bit će dovršeni radovi na ulazno-izlaznom punktu za ka-mione s izravnim pristupom na autocestu Zagreb – Rijeka. Pove-ćana je dubina gaza i dovršena rekonstrukcija 380 metara duge operativne površine, na kojoj će se ostvarivati izravna veza između vlaka i terminala. Od 1. veljače 2012. u funkciji je terminalni ope-rativni sustav NAVIS, a pred okončanjem je postupak nabave dviju tračničkih obalnih dizalica (RMG) te dviju mosnih dizalica. Ukupna vrijednost nove opreme je 20 milijuna eura. Prošle godine u Brajdici je pretovareno 140 000 TEU-ova, a do 2015. očekuje se da će se kapacitet terminala povećati na 600 000 TEU-ova godišnje. Prof. dr. sc. Čedomir Dundović s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci istaknuo je da je pripremljeno mnogo dokumenata (Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Generalni urbanistički plan Grada Rijeke, Desetogodišnji plan razvitka Luke Rijeka, Master Plan – The Port of Rijeka, Pretpristupna pomorska strategija RH) koji su preduvjet za provedbu projekta izgradnje novih prekrcajnih kapaciteta. Dodao je i da je terminal za rasute terete u Bakru sagrađen 1978., a kontej-nerski terminal godinu dana kasnije te da od tada nije bilo ulaganja u lučku infrastrukturu, što je uvjetovalo pad konkurentnosti Luke. Iako se često ističu komparativne prednosti Rijeke u odnosu na konkurentne luke, povoljan geografski položaj u tome nije odluču-jući čimbenik. To ilustriraju primjeri vlakova koji prevoze terete iz sjevernih luka (npr. Hamburga) do čak tisuću kilometara udalje-nih odredišta. Uz to riječka pruga ne može udovoljiti suvremenim tehnološko-prometnim zahtjevima, iako bi ove godine trebao biti dovršen projekt izmjene sustava vuče od Moravica do Rijeke, a u tijeku su i remonti dviju dionica te pruge. U zadnja dva desetljeća kontejnerski prijevoz u Europi bilježi veliki uzlet s rastom od 11% godišnje, pa je npr. u uvjetima gospodarske recesije opseg pretovara kontejnera u 2011. u Luci Kopar porastao za 17 posto. Dok su Kopar i Trst uredili terminale i prometnice, tehničke karakteristike riječke pruge i kapacitet terminala ograniča-

Razvoj Luke Rijeka

Pripremljeni planovi modernizacijeU sklopu projekta razvoja i modernizacije Luke Ri-jeka napreduju radovi na kontejnerskom termina-lu Brajdica, a istodobno su različite studije i javne rasprave iskristalizirale potencijale rasta Luke i preduvjete potrebne za njegovo ostvarenje. Ostva-renjem tih planova taj će projekt postati važan za cijelo srednjoeuropsko područje.

vajući su čimbenici pri određivanju konkurentnosti Rijeke. Zajednički nastup luka sjevernog Jadrana (Kopar, Trst, Ravenna i Ri-jeka), prema riječima Ivana Perića, višeg savjetnika u zagrebačkom Inženjerskom birou d.d., trebao bi privući robne tokove u jadranski bazen. Postignuti su dogovori s velikim operatorima čiji brodovi no-sivosti od 20 000 kontejnera pristaju u Mediteranu. Na taj se način vrijeme plovidbe brodova prema sjevernim lukama skraćuje od pet do sedam dana. Tereti se manjim brodovima distribuiraju prema Ri-jeci, Kopru ili Trstu, koji su u ovom poslu i partneri i konkurencija. Stručnjaci procjenjuju da bi od 25 do 30% takvih tereta moglo završiti u Rijeci. Prema najavama Antonia Passara, direktora koncesionara AGCT-a, na stručnom skupu održanom u lipnju 2011., željeznici će pripasti 60% tereta kada Brajdica dosegne puni kapacitet (600 000 TEU-ova). Trenutačno se željeznicom prevozi oko 20% kontejnera.Razvoj Luke Rijeka ima veliki multiplicirajući faktor za gospodarstvo Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske. Uz intenzivne radove na Brajdici, pokrenute su aktivnosti na izgradnji novoga kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali kapaciteta do 750 000 TEU-ova. Pre-ma pravilima struke gradnja novog terminala postaje nužnost kada kapacitet postojećeg (terminal Brajdica) dosegne 80% kapaciteta. Standardni prognostički modeli procjenjuju da će ukupni opseg kontejnerskog prometa na sjevernojadranskom pravcu 2020. izno-siti tri milijuna TEU-ova. Master Plan Update – The Port of Rijeka iz 2007. predviđa opseg prekrcaja od 755 113 TEU-ova, čime će biti iscrpljeni prihvatni kapaciteti Luke Rijeka. Master Plan Update - The Port of Rijeka za 2030. prognozira opseg kontejnerskog prometa od 1 834 669 TEU-ova, a budući da Rijeka ne može prihvatiti više od milijun TEU-ova godišnje, rješenjem se smatra preseljenje i gradnja novog terminala na Krku. U Omišlju na površini od 70 ha mogla bi se prihvatiti tri milijuna TEU-ova, obala je duga 1 300 metara, a dubina mora je od 15 do 20 metara. Na taj se projekt nadovezuje i gradnja nizinske pruge od Botova do Rijeke s odvojkom za Krk. Most koji bi spajao Krk s kopnom imao bi dva kolosijeka, četiri trake za cestovni prijevoz, a između pruge i ceste bio bi položen cjevovod JANAF-a.Troškovi tog projekta koji uključuje razvoj lučkih kapaciteta i gradnju nove pruge su visoki, no ekonomski analitičar Branimir Lokin smatra da u obzir treba uzeti njegovu važnost za hrvatsko gospodarstvo: / Ovaj projekt važan je za cijelo srednjoeuropsko područje, pri čemu su Luka i željeznica najvažnije spojnice. Nacionalni projekt ima izrazito visok multiplikacijski učinak i kada se realno sagleda širok interes za njega, onda se ulaganje vidi u drugačijem svjetlu. Možemo se vratiti malo u povijest i vidjeti da je Austro-Ugarska Monarhija znala koliko infrastrukturni projekti služe razvoju gospodarstva te se pritom zapitati koliko je koštala gradnja riječke pruge prije 150 godina. Ono što je doista skupo i neisplativo jest ništa ne poduzimati – rekao je Lokin.


/ NOVOSTI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

U Moravicama se kadrovi za potrebe željeznice obrazuju od 1922. godine. Kroz devet desetljeća svoje prošlosti, škola je mijenjala pro-grame i organizacijske oblike, pa je nekoć bila u sastavu zagreba-čke Željezničke tehničke škole. Nova školska zgrada koju Željeznička tehnička škola (ŽTŠ) dijeli s osno-vnom školom useljena je 1984. godine. Budući da se u njoj školuju učenici iz cijele Hrvatske, uz školu je vezan učenički dom. Stara zgra-da obnovljena je 1994. godine, a ambiciozno zamišljen projekt gradnje novog doma 2002. dovršen je do prve faze. Trenutačno ŽTŠ pohađa 185 učenika. Dom organizira smještaj za stotinu učenika u dvokrevetnim sobama, a trenutačno je popunjeno 60% kapaciteta. Dotrajala sportska dvorana adaptirana je, a učionice su kvalitetno opremljene, čime su stvo-reni svi preduvjeti za kvalitetno izvođenje nastave. Moravice su relativno malo mjesto koje je izrazito vezano uz željeznicu. U gotovo svakoj obitelji netko radi na željeznici, a često su radila i tri naraštaja. Premda škola nosi naziv željeznička, uz program željezničkog prometa, učenici mogu upisati i programe elektrotehnike, ekonomije, uprave, trgovine i strojar-stva. Ravnateljica škole Milica Matić zadovoljna je opremljenošću škole, no istodobno je svjesna da ovo nisu najbolja vremena za željeznicu:

/ U Moravicama je gospodarstvo zamrlo. Drvne industrije više nema. Ostala je željeznica, željeznička radionica te nekoliko trgovina i kafića. U uvjetima kada je općenito teško doći do posla, pred učenicima je real-no neizvjesna budućnost. Najveće mogućnosti da dobiju posao imaju učenici koji završe program za CNC-operatera (obrađivača na numerički upravljanim alatnim strojevima). Posao na željeznici također nije lako dobiti, iako je riječ o zanimanjima u izvršnoj službi. Radna mjesta po-punjavaju se radnicima iz željezničkog sustava, pa na riječkoj pruzi na zamjeni rade radnici iz različitih dijelova Hrvatske. Uz to, željeznica više ne daje stipendije učenicima, a radnici sami plaćaju programe prekva-lifikacije. Voditelj programa željezničkog prometa je profesor Stanislav Beljan. U školi je od 1985. i vrlo dobro poznaje željeznički sustav, a uz njega na odjelu rade profesorice Svjetlana Glad i Marija Štefanec. Dva su osnovna zanimanja za koja se učenici školuju: tehničar za željeznički

Željeznička tehnička škola Moravice

Izvrsni uvjeti i manjak učenikaŽeljeznička tehnička škola već punih devet desetlje-ća obrazuje kvalitetne kadrove. Mnogo je napora i sredstava uloženo u opremu i stvaranje kvalitetnih uvjeta za školovanje učenika koji u Moravice stižu iz cijele Hrvatske. Dio kadra školovanog u Moravicama radni vijek proveo je na pružnoj mreži Hrvatskih že-ljeznica, ponajviše na vrlo zahtjevnoj riječkoj pruzi.

promet i tehničar tehničko-vagonske službe (pregledač vagona). Pre-ma potrebi škola organizira programe prekvalifikacije za manevarsko osoblje i vozače motornih pružnih vozila. Uvjeti za nastavu predviđenu za oba zanimanja vrlo su dobri. Ško-la raspolaže simulatorom za prometnike i radionicom za praktičnu nastavu. Prometnici na praksu mogu ići u kolodvor Moravice, a pregledači vagona u željezničku radionicu ili u kolodvor. No sve to nije dovoljno da se popune kapaciteti škole. Ne postoji zanimanje za zvanje pregledača vagona, a nekada se za to zvanje školovalo petnaest kandidata iz cijele Hrvatske. Iako je to vrlo težak i odgo-voran posao, zaposlenje se gotovo ne može očekivati. U razdoblju kada su udžbenici i prijevoz učenika srednjih škola bili besplatni, škola je bila popunjena mnogo bolje. Tako je u generaciji matura-nata od prije tri godine bilo dvadeset učenika iz Slavonije. Također, popunjenost škole u Moravicama sigurno bi bila bolja da prije deset godina nisu otvorene dvije nove škole za željeznička zanimanja, i to jedna u tridesetak kilometara udaljenom Ogulinu, a druga u Spli-tu. Upis učenika u Srednju pomorsku školu u Bakru mjerodavno je ministarstvo uspješno potaknulo dodjeljivanjem stipendija. Iako je teško tako nešto očekivati i za željeznička zanimanja, u školi se na-daju da bi besplatan smještaj u domu potaknuo veći upis učenika, pogotovo onih koji stižu iz Slavonije.

Stanislav Beljan, Milica Matić i Svjetlana Glad

/ Piše: Ivan Marković/ Foto: Dragutin Staničić

Zagreb GK

Postavljena fontanaU povodu 22. ožujka Svjetskog dana voda poduzeće Rudan d.o.o. iz Žminja u svojstvu donatora i HŽ Infrastruktura na Zagreb Glavnom kolodvoru postavili su novu fontanu.

Fontana je postavljena na inicijativu Prometnih poslova HŽ Infra-strukture d.o.o. i Davora Kljakića, šefa Zagreb GK. Fontana se na-lazi na istočnoj strani kolodvorske zgrade, preko puta zgrade Hrvat-ske pošte. Projekt je napravljen uz odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode poštujući zagrebačku tradicijsku arhitekturu. Vrijednost donacije iznosi 50 tisuća kuna.

24 broj 796 / ožujak 2012.

/ PARTNERI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Danas se velika pozornost posvećuje kvaliteti proizvoda, pa je Sla-dorana usvojila međunarodne norme upravljanja kvalitetom ISO 9001 i ISO 22 000 (sustav upravljanja sigurnošću hrane). Početni kapacitet prerade šećerne repe je s 1400 tona povećan na 6000 tona dnevno, a 1979. otvoren je i pogon za proizvodnju alkohola. Prošle godine Sladorana je kupila tvrtku Slavonija Nova, koja je ta-kođer bila veliki korisnik željezničkih usluga. Akvizicijom srodne tvr-tke koja posjeduje silos i mlin, matičnoj tvrtki pripojena su dva su-sjedna pogona koja posjeduju industrijske kolosijeke. U vlasništvu Sladorane je i manevarska lokomotiva, čime se otvara mogućnost prijevoza žitarica i kukuruza.

Kvalitetna sirovina osigurava se u suradnji s oko 700 kooperana-ta. Sladorana financira proizvodnju, a proizvođačima nudi siguran otkup uz unaprijed utvrđenu cijenu, razuman rok plaćanja, pomoć terenskog instruktora, suradnju pri vađenju šećerne repe te prijevoz do tvornice. Prema riječima Sande Bačić, rukovoditeljice nabavne službe, na listi sastojaka koji su potrebni u proizvodnji šećera i al-kohola nalazi se čak njih 3000, pri čemu je željeznica također važna karika u logističkom lancu.

Sirovi šećer u luku Rijeka stiže iz Brazila. Količine variraju od 13 000 do 25 000 tona godišnje. Prijevoz tog šećera organizira HŽ Cargo, a u iznimnim slučajevima, kada je utovar spor, u Rijeku se šalju kamioni. Dnevni kapacitet utovara je 24 vagona dnevno, odnosno 1300 tona, a uz Županju krajnje odredište mu je i šećerana u Virovi-tici. Iz Poljske i Češke godišnje se doprema od 1500 do 3000 tona koksa, a iz Osijeka i Virovitice od 10 000 do 15 000 tona melase. Konačni proizvod, tj. rezanac, izvozi se preko luke Rijeka. Godišnja proizvodnja rezanaca iznosi oko 15 000 tona, pri čemu HŽ Cargo kontejnerima do Rijeke prevozi oko 90% rezanaca. Od 60 000 tona šećera koliko se godišnje proizvede, od 30 do 40% prevozi se že-ljeznicom.

Sladorana d.d. Županja

65 godina uspješne suradnjeOd osnutka 1947. Sladorana d.d., tvornica šećera iz Županje, najveći je korisnik usluga željezničkog pri-jevoza. I danas kada su dio tzv. željezničkih tereta preuzeli cestovni prijevoznici, Sladorana je ostala najveći komitent HŽ Carga.

Nekada se u Županju dopremalo oko 170 000 tona šećerne repe. Cestovni prijevoz pokazao se povoljnijim i šećerna se repa danas dovozi kamionima tehnikom suhog istovara. Kamioni imaju ugra-đene utovarivače i odmah na njivi utovaruju repu te je voze izravno u tvornicu. Prijevoz željeznicom je povoljniji, no kada se uračunaju sve potrebne manipulacije (utovar, pretovar i istovar) i oštećenja sirovine, koja su tada neminovna, dobiva se drugačija slika.

Nakon što je 1996. provedena plinofikacija tvornice, napušten je ugljen kao glavni energent. Zbog visoke cijene plina i ovisnosti o inozemnim rezervama, u Sladorani razmatraju mogućnost uvođenja ugljena kao rezervnog energenta. Prije Domovinskog rata ugljen se dovozio iz Bosne i Hercegovine, a kasnije iz Češke i Slovačke, pa je tako oko 50 000 tona ugljena teret koji bi se mogao prevoziti željeznicom.

Utovar šećerne repe nekada


/ PARTNERI/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

Tvrtka CE-ZA-R sakuplja i obrađuje neopasan i opasan otpad, i to prije svega metalni te određene vrste nemetalnog otpada. Obrađu-je sve vrste metala, a od nemetala sakuplja papir, pojedine vrste otpadnih plastika i otpadno staklo. Više o poslovanju doznali smo od Željka Teufela, regionalnog direktora tvrtke, koja u Radnoj jedi-nici Karlovac zapošljava 18 radnika.

/ Koliko otpada sakupljate i kamo ga otpremate?/ Na karlovačkom području sakupi se oko 17 000 tona otpada, koji i prerađujemo, a od čega veći dio metala izvozimo u Tursku i Italiju. Obojane metale isporučujemo u druge europske zemlje, a nemetale uglavnom komitentima u Hrvatskoj među kojima su Belišće d.d., Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli i Hamburger Recycling iz Zaboka.

/ Imate li industrijski kolosijek?/ Nažalost, tvrtka nema svoj industrijski kolosijek jer je u industrij-skoj zoni gdje se nalazi tvrtka zadnji kolosijek ukinut 2005. godine. Tvrtka otpad utovaruje u vlastite kamione i prevozi ga do kolodvora, gdje se potom utovaruje u vagone. Uglavnom je riječ o otpadnom željezu koje se može smatrati i sekundarnom sirovinom jer se kori-sti u željezarama i ljevaonicama za proizvodnju gotovih željeznih i čeličnih proizvoda.Kamionima se prevoze one vrste materijala koje idu na daljnju obradu u naše druge regionalne centre kao što su Zagreb i Sisak.

/ Koja se količina otpada preveze željeznicom?/ Tvrtka u suradnji s HŽ Cargom preveze oko 60% ukupnih količi-na otpada iz Karlovca, odnosno više od 80% metalnog otpada, a što ovisi o sklopljenim godišnjim ugovorima. Uz to izvoz za Tursku tekao je preko Luke Rijeka, a sav otpad prevezen je željeznicom do Luke Rijeka. Tijekom 2011. prevezeno je 10 000 tona za što je trebalo osigurati 303 vagona serije Eas-z. / Na čemu se temelji vaša suradnja sa željeznicom?/ Posao se obavlja na temelju ugovora o suradnji koji se sklapa u Zagrebu između središnjice tvrtke i HŽ Carga. Prema pripremljenim i dogovorenim uvjetima i količinama u Centru Karlovac organizira-mo isporuku te ugovaramo količinu potrebnih vagona. Uz to dobije-mo dogovorene tarife za isporuke s određenih lokacija te možemo izraditi troškovnik i uračunati troškove. / S kojih lokacija sakupljate otpad?/ Regionalni sam direktor za područje Karlovačke i Sisačko-mosla-vačke županije. Naši sabirni centri za te županije nalaze se u Kar-lovcu, Sisku i Kutini, a veći dio otpada sakupljenog s tih lokacija otprema se željeznicom. / Odvozite li i otpadne automobile i velike kuhinjske uređaje? / Tvrtka CE-ZA-R d.o.o. dobila je koncesiju za sakupljanje i obradu otpadnih automobila na području cijele RH, a za velike kuhinjske uređaje (električni i elektronički otpad) samo u određenim županija-ma. U skladu s dodjeljenim koncesijama na području Karlovačke i

Centar za reciklažu Karlovac

Partner u očuvanju okolišaTvrtka Centar za reciklažu (CE-ZA-R), članica C.I.O.S grupe Zagreb, jedna je od najvećih tvrtki na podru-čju RH koja se bavi gospodarenjem otpadom. Tvrtka godišnje obrađuje znatne količine različitog otpada, od kojih veći dio prevozi željeznicom te je jedan od važnijih partnera HŽ Carga.

Sisačko-moslavačke županije sakupljamo otpadne automobile, dok velike kuhinjske uređaje na sakupljamo jer u tim županijama nema-mo koncesiju za tu vrstu otpada. / Na koji načine mjerite onečišćenje okoliša i što sve kontrolirate? / Emisije u okoliš i postupci mjerenja propisani su različitim zako-nima i pravilnicima. Ovisno o lokaciji obavezni smo mjeriti i biti u granicama koje su propisane za emisije štetnih tvari u zrak, vode i tlo. Naša skladišta građena su u skladu s propisanim zakonima te se tako sprečavaju nedozvoljene emisije u okoliš i provode sva propisana i preventivna mjerenja.Prema propisanim pravilnicima provodimo i vježbe u slučaju izvan-rednih situacija koje potencijalno mogu uzrokovati nedozvoljene emisije, a koje, nasreću, nismo imali. / Koje mjere poduzimate da biste zaštitili okoliš? Na koje načine zbrinjavate opasni i neopasni otpad?/ Neopasni otpad obrađujemo sortiranjem, usitnjavanjem i drugim mehaničkim postupcima obrade te tako pripremljeni otpad, koji je tada već sekundarna sirovina, prodajemo željezarama na zbrinjava-nje.Opasni otpad u koji spadaju otpadni automobili obrađujemo tako da takva vozila rastavljamo na komponente te se tako »očišćeno« vozilo dalje usitnjava mehaničkim putem da bi se dobile sekundar-ne sirovine. Komponente vozila koje izdvajamo prije usitnjavanja predaju se drugim ovlaštenim sakupljačima i obrađivačima ovisno o vrsti nastalog otpada-sirovine.Opasni i neopasni otpad koji nastaje tijekom našeg poslovanja pro-pisno se uskladištava, analizira i predaje ovlaštenim sakupljačima i obrađivačima otpada.

26 broj 796 / ožujak 2012.

/ CER i UIC / Priredila: Ivana Čubelić/ Foto: Arhiv CER-a

Veze koje nedostajuTranseuropska prometna mreža (TEN-T) i drugi europski programi podupiru ponajprije prekogranični prijevoz na duljim relacijama. No većinu prijevoza, posebice prijevoza putnika, čini prijevoz na kraćim relacijama i lokalni prijevoz, kojima su također potrebne inicijative kojima će se riješiti tzv. uska grla i problemi infrastruktu-re. To je bio glavni zaključak konferencije »Veze koje nedostaju« (Missing links) koja je 25. siječnja bila održana u Europskom par-lamentu i koju je organizirala Grupa Zeleni Europskoga slobodnog saveza pod vodstvom Eve Lichtenberger i Michaela Cramera, čla-nova Europskog parlamenta. Tijekom konferencije bila je predstavljena europska karta pre-kograničnih željezničkih veza koje nisu dostatne ili nedostaju, a

studije slučaja pokazale su da takva željeznička infrastruktura na granicama priječi lokalni prekogranični željeznički prijevoz. Na karti je prikazano 346 takvih prekograničnih veza.

Raspravu koja je uslijedila vodila je Hana Rihovsky, savjetnica za pro-met i turizam Zelenih u Europskom parlamentu. Pritom su predstavnici CER-a naglasili da problem veza koje nedostaju nije samo lokalno pre-kogranično pitanje, nego da je lokalni prijevoz cjelina, bilo da je riječ o prekograničnome prijevozu ili o prijevozu na području zemalja članica.Zeleni nisu odobrili to što su financijski programi EU-a (poput TEN-T-a) previše usmjereni na prijevoz na duljim relacijama, a prema-lo na nepostojanje veza u lokalnome prijevozu. Prema Zelenima, Europa bi time ostvarila dodatnu vrijednost, i to uz relativno male troškove. Zbog toga će Zeleni pokušati uvjeriti europske institucije da na to pitanje obrate više pozornosti.

Novi signalni sustavŠvicarske savezne željeznice u uporabu su pustile signalni sustav koji iziskuje relativno male troškove, a koji je izrađen za postavljanje na slabije frekventne ŽCP-ove koji su osigurani prometnim znakovi-ma i koji se ne mogu zatvoriti.

Sustav koji je izradila švicarska tvrtka Verkehrs und Industrietechnik koštao je 180 000 švicarskih franaka (oko 1,1, milijun kuna), što je manje od polovine ukupnih troškova uobičajenih za takvu opremu na prijelazima. Prvi od mikrosignalnih sustava postavljen je na pri-jelaz između Leuggelbacha i Luchsingen-Hätzingena.

Do 2014. bit će postavljeno deset takvih uređaja, čime će biti ispu-njen državni zahtjev da na 45 ŽCP-ova koji su zaštićeni prometnim znakovima treba biti podignuta sigurnosna razina ili će takvi prijelazi morati biti zatvoreni.

UIC prikuplja poštanske markeU povodu 90. obljetnice Međunarodne željezničke unije (UIC) bit će izrađen letak na kojemu će biti objavljene marke zemalja članica UIC-a. Od osnutka UIC-a važni događaji na području te unije obi-lježavali su se i poštanskim markama. Posebna pozornost bila je posvećena 50. obljetnici UIC-a koja je bila obilježena 1972. godine, a markama su se obilježavali i međunarodni kongresi na temu želje-

znice koje UIC organizira svake četiri godine u suradnji s Međunaro-dnom udrugom kongresa na temu željeznice (IRCA/AICCF).

Kopije maraka možete slati na adresu UIC Communications Depar-tment (90 year anniversary), 16 rue Jean Rey, F – 75015 Paris, France ili na [email protected].

Kanada: najbrži WiFi na željeznicamaBudući da je veza s internetom zbog posla ili zabave postala bitan dio svakodnevice, VIA Rail, kanadski operator putničkog prijevoza, u svojim vlakovima nudi i mogućnost dostupnosti in-terneta.

U siječnju 2011. VIA Rail postavio je novi WiFi-sustav na vlak koji je vozio na relaciji Quebec – Windsor i time zamijenio prvu generaciju takvog sustava koja je bila postavljena 2006. godi-ne. Od tada su svi vlakovi opremljeni WiFi-sustavom. Pritom se na krov jednoga od prednjih vagona postavlja osam antena koje omogućuju bolji signal i brže preuzimanje internetskih sa-držaja.

Uz to, na toj relaciji nalaze se tri pružatelja usluga bežičnog interneta čije usluge korist VIA Rail da bi u svakom trenutku osigurali najbolji signal.

mailto:[email protected]


/ NOVOSTI

Procijenjena vrijednost izrade Prostorno-prometne studije prome-tnog sustava Grada Osijeka sa širim okruženjem iznosi 4 920 000 kuna. Model sufinanciranja izrade te studije definiran je tako da u njemu Hrvatske ceste sudjeluju sa 25% od ukupne vrijednosti ugovora, HŽ Infrastruktura sa 20%, Hrvatske autoceste sa 20%, Uprava za ceste Osječko-baranjske županije sa 5%, Lučka uprava Osijek sa 5%, Grad Osijek sa 15%, a Osječko-baranjska županija sa 10 posto. Od studije se očekuju odgovori na pitanja kako postojeće i buduće prometnice povezati s planiranim razvojem industrijskih i gospo-darskih zona.

Prometni sustav Grada Osijeka

HŽ Infrastruktura sufinancira studijuSredinom ožujka Osječko-baranjska županija i IGH d.d. sklopili su Ugovor o izradi prostorno-prometne studije prometnog sustava Grada Osijeka sa širim okruženjem. Izradu studije sufinancira i HŽ Infrastruktura.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i osječki gradonačelnik Kre-šimir Bubalo. / Nadamo se da će ova studija potaknuti aktivnosti kojima ćemo zajednički riješiti goruće prometne probleme u Osijeku, a pritom mi-slim na denivelaciju pružnog prijelaza u Mandićevoj ulici i nastavak izgradnje cestovnog V.c koridora – rekao je Bubalo. U nastavku slijedi usuglašavanje sporazumnih strana oko prijedlo-ga teksta dodatka Sporazumu o sufinanciranju izrade Prostorno-prometne studije prometnog sustava Grada Osijeka sa širim okru-ženjem kojim će se definirati točne financijske obveze sporazumnih strana.Osječko-baranjska županija koordinator je svih aktivnosti oko izra-de studije, a nakon provedenog postupka javne nabave izvršitelj usluge bit će IGH d.d. uz kooperante, osječki Rencom i Zavod za prostorno planiranje. Rok za izradu studije je 18 mjeseci od dana potpisivanja ugovora.

/ Piše: Ivana Čubelić

Ivanka Piplica, slikarica i članica Udruge željezničara slikara Plavo svjetlo, u galeriji se predstavila petom tematskom izložbom. U Veli-koj Gorici, gradu u kojem slikarica živi i stvara, obilježava se fašnik, pa su se među njezinim radovima mogli vidjeti stilizirani simboli Turopolja, Mala Pipi, Plesačica, Princ i Princeza karnevala, Kurenti i Zvončari, koji među 18 izloženih radova zauzimaju zapaženo mje-sto. Ulje na kaširanom platnu, tempera i ulje na lesonitu tehnike su koje je autorica odabrala za tu izložbu. / Ivanka Piplica ne odriče se osnovnih postulata slikarskog tre-tmana, mada ih je na ovim slikama namjerno zanemarila da bi naglasila prizor u prednjem planu, iluziju prostora, koja bi u ovim kreacijama predstavljala suvišan i nevažan detalj. Crtež je na-

U galeriji »U predvorju«

Slike turopoljskog fašnikaU vrijeme karnevala u galeriji je bila postavljena izložba na temu maski i maskiranja. Izložba slika Ivanke Piplica pod nazivom »Turopoljski fašnik« dio je njezina slikarskog opusa koji prikazuje sudi-onike karnevala uglavnom vezanih uz Turopolje.

glašen tek u detaljima, pa likovi dobivaju razigranu gipkost u skladnoj i ve-seloj atmosferi. Slikarica suvereno vlada potezom kista, pa slika izgleda kao da nastaje u jednom dahu, mada su svi prizori dobro izbalansirani uz studiozno variranje svih pojedinosti te općim dojmom slikovne dorečenosti. Uz tradicio-nalne maske prikazala je i suvremena rješenja s dina-mičnom gestikulacijom u odnosu na »realno« pona-šanje – o izložbi je napisao Pero Markić, prof. likovne umjetnosti.

Izvještajnom saboru Udruge bili su nazočni i Dražen Ratković, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., te Stjepan Petljak, član Uprave TŽV-a »Gredelj«. Udruga je u 2011. radila na ostvarivanju prava svojih članova, izdavanju knjige »O Hrvatskom proljeću ‘71. na Hrvatskim željeznicama«, organi-zaciji pohoda mjestima od važnosti za hrvatsku povijest, financijskom po-slovanju i Planu rada za 2012. godinu. Na temelju Pravilnika o odličjima, sabor Udruge četrnaestorici članova uručio je Zlatnu značku.

Udruga progonjenih hrvatskih željezničara ‘71.

40. obljetnica Hrvatskog proljeća Početkom ožujka u Zagrebu bio je održan izvještajni sabor Udruge koji je prigodnim riječima otvorio mr. Nikola Tomić, predsjednik Udruge.

Među sudionicima pokreta bili su i hrvatski željezničari, a kada je došlo do njegova sloma, sudionici tih događanja pretrpjeli su zna-tnu individualnu materijalnu i moralnu štetu. Stoga će najvažnija aktivnost u 2012. biti provedba akcijskog programa u povodu obi-lježavanja četrdesete obljetnice Hrvatskog proljeća na Hrvatskim željeznicama. Godina 2012. proglašena je godinom sjećanja na osobe i događanja iz ‘71. koji su obilježili dio hrvatske povijesti, progonjene hrvatske željezničare sudionike Hrvatskog proljeća ‘71 te preminule progonjene članove. Zbog toga su predviđeni održa-vanje svečanoga godišnjeg sabora, izdavanje i promocija knjige o Maspoku ‘71. na području ŽTP-a Zagreb te obilazak Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

/ Piše: Boris Udier

/ Piše: Tanja Horvat/ Foto: Dragutin Staničić

/ NOVOSTI

28 broj 796 / ožujak 2012.

/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Pozivu na skup odazvao se i dr. sc. Damir Grgić, predsjednik Upra-ve HŽ Putničkog prijevoza, tvrtke koja je izravno zainteresirana za uvođenje učinkovitoga integriranog javnog prijevoza putnika. Glavna tema skupa bili su sustavi integriranog prijevoza putnika (IPP) koji su pokazali veliku učinkovitost u svim razvijenim zemlja-ma Europe i ostatka svijeta. Oni su podržani u brojnim strateškim i znanstvenim dokumentima, među kojima je za Hrvatsku najvažnija Bijela knjiga iz 2011, koja IPP ističe kao bitnu stratešku odrednicu koju valja intenzivno usavršavati.Na skupu je bilo rečeno da u funkcioniranju javnog prijevoza u RH postoje svojevrsne poteškoće, dok u zemljama zapadne i srednje Europe javni prijevoz napreduje, broj putnika se povećava, a želje-znički i autobusni prijevoznici stabilno posluju. Da bi se to postiglo u Hrvatskoj, potrebni su ne samo drugačiji zakonski okviri, već po-najprije povjerenje i suradnja među prijevoznicima.Integrirani sustavi javnoga prijevoza putnika ključ su obnove i usposta-ve kvalitetnoga lokalnog i regionalnog željezničkog, autobusnog i svih ostalih vidova javnog prijevoza u Hrvatskoj. Osim što će podići kvalitetu

Savez za željeznicu

Održan stručni skupPočetkom ožujka održan je stručni skup »Integrira-ni javni prijevoz u funkciji održivog razvoja – druga konferencija«. Organizirali su ga Hrvatska gospo-darska komora, Savez za željeznicu i Fakultet pro-metnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatsko-austrijskog društva i HŽ Holdinga.

života građana, IPP će donijeti i brojne ekološke, energetske i prostor-ne uštede te će nas krupnim koracima približiti održivu razvoju.Na skupu je bilo riječi i o sporazumu o uvođenju IPP-a sklopljenim s Vara-ždinskom i Međimurskom županijom. Na temelju rezultata istraživanja na terenu tim stručnjaka iz tvrtke VerkehrPlus iz Graza je uz pomoć simula-cijskog modela prikazala postojeće i moguće stanje prometa u Varaždin-skoj i Međimurskoj županiji. Austrijska radnička komora i VerkehrPlus pokazali su spremnost da pomognu pri uvođenju IPP-a. Ta nastojanja potvrđuje i suradnja Saveza za željeznicu i Hrvatsko-austrijskog društva.Slavko Štefičar govorio je o načinima financiranja implementacije IPP-a te je nazočne upoznao i s primjerima iz Poljske, koja je jedna od naju-spješnijih zemalja članica EU-a u financiranju iz EU-ovih fondova.Christian Grotemeier, partner u tvrtci BSL Transportation Consul-tants GmbH & Co. KG, govorio je o financiranju javnog prijevoza u Njemačkoj i o ulozi prijevozno-tarifnih unija.Prije rasprave prikazan je 4-minutni film snimljen u sklopu projekta USEmobility, koji je opisao istraživanja u putničkom prijevozu koja se provode u pet europskih zemalja, pa i Hrvatskoj. U filmu je na-glašena potreba za aktivnijom ulogom prijevoznika i lokalne politike pri gradnji suvremenih sustava javnog prijevoza.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Arhiv GK-a

Povjesničarka umjetnosti Nikolina Šimetin Šegvić, režiser Bran-ko Ištvančić, povjesničar umjetnosti Toma Bačić i voditelj tribine, književnik Gordan Nuhanović posjetiteljima su pokušali prikazati presjek pojavljivanja željezničkih motiva u književnosti i glazbi od vremena gradnje željeznice na američkom zapadu do utjecaja želje-zničkih motiva na današnju nacionalnu umjetnost. Šimetin Šegvić

Tribina »Poetika željeznice«

I kašnjenje može biti poetičnoU zagrebačkoj Gradskoj knjižnici početkom ožujka u sklopu redovitoga Književnog petka održana je tribina pod nazivom »Poetika željeznice«.

dokumentirala je kako je nastajao poseban žanr željezničke priče u američkoj književnosti koji je problematizirao sociološke i psiholo-ške aspekte dolaska željeznice u mjesta na američkom zapadu. On-dje je taj proces tekao obrnuto od onog u Europi: prvo se razvijala željeznica, a za njom je dolazila industrija. Šimetin Šegvić je čak i nastanak country glazbe izravno povezala s glazbom koja je inspiri-rana ritmom i sadržajem pjesama graditelja željeznice. O utjecaju željeznice na motive ruske književnosti i umjetnosti go-vorio je Toma Bačić, zaljubljenik u željeznicu, koji je nekoliko puta proputovao transsibirsku željeznicu, a vlakovima je obišao i niz dru-gih egzotičnih zemalja. Najzanimljivija rasprava razvila se oko Ištvančićeve teze da je željezni-ca vrlo filmična. Ištvančić je nekoć radio kao prometnik u vojvođan-skom mjestu Tavankut. Ispričao je kako je taj moćan sustav utjecao na njegov umjetnički rad. Već u svojem prvom dokumentarnom filmu »Povratak«, koji je snimio kao student režije i u kojemu djevojka koja prati mladića u vojsku uzrujana odlazi s perona jer vlak ne stiže, utvr-dio je da poetiku ima i kašnjenje vlaka. Nakon toga Ištvančić je režirao i dokumentarce »Željeznicu guta već daljina« o požeškoj pruzi i »Če-lični zagrljaj« o povijesti vinkovačkog čvorišta kroz priču umirovljenog željezničara Pave Božićevića. Za te filmove dobio je niz međunarodnih priznanja. Svi sudionici složili su se da je danas zanimanje umjetnika za želje-zničke motive manje, a Nuhanović je tribinu zaključio riječima:

/ Željeznica čeka da se ispucaju svi džipovi i nestane benzina, pa će ponovno postati popularna i vratiti se među umjetničke motive.


/ Kada je osnovan vaš klub i koliko članova okuplja?/ Klub je osnovan 24. rujna 2007. u Lonjici i trenutačno okuplja 20-ak članova.

/ Na kojem se motociklu vozite i koli-ko ste kilometara prošli? / Sada vozim Hondu Shadow 750 ACE, a prošao sam oko 10 000 km na tom motoru. Motorom sam pro-šao gotovo cijelu Hrvatsku, a ove go-dine imam u planu obići i susjedne države. U svibnju bih kao gost trebao

ići u Stuttgart na susret članova HOG-a (Harley Owners Group).

/ Jesu li vam motivacija za vožnju brzina ili sloboda?/ Moja motivacija je sloboda. Kada se vozim ne postoji ništa drugo osim ceste, motora i mene. Nema radija ni glupavih vijesti, nema mobitela, e-mailova i drugog. U potpunosti opuštajući ugođaj. Na-ravno da me tu i tamo ponese adrenalin, ali on mi nije bitan. Nasto-jim se voziti čitavu godinu, kada god mi to dozvoljavaju vremenski uvjeti, pa sam i Novu godinu dočekao na motoru.

/ Je li oprema za vozača skupa?/ Oprema je prilično skupa, no ona traje jer je riječ o izrazito kvali-tetnim materijalima. Ponekad ta oprema može spasiti život, pa se na cijenu u pravilu ne gleda. Zakonski obvezna oprema jest kaciga, koja i jest najvažnija, no na popisu ima još mnogo toga što zakonski nije obvezno, ali je prijeko potrebno: kožno odijelo s protektorima, visoke čizme s protektorima, rukavice, razne potkape, marame za zaštitu od vjetra, kišna odijela, klupski prsluk…

/ Budući da je riječ o opasnom sportu, vodite li računa o sigurnosti? Jeste li koji put pali s motocikla?/ Zakonom je propisana zaštitna kaciga s određenim sigurnosnim normama i toga se svi pridržavamo jer je ipak riječ o našim glava-ma. Sport je opasan, međutim ta opasna strana se zaboravlja i čuči negdje u podsvijesti. Za veliki broj nesreća nisu krivi motoristi, već neopreznost i nekultura drugih vozača u prometu. S motora koji sada vozim nisam (još) pao, ali padao sam s manjih motora, no nemam ozbiljnih posljedica. Motoristi se, po pričama, dijele na dvije skupine: oni koji su pali i oni koji će pasti, tako da sam ja svoje brže-bolje obavio.

/ Pretpostavljam da popravljate i manje kvarove na motociklu. Koju dodatnu opremu imate?/ Kvarova na motorima nisam imao, ali redovite servise (promjenu ulja i ostaloga) obavljam sam. To je oblik opuštanja. Koliko mi je to dopuštalo slobodno vrijeme, radio sam i prerade na svim svojim motociklima. Vozim takav tip motora koji ni jedan vlasnik neće osta-viti u tvorničkom stanju. Radim na personalizaciji i poboljšanjima motora kako bih ga što bolje prilagodio sebi. Kada uvjeti na cesti postanu zimski, selim se u garažu i polagano radim. To me jako opušta. Na svoj motor dodao sam kofere, viši upravljač (ape han-ger), naslon za vozača, štitnik motora (crash bar) i ostalo.

/ OSOBNO/ Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić

Tomislav Fotović

Sloboda je moja motivacijaTomislav Fotović u HŽ Vuči vlakova radi od 2008. na radnom mjestu glavnog referenta za informati-zaciju, a u slobodno vrijeme bavi se motociklizmom i dvije je godine član Motokluba Easy riders.

/ Na spremniku motora imate orla kojeg ste sami izradili tehnikom zračnog kista (airbrusha). Koliko dugo se time bavite?/ Airbrushom se bavim šest godina, a zanimanje za to počelo je uz motore. Uz orla na spremniku, oslikao sam još nekoliko motora, kaciga i drugih artikala. Na njima su motivi poput kostura, lubanja, čudovišta, munje, vatre, kao i nekoliko likova iz crtanih filmova.

/ Klub okuplja i bend Easy riders./ Bend se okuplja. Ima nas nekolicina bez sluha, ali imamo veliku volju, pa ćemo vidjeti što će se izroditi iz toga.

/ Imate li članica u klubu?/ Trenutačno imamo tri članice. Na početku cure su bile pratnja svojim dečkima/muževima, no s vremenom su postale punopravne članice kluba. U principu to je muški svijet za koji često tvrde da ga čine odrasla djeca, no i djevojke su se snašle među nama. Dečke u klupskim prslucima čudno gledaju, ali njih još čudnije tako da to iza-ziva mnogo smiješnih situacija. S nama često plaše malu djecu J.

/ Redovito odlazite i na motosusrete, a i organizirate ih./ Sezona susreta koji se najčešće održavaju subotom traje čitavu godinu, no zimi mijenjamo prijevozno sredstvo. U veljači organiziramo Rat bendova na koji pozivamo demo bendove, a veliki motosusret organiziramo u svibnju. Tamo stižu motoristi iz Hr-vatske pa i šire (prošle godine su nam stigli gosti iz Izraela) da bi vidjeli stare prijatelje te zabavili se uz dobru hranu i piće i, naravno, r’n’r. Tamo organiziramo i razne bajkerske igre – povlačenje konopca, ba-canje rame motocikla u dalj, zabijanje čavala šupljim čekićem i slično. Ovim putem pozivam sve da 12. svibnja navrate do Lonjice (na pola puta između Dugog Sela i Vrbovca), pa da iz prve ruke vide tko smo.

/ Iako vas dio javnosti percipira kao tzv. loše dečke, predrasude razbijate i humanitarnim radom./ Nažalost, javnost nema baš najbolje mišljenje o bajkerima zahva-ljujući američkim filmovima i serijama. No stvarnost je ipak drugačija. Organizirali smo nekoliko humanitarnih akcija, no budući da je novac bio namijenjen djeci, a ne javnosti, ne bih nabrajao te akcije.

/ Koji su vam daljnji planovi?/ Novi motosusret je pred nama, a u suradnji s MUP-om radimo i na edukaciji mladih vozača mopeda i motocikala. U početku je svima nama veliki problem bio doći do potrebnih informacija. To su specifične stvari koje se stječu iskustvom, pa bi na takav način svoja iskustva htjeli podi-jeliti s mlađima kako bi oni više i sigurnije uživali u vožnji.

30 broj 796 / ožujak 2012.

/ SPORT / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Varaždinsko Sportsko društvo Željezničar u svojem sastavu ima jedan vrlo uspješan sportski klub – STK IGEA Željezničar. Na pro-šlogodišnjemu stolnoteniskom prvenstvu Hrvatske mlađi kadeti i juniori osvojili su prvo mjesto, a pojedinačno u kategoriji mlađih kadeta Varaždinci drže sva tri prva mjesta. Nakon što su stolnotenisači dulje djelovali kao sekcija sportskog društva, godine 1957. Željezničar je postao klub. Zahvaljujući ve-likom zalaganju trenera i članova, Željezničar je prije dvije godine ušao u Prvu hrvatsku seniorsku ligu. Nakon što je prestao aktivno igrati stolni tenis, Zvonimir Gašparac počeo je raditi kao trener seniorske ekipe, a na turnirima prati i mlađe kategorije. Uz to, kao tehničar vuče, cijeli radni vijek zaposlen je na željeznici. Treneri u klubu su i Luka Rozmarić i Anita Tomašić, a osim treninga za sedamdeset rekreativaca, u Domu željezničara organizirani su i svakodnevni treninzi za tridesetak natjecatelja. Klub financira Grad Varaždin, a na različite načine pomažu članovi druš-tva i roditelji članova, no ta sredstva nisu ni približno dovoljna. / Naučeni smo na malo ili ništa. Tomu smo se prilagodili i tako funkcioniramo. Četrnaest omladinskih turnira igra se po cijeloj Hr-vatskoj i da nema roditelja koji voze djecu, pitanje je kako bi se na-tjecali. Situacija u stolnom tenisu je takva da čak i državnim repre-zentativcima u mlađim uzrasnim kategorijama roditelji financiraju reprezentativne nastupe. I onda se postavlja pitanje nastupaju li za reprezentaciju doista najbolji – rekao je Gašparec tijekom omladin-skog turnira u Dugom Selu.Seniori nastupaju u Prvoj hrvatskoj superligi i trenutačno zauzima-ju deveto od deset mjesta. Uz tridesetogodišnjeg Matiju Barića, za seniore igraju Matija Hrelec, potencijalni juniorski reprezentativac

STK IGEA Željezničar

Bez konkurencije u omladinskim kategorijamaSeniorska momčad Stolnoteniskog kluba IGEA Že-ljezničar nastupa u Prvoj hrvatskoj stolnoteniskoj ligi. Uz iznimku Matije Barića, za prvu momčad igra-ju juniori i kadeti. U kategoriji juniora Varaždinci su na državnom prvenstvu zauzeli drugo, a kadeti i mlađi kadeti prvo mjesto. Sustavan i kvalitetan rad rezultirao je kontinuitetom izvrsnih rezultata, pri čemu treba spomenuti Zvonimira Gašparca, zapo-slenika HŽ Vuče vlakova i trenera prve momčadi.

Hrvatske, te dva kadeta – trinaestogodišnji Matija Hrelec i godinu dana mlađi Marko Vidaček. Činjenica da seniorske utakmice igraju vrlo mladi igrači, koji uz to u varaždinskoj regiji nemaju ravnopra-vnih seniora za sparing, ne ide u prilog trenutačnom rezultatu. Uvjet vrhunskih sportskih rezultata jest svakodnevni trening, a istodobno je na državnoj razini stolni tenis amaterski sport. U takvim uvjetima igrači, koji su većinom izvrsni učenici, teško to mogu pratiti na dulje staze. Uz opstanak u prvoj ligi, ambicija kluba jest zadržati igrače i oslanjanjem na vlastite snage pokušati ostvariti što bolji rezultat. Osnova za to nedvojbeno postoji, a to pokazuju rezultati koje klub ostvaruje u omladinskim kategorijama. Na prošlogodišnjem prvenstvu Hrvatske održanom u Ljubeščici Že-ljezničar je bio najuspješnija ekipa. Mlađi kadeti su drugi put zare-dom osvojili prvenstvo, kadeti su također bili najbolji, a juniori su zauzeli drugo mjesto. U pojedinačnoj konkurenciji junior Luka Fučec osvojio je prvo mjesto. I u konkurenciji kadeta Željezničar je dobio prvaka Hrvatske, Nikolu Horvata, a u konkurenciji mlađih kadeta sva tri prva mjesta pripala su Varaždincima. Prvo mjesto osvojio je Fran Golob, drugo Marko Vidaček, a treće Matija Hrelec. Kontinuitet izvanrednih rezultata u mlađim uzrasnim kategorijama pokazuje da nije riječ samo o nadarenim igračima, već u prvom redu o kvalite-tnom i sustavnom radu. U Hrvatskome stolnoteniskom savezu okupljeno je 120 klubova, a s mlađim uzrasnim kategorijama radi njih osamdesetak, pa u takvoj konkurenciji IGEA Željezničar spada među deset najboljih seniorskih ekipa, a u mlađim uzrasnim kategorijama dokazali su da nemaju konkurenciju. Gašparac ističe da se klub oslanja na domaće igrače sa širega va-raždinskog područja. Svakodnevno u Dom željezničara na treninge dolaze djeca iz Međimurja, Golubovca i Novog Marofa, a klub je pokrenuo i školu stolnog tenisa u Osnovnoj školi Trnovec. Uz to po-kazalo se da su djeca iz manjih mjesta motiviranija i sklonija trenin-gu od gradske djece, tako da se mnogo igrača regrutira u manjim mjestima kao što su Biškupec i Sračinec. Varaždinci nisu opterećeni velikim ambicijama i planovima za bu-dućnost. Svjesni su da najviše ovise o vlastitim snagama, što se pokazalo najboljim rješenjem. Ako uspije zadržati igrače na oku-pu, Željezničar će uskoro postizati zapažene rezultate i u seniorskoj ligi.

Mlađi kadet Marko Vidaček

Mlađi kadet Fran Golob

/Ranžirni kolodvor Zagreb

/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

Documents

4 /10 /12 /15 Sretan Uskrs! - zeljeznice.netpozicije na hrvatskom tržištu. Zato preostalo vrijeme moramo iskoristiti za to da se HŽ Cargo poslovno transformira i stekne buduću