Upload
igor-petrina
View
274
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
1/61
Svaka je populacija živ, dinamičan sustav pod utjecajemvanjskih i unutarnjih čimbenika:
-gustoća (veličina)-prostorni raspored
-natalitet
-mortalitet
-dobna struktura i-porast ili smanjenje
GUSTOĆA POPULACIJE izražava se brojem jedinki (ili
njihovom biomasom) na jedinicu površine ili volumena kojinaseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se mijenja,
ovisno o uvjetima u okolišu.
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
2/61
Metodezaodređivanjegustoće populacija možemo podijeliti na
APSOLUTNE I RELATIVNE.
APSOLUTNE METODE određuju stvaran ili približno stvaran
broj jedinki najedinicu površine ili volumena.
Vizualni cenzus (prebrojavanje kompletne populacije)
Metoda markiranja (koja obuhvaća puno različitih metoda i
indeksa za izračun stvarne gustoće populacije)
Metode uzorkovanja jedinica prostora kao što je metoda
kvadrata.
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
3/61
VIZUALNICENZUS Npr. prebrojavanje svih ježinaca vrste
Paracentrotus lividus neke uvale ili manjeg otoka
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
4/61
Prebrojavanje jedinki bjeloglavog
supa (Gyps fulvus) određenihstaništa (planinskog vrha, masiva,otoka..)
Brojanje slonova Afričkog travnjaka
Brojenje jedinki lisne uši krumpira
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
5/61
METODA MARKIRANJA – česta kod ptica, morskih kornjača isisavaca, slatkovodnih (jezerskih) riba
Markiranje fitoplanktonskih stanica radiaoaktivnim ugljikom
(C14) da bi se pratila brzina rasta gustoće populacije na
osnovi dijeljenja stanica (nespolnog razmnožavanja)
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
6/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
7/61
METODA KVADRATA
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
8/61
U RELATIVNE METODE određivanja gustoće populacija
spadaju indeksi gustoće (npr. starosni indeks....), čije
skale određuju relativnu brojnost i zastupljenost jedinki nanekom prostoru koja se određuje otprilike, te indirektni
pokazatelji brojnosti koji procjenu relativne gustoće
temelje na brojnosti jedinki u odnosu na jedinicu truda iliučinka, npr. mreže, klopke ili količina otrova
Indirektni pokazatelji brojnosti, npr. koliko je jedinki neke
vrste ribe u mreži ili koliko je planktonskih organizama
PROSTORNI RASPORED POPULACIJE
Raspored jedinki neke populacije ovisi o uvjetima u staništu i može
biti: neravnomjeran (slučajan), ravnomjeran i grupni (hrpičast).
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
9/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
10/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
11/61
Ravnomjeran Slučajan
Slučajan
Hrpičast
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
12/61
Hrpičasti raspored
Ravnomjerni raspored
Slučajan raspored
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
13/61
RAST POPULACIJE
Priraštaj (fecundity): broj potomaka prema jedinici vremena.Varira ovisno o starosti jedinki.
Mortalitet (ovisi o vrstama, okolišu): najveći je kod starih imladih jedinki
Generacijsko vrijeme: vrijeme između rođenja jedinke i rođenja jedinkinog potomstva.
Što je vrijeme kraće, populacija raste brže.Što je jedinka veća, to je vrijeme duže.
Starosna struktura (broj jedinki iste starosti u populaciji)
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
14/61
Desetke minuta
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
15/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
16/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
17/61
Ljudska populacija
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
18/61
Logistički rast
• Eksponencionalni rast se ne može dugo održatiu bilo kojoj populaciji – Ovisis o neograničenim resursima.
– U stvarnosti, postoji jedna ili više limitirajučihresorsa koje spriječavaju eksponencijalni rast.
– Realni populacijski model ograničava rastpopulacije računajući “kapacitet nosivosti”okoliša (carryng capacity). “Carryng capacity”
predstavlja maksimum gustoće neke populacije
koju okoliš može podržati
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
19/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
20/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
21/61
Kompleksan (složen) rast
Vrijeme
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
22/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
23/61
NATALITET I MORTALITET
NATALITET je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem (ptice),
klijanjem, dijeljenjem ili na drugi način. To je pozitivni čimbenik
rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je
za pojedinu vrstu, a ovisi i o uvjetima u okolišu. Neke vrste imaju
podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se
razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno (npr. bakterije).
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
24/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
25/61
STOPA PREŽIVLJAVANJA
●Različita kod različitih vrsta, ovisi o vanjskom utjecaju,
ekologiji vrste itd.
●Kod vrsta koje se brinu za potomstvo stopa preživljavanja je
visoka.
●Vrste koje se ne brinu za potomstvo –stopa preživljavanja je
mala, to kompenziraju velikim brojem potomaka.
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
26/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
27/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
28/61
Različiti uvjeti okoliša određuju značajke duljine života
Poremećena staništa s neprevidljivim i prolaznim ekološkim
čimbenicima određuje vrste s slijedećim osobitostima:brzi rast, mala veličina tijela, rana reprodukcija, mnogo malihpotomaka.
Vrste s ovim karakteristikama nazivamo r –stratezi ili specijalisti
Ove vrste prolaze kroz razdoblje brzog rasta populacije
oslobođenog kompeticije s povremeno lošim periodama kojirezultiraju velikim mortalitetom (smrtnost u ovom primjeru je
neovisna o kompeticiji i gustoći populacije).
Ove osobitosti su optimalne u uvjetima gdje su velike
mogućnoti ranog umiranja.
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
29/61
Tipične r –izdvojene vrste
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
30/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
31/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
32/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
33/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
34/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
35/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
36/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
37/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
38/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
39/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
40/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
41/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
42/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
43/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
44/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
45/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
46/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
47/61
Za većinu životinja osnovni je razlog selidbe hrana.
Životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom – ptice i sisavci
– iznenađujuće uspješno podnose klimatske krajnosti. Svedok imaju minimalne uvjete za opstanak, uspješno će senositi sa, za ljude, nepodnošljivim uvjetima života. Tako,primjerice, vuk živi širom sjeverne polutke: od užarenih
pustinja Arabije do granice leda u tundrama visoko na Arktiku. Cijelo to područje nastanjuje samo jedna vrsta vuka(Canis lupus), koju dijelimo na mnoštvo podvrsta. Arktičkepodvrste preživljavaju i u uvjetima do -70 oC ukoliko moguosigurati minimum hrane (sobovi).
MIGRACIJE RIBA
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
48/61
MIGRACIJE RIBA
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
49/61
Diadromne ribe migriraju
između slanih i slatkih voda
Dijelimo ih na Anadromne
(54%), katadromne (25%) i
amfidromne (21%)
Anadromne – žive u morima, atazmnožavaju se u slatkimvodama
Katadromne – žive u slatkimvodama, arazmnožavaju se umorima
Amfidromne – kreću se izmeđuslatkih i slanih voda, ali ne zbog
reprodukcije
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
50/61
KATADROMIJA
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
51/61
O J
Europske jegulje poduzimaju obrnut, ali jednako iscrpljujućiput. Napuštajući rijeke u kojima žive, kreću nizvodno do mora
te preko Atlantskog oceana u Sargaško more. To je područjemirnih voda, usred jakih sjeveroatlantskih struja. Odložena
jaja razvijaju se u prozirne ličinke nalik listu, koje nošenestrujama kreću preko Atlantskog oceana. Tijekom putovanja
do obala Europe razviju se u mlade jegulje koje pronalazeušća rijeka plivajući uzvodno do voda u kojima će sazrijeti. Natom se putovanju jegulje ponekad prebacuju preko kopna,
krivudajući kroz mokru travu.Največi raspon migracije ima američka jegulja: od Islanda doVenecuele.
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
52/61
Carcharhinus leucas
AMFIDROMNE RIBE
Morski pas česti i brojan u tropskim predjelima. U slatkevode ulazi zbog hrane (smanjena kompeticija). Opasan,
veliki predator.
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
53/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
54/61
Velika jata riba koja su prezimila u toplijim vodama sele iz
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
55/61
Velika jata riba koja su prezimila u toplijim vodama sele iz
umjerenih oceana u polarna mora u potrazi za većomkoličinom planktona.
Najimpresivniji su seobe oceanskih divova , plavetnog i
grbavog kita, koji sele u hladna polarna mora gdje se
prehranjuju planktonskim račićima. Kada se more ponovnozaledi, a plankton nestane, kitovi se vraćaju u topla ali
planktonom siromašnija tropska mora.
Plavetni kit
Grbavi kit
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
56/61
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
57/61
Bodljikavi jastog
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
58/61
Bodljikavi jastog
Živi u plitkom moru oko Bahamskih ostrva. U jesen, zbog
nadolazećih oluja i pada temperature, odlazi u dublje vode istvara duge kolone.
Povratak prema obali – intenzivna sezona lova na jastoge
Planinske seobe
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
59/61
Većina sezonskih seoba vezana je uz izvore hrane.Uglavnom se odvijaju u smjeru sjever- jug, što znači da zimi
životinje napuštaju više zemljopisne širine. Takve sezonskepromjene vezane su i uz nadmorsku visinu. Planine poput
Stjenjaka u Sjevernoj Americi, Alpa i visokih škotskih planinapredstavljaju Arktik u malom pa se također odlikuju i ljetnim
obiljem i zimskom oskudicom. Na primjer, europski jelen uvisokim škotskim planinama ljeti pase na planinskimpašnjacima, a zimi silazi na nižu nadmorsku visinu tražećihranu u travom bogatim udolinama.
Bijeg pred vrućinom
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
60/61
Bijeg pred vrućinom
U tropskim krajevima nestašica ne nastupa zimi već u suhimljetnim mjesecima. Prestankom kišne sezone trava prestajerasti, pa biljojedi počinju iscrpljivati izvore hrane. Glad ihprimorava na seobe te velika krda kreću preko sprženihtravnjaka u potragu za pašom.Jedna od najpoznatijih seoba odvija se u istočnom dijeluekvatorijalne Afrike gdje svakog svibnja više od milijun zebri,
gnuova i gazela napušta iscrpljenu savanu jugoistočnogSerengetija i kreće put sjeverozapada, prema svježimtravnjacima južne Kenije (područje Mara).Brojni predatori: krokolili kada prelaze rijeku, velike mačke
Seobe radi razmnožavanja
K i k i i k ži ti j k j
8/18/2019 4 Karakteristike populacija
61/61
Kopneni rakovi su u osnovi morske životinje koje su seprilagodile kopnenom načinu života, ali zbog razmnožavanja
još uvijek ovise o moru.
Slične seobe poduzimaju i neki od vodozemaca, primjericežabe. Poput kopnenih rakova, i ove su životinje vezane uzvodu najviše radi razmnožavanja. U vrijeme odlaganja jajapočinju masovne seobe prema barama i jezerima. Na svome
putu prelaze velike prometnice i slične prepreke.Morske kornjače – vraćanje na uvijek istu pješčanu plažu