4. SKICIRANE ZNAČAJKE - UNIOS

CSKICIRANE ZNAČAJKE 1

4. SKICIRANE ZNAČAJKE Podsjetimo, općenito pod značajkama u smislu računalom podržanog konstruiranja, razumi-

jevamo geometriju koja određuje ili mijenja dio ili sklop. Stoga se može napisati kako su značajke parametarski građevni elementi dijela. Radne značajke obrađene u prošlom poglavlju mogu se pro-matrati kao geometrijski nevidljive i bestjelesne, dok su skicirane značajke i ugrađene značajke tak-ve naravi da se odmah uočavaju u geometriji. Navede li se da u potonje značajke primjerice pripa-daju rebra ojačanja, skošenja rubova ili provrti, moguće je dobiti jasnu predodžba o njihovoj uočlji-vosti.

Skicirana značajka (eng. Sketched Feature) potječe iz dvodimenzionalne skice. Prostornim ekstrudiranjem odnosno istiskivanjem (eng. Extruding), rotacijom (eng. Revolving), pometanjem (eng. Sweeping) ili interpolacijskim spajanjem (eng. Lofting) od skice nastaje prostorna značajka. Prostor obuhvaćen skicom prilikom stvaranja značajke može biti dodan modelu, oduzet od njega ili presječen s postojećim značajkama modela. U skicirane značajke također pripadaju značajka pros-torno utisnutog (ugraviranog) ili istisnutog (nalijepljenog) teksta na model (eng. Embossing), zna-čajka podijeljene stranice (eng. Face Splitting) i značajka rebra ojačanja (eng. Rib).

Osnovna značajka (eng. Base Feature), kao prva značajka modela, uglavnom nastaje kao skicirana značajka. Neki parametarski sustavi za računalom podržano konstruiranje dopuštaju i da osnovna značajka bude uvezena kao tijelo (eng. Solid) iz druge datoteke pri čemu takvo tijelo ima određene mjere, ali se samo ne može parametarski ograničiti iako je moguće ograničavati druge pa-rametarske značajke spram tog tijela.

Ekstrudirana, odnosno istisnuta značajka nastaje provlačenjem skiciranog profila duž osi Z koordinatnog sustava. Primjerice, provuče li se kružnica nastat će valjak, od kvadrata će nastati kocka itd. Oblik značajke je određen profilom, linearnom dubinom i kutom prostornog suženja. Li-nearnu dubinu se uobičajeno zadaje navođenjem vrijednosti, ali je moguće početak i kraj ekstruzije odrediti i elementima modela. Ukoliko ekstrudirana značajka nije osnovna značajka, tada je njezin odnos s postojećom značajkom određen Boolovom operacijom dodavanja, oduzimanja, presijecanja ili izdvajanja novog modela.

Rotirana značajka nastaje prostornom rotacijom skiciranog profila oko osi rotacije. Profil je moguće rotirati oko osi u potpunosti, za zadani kut ili odrediti početak i kraj rotacije elementima modela. Os rotacije može biti dio profila, brid značajke modela ili radna os pri čemu profil i os mo-raju ležati u istoj ravnini. Kao i kod ekstrudirane značajke, ukoliko rotirana značajka nije osnovna značajka, tada je njezin odnos s postojećom značajkom određen Boolovom operacijom dodavanja, oduzimanja, presijecanja ili izdvajanja novog modela.

Pometena značajka nastaje kretanjem profila duž putanje pometanja. Volumen koji pomete profil čini značajku. Dakle, za stvaranje ovakve značajke potrebne su dvije skice: skica putanje i skica profila. Skica profila se u pravilu crta u ravnini okomitoj na jedan od krajeva putanje, ukoliko je putanja otvorena. Ukoliko pometena značajka nije osnovna značajka, tada je njezin odnos s pos-tojećom značajkom određen Boolovom operacijom dodavanja, oduzimanja, presijecanja ili izdvaja-nja novog modela. Primjeri pometenih značajki su cijevi (eng. Pipes) i navoji.

Značajka interpolacijskog spajanja glatko spaja dvije ili više skica različitih oblika, smje-štenih u ravninama skiciranja koje se ne sijeku. Ova značajka je određena tangencijalnim uvjetima, određenjem i redoslijedom skica koje spaja.

Značajka utisnutog ili istisnutog (reljefnog) teksta je zapravo ekstrudirana, rotirana ili pometena značajka koja za skicu profila koristi bilo koji tekst unesen sa tipkovnice. Utisnuti (stroj-na obrada glodanjem, graviranjem ili erozijom) ili istisnuti tekst (lijevanje) se koristi za postavljanje oznake modela ili serijskog broja proizvoda na model dijela.


Značajka podijeljene stranice dijelu jednu ili više stranica modela duž skicirane linije ili projiciranog brida modela. Značajka se postavlja prije postavljanja skošenja stranica. Blaga skoše-nja stranica se primjenjuju na modelima predmeta koji se proizvode lijevanjem ili kovanjem kako bi ih se lakše izvuklo iz kalupa. Pri tome treba razlikovati značajku skošenja stranice od značajke sko-šenja brida.

Značajka rebra ojačanja stvara tanki zid koji može služiti kao potpora ili spoj ojačanja između dvije stranice predmeta. Njihovom primjenom se povećava čvrstoća dijela i smanjuje koli-čina materijala potrebna za proizvodnju. Prilikom postavljanja značajke rebra ojačanja koristi se otvoreni profil koji se povlači do stranica modela s kojima će se spojiti. Krajevi profila pri tome se automatski produžuju do stranica sve dok ne dotaknu valjanu površinu aktivnog modela. Značajka se ekstrudira u smjeru ravnine skiciranja.

4.1. VJEŽBA: EKSTRUDIRANE ZNAČAJKE 1. Otvoriti datoteku \desktop\tutorial\s_feat.dwg u mapi gdje je instaliran Mechanical Desktop i

potom ju snimiti pod drugim imenom u željenu mapu. Uočiti u Desktop Browseru aktivni model Extrude_1.

2. Ugasiti prikaz odnosno vidljivosti preostalih modela pozivanjem plutajućeg izbornika nad sva-kim pojedinim modelom i odabiranjem stavke All Instances Hide All.

3. Odmrznite razine AM_PARDIM i AMWORK.

4. Ekstrudirajte profil na dubinu 0.5.

5. Postavite pogled okomi na ravninu skiciranja.

6. Skicirajte pravokutnik poput prikazanoga na slici 4.1.

7. Pretvorite skicu u profil.

Slika 4.1: Potpuno ograničen profil

Slika 4.2: Dovršen model

8. Dodajte potrebne mjere sa slike 4.1 kako bi u potpunosti ograničili profil.

9. Postavite izometrijski pogled na model.

10. Ekstrudirajte profil tako da isječe osnovnu značajku do dubine 0.25 (slika 4.2).


4.2. VJEŽBA: STVARANJE ROTIRANIH ZNAČAJKI 1. Otvoriti datoteku revolve.dwg.

2. Razbijte plavu gornju lijevu zatvorenu poliliniju, AutoCAD naredbom EXPLODE i potom ju pretvorite u profil.

3. Pozivanjem naredbe AMREVOLVE (izbornik Part Sketched Features Revolve…, alatna traka Part Modeling ili u prozoru Desktop Browser pozvati plutajući izbornik nad željenim profilom i odabrati stavku Revolve) napraviti od profila pehar potpunim rotiranjem oko verti-kalne linije profila koja prolazi kroz središte budućeg pehara.

4. Pretvoriti u profil gornju desnu poliliniju i crvenu gornju konstrukcijsku liniju.

Slika 4.3: Dovršene rotirane

značajke

5. Napraviti remenicu potpunom rotacijom profila re-menice oko konstrukcijske linije uz spajanje (Join) s postojećim dijelom.

6. Pretvoriti u profil donju poliliniju i donju crvenu kon-strukcijsku liniju koja će poslužiti kao os rotacije.

7. Napraviti podmetač rotacijom profila oko konstruk-cijske linije za 60° podjednako u oba smjera (Mid Plane) uz spajanje s postojećim dijelom.

4.3. VJEŽBA: STVARANJE POMETENE ZNAČAJKE 1. Otvoriti datoteku sweep1.dwg.

2. Skicirati putanju kao na slici 4.4.

3. Pretvoriti skicu u putanju naredbom AMPATH (izbornik Part Sketch Solving 2D Path, alatna traka Part Modeling ). Kako je putanja otvorena potrebno je odrediti početnu točku na lijevom kraju putanje. Na upit o istovremenom postavljanu radne ravnine na početku putanje odgovoriti potvrdno. Uočite kako su modelu dodane jedna putanja, jedna radna točka i jedna ra-dna ravnina.

Putanja

Slika 4.4: Skica putanje

Slika 4.5: Potpuno ograničena putanja

4. Potpuno ograničiti putanju prema slici 4.5.

5. Postaviti pogled okomit na ravninu skiciranja.


6. Skicirati kružnicu u blizini radne točke na početku putanje.


7. Pretvoriti kružnicu u profil i potpuno ju ograničiti zadavanjem mjere promjera 0,4 i horizontalne i vertikalne udaljenosti 0 od radne točke.

8. Pozvati naredbu AMSWEEP (izbornik Part Sketched Fea-tures Sweep, alatna traka Part Modeling ili u prozoru Desktop Browser pozvati plutajući izbornik nad željenim pro-filom i odabrati stavku Sweep…) i pomesti profil po putanji, uz okomito kretanje (Normal) prema putanji (Path-Only) spa-jajući ga sa modelom (Join).

4.4. VJEŽBA: INTERPOLACIJSKO SPAJANJE 1. Otvoriti datoteku \desktop\tutorial\s_feat.dwg u mapi gdje je instaliran Mechanical Desktop i

potom ju snimiti pod drugim imenom u željenu mapu. Uočiti u Desktop Browseru aktivni model Extrude_1.

2. Aktivirati model LOFT1_1 i ugasiti prikaz odnosno vidljivosti preostalih modela.

3. Ukoliko su zamrznute, odmrznuti razine AM_PARDIM i AMWORK.

4. Podesiti prikaz aktivnog modela.

5. Pozvati naredbu za interpolacijsko spajanje AMLOFT (izbornik Part Sketched Features Loft…, alatna traka Part Modeling ). Odabrati za spajanje profil kružnice te potom kvadra-tični profil i potvrditi odabir. U dijalogu Loft provjeriti da li je postavljeno linearno spajanje i potvrditi dijalog.

6. Osjenčati prikaz i prostorno rotirati radi boljeg uočavanja nastale značajke te potom sakriti mo-del.

7. Prikazati i aktivirati model LOFT2_1 i podesiti prikaz.

8. Pozvati naredbu za interpolacijsko spajanje radi postavljanja značajke kubnog prijelaza kroz tri ravninska presjeka. Prije no što se postavi značajka moguće je u dijalogu podesiti tangencijal-nost, kut prilaza značajke početnom i krajnjem presjeku i udaljenost do koje će značajka pošti-vati zadanu tangencijalnost odnosno kut prilaza. Odaberite redom, od najvećeg ka najmanjem, tri profila. U dijalogu postavite kubičnu interpolaciju i potvrdom napravite značajku.

9. Ukoliko je žičani prikaz modela prikazan prešturo, potrebno je povećati broj izometrijskih linija koje se koriste za prikaz modela. U tom slučaju pozvati sistemsku varijablu ISOLINES i pove-ćati broj linija na 6. Pozvati postupak preračunavanja (REGEN). S brojem izometrijskih linija treba pažljivo baratati, jer povećanje broja linija povećava vrijeme potrebno za preračunavanje prikaza.

10. Osjenčati prikaz i prostorno rotirati radi boljeg uočavanja nastale značajke te potom sakriti mo-del.

11. Prikazati i aktivirati model LOFT3_1 i podesiti prikaz.

12. Pozvati naredbu za interpolacijsko spajanje radi postavljanja značajke kubnog prijelaza između dva presjeka i stranice modela. Odaberite redoslijedom kao na slici 4.7 stranicu modela i dva presjeka. U dijalogu postavite značajku kubične interpolaciju pridružene modelu i potvrdom na-pravite značajku.

13. Osjenčati prikaz i prostorno rotirati radi boljeg uočavanja nastale značajke. Model bi trebao iz-gledati kao na slici 4.8.


1

2

3

Sl -ika 4.7: Stranica i profili za spa

janje


4.5. VJEŽBA: ZNAČAJKA REBRA OJAČANJA 1. Otvoriti datoteku \desktop\tutorial\s_feat.dwg u mapi gdje je instaliran Mechanical Desktop i

potom ju snimiti pod drugim imenom u željenu mapu.

2. Aktivirati model EXTRUDERIB_1 i ugasiti prikaz odnosno vidljivost preostalih modela.

3. Ukoliko su zamrznute, odmrznuti i uključiti razine AM_PARDIM i AMWORK.


5. Postaviti pogled okomit na ravninu skiciranja.

6. Skicirati profil rebra ojačanja kao na slici 4.9.

Slika 4.9: Skica budućeg rebra

Slika 4.10: Mjere profila rebra

7. Pretvoriti skicu u profil i dodati potrebna ograničenja kao na slici 4.10.

8. Pozvati naredbu za postavljanje rebra AMRIB (izbor-nik Part Sketched Features Rib…, alatna traka Part Modeling ili u prozoru Desktop Browser po-zvati plutajući izbornik nad željenim profilom i odab-rati stavku Rib) i u dijalogu postaviti kreiranje rebra od središnje ravnine (Type: Mid Plane) ukupne deblji-ne (Thickness) 0,05 jedinica.

Slika 4.11: Ojačan model

9. Osjenčati prikaz i prostorno rotirati radi boljeg uoča-vanja nastale značajke. Model bi trebao izgledati kao na slici 4.11.


4.6. VJEŽBA: ZNAČAJKA SAVIJANJA I RELJEFNOG TEKSTA 1. Otvoriti datoteku \desktop\tutorial\s_feat.dwg u mapi gdje je instaliran Mechanical Desktop i

potom ju snimiti pod drugim imenom u željenu mapu.

2. Aktivirati model BEND_1 i ugasiti prikaz odnosno vidljivost preostalih modela.

3. Ukoliko su zamrznute, odmrznuti i uključiti razine AM_PARDIM i AMWORK.


5. Skicirati liniju savijanja kao na slici 4.12 i pretvoriti ju u otvoreni profil.

1

Slika 4.12: Skica linije savijanja


6. Pozvati naredbu AMBEND (izbornik Part Sketched Features Bend…, alatna traka Part Modeling ili u prozoru Desktop Browser pozvati plutajući izbornik nad željenim profilom i odabrati stavku Bend) i u dijalogu Bend odabrati kombinaciju savijanja uz zadavanje kuta i po-lumjera (Angle+Radius). Za polumjer unijeti vrijednost 1 jedinice, za kut 90°. Savijanje postavi-ti kako je prikazano na slici 4.13, koristeći dugmad za promjenu strane i smjera savijanja (Flip Bend Side i Flip Direction).

7. Osjenčati prikaz i prostorno rotirati radi boljeg uočavanja nastale značajke, a potom aktivirati žičani prikaz modela u izometriji.

8. Postaviti ravninu skiciranja na gornju stranicu modela, sa X - osi koordinatnog sustava ravnine poravnatom sa bridom 1 označenim na slici 4.12.

9. Pozvati naredbu AMTEXTSK (izbornik Part Sketch Solving Text Sketch…, alatna traka Part Modeling ) i u dijalogu Text Sketch unijeti u okvir Text natpis "NOSAČ N21", za oblik slova odabrati Arial CE sa normalnim načinom ispisa (Regular).

10. Dodati mjere udaljenosti teksta od donjeg ruba modela 0,15 jedinica i od lijevog ruba 0,15 jedi-nica.

11. Promijeniti visinu teksta na vrijednost 0,18 jedinica.

12. Ekstrudirati tekst pridruživanjem nove značajke modelu na visinu 0,01 jedinica.

13. Osjenčati prikaz i prostorno rotirati radi boljeg uočavanja nastale značajke.

Documents

4. SKICIRANE ZNAČAJKE - UNIOS