39
Sportsko penjanje 1 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Kolegij Sportsko penjanje Dražen Čular, prof. –PREDAVAČ TEMA: TEHNIKA SPORTSKOG PENJANJA

4. TEHNIKA SPORTSKOG PENJANJA.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • Sportsko penjanje1

    Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu

    KolegijSportsko penjanjeDraen ular, prof. PREDAVA

    TEMA: TEHNIKA SPORTSKOG PENJANJA

  • Sportsko penjanje2

    TEHNIKA PENJANJA

  • Sportsko penjanje3

    TEHNIKA PENJANJA

    z Gledajui iskusne penjae kako penju smjer bez nekog napora, pomislili bi da je penjanje lagan sport, koji se sastoji od jednostavnih pokreta. Penjanje je uroena osobina ljudi, koja se treningom poboljava. Kada ponete penjati uglavnom je to kretanje po velikim hvatitima za ruke i velikim noitima za noge. Problem nastaje kada su hvatita van dohvata ruke, tj. kada treba namjestiti tijelo tako da se uhvati hvatite.

  • Sportsko penjanje4

    TEHNIKA PENJANJA

    z Pri penjanju uvijek trebamo pogledom odrediti najpovoljniji smjer napredovanja, imajui u vidu slijedei najprikladniji pokret na osnovu postojeih hvatita (penji glavom, pa nogama, pa tek onda rukama pogledaj, razmisli, namjesti noge i tek onda trai rukom!). Kada se savladaju osnovna pravila tehnike slobodnog penjanja, svi pokreti i refleksi postaju vie ili manje automatizirani. Tehnika penjanja pretpostavlja svrsishodan i najekonominiji nain kretanja u stijeni. Kretati se u stijeni moemo dobro i loe. Kad to kretanje karakterizira svrsishodnost i to manji mogui utroak energije, tada se dobro kreemo. Razvijanjem pravilne tehnike moete utedjeti mnogo snage. Tehnika penjanja jest djelotvorno upravljanje pokretima vlastitog tijela tijekom napredovanja u stijeni.

  • Sportsko penjanje5

    TEHNIKA PENJANJA

    z Uenje tehnike moe se raditi na prirodnoj i na umjetnoj stijeni. Poetniku je bolje vjebati tehniku na umjetnoj stijeni. Usvajanje novih tehnika ograniava: umor i strah, zato se rad na tehnici nikad ne radi umoran ili uplaen. Osnovne vjebe tehnike najbolje je raditi na boulderu. Vrlo je vano pri namjetanju u stijeni biti oputen i sluati svoje tijelo. Tehniku moemo je podijeliti na tehniku ruku, te tehniku nogu.

  • Sportsko penjanje6

    NAINI DRANJA HVATITA RUKAMA

    z Hvatita su mjesta za koje se drite rukama dok napredujete pri penjanju smjera. Mogu biti umjetna ili prirodna. Vai prsti se moraju prilagoditi obliku hvatita kako bi njihova uinkovitost bila to vea. Mogu biti isprueni ili stisnuti. Sa ispruenim prstima vae e podlaktice biti manje umorne, dok sa stisnutim prstima moete napraviti tee pokrete rukama. Ponekad je korisno staviti palac preko kaiprsta, da bi stisak bio jai. U jednom treningu dobro je kombinirati oba hvata, kako bi se prsti odmorili i da bi usvojili obje tehnike dranja hvatita. Postoje i razni drugi naini dranja hvatita.

  • Sportsko penjanje7

    NATHVAT

    z Hvat koji je najlake drati - zbog veliine i oblika hvatita (tzv. Tramvajac), Njegov oblik je takav, da cijeli stane u aku, kao da se drite za rukohvat u tramvaju

  • Sportsko penjanje8

    STISKAVAC

    z Stiskavac je hvat koji se koristi na malim hvatitima, od par centimetara do par milimetara. Samo prvi lanci prstiju dre hvatite - palac je preko kaiprsta to ini stisak jaim!

  • Sportsko penjanje9

    SLOPER

    z Sloper je potpuno otvoreni hvat gdje je cijeli dlan u kontaktu sa povrinom hvatita. Za hvatanje slopera potrebno je iskustvo i snaga tetiva prstiju.

  • Sportsko penjanje10

    SIGA

    Siga je hvatite kod kojeg palac mora biti na suprotnoj strani hvatita od ostalih prstiju, kao da drite sigu u ruci.

  • Sportsko penjanje11

    POTHVAT

    z Pothvat jest hvat u kojem je poloaj palaca iznad ostalih prstiju. Teko ga je koristiti kada je hvatite iznad ili u visini nae glave, ali to su nam noge vie, lake ga je koristiti

  • Sportsko penjanje12

    RUPA

    z Rupa je hvatite koje moemo razliito drati, ovisno o veliini rupe u nju moemo staviti prst, dva ili tri. Za hvatanje takvih potrebno je iskustvo i snaga tetiva prstiju.

  • Sportsko penjanje13

    JAMMING

    z Jamming je tehnika dranja hvatita koja ovisi o veliini prostora u koji moemo uglaviti neki dio naega dlana, ake, ili prstiju.

  • Sportsko penjanje14

    NAINI KORITENJA NOITA

    z Noita ili stopinke nazivaju se hvatita koja koristimo za noge. U principu ono to hvatamo rukama moemo i nogama, no tada ta mjesta drugaije nazivamo. Pravilno koritenje noita je vrlo vano za napredak u sportskom penjanju. U poetku bavljenja penjanjem nemamo povjerenja u svoje noge i penjaice, pa mislimo da nas neko malo noite nee drati, no, radi se o tome da mala noita treba jako opteretiti da bi se postigao maksimum od penjaica i da ona dre. Svakako nam je lake koristiti ruke nego noge, tako da je potrebno vie vremena dakoritenje nogu bude instinktivno.

  • Sportsko penjanje15

    POLICA

    z Polica je noite koje je najlake za koristiti. Samo ime govori o njezinom obliku - znai to je mjesto, poput police, na koju moemo lijepo staviti prednji dio penjaice i lako opteretiti noite.

  • Sportsko penjanje16

    MALA POLICA

    z Malom policom nazivamo noite dovoljno veliko da na njega stavimo vrhove penjaica, njihove vanjske ili unutarnje rubove, ovisno o vrsti pokreta koji radimo. Polica moe biti vodoravna ili nakoena.

  • Sportsko penjanje17

    RUPA

    z Rupa kao noite nije laka za uporabu, svojim oblikom ograniava ulaz penjaice u nju.

  • Sportsko penjanje18

    SLOPER

    z Podrazumijeva stavljanje penjaice na stijenu na kojoj nema izboenja. To nas noite dri samo trenjem koje se stvara izmeu penjaice i stijene.

  • Sportsko penjanje19

    JAMMING

    z Jamming je vrsta noita koja ovisi o veliini prostora u kojemu moemo uglaviti neki dio naega stopala, samo vrhove penjaica ili cijelo stopalo.

  • Sportsko penjanje20

    OSNOVNI POKRETI

    z U sportskom penjanju, kao to je sluaj i u veini sportova, nuno je razlikovati pojam tehnike i pojam osnovnih pokreta. Tehnika se temelji na osnovnim pokretima koji je sainjavaju, dok je osnovni pokret jedan pojedinani pokret. Vrlo je vano nauiti i stvarno usvojiti osnovne pokrete, kako bi si dali na izbor koritenje tih pokreta koje moemo koristiti u raznim penjakim tehnikama. Jednako je vano, ako ste u stanju izvesti ih automatski, da ih namjerno isprobate u razliitim situacijama pod vodstvom iskusnog prijatelja

  • Sportsko penjanje21

    NAPREDOVANJE NA STIJENI

    z Penjanje je prije svega stvar osjeaja. Receptori za osjet u vaim rukama, nogama i oima primaju vanjske informacije, a unutranja reakcija koja se proizvodi znai da se neprekidno prilagoavate situaciji. Kao penja morate nauiti kako prebacivati teinu vaeg tijela kreui se po stijeni. Na stijeni smo u stalnoj potrazi za ravnoteom. Svaki novi pokret donosi nam novu situaciju. Pokret koji se napravi izvan ravnotee, ak i ako je uspjean, iznimno je gubljenje energije i on troi vae energetske zalihe mnogo bre.

  • Sportsko penjanje22

    VANOST RADA NOGU

    z Stopala nikako ne treba gledati kao neki viak, viak koji se mora smjestiti gdje god se moe. Stopala su od jednake vanosti kao to su vae ruke i prsti. Rad nogu odreuje uspjenost vaeg pokreta ili itavog niza pokreta. Kad ponete penjati, u odreenoj mjeri morat ete poeti razmiljati sa stopalima, to znai uvijek traiti uporite za stopalo prije nego za ruku i tada adaptirati poloaj tijela ovisno o tome kako je smjeteno vae stopalo u to uporite. Dakle, stopala nisu viak koji slijedi tijelo. Dobar rad nogu esto je kljuan za izvedbu uspjenog pokreta. Za napredovanje uglavnom se koristi prednji dio penjaica.

  • Sportsko penjanje23

    DISANJE

    z Pri penjanju ne smijete zaboraviti disati. Moda to zvui smijeno, ali penjai vrlo esto zadre dah izvodei teke pokrete, a kada se poetnici koncentriraju na pokrete, redovito zaborave disati. Miii trebaju kisik i stoga morate nauiti sluatizrak koji ulazi i izlazi iz vaih plua, te nauiti nastaviti disati to je pravilnije mogue. Osim toga, razmiljanje o vaem disanju vam takoer pomae u odravanju koncentracije i samokontrole. Na vrlo zahtjevnim dionicama, ovjek je prirodno sklon zadravanju daha, no upravo tijekom takvih pokreta miiima je potreban kisik.

  • Sportsko penjanje24

    FRONTALNO NAPREDOVANJE

    z Pokreti ukljueni u frontalnonapredovanjesu prvi osnovni pokreti koji se ue. To su ujedno i najjednostavniji i najlaki pokreti, koje poetnici izvode na prilino instinktivan nain. Kreete u osnovnom poloaju, u kojem ste licem tj. tijelom okrenuti skroz prema stijeni, sa iroko rairenim nogama i osjeate se prilino usidreni u noitima za stopala. Vae ruke trebaju biti ispruene, a vaa glava i ramena trebaju se drati od stijene kako bi imali bolju preglednost i tako bolje smiljali rutu za dalje.

  • Sportsko penjanje25

    VERTIKALNI POMAK

    z To je frontalni pokret u okomitom pravcu koji se izvodi stavljanjem teine na dostupno noite, sa stopalom suprotno ruci sa kojom drite hvatite za ruku. Ruka koja se koristi tim hvatitem mora uvijek biti suprotna nozi koja se odguruje, tako da vertikalna linija vaeg centra teita pada izmeu vaih stopala koliko god je to mogue. Tako postiemo ravnotean poloaj.

  • Sportsko penjanje26

    LATERALNI POMAK

    z Ovo je frontalni pokret koji se izvodi kako bi se uhvatilo hvatite za ruku koje se nalazi bono, to ukljuuje prebacivanje cijele teine tijela u tom smjeru. U oba ovakva pokreta prebacivanja teine, upravo donji udovi odrade najvei dio posla. U pomacima u stranu . teina je uglavnom na vaim Nogama

  • Sportsko penjanje27

    MIJENJANJE RUKU

    z esto se dogodi da trebate koristiti isto hvatite za obje ruke. Ako nema dovoljno prostora da ih obje stavite zajedno, morat ete maknuti prste jedne ruke polako i tako napraviti mjesta za drugu ruku. Bitno je da unaprijed razmiljate o ovom pokretu, ostavljajui dovoljno mjesta na hvatitu za prste koji e obaviti ovu promjenu.

  • Sportsko penjanje28

    MIJENJANJE STOPALA

    z Kao i ake, i vaa stopala e ponekad morati koristiti isto noite kako bi vi napredovali. Jedno stopalo je ve dohvatilo noite koje sad treba podrati i drugo stopalo. Jo jednom jedno stopalo e morati postupno napraviti mjesta za ono drugo na tom istom noitu. Ovakvo mijenjanje stopala esto se izvodi postupno i statiki, ali nerijetko i laganim poskokom, tj. dinamiki.

  • Sportsko penjanje29

    KRIANJE RUKU

    z Ponekad je svrsishodnije dohvatiti slijedee hvatite za ruke krianjem ruku nego li mijenjanjem. Krianje izvodimo na 2 naina: Tako da rukom kojom se kria i prolazi iznad druge tj. Hvatite za ruku koju treba dosei na viem mjestu nego ruka koja dri dobro hvatite. Tako da rukom kojom se kria prolazi ispod ove druge, tj. hvatite koji treba dohvatiti je na niem mjestu od hvatita koji je ve dosegnuto.

  • Sportsko penjanje30

    KRIANJE NOGU

    z Ovakav pokret je alternativa za mijenjanje nogu: Vaa noga bi se trebala kriati iznutra sa drugom, ako je noite koje pokuavate dosegnuti na viem mjestu od noita koje podrava vau teinu Vae bi stopalo trebalo kriati drugu nogu izvana, ako je noitekoje elite dosei nie od onog na koje ste poduprti

  • Sportsko penjanje31

    RAVNOTEA

  • Sportsko penjanje32

    FOOT HOOK

    z U doslovnom prijevodu s eng. jezika - noga kao kuka. Ovaj pokret se odnosi na ono to samo ime sugerira. Na vrlo prevjesnim stijenama ponekad moe biti korisno zakaiti petu o stijenu, kao kuku

  • Sportsko penjanje33

    PENJANJE POLOENIH PLOA

    z Penjanje ploa zahtjeva izuzetno dobar rad nogu. Ploaste stijene, dok god na njima ima dobrih hvatita, najlake su stijene za penjanje, napose ako su malo poloene - ne zahtijevaju ogromnu koliinu treninga i idealan su teren za poetnike koji bi tu zapoeli svoje prve pokuaje. Meutim, ploe mogu biti gotovo posve glatke i od jednog komada. Na njima je nuno koristiti vrlo mala hvatita, pa zahtijevaju veliku osjetljivost u stopalima. Ona nam omoguavaju penjanje, napredovanje po stijeni gotovo samo na trenje.

  • Sportsko penjanje34

    PENJANJE OKOMITIH STIJENA

    z Okomite stijene zahtijevaju jednaku koliinu vjetine u tehnikama stopala, ali takoer zahtijevaju izuzetnu snagu u vaim prstima. Veinu posla obavljaju upravo miii podlaktice. Smjerovi na okomitim stijenama esto imaju manja hvatita nego smjerovi u previsu, i tu su pokreti manje atletski, mada im ocjena moe biti ista. Najuestaliji tip napredovanja na ploama i na okomitim stijenama je frontalan. Vrlo je vano da uspijete drati vae kukove to blie stijeni, ako da veinu vae teine nose donji udovi. Vae tijelo trebalo bi se udaljiti od stijene samo koliko je nuno kako bi pronalazilo hvatita.

  • Sportsko penjanje35

    PENJANJE PREVJESNIH STIJENA

    z Mora se odmah razjasniti da nije istina da je za penjanje prevjesa potrebno samo mnogo snage u podlakticama. Opet dolazimo do injenice da je rad nogu od kljune vanosti. To je vrlo atletski tip penjanja, u kojem snaga i izdrljivost igraju veliku ulogu.

  • Sportsko penjanje36

    SAVLADAVANJE STROPA

    z Pravilo koje vrijedi za prevjes, vrijedi i za penjanje stropa: koristite tehniku koja zahtjeva troenje najmanje koliine energije. Dok napredujete stropom, izniman je gubitak energije ako izvodite niz pokreta sa zgrenim rukama.

  • Sportsko penjanje37

    PENJANJE PUKOTINA,KAMINA

    z Kamini se penju koritenjem trenja, odupiranjem ili u raskoraku. Kroz uske kamine penjemo koristei se trenjem o zidove kamina. Odupirui se pomou ruku, nogu ili tijela kreemo se prema gore. Kroz srednje iroke kamine penjemo djelomino koritenjem sile trenja, a djelomino odupiranjem (koljenima, stopalima, rukama). iroke kamine prelazimo u raskoraku, opirui se o njegove stjenke rukama i nogama, naizmjenino ih podiui. Moemo primijeniti i tehniku da se nogama opiremo o jednu stjenku kamina, a leima i rukama o drugu.

  • Sportsko penjanje38

    Penjanjem u stanju izvan prirodneravnotee (Dlferov nain)

    z penja se odupire o jednu stranu plohe, a objema rukama se prihvaa za jednu stranu pukotine. Napreduje se naizmjeninim prebacivanjem ruku i nogu.

  • Sportsko penjanje39

    PITANJA ZA PONAVLJANJE

    z to je to tehnika penjanja?z to je hvatite?z Kako moemo drati hvatita?z to je noite?