I N A

Seminarski rad

I N A

Seminarski rad

Kolegij: Financijski menadžment

SADRŽAJ:

1. Uvod 1

2. Upoznavanje s kompanijom INA 22.1 Misija, vizija i temeljne vrijednosti 2

2.1.1 Misija 22.1.2 Vizija 22.1.3 Temeljne vrijednosti 2

2.2 Upravna tijela INA, d.d 32.3 Povijest 32.4 Glavne djelatnosti INA, d.d. i njezinih ovisnih društava 42.5 INA grupa 5

3. Temeljne vrijednosti 6

3.1 Istaživanje i proizvodnja nafte i plina 63.2 Rafinerije i marketing 73.3 Trgovina na malo 7

4. Investitori 94.1 Struktura dioničara 94.2 Strateško partnerstvo INE i MOLA 94.3 Cijena dionice 10

5. INA u zajednici 115.1 Društvena odgovornost 115.2 Izvješće o održivom razvoju 125.3 Okoliš 125.4 Zdravlje i sigurnost 135.5 Kvaliteta 135.6 Posao i karijera 14

6. Financijska izvješća 156.1 Okolnosti poslovanja 166.2 Osvrt na financijske rezultate 186.3 Financijski instrumenti i upravljanje rizicima 19

6.3.1 Tržišni rizici 196.3.2 Kreditni rizici 206.3.3 Rizik od moguće nelikvidnosti 206.3.4 Fer vrijednosti financijskih instrumenata 20

6.4 Bilanca 216.5 Račun dobiti i gubitka 236.6 INA grupa – konsolidirano izvješće o promjenama u glavnici 256.7 Dioničarska struktura 26

6.7.1 Promjene u organizaciji, Upravi i Nadzornom odboru 26

7. Zaključak 27 Literatura 28

1. Uvod

INA-Industrija nafte, d.d. dioničko je društvo u vlasništvu mađarske naftne kompanije MOL (47,16%), Republike Hrvatske (44,84%) te privatnih i institucionalnih dioničara (8,00%). Od 1. prosinca 2006. Inine dionice su izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija koja ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj i značajnu ulogu u regiji, što znači u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te distribuciji plina, nafte i naftnih derivata. Njezino sjedište nalazi se u Zagrebu, Avenija V. Holjevca 10, Hrvatska.

Da bi se bolje razumjela ova tema, seminarska radnja je obrađena u dva kompozicijska dijela, odnosno u pet cjelina. U prvom dijelu rada (teorija) govori se općenito INI, njezinim temeljnim vrijednostima, investitorima, društvenoj odgovonosti, dok u drugom dijelu je opisan slučaj, koji se sastoji od najvažnijih financijskih izvječća.

Rad je napisan indukcijsko-dedukcijskom metodom.

2. Upoznavanje s kompanijom – INA

2.1 Misija, vizija i temeljne vrijednosti

INA je moderna, društveno odgovorna i transparentna tvrtka u stalnom dijalogu sa svojim okolišem, usmjerena na održivi razvoj i skrb o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika i cjelokupne zajednice.

2.1.1 Misija

INA, d.d. je vertikalno integrirana naftna korporacija, utjecajan sudionik na tržištu nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koja je stalnim unapređenjem poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga, usmjerena na stvaranje veće vrijednosti.

2.1.2 Vizija

Vizija joj je biti uvažavan i poželjan partner, poznat po izvrsnosti proizvoda i usluga, poštenim i brižno njegovanim odnosima i zaštiti interesa naših vlasnika, kupaca, radnika i drugih partnera.

2.1.3 Temeljne vrijednosti

Kako bi se ostvarila misija i dostigla vizija, nužno je svoje ponašanje podrediti očekivanjima i ciljevima svih zainteresiranih za Inino djelovanje, a to su prvenstveno vlasnici, kupci, dobavljači i zajednice u kojima djeluje, a da svojim djelovanjem ne narušava sklad prirode koja nas okružuje. Stoga su njene temeljne vrijednosti:

Korist vlasnika Ostvarivati primjeren rast vrijednosti imovine vlasnika i zainteresiranih ulagača.

Partnerstvo s kupcimaZadovoljavati potrebe i očekivanja kupaca, pridobiti njihovo povjerenje i trajnu privrženost.

DobavljačiOdržavati korektne odnose.

Uvažavanje zajednice - prepoznatljiv imidžOdržavati prepoznatljiv imidž prisnom suradnjom i poštivanjem kulturnih, vjerskih i drugih posebnosti zajednica u kojima djelujemo.

Dobrobit radnika - kreativnost i jedinstvenostUvažavati potrebe, interese i sposobnosti radnika, poticajnim sustavom nagrađivanja i napredovanja, jer su nezamjenljiv kreativni potencijal, svekolika podrška i uporište u realizaciji ciljeva.

2

2.2 Upravna tijela INA, d.d.

Glavna skupštinaZa svaku sjednicu Glavne skupštine Vlada Republike Hrvatske i strateški partner MOL imenuju svog predstavnika ili opunomoćenika.

Nadzorni odbor: Damir Polančec - predsjednik, Zoltán Áldott - zamjenik, Ivan Šuker - član, Đuro Dečak - član, Tomislav Ivić - član, László Geszti - član.Odlukom Nadzornog odbora od 29. listopada 2008. Damir Polančec izabran je za predsjednika Nadzornog odbora umjesto dotadašnjeg predsjednika Ivana Šukera.

Uprava: Tomislav Dragičević - predsjednik Uprave, Zalán Bács - dopredsjednik Uprave i izvršni direktor PF Financija, Mirko Zelić - član Uprave za SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, Josip Petrović - član Uprave i izvršni direktor SD Rafinerije i marketing, Niko Paulinović - član Uprave i izvršni direktor SD Trgovina na malo, Darko Markotić - član Uprave i direktor PF Korporativnih servisa, Tomislav Thür - član Uprave i direktor PF Korporativnih procesa.Odlukom Nadzornom odbora18. lipnja 2008. opozvan je s dužnosti člana Uprave i direktora PF Korporativnih servisa Sándor Lendvai, a istog dana na tu funkciju je imenovan Darko Markotić.

2.3 Povijest

INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26. studenoga iste godine dobiva današnje ime.

Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa INA s vremenom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, Naftovod Opatovac – Bosanski Brod, Inženjering Zagreb, petrokemijske tvornice OKI Zagreb i DINA Omišalj. Od početna 2,2 milijuna tona godišnjega preradbenog kapaciteta, Inine su rafinerije 1979. došle do kapaciteta od 15 milijuna tona. Dogodilo se to zahvaljujući puštanju u rad pogona Rafinerije nafte Rijeka na Urinju 1965, povećanju kapaciteta Rafinerije Sisak, te izgradnji pogona Rafinerije Zagreb na Žitnjaku 1971. Naftaplin je 1980. godine izvukao iz bušotina tri milijuna tona crnog zlata. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966, INA desetak godina potom posjeduje više od 500 postaja. Godine 1979. pušten je u rad naftovod od Omišlja prema Sisku i ostalim potrošačima u kontinentalnoj unutrašnjosti (Bosanski Brod, Pančevo, Novi Sad). INA je jedan od glavnih financijera njegove izgradnje.

Ekonomska kriza u Jugoslaviji osamdesetih godina prošlog stoljeća zaustavlja razvojni ciklus. Tijekom Domovinskog rata, u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća, INA je energetski oslonac Republike Hrvatske. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od 1993. dioničko društvo.

3

Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.Godine 2006. dionice Ine izlistane su na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi te je u javnoj ponudi 17 posto dionica prodano privatnim i institucionalnim investitorima.

Godine 2007. nastavljen je proces privatizacije prema Zakonu o privatizaciji te je 7 posto dionica ponuđeno na kupnju bivšim i sadašnjim zaposlenicima Ine. Nakon prodaje 7 posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom su smislu hrvatska Vlada i MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima.

U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.

Među današnjim prioritetnim zadacima je ostvarenje modernizacijskih projekata kojima će se rafinerije osposobiti za proizvodnju goriva prema europskim V-standardima.

2.4 Glavne djelatnosti INA, d.d. i njezinih ovisnih društava

Istraživanje i proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj i inozemstvu Uvoz prirodnog plina i prodaja uvoznog i domaćeg prirodnog plina industrijskim

potrošačima i distributivnim poduzećima Prerada nafte i proizvodnja derivata u rafinerijama u Rijeci (Urinj) i Sisku, gdje se

proizvode goriva te Rijeci (Mlaka) i Zagrebu, gdje se proizvode maziva Maloprodaja derivata i drugih roba putem maloprodajne mreže koja se sastoji od 435

benzinskih postaja u Hrvatskoj (INA, d.d. 413, a društva kćeri 22), te 50 benzinskih postaja u susjednim zemljama

Trgovina sirovom naftom i naftnim derivatima Pružanje usluga bušenja, remonta i drugih radova vezanih za istraživanje i proizvodnju

nafte i plina iz kopnenog dijela i podmorja - Crosco- Naftni servisi d.o.o. Pružanje usluga pri gradnji naftovoda, plinovoda, procesnih postrojenja i održavanja

procesnih postrojenja – STSI d.o.o. Proizvodnja i prodaja maziva - Maziva-Zagreb d.o.o. Proizvodnja i trgovina ukapljenim plinom - Proplin d.o.o. Ugostiteljstvo i turizam - Hostin d.o.o. Iznajmljivanje automobila i plovila - ITR d.o.o. Zaštita zdravlja i sigurnosti - Sinaco d.o.o.

4

2.5 INA grupa

Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA, d.d. Sjedište se nalazi u Zagrebu, Avenija V. Holjevca 10, Hrvatska. Ukupan broj zaposlenih u INA Grupi na dan 31. prosinca 2008. bio je 16.632. Grupa ima dominantnu ulogu u naftnom biznisu u Hrvatskoj; istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA također posjeduje 16,00% udjela u JANAF, d.d., društvu koje posjeduje i upravlja jadranskim sustavom naftovoda.

Tablica 1. Društva INE1

INA MATICA TVRTKE U HRVATSKOJ TVRTKE U INOZEMSTVU

SD Istraživanja i proizvodnje nafte i plina

Crosco, Integrirani naftni servisi d.o.o.

INTERINA d.o.o. Ljubljana

SD Rafinerije i marketingProplin d.o.o.

INA BH d.d. Sarajevo

SD Trgovina na malo STSI, Integrirani tehnički servisi d.o.o.

INA d.o.o. Beograd

PF Financija Maziva Zagreb d.o.o. INA-CRNA GORA d.o.o. Podgorica

PF Korporativnih procesa SINACO d.o.o.HOLDINA d.o.o. Sarajevo

PF Korporativnih servisa HOSTIN d.o.o.ADRIAGAS S.r.l. Milano

ITR d.o.o. INA HUNGARY Co. Ltd.PRIRODNI PLIN d.o.o. INTERINA Ltd. London

Izvor: www.ina.hr

Slika 1. INA d.d.

1 www.ina.hr

5

3. Temeljne vrijednosti

3.1 Istraživanje i proizvodnja nafte i plina

Inin Segment djelatnosti Istraživanja i proizvodnje, bavi se istraživanjem, razradom i proizvodnjom nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj i u inozemstvu. Osnovan je 1952. i od tada Hrvatska bilježi sve snažnije aktivnosti istraživanja i proizvodnje. Inin Segment djelatnosti Istraživanja i proizvodnje je ubrzo nakon osnivanja započeo s radom u inozemstvu, tako da je do sada radio u 20 stranih zemalja, a trenutačno obavlja poslove u Angoli, Egiptu, Siriji, Namibiji i Iranu.

INA, d.d. nastavlja s intenzivnim aktivnostima istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Panonskom bazenu i na Jadranu. Otkriće plina na mađarskoj strani na polju Zalata, za koje su partneri INA i MOL potpisali ugovor o podjeli proizvodnje, dalo je novi poticaj za nastavak istraživačkih radova u Panonskom bazenu. Istraživačka bušotina Dravica-1 na hrvatskoj strani potvrdila je potencijalne zalihe ugljikovodika. Očekuju se daljnja ispitivanja da bi se utvrdile stvarne zalihe.

Suradnja INA, d.d. i MOL-a nastavlja se i na projektu Novi Gradac-Potony gdje su obavljena opsežna seizmička mjerenja. Istraživačke aktivnosti nastavljaju se u sjevernom Jadranu zajedno s partnerom u zajedničkom ulaganju, grupom ENI iz Italije. Krajem 2008. otkrivena su dva nova nalazišta plina: bušotinom IKA-SW-1 otkriven je niz tankih slojeva plina koje dosadašnjim tehnologijama nije bilo moguće istražiti niti privesti proizvodnji; drugo otkriće, polje Božica-1 otkriveno je bušotinom Božica-1 i predstavlja novo satelitsko polje na plinskom polju Ivana. Daljnjim razradnim radovima utvrdit će se pridobive zalihe plina. Tijekom 2008. završene su razradne bušotine na manjim plinskim poljima Ana, Vesna i Irina s kojih bi proizvodnja trebala početi u 2009.

INA, d.d. je završila treću i posljednju istraživačku fazu na bloku Hayan u Siriji, najuspješnijoj inozemnoj koncesiji u povijesti kompanije. Šesto komercijalno otkriće na bušotini Mazrur-1ST prijavljeno je Sirijskom ministarstvu u travnju 2008. Zasad, proizvodnja nafte odvija se na poljima Jihar i Jazal. Međutim, zbog ograničenog kapaciteta objekta za skupljanje i separaciju nafte i plina, proizvodnja s tih polja je ograničena. Nakon završetka druge faze projekta krajem 2009., kada bude pušten u rad novi objekt za skupljanje i separaciju nafte i plina većeg kapaciteta, povećat će se proizvodnja nafte s polja Jihar i Jazal, ali će se omogućiti i proizvodnja iz ležišta plina otkrivenih na poljima Jihar, Jazal i Al Mahr. Zasad, plin se proizvodi na poljima Palmyra i Mustadira koja su novim plinovodom spojena na sirijsku plinsku stanicu Arak. Proizvodnja plina će se povećati kada bude dovršena 3. faza projekta Hayan koja uključuje izgradnju postrojenja za obradu plina i jedinicu za proizvodnju ukapljenog plina. Ugovor za izgradnju tog postrojenja potpisan je u 2008., a planiran dovršetak očekuje se 2011. Kontinuirana proizvodnja nafte odvija se na koncesijama u Angoli i Egiptu. Kapitalna ulaganja u Segmentu djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina dosegla su 2,552 milijuna kuna i 993 milijuna kuna su viša u odnosu na prošlu godinu. Ulaganja su uglavnom usmjerena na financiranje projekata u sjevernom Jadranu i Siriji.

6

3.2 Rafinerije i marketing

INA d.d.  u Hrvatskoj posjeduje i koristi rafinerijska postrojenja i pogone za proizvodnju goriva i maziva, kao i određeni opseg potrebne mreže za distribuciju nafte i drugih proizvoda. Isporuka nafte rafinerijama se obavlja cjevovodima, a prijevoz drugih proizvoda se obavlja morem, cestom i željeznicom uz korištenje određenog broja skladišta proizvoda. Prodaja je organizirana putem veleprodaje i kroz maloprodajnu mrežu.

INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci je srednje veličine i smještena je na morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. Položaj rafinerije je pogodan za opskrbu tržišta ne samo u Hrvatskoj nego i u južnim dijelovima Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i drugih zemalja na Mediteranu. Riječka rafinerija godišnje prerađuje 3 – 3,5 milijuna tona nafte i proizvodi određen broj naftnih proizvoda namijenjenih domaćem i inozemnom tržištu. Rafinerija ima devet spremnika za skladištenje nafte s ukupnim skladišnim kapacitetom od 396.000 m3. Rafinerija u Sisku je od Zagreba udaljena 50 km, a područje Zagreba bilježi najveću potrošnju naftnih proizvoda u zemlji. Smještaj rafinerije je pogodan i za opskrbu drugih lokalnih tržišta u Hrvatskoj kao i onih u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, sjeveroistočnoj Sloveniji i zapadnoj i sjevernoj Srbiji. Rafinerija prerađuje naftu iz domaćih izvora (koju proizvodi sama INA) uz rusku naftu uvezenu naftovodima Družba 1 i Družba 2. Moguća je i opskrba naftom s Mediterana putem naftovoda JANAF. Rafinerija posjeduje devet spremnika za naftu s ukupnim skladišnim kapacitetom od 365.000 m3.

Rafinerija prosječno godišnje preradi 2,0-2,2 milijuna tona nafte i proizvede određeni broj naftnih derivata koji se prodaju na domaćem i susjednim izvoznim tržištima.INA je 2005. godine krenula u opsežan program modernizacije svojih rafinerija, što je nužno da bi proizvodila višu kvalitetu proizvoda koji mogu udovoljiti zahtjevima i specifikacijama Europske Unije. Projekt će omogućiti proširenje rafinerijskih kapaciteta na 7,7 milijuna tona godišnje te postizanje standarda kvalitete Euro V, što znači ne samo dodatnu konkurentnu prednost nego i korištenje tehnologije koja manje zagađuje okoliš. 

 3.3 Trgovina na malo

Osnovna je poslovna aktivnost Inina Segmenta djelatnosti Trgovine na malo maloprodaja goriva, maziva, plina u bocama te širokog asortimana robe široke potrošnje putem mreže benzinskih postaja. INA ima maloprodajnu mrežu koja se sastoji od preko 400 benzinskih postaja u Hrvatskoj i 50 postaja u susjednoj Bosni i Hercegovini i Sloveniji.

INA nastavlja s investicijama u svoju maloprodajnu mrežu koju stalno unapređuje gradnjom novih benzinskih postaja, posebno uzduž novoizgrađenih autoputova kroz Hrvatsku, ali i obnovom i novim uređenjem i proširenjem ponude na postojećim postajama na atraktivnim lokacijama.Na Ininim benzinskim postajama može se kupiti gorivo, cjelokupni asortiman ulja i maziva, autokozmetiku i potrošne dijelove za automobile, plin u bocama te nekoliko tisuća različitih artikala robe široke potrošnje. Na pojedinim postajama, osobito onima koje se nalaze uz magistralne pravce kao i na novim postajama u gradovima koje rade non-stop,

7

otvoren je caffe bar. Asortiman na Ininim benzinskim postajama: goriva, ulja i maziva, UNP, loživo ulje, roba široke potrošnje.

Slika 2. Ina

8

4. Investitori

4.1 Struktura dioničara

Temeljni kapital INE razdijeljen je na 10 000 000 redovnih dionica nominalne vrijednosti jedne dionice 900,00 kn. Svaka redovna dionica INA,d.d. daje pravo na jedan glas i pravo na dividendu. Javno trgovanje dionicama započelo je 1. prosinca 2006. godine.

Posljednje stanje prvih 10 računa s najvećom količinom vrijednosnog papira, dionica INA Industrija nafte d.d. (oznaka INA – R – A) se vodi  kod Središnjeg klirinško depozitarnog društva d.d.

Slika 3. Struktura dioničara  INA, d.d.  na dan 17. listopad 2008.

 

4.2 Strateško partnerstvo INE i MOLA

Stjecanjem udjela 25% plus jedne dionice 2003. godine MOL je postao Inin strateški partner, a INA je postala dijelom integriranog regionalnog partnerstva u industriji nafte i plina koji čine MOL, INA, Slovnaft i TVK. Zajednička suradnja i ostvarena sinergija nastavili su se i u 2007. godini. U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.

Zajedničke aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina U 2007. godini INA i MOL nastavili su aktivnosti na istraživanju nafte i plina. Nakon što su dvije strane u rujnu 2006. godine potpisale ugovor za zajedničku izradu istražne bušotine u istražnom području Zalata (Mađarska) – Podravska Slatina (Hrvatska), u 2007. godini objavljeni su prvi rezultati na bušotini Zalata-1, gdje su otkrivene rezerve ugljikovodika. U rujnu 2007. godine INA i MOL su potpisali Ugovor o zajedničkom istraživanju pograničnog područja Novi Gradac (Hrvatska) i Potony (Mađarska) s ciljem otkrića novih količina

9

ugljikovodika. Ugovorom su utvrđena ulaganja u zajednički projekt te podjela proizvodnje u omjeru 50:50.INA i MOL zajednički razmatraju mogućnosti za budućom suradnjom na međunarodnim projektima u području istraživanja nafte i plina. Suradnjom dviju kompanija dolazi do udruživanja kako financijskih tako i ljudskih resursa što rezultira poboljšanom učinkovitošću.

Podrška za program Modernizacije rafinerija Implementacija projekta modernizacije Ininih rafinerija još je jedno izuzetno važno područje zajedničke suradnje Ine i MOL-a. Ovaj projekt, koji bi trebao Ini osigurati  mjesto među tehnički najnaprednijim prerađivačima u regiji, obuhvaća proširenje rafinerijskih kapaciteta i postizanje EURO V standarda kvalitete. MOL-ova iskustva stečena modernizacijom vlastitih rafinerija vrijedan su doprinos Ini u primjeni programa modernizacije njezinih rafinerija.

Razvoj regionalne maloprodajne mreže Zajedničko prihvaćanje kartica za gorivo koje se mogu koristiti na benzinskim postajama Ine i MOL-a, nastavljeno je s njihovom uspješnom primjenom. Partneri su zajednički osmislili marketing strategiju za cijelu regiju jugoistočne  Europe čime je obuhvaćen pregled stanja maloprodaje u regiji.

Integrirani SAP sustavU 2007. godini Ina je stabilizirala SAP sustav te unaprijedila procesne i organizacijske preduvjete za kvalitetnije odvijanje SAP podrške, a u čemu se također oslanjala na prijašnja iskustva MOL-a vezano za uvođenje integriranog SAP sustava.

Dioničarski sporazum između Vlade i MOL-aNakon prodaje 7% dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom su smislu hrvatska Vlada i MOL potpisali Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima.Ostala područja suradnje Daljnji razvoj partnerskih odnosa trebao bi dovesti do iskorištenja sinergija u svim aspektima poslovanja. Razmjena znanja i primjena zajedničkih projekata INI bi trebali pomoći u realizaciji ciljanog rasta na regionalnim tržištima nafte, plina i naftnih derivata. Zajednička suradnja dviju kompanija osigurava uspostavu komunikacijskih kanala čime bi se trebala postići bolja iskorištenost stručnosti svake kompanije u određenom području.

Širenje poslovne suradnje: stjecanje Energopetrola U rujnu 2006. konzorcij INA/MOL (50% INA i 50% MOL) potpisao je s Vladom Bosne i Hercegovine i Energopetrolom Ugovor o dokapitalizaciji za stjecanje 67% udjela u Energopetrolu. U 2007. konzorcij je preuzeo upravljanje navedenom tvrtkom, koja je vodeća na maloprodajnom tržištu naftnih derivata Bosne i Hercegovine. 

4.3 Cijena dionice

Ininom dionicom trguje se od uvrštenja 1. prosinca 2006 godine u Prvoj kotaciji Zagrebačke burze pod oznakom INA-R-A. Dionica Ine kao jedna od likvidnijih dionica na tržištu uvrštena je u službeni indeks Zagrebačke burze CROBEX , te u CROEMI® indeks Raiffeisenbank banke.

10

Osim u hrvatske indekse, dionica Ine uvrštena je u dva indeksa koje objavljuje Bečka burza, SETX indeks (South-East Europe Traded Index) koji objavljuje Bečka burza od veljače 2006.godine, a objedinjava 14 najvećih kompanija koje kotiraju na burzama Zagreba, Ljubljane, Bukurešta i Sofije te CROX indeks (Croatian Traded index) koji Bečka burza objavljuje od lipnja 2007., a prati najlikvidnije i dionice s najvećom kapitalizacijom na Zagrebačkoj burzi. Inina dionica proglašena je najboljom dionicom na hrvatskom tržištu kapitala u 2006. godini. U najužoj konkurenciji bile su dionice Plive, Ine i dionice tvrtke Viro d.d., pa stručnom ocjenjivačkom sudu uistinu nije bilo lako izabrati najbolju dionicu, ali po mišljenju stručnoga ocjenjivačkog suda Zlatnu dionica godine za 2006. zaslužila je INA.

5. INA u zajednici

Tijekom četrdeset i pet godina djelovanja na hrvatskom tržištu, INA je - istodobno s izgradnjom svojih postrojenja i širenjem poslovanja - na razne načine pomagala razvoj regija u kojima se nalazila. Izgrađivala je komunalnu infrastrukturu, domove zdravlja, škole, stambene objekte, podižući tako standard vlastitih radnika, ali i ostalog stanovništva.S godinama se suradnja sa zajednicom proširila i na sport, kulturu, umjetnost, znanost... pribavljajući Ini epitet velikog i izdašnog mecene svih važnijih područja društvene i ljudske aktivnosti. INA je time već odavno iskazala i u praksi primijenila načela društvene odgovornosti, što danas, kao treći stup održiva razvoja, u mnogim razvijenijim europskim državama, ali i u osviještenim hrvatskim tvrtkama, predstavlja sastavni dio ukupnog poslovanja i uspješnosti.Iscrpne podatke o svim aktivnostima iz područja društveno-odgovornog poslovanja i socijalne osjetljivosti prema vlastitim radnicima i široj zajednici na svim razinama, INA d.d. je objavila u Izvješću o održivom razvoju za 2008. godinu.

5.1 Društvena odgovornost

Poslovi u INA, d.d. ne obavljaju se samo s ciljem stvaranja dobiti već i dobrobiti po društvo, poštujući ljude i okoliš. INA, d.d. razvija uzajamno povjerenje i zajedničke vrijednosti između svojih dionika (stakeholders), što im omogućuje zajednički rad uz dobru suradnju.  INA, d.d. članica je Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti iz područja ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije. INA, d.d. je obilježila 60. godišnjicu UN Deklaracije o općim ljudskim pravima i putem svojih medija informirala radnike o sadržaju Deklaracije iz 1948. Kodeksom poslovnog ponašanja i etike definirane su smjernice koje obuhvaćaju odnos prema radu, suradnicima, poslovnim partnerima, zaštiti zdravlja, sigurnosti, zaštiti okoliša, poštivanju zakona i običaja, smjernice protiv sukoba interesa i mehanizme nadzora. Više od četrdeset godina INA, d.d. opskrbljuje stanovništvo i gospodarske subjekte Hrvatske i regije energentima i mazivima. Prilagođava se specifičnim potrebama lokalnih zajednica.

11

Desetljećima je stvarana tradicija financiranja infrastrukture i to posebice u lokalnim sredinama gdje je INA, d.d. provodila istraživanja i proizvodnju nafte i plina u Hrvatskoj. Financirana je izgradnja škola, bolnica, zdravstvenih stanica, odmarališta. INA, d.d. danas pomaže zajednicama u humanitarnim, kulturnim, edukacijskim, sportskim, ekološkim, zdrastvenim i znanstvenim projektima u vidu donacija i sponzorstava te ulaže u niz neprofitabilnih djelatnosti dragocjenih za ukupnu kvalitetu življenja. INA, d.d. je osnovala i ima dugu tradiciju dodjele Godišnje nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu.  Uključena je u inicijativu dodjele top stipendije najboljim studentima, a otvorila je vrata mnogim srednjoškolcima i studentima iz Hrvatske i inozemstva, kako bi stekli nova znanja tijekom ljetne prakse. O svom napredovanju na području društvene odgovornosti INA, d.d. redovito godišnje izvješćuje dionike i uključena je u globalnu mrežnu komunikaciju Communication on Progress.

5.2 Izvješće o održivom razvoju

INA - kao najveća nacionalna kompanija - ne samo da prati i uvažava sve međunarodne propise koji određuju njezino poslovanje, nego poštuje i brojne preporuke koje pridonose ukupnoj uspješnosti poslovanja. Stoga i ne čudi što je u brojnim aktivnostima redovito prva ili barem među prvima. Tako je bilo i kad je prije trinaest godina u Ini tiskano prvo izvješće o zaštiti okoliša, a prije pet godina, uz tek nekoliko drugih tvrtki, objavila je i Socijalno izvješće. Izvješće o održivom razvoju za 2008. obuhvaća puni raspon ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja INA, d.d. na njene dionike.

Izvješće o održivu razvoju i društvenoj odgovornosti ne samo što primjenjuje metodološke novine, nego i nadograđuje dosadašnju praksu opisa i analize utjecaja korporativnih politika i poslovnih praksi na tvrtku i njezine ključne dionike. Pritom se pruža uravnotežena slika postignuća i ciljeva u različitim segmentima poslovanja i djelovanja, ali i rizika i problema s kojima se INA sučeljava i načina na koji ih nastoji rješavati. U ocjeni neovisna revizora stoji i da INA na sustavan način analizira stanje i prepoznaje ključne izazove u razvoju društveno-odgovorna poslovanja te da - uz razradu i praćenje ključnih pitanja strategije i društvene odgovornosti - ono pruža dobru osnovu za proaktivan odnos tvrtke prema svome budućem razvoju.

5.3 Okoliš

Kao i sve naftne kompanije u svijetu, INA, d.d. svojim aktivnostima, koje uključuju istraživanje i proizvodnju, preradu, skladištenje i prodaju nafte, naftnih derivata i plina, može značajno utjecati na okoliš. Stoga se, u skladu sa zakonskim zahtjevima i najboljom praksom, na svim lokacijama na kojima je to potrebno, prate i mjere osnovni pokazatelji utjecaja na okoliš, što uključuje: emisije u zrak i vode, gospodarenje opasnim i neopasnim industrijskim otpadom, akcidente s utjecajem na okoliš i sl.

U cilju smanjenja negativnog utjecaja na okoliš kontinuirano se provode brojne aktivnosti i projekti, koji su izravno ili neizravno vezani uz zaštitu okoliša.

12

Značajni dio aktivnosti tijekom 2008. odnosio se na područje prilagodbe poslovanja koja proizlaze iz procesa usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU u području zaštite okoliša.

5.4 Zdravlje i sigurnost

Cilj kompanije je kontinuirano unapređenje zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu. Priroda poslovanja u naftnoj industriji zahtijeva visok stupanj zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i predstavlja jedan od prioriteta i temeljnih preduvjeta uspješnosti kompanije. INA, d.d. je stoga izgradila sveobuhvatni sustav upravljanja zaštitom na radu i zaštitom zdravlja, usmjeren na kontinuirano podizanje razine sigurnosti i redovito praćenje zdravlja svojih zaposlenika.

Posebna pažnja posvećuje se pravovremenoj edukaciji i osposobljavanju radnika za rad na siguran način kako bi se rizici svakodnevnog poslovanja sveli na najmanju moguću razinu.

 Zaštita zdravlja ostvaruje se kroz sistematske preglede i stalnu zdravstvenu kontrolu radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada.

5.5 Kvaliteta

U cilju održavanja vodeće pozicije u regiji, slijedeći zahtjeve i očekivanja vlasnika, kupaca, dobavljača, zaposlenika, poslovnih partnera i ostalih zainteresiranih strana opredijelila se za stalno poboljšavanje poslovnih procesa kako bi bila sposobna zadovoljiti kriterije djelotvornosti i učinkovitosti poslovanja stvarajući tako dodanu vrijednost te kontinuirano unapređujemo kvalitetu naših proizvoda i usluga. Njezin cilj je poslovna izvrsnost tvrtke.

 U INA, d.d. momentalno se vodi projekt kojim se uz korištenje ARIS alata izrađuje novi model poslovnih procesa. Taj novi model treba biti usklađen s utvrđenom metodologijom opisivanja procesa. Na osnovi rezultata ankete o mjerenju zadovoljstva kupaca kao i njihovih očekivanja, u dijelovima INA, d.d. koji su u neposrednom kontaktu s vanjskim kupcima provode se programi daljnjeg povećanja zadovoljstva kupaca.  Tijekom 2007. poslovna politika Inina menadžmenta utvrdila je razvoj sustava upravljanja informacijskom sigurnošću, a tijekom 2008. implementaciju HACCP sustava u restoranima prehrane. Sustavi se razvijaju na način da se integriraju u postojeći sustav upravljanja poslovanjem. Slijedeći svjetske trendove od kontrole kvalitete, preko osiguranja do upravljanja kvalitetom, poslovni procesi u funkciji proizvodnje i zadovoljavanja zahtjeva kupaca su već sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća posjedovali certifikate ISO 9001, a danas stalno održava certifikat na razini kompanije. Tako osigurava dokaz da radi u skladu s korporativnim pravilima i zahtjevima ISO 9001 norme.  

13

5.6 Posao i karijera

INA ima važnu ulogu u naftnom biznisu i u Hrvatskoj i u regiji. Danas zapošljava 16.632 radnika, od čega 10.108 u INA matici, a 6.524 u ovisnim društvima (ovisna društva u Republici Hrvatskoj i ovisna društva u inozemstvu). Inin uspjeh temelji se na obrazovanom, kreativnom i inovativnom kadru. Spoznaja da su ljudi neiscrpni razvojni resurs i kapital, određuje naše poslovno ponašanje, organizacijsku i upravljačku strukturu i sve organizacijske procese. Zbog velikog broja djelatnosti, fascinantan je raspon profesionalaca zaposlenih u Ini, čija se znanja protežu od tehničkih do trgovačkih područja. Zahvaljujući svojoj financijskoj snazi, akumuliranim znanjima i tržišnom iskustvu INA je, kao malo koja tvrtka u regiji, idealna okolina za razvoj svih vaših potencijala.

Slika 4. INA

14

6. Financijska izvješća

Globalna recesija popraćena kreditnom krizom, niskim cijenama nafte i padom rafinerijskih marži negativno je utjecala na financijske rezultate i financijski položaj INA Grupe. Menadžment angažirano radi na stabiliziranju financijskog položaja Društva i poboljšanju likvidnosti kroz ozbiljne i striktne mjere za smanjenje operativnih troškova do kraja godine. Opseg kapitalnih ulaganja određuje sposobnost Društva za generiranje novca.

Neprekinuto poslovanjeDobit iz osnovne djelatnosti od neprekinutog poslovanja, u prvih devet mjeseci ove godine isključujući jednokratne stavke, manja je za 53,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznosila je 900 milijuna kuna. Negativni učinak 54% niže prosječne ostvarene cijene sirove nafte, 63%-ni pad prosječnih spreadova u kombinaciji s manjim padom proizvodnje ugljikovodika, te nepovoljnom strukturom prodaje po tržištima, samo su djelomično ublaženi izostankom negativnog učinka “price cap-a” na naftne derivate2 i nižim operativnim troškovima. Tijekom razdoblja I-IX.2009. na rezultat su negativno utjecale i jednokratne stavke (prihod od 497 milijuna kuna od prodaje Podzemnog skladišta plina d.o.o.3 u drugom tromjesečju 2009. godine, 658 milijuna kuna učinka vrijednosnog usklađenja imovine u prvih devet mjeseci 2009. godine) što je imalo negativan neto efekt u iznosu od 161 milijun kuna tako da je dobit osnovne djelatnosti u tom izvještajnom razdoblju iznosila 739 milijuna kuna (61,6% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Neto financijski izdaci od neprekinutog poslovanja bili su niži za 221 milijun kuna, stoga je neto dobit od neprekinutog poslovanja u razdoblju I-IX.2009. iznosila 547 milijuna kuna, što je za 59.3% manje od istog razdoblja prethodne godine.

Prekinuto poslovanjeOd prekinutog poslovanja za razdoblje I-IX.2009. godine društvo je ostvarilo neto gubitak od 714 milijuna kuna, što je za 273 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje 2008. godine zbog manje uvezenog prirodnog plina i neznatnog smanjenja razlike između prodajne i uvozne cijene.

Ukupno poslovanjeUzevši u obzir ukupno poslovanje u razdoblju I-IX.2009. godine INA Grupa ostvarila je neto gubitak u iznosu od 167 milijuna kuna što predstavlja nepovoljan rezultat u odnosu na neto dobit od 356 milijuna kuna ostvarenu u istom razdoblju 2008. godine. Plinski biznis (prekinuto poslovanje) doprinio je ukupnim neto gubitkom u iznosu od 714 milijuna kuna, aneto dobit od neprekinutog poslovanja iznosila je 547 milijuna kuna.

2 U razdoblju od I-IX.2008 gubitak prihoda zbog “price cap-a na naftne derivate iznosio je 218 milijuna kuna i ravnomjerno je podijeljen

između SD rafinerije i marketing i SD Trgovine na malo, dok je negativni učinakreguliranih cijena UNP-a iznosio 294 milijuna kuna što je rezultiralo ukupnim gubitkom prihoda od 512 milijuna kuna.

3 U skladu s Glavnim ugovorom o poslovanju prirodnim plinom između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a potpisanim 30.01.2009. tvrtku

Podzemno skladište plina d.o.o. 30 .04. 2009. preuzela je tvrtka u 100%državnom vlasništvu - Plinacro d.o.o. što je za Inu rezultiralo jednokratnom dobiti u iznosu od HRK 497 milijuna.

15

Tablica 2. Financijski podaci INE

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

6.1 Okolnosti poslovanja

Svjetsko gospodarstvo je u drugom tromjesečju 2009. vjerojatno bilo dotaklo dno i očito ponovo jača. No globalni rast i dalje je spor uz znatne regionalne razlike u brzini oporavka. Neka gospodarstva u nastajanju, posebice u Aziji, u mnogo boljem su položaju nego ona u zemljama unutar OECD-a, gdje je rast još uvijek usporen. Obrat gospodarskog trenda se može zahvaliti nezapamćenoj fiskalnoj i monetarnoj ekspanziji u većini razvijenih zemalja i nekima od ključnih zemalja u razvoju, čime su se stabiliziralem financijske prilike, a podaci o industrijskoj proizvodnji poboljšali zbog popunjavanja zaliha. Također ima naznaka stabilizacije prodaje na malo.

16

Zbog tih pozitivnih kretanja MMF je svoje projekcije godišnjih rezultata svjetskog gospodarstva u odnosu na svoj izvještaj za srpanj korigirao naviše, za 0,3% na minus 1,1% za 2009. i za 0,6% na 3,1% za 2010.No analitičari se uglavnom slažu da je oporavak i dalje krhak jer su mnogi njegovi čimbenici privremeni. Lošije državne bilance ograničavaju opseg daljnje fiskalne ekspanzije. Prvenstveni problem je oporavak potrošnje jer visoke stope nezaposlenosti koje sene smanjuju nego još i rastu (9,7% u SAD, 9,6% u Eurozoni, 5,7% u Japanu u III. tromjesečju 2009), mogu dovesti u pitanje povjerenje potrošača. U mnogim naprednim gospodarstvima potrošačko suzdržavanje od zaduživanja će imati sličan učinak na rast potrošnje. Svjetska trgovina također nije dosad pokazala znake vidljiva poboljšanja, što će ograničiti mogućnosti rasta u zemljama koje su velike izvoznice, napose kad se gospodarski poticaji postupno ukinu.Povratak spremnosti na rizike potaknuo je tijekom trećeg tromjesečja 2009. oporavak na tržištima kapitala diljem svijeta. Indeks MSCI za razvijena tržišta porastao je tijekom tog razdoblja za 13,4%, a za tržišta u nastajanju za 15,7%. Čini se da se vratio interes ulagača za područje Srednje i Istočne Europe, gdje su glavni burzovni indeksi tijekom trećeg tromjesečja porasli u prosjeku za više od 20%. Indeks CROBEX Zagrebačke burze porastao je 18%. Ti su podaci odraz pozitivnog ozračja na tržištima kapitala diljem svijeta, no ne nužno i što se tiče temeljnih pokazatelja svjetskog gospodarstva.

Cijene nafte su tijekom trećeg tromjesečja 2009. ostale relativno stabilne na oko 70 USD/bbl krećući se u rasponu od 61,9 USD/bbl sredinom srpnja do najviše USD 76,55 USD/bbl početkom kolovoza. Ta relativna stabilnost bila je posljedica relativne ravnoteže dviju suprotnih sila tijekom cijelog tromjesečja. S jedne strane, kratkoročni kvantitativni podaci i dalje su slabi, pa pritišću cijene nadolje. Osim u SAD, potražnja u zemljama OECD-a i dalje je slaba, što je glavnim dijelom bilo razlog smanjenja ukupne svjetske potražnje za naftom. Krajem kolovoza komercijalne zalihe u zemljama OECD-a pokrivale su potražnju 60,7 dana, što je nešto manje nego tijekom prethodnog tromjesečja, no još uvijek 3,7 dana više nego pred godinu dana i znatno više od petogodišnjeg prosjeka. Slobodni kapaciteti u zemljama OPEC-a još su se povećali u odnosu na prethodno tromjesečje i u rujnu su bili 5,47 mb/d, a dogovorena količina proizvodnje je krajem trećeg tromjesečja 2009. pala na 66%.S druge strane, neki financijski činitelji, ponajviše stalno slabljenje dolara, usmjerili su ulagače na robu denominiranu u dolarima, uključujući naftu, da bi se zaštitili od mogućeg rizika. To je tijekom trećeg tromjesečja guralo cijene nafte naviše. Utjecaj potražnje na cijene nafte ostao je uglavnom neutralan uz neznatan rast svjetske potražnje ponajviše zbog sezonskog porasta potražnje te sve veće potrošnje i stvaranja velikih zaliha u Kini.Prosječna cijena nafte tipa Brent u trećem je tromjesečju 2009. bila 68,87 USD/bbl, 15,3% viša od prosjeka u drugom tromjesečju, no 40,7% niža od rekordnih cijena godinu dana ranije. Potražnja za naftom neznatno je porasla u odnosu na drugo tromjesečje 2009. - za 0,3 mb/d (odnosno 0,36%) na 84,4 mb/d, no to je bilo 1,5 mb/d (1,8%) manje nego u trećem tromjesečju 2008. Prosudbe svjetske godišnje potražnje korigirane su naviše za 0,5 mb/d tijekom trećeg tromjesečja 2009. i to na 84,4 mb/d za 2009. i 85,7 mb/d za 2010.Rafinerijske marže i dalje su ispod petogodišnjeg prosjeka. Zbog sporosti gospodarskog oporavka potražnja za srednjim destilatima koji se koriste u prijevozu te avionskim gorivom i dalje je vrlo mala, dok je potražnja za manje cikličkim benzinom uvelike odskočila u vrijeme znatno manje iskorištenosti rafinerija. Zbog toga su rafinerijske marže za dizel i avionsko gorivo ostale na povijesno niskim razinama iz drugog tromjesečja, dok se rafinerijska marža za benzin kretala nešto iznad petogodišnjeg prosjeka. Rafinerijska marža za lake frakcije nešto je ojačala koncem trećeg tromjesečja. Uvijek negativna marža na loživom ulju ostala jemnogo bolja nego prije krize kao odraz recesije obilježene niskom stopom iskorištenosti rafinerija.

17

HrvatskaTijekom trećeg tromjesečja 2009. gospodarski pad je u Hrvatskoj znatno usporen nakon pada BDP za 6,3% u drugom tromjesečju, no mala potražnja za izvozom i dalje znatno otežava oporavak. Izvoz je u srpnju bio 36,6% manji nego prethodne godine.Industrijska proizvodnja je i dalje bila u padu smanjivši se 8,3% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon manjeg poboljšanja u drugom tromjesečju, tržište rada se u trećem tromjesečju opet pogoršalo i stopa nezaposlenosti je u kolovozu dosegla 14,2%. Nasuprot tome, u turizmu je pad bio manji od očekivanog, a kuna je ostala stabilna u odnosu na euro, a prema dolaru je ojačala gotovo 4% tijekom trećeg tromjesečja. Povjerenje ulagača također je poraslo tijekom tog razdoblja budući da su se marže credit default swap (CDS) postupno smanjile s 340 baznih poena u srpnju 2009. na 200 baznih poena krajem rujna, što je pad od 67% odrekordnih 600 baznih poena u prvom tromjesečju 2009. Ključ hrvatskog oporavka bit će oporavak potražnje u Njemačkoj i Italiji, dva najveća izvozna tržišta. Gospodarski rast se ponovo očekuje u 2010. godini, uglavnom potaknut postupnim no polaganim vraćanjem eksterne potražnje. MMF očekuje da će hrvatski BDP porasti za 0,4% u 2010. nakon pada od 5,2% u 2009. Potražnja za benzinom je u Hrvatskoj tijekom trećeg tromjesečja porasla za 3%, a potražnja za dizelom 2,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prodaja benzina je u INA-i ostala gotovo ista tijekom trećeg tromjesečja - 144,5 tisuća tona, dok je prodaja dizela manja za 2,5% - 314,1 tisuća tona. INA trenutno ima 69%-ni udio na domaćem tržištu što se tiče prodaje benzina, a 70%-ni u prodaji dizela.

6.2 Osvrt na financijske rezultate

PoslovanjeVlada Republike Hrvatske i mađarska naftna kompanija MOL potpisali su Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (okvirni ugovor kojim se uređuju neka od osnovnih pitanja glede budućnosti tržišta prirodnog plina i opskrbe prirodnim plinom u Hrvatskoj).Kroz provedbu Glavnog ugovora o poslovanju prirodnim plinom, djelatnost skladištenja prirodnog plina prenesena je 30.04.2009 godine na Plinacro d.o.o., društvo u potpunom državnom vlasništvu. Pregovori o prodaji trgovine plinom su u tijeku, a kako prema MRS-u 5 trgovina plinom zadovoljava definiciju poslovanja, društvo je prikazalo odnosne rezultate i novčane tijekove kao dobit i novčane tijekove od prekinutog poslovanja.

Neprekinuto poslovanjeNeto prihod od prodaje INA Grupe u razdoblju I-IX.2009. godine iznosio je 14,2 milijardi kuna i za 33% je manji u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prvenstveno zbog utjecaja nižih prodajnih cijena i manje prodaje naftnih derivata na domaćem tržištu za 8% i sirove nafte u izvozu za 8%, dok je prodaja naftnih derivata u izvozu 7% veća. Tijekom kolovoza 2009. godine INA Grupa nije bila u mogućnosti primjenjivati maksimalno moguće cijene prema formuli za izračun maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, te je s te osnove izgubila 20 milijuna kuna. U razdoblju siječanj do rujan 2008. godine izgubljeni prihod je bio znatno veći i iznosio je 512 milijuna kuna, od čega je 'price cap' na naftnim derivatima iznosio 218 milijuna kuna, a negativan učinak reguliranih cijena UNP-a 294 milijuna kuna. Troškovi sirovina, materijala i energije u razdoblju I-IX.2009. manji su za 31% u usporedbi s istim razdobljem 2008. godine, pri čemu je trošak sirove nafte manji za 34%, zbog 42% niže prosječne cijene uvezene sirove nafte za rafinerijsku preradu (prosječna cijena Brent FOB Mob na svjetskom tržištu niža je za 48,4%) uz 14% veći volumen prerade.

18

Vrijednosti zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje veća je za 157 milijuna kuna u odnosu na početno stanje, dok je u istom razdoblju prošle godine vrijednost zaliha bila veća za 275 milijuna kuna. Nabavna vrijednost prodane robe iznosi 602 milijuna kuna i manja je za 77%, prvenstveno zbog znatno manjeg uvoza motornih goriva euro IV kvalitete. Troškovi usluga iznose 2.186 milijuna kuna i manji su za 724 milijuna kuna, uglavnom zbog poduzetih mjera smanjenja troškova, manjih ugovornih troškova i obveza i manjih troškova iz „viška iznad povrativih troškova - excess recovery petroleum“, te početnih troškova rada na projektu u Meksiku u istom razdoblju 2008. godine.Amortizacija je porasla za 12%, na iznos od 1.161 milijun kuna uglavnom zbog aktiviranja završenih projekata. Ispravci i rezerviranja iznose 994 milijuna kuna i veći su za 625 milijuna uglavnom zbog troškova ispravka vrijednosti nastalih zbog većih rezerviranja za napuštanje naftnih polja (518 milijuna kuna, kako je navedeno u bilanci). Također su zabilježeni troškovi umanjenja imovine u iznosu od 130 milijuna kuna na određenom broju benzinskih postaja uslijed promjena parametara za izračun. Ukupni troškovi osoblja manji su za 1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iz financijskih aktivnosti u razdoblju I-IX.2009. godine ostvaren je gubitak od 121 milijun kuna, a u istom razdoblju prethodne godine gubitak je iznosio 342 milijuna kuna. Ostvarene neto pozitivne tečajne razlike iznose 208 milijuna kuna i uglavnom se odnose na dugoročne kredite. U razdoblju I-IX.2008. ostvareno je 117 milijuna kuna neto negativnih tečajnih razlika. Troškovi kamata povećani su u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 85 milijuna kuna na iznos od 220 milijuna kuna, a ostali financijski rashodi su povećani za 19 milijuna kuna i iznosili su 109 milijuna kuna.Obračunati porez na dobit od neprekinutog poslovanja za razdoblje I-IX.2009. iznosi 71 milijun kuna, a u istom razdoblju prethodne godine iznosio je 238 milijuna kuna.

Prekinuto poslovanjeGubitak financijske godine od prekinutog poslovanja, trgovine prirodnim plinom, iznosi u prvih devet mjeseci ove godine 714 milijuna kuna i manji je za 273 milijuna kuna. Zbog manje prodaje uvoznog prirodnog plina i manje negativne razlike između prosječnih prodajnih i uvoznih cijena prirodnog plina gubitak iz osnovne djelatnosti je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjen za 228 milijuna kuna i iznosi 805 milijuna kuna. Iz financijskih aktivnosti gubitak od fer vrednovanja ugrađenih izvedenih instrumenata (derivativnih ugovora) manji je za 18 milijuna kuna, te gubitak u promatranom razdoblju iznosi 88 milijuna kuna. Odgođeni porez veći je 27 milijuna kuna i iznosi 179 milijuna kuna.

6.3 Financijski instrumenti i upravljanje rizicima

Najvažniji rizici uključuju tržišne rizike (rizik promjene valutnog tečaja, rizik promjene kamatnih stopa i cijena), kreditni rizik i rizik od moguće nelikvidnosti. U vrlo ograničenoj mjeri Grupa je koristila derivativne (izvedene) instrumente za upravljanje rizicima. Grupa ne koristi derivativne instrumente u špekulativne svrhe.

6.3.1 Tržišni rizici

Rizici promjene cijenaGrupa uglavnom kupuje naftu kratkoročnim aranžmanima u USD po trenutnoj cijeni na tržištu, a potrebne količine plina, čija je nabavna cijena izražena u USD i mijenja se kvartalno, kupuje sukladno formuli iz dugoročnog ugovora o kupnji plina. Najveći dio prodaje INE čini prodaja naftnih derivata i veleprodaja prirodnog plina.

19

Cijene naftnih derivata na domaćem tržištu određuju se prema formuli koja je određena Pravilnikom o utvrđivanju cijena naftnih derivata (od 2001. godine), koji u značajnoj mjeri štiti Grupu od promjene cijena nafte i derivata te tečajnog rizika omogućavajući promjenu cijena derivata svaka dva tjedna, ovisno o promjeni cijena na tržištu (Platts), te promjenama tečaja u odnosu na USD. Grupa ne koristi forward ugovore u svrhu upravljanja rizicima promjene cijena nafte i plina.

Upravljanje valutnim rizikomINA Grupa, koja posluje u Hrvatskoj i inozemstvu, određene transakcije obavlja u stranoj valuti, te je podložna rizicima promjene valutnih tečajeva. Pravilnik o utvrđivanju cijena naftnih derivata u velikoj mjeri štiti INA Grupu od valutnog rizika. Nadalje, značajan dio prihoda ostvaruje se izvozom te od aktivnosti u inozemstvu što pruža prirodnu zaštitu od valutnog rizika.

Upravljanje rizikom kamatnih stopaDruštva INA Grupe koriste kredite s fiksnim i promjenjivim kamatnim stopama (većina je s promjenjivim kamatnim stopama), te je Grupa izložena riziku promjene kamatnih stopa.

Ostali cjenovni riziciGrupa je izložena rizicima promjene cijene glavnice koji proizlaze iz vlasničkih udjela, koji se drže iz strateških razloga, a ne radi trgovanja.

6.3.2 Kreditni rizici

Kreditni rizik je rizik od neplaćanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca Grupe koji utječe na eventualni financijski gubitak Grupe. Ina,d.d. u skladu s usvojenim Postupkom upravljanja kreditnim rizicima koji primjenjuje u poslovanju s kupcima, prikuplja instrumente osiguranja plaćanja, gdje god je to moguće, u svrhu zaštite od mogućih financijskih rizika i gubitaka uslijed neizvršenja plaćanja i ugovornih obveza. Uglavnom se prikupljaju zadužnice, kao najzastupljeniji instrument osiguranja plaćanja na hrvatskom tržištu. INA, d.d., nema značajnu kreditnu izloženost koja nije pokrivena instrumentima osiguranja, osim prema državnim institucijama i poduzećima u pretežito državnom vlasništvu.

6.3.3 Rizik od moguće nelikvidnosti

Grupa upravlja rizikom likvidnosti održavajući adekvatne rezerve i kreditne linije, kontinuirano uspoređujući planirani i ostvareni tijek novca uz praćenje dospijeća potraživanja i obveza. Uvoz sirove nafte i derivata INA,d.d. obavlja preko inozemnih podružnica Interine London i Interine Guersney. Sukladno međunarodnoj praksi, kupovina nafte realizira se otvaranjem neopozivih dokumentarnih akreditiva u korist dobavljača i to kod prvoklasnih poslovnih banaka te korištenjem kratkoročnog financiranja (trade financing).

6.3.4 Fer vrijednosti financijskih instrumenata

Grupa je zaključila određene dugoročne ugovore o kupnji i prodaji, koji sukladno MRS 39, sadrže ugrađene izvedene financijske instrumente. Ugrađeni izvedeni financijski instrument je dio ugovora koji utječe da se novčani tijekovi nastali na osnovi ugovora mijenjaju, djelomično, na sličan način kao i samostalni izvedeni financijski instrument.

20

6.4 Bilanca

Na dan 30.09.2009. ukupna imovina iznosila je 30,6 milijardi kuna, 15% više nego na dan 31.12.2008 godine. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina povećana je za 17% uglavnom zbog ulaganja u aktivnosti razrade plinskih polja u sjevernom Jadranu i Siriji, te ulaganja u modernizaciju rafinerija. Goodwill i ulaganja u ovisna društva i zajedničke pothvate povećani su za 155 milijuna kuna. Povećanje imovine raspoložive za prodaju (dugotrajna imovina) za 143 milijuna kuna, uglavnom je rezultat povećanja tržišne vrijednosti dionica društva Janaf d.d. Odgođeni porez povećao se za 105 milijuna kuna. Zalihe iznose 3,0 milijarde kuna i povećane su za 24%, prvenstveno zbog povećanih zaliha uvozne nafte zbog znatno većeg volumena i cijena po kojima su zalihe obračunate. Neto potraživanja od kupaca u iznosu 3,0 milijardi kuna na dan 30.09.2009. veća su za 1% u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, prvenstveno zbog otežane naplate.Imovina i ulozi namijenjeni prodaji (kratkotrajna imovina potrebna za vođenje poslova skladištenja prirodnog plina) veći su 11% i iznose 397 milijuna kuna, prvenstveno zbog kumuliranja zaliha prirodnog plina za zimske mjesece.

Do predviđenog izdvajanja komercijalnog poslovanja s prirodnim plinom, zalihe prirodnog plina iskazuju se u bilanci INE. Ukupne obveze INA Grupe na dan 30.09.2009. iznosile su 18,7 milijardi kuna i bile su 28% veće nego na dan 31.12.2008. godine. Veće obveze uglavnom su posljedica većih dugoročnih rezerviranja kao i većih obveza za poreze i doprinose, a plaćanje većeg dijela tih obaveza je kasnilo. Pored toga, poraslo je kreditno zaduženje na 8,6 milijardi kuna u usporedbi s 7,1 milijardom kuna na dan 31.12.2008. Kredite je Društvo koristilo za nabavu nafte i investicijska ulaganja. Obveze prema dobavljačima su smanjene za 352 milijuna kuna, uglavnom zbog znatno manjeg uvoza naftnih derivata. Dugoročna i kratkoročna rezerviranja iznosila su 2,8 milijardi kuna i znatno su povećana u razdoblju I-IX.2009. budući je INA Grupa preispitala svoje procjene obveza zbog napuštanjadomaćih polja uključujući dugoročne pretpostavke glede inflacije i nerizičnih kamatnih stopa za diskontiranje budućih novčanih tijekova kao i broj polja uključenih u procjenu. Nakon toga je rezerviranje za obveze nastale napuštanjem polja povećano za 1,3 milijarde kuna, što je imalo za posljedicu odgovarajuće povećanje stavke Nekretnine, postrojenja i oprema (kako zahtijeva MRS 37 u vezi rezerviranja) te storno ostalih prihoda u iznosu od 157 milijuna kuna zabilježenih u prvom polugodištu 2009. godine zbog nižih rezerviranja. Osim toga, provjerom umanjenja vrijednosti imovine kojoj je vrijednost povećana nastao je gubitak od 518 milijuna kuna koji se uglavnom odnosi na neproizvodna polja u kontinentalnom dijelu Hrvatske i polja koja su pri kraju proizvodnog vijeka.Ukupni neto dug INA Grupe iznosio je 8,1 milijardu kuna, u usporedbi sa 6,6 milijardi kuna na kraju 2008., dok je neto omjer između tuđeg i vlastitog kapitala porastao s 35,3% na 40,4% na dan 30.09.2009. godine.

Novčani tijek

Operativni novčani tijek prije promjena obrtnog kapitala u razdoblju I-IX.2009. godine iznosio je 1.939 milijuna kuna, što je 338 milijuna kuna manje u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, uglavnom zbog niže dobiti iz osnovne djelatnosti prije amortizacije, vrijednosnih usklađenja i rezerviranja (EBITDA). Smanjenjem radnog kapitala novčana sredstva povećana su za 112 milijuna kuna. Povećani pozitivni utjecaj 1.242 milijuna kuna obveza prema dobavljačima, djelomično dospjelih i neplaćenih, ublažen je sa 728 milijuna kuna većom vrijednosti zaliha, 287 milijuna kuna viših obveza dobavljačima i 115 milijuna

21

kuna nižih rezerviranja. U razdoblju I-IX.2009. plaćeni porez na dobit iznosio je 25 milijuna kuna. Neto odljev u ulagateljskim aktivnostima iznosio je 3.620 milijuna kuna, što je povećanje za 772 milijuna kuna u usporedbi s neto iznosom za razdoblje I-IX.2008. godine. Veća ulaganja uglavnom se odnose na ulaganja u projekte u Siriji i Sjevernom Jadranu, te na program modernizacije rafinerija.

Tablica 2. Konsolidirna bilanca4

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

4 www.ina.hr

22

6.5 Račun dobiti i gubitka

Tablica 3. Račun dobiti i gubitka5

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

5 www.ina.hr

23

Tablica 6. Račun dobiti i gubitka – prekinuto poslovanje6

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

Tablica 7. Kapitalna ulaganja7

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

6 www.ina.hr7 www.ina.hr

24

6.6 INA grupa – konsolidirano izvješće o promjenama u glavnici

Za period završeno na dan 30. rujna 2008. i 2009. (u milijunima HRK)Pripisivo vlasniku kapitala

Tablica 8. Konsolidirano izvješće o promjenama u glavnici8

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

6.7 Dioničarska struktura

8 www.ina.hr

25

Tablica 9. Dioničarska struktura9

Izvor: http://www.ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/2009/Izvjesce_1-9_2009.pdf

6.7.1 Promjene u organizaciji, Upravi i Nadzornom odboru

o Uprava i Nadzorni odborTijekom trećeg tromjesečja nije bilo promjena u Upravi i Nadzornom odboru društva.

o Izjava o odgovornostiKonsolidirani financijski izvještaji INA Grupe za prvih devet mjeseci 2009. godine pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), tj. prema našim najboljim saznanjima točno i objektivno prikazuju financijski položaj društva, financijske rezultate i novčane tijekove INA Grupe.

7. Zaključak

9 www.ina.hr

26

INA - srednje velika europska naftna kompanija koja ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj i značajnu ulogu u regiji. Ukupan broj zaposlenih u INA Grupi na dan 31. prosinca 2008. bio je 16.632 djelatnika, što je za oko 4000 više od Konzuma- najvećeg trgovačkog maloprodajnog lanca koji je u 2008. godini zapošljavao 12.751 djelatnika.

Mađarska naftna i plinska grupa MOL želi povećati sadašnji udjel od 47,2 posto na 50 posto + jednu dionicu temeljem nagodbe o Ininom dugu državi. MOL bi većinski udjel stekao dobivanjem državnih obveznica u zamjenu za podmirivanje nešto manje od 2 milijarde kuna duga prema našoj državi.

S obzirom na velik broj hrvatskih djelatnika i ovisnosti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva o INI, vrlo je neodgovorno od hrvatske vlade da je dopustila da strano poduzeće uopće može postati većinski vlasnik i diktirati cijenu naftnih derivata hrvatskim građanima.

Literatura

27

1. www.ina.hr2. www.images.google.hr

28