44990247-Projekt-betona

OSIGURANJE KVALITETE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

I PROJEKT BETONA

BETON

Beton je graevni proizvod izraen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka betonu i vode. Tehniki propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06) propisuje tehnika svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrauje u betonsku konstrukciju, te nain potvrivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi TPBK moe biti:

TPBK se ne odnosi na:

Obini beton gustoe izmeu 2000 i 2600 kg/m3Lagani beton gustoe izmeu 800 i 2000 kg/m3Teki beton gustoe preko 2600 kg/m3

Poraste betoneBetone otvorene strukture (beton od istozrnatog agregata)Betone gustoe manje od 800 kg/m3 iBetone otporne na poar

TPBK, stavak 12

Graevinski projekt projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadravati osobito:1. u tehnikom opisu

opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na svojstva betonske konstrukcije,

podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva betonske konstrukcije,

opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje, opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih

proizvoda.

2. u proraunu nosivosti i uporabljivosti podatke o predvienim djelovanjima i utjecajima na graevinu koji se

odnose na proraun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije, podatke o temeljnom tlu i seizminosti, proraun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije za predvidiva

djelovanja i utjecaje te proraune pojedinih dijelova betonske konstrukcije, za sve faze graenja i uporabe graevine

TPBK, stavak 12 (nastavak)

3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku

konstrukciju, ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,

ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu za potrebe toga gradilita,

ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije,

uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja betonske konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava betonske konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te

druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.

Zahtjevi iz toke 3. ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja mogu biti detaljnije razraeni u izvedbenom projektu betonske konstrukcije.

SVJEI BETON

Proizvoa betona je odgovoran za proizvodnju i transport, a izvoaradova za ugradnju, zbijanje i njegu svjeeg betona. Ako se ne posveti dovoljno pozornosti svim postupcima prilikom projektiranja sastava betona (prethodna ispitivanja, utvrivanje sastava betona), proizvodnji, transportu, ugradnji, zbijanju i njezi betona, nee se postii eljena vrstoa i trajnost konstruktivnog elementa.

Vano je naglasiti da nije dovoljno samo ispravno ugraditi beton. Tretman betona u prvih est do deset sati nakon ugraivanja, te prvih nekoliko dana nakon ovrivanja (postupak njege betona prema HRN ENV 13670-1) znaajno utjeu na kasnija svojstva betona.

SVJEI BETON - Svojstva

Glavna svojstva koja treba imati svjea betonska mjeavina za vrijeme ugradnje su:

1. Fluidnost: Svjei beton mora biti dovoljno teku da se moe ugraditi u oplatu i oko armature uz pomo odgovarajue opreme. Na primjer, beton za slabo armiranu plou ne mora biti jednako teku kao za vitki jako armirani stup.

2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja pomou pervibratora morao izai.

3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, tj. Npr. Mort se ne bi smio biti tako teku da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.

Prva dva svojstva, fluidnost i zbijenost openito se nazivaju jednim imenom: obradivost. Openito, beton vee obradivosti se lake ugrauje, ali ako je ta vea obradivost dobivena poveanjem koliine vode, takav e beton imati manju vrstou i trajnost.

SVJEI BETON Obradivost

U praksi se obradivost najee definira pomou konzistencije betona. Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.

Konzistencija se u praksi mjeri na vie naina (koji nisu u direktnoj meusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stocem, VeBepostupak, rasprostiranjem i sl.

630F6------

560 do 620F5< 1.04C45 do 3V4 220S5

490 do 550F41.10 do 1.04C310 do 6V3160 do 210S4

420 do 480F31.25 do 1.11C220 do 11V2100 do 150S3

350 do 410F21.45 do 1.26C130 do 21V150 do 90S2

340F1 1.46C0 31V010 do 40S1

Promjer rasp. (mm)

Raz.Stupanj zbijenosti

Raz.VeBe vrijeme (s)

Raz.Slijeganje (mm)

Raz.

RasprostiranjeZbijanjeVeBeSlijeganje

RAZREDI KONZISTENCIJE

SVJEI BETON Obradivost

Preporuka za odabir konzistencije slijeganjem prema vrsti konstrukcijskog elementa

S4

S1S3-S4

S1

S3

S2-S3

S1

10 50Trake, kamioniKolnike ploe, industrijski podovi120 180Pumpe, cijeviBetoniranje pod vodom10 50Trake, kamioni, silobusiMasivni hidrotehniki betoni

posude

Pumpa, posuda na kranu

Pumpa, posuda na kranu

Trake, specijalne posude

Transportno sredstvo

60 - 120Armirani temelji, zidovi, ploe, stupovi

130 200Zalijevanje sidara, podlijevanje ploa strojeva

80 160Jako armirani presjeci stupova i greda

10 50 Slabo armirani ili nearmirani temelji i blokovi

Konzistencija slijeganje (mm)Tip konstrukcije

SVJEI BETON Stabilnost

Pod stabilnou svjeeg betona podrazumijeva se sposobnost svjeeg betona da agregat ne segregira, da se ne izdvaja voda, a plastino skupljanje i slijeganje svjeeg betona svede na minimum.

inioci koji poveavaju sklonost betona segregaciji su: poveanje koliine krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa, poveanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u koliini vode tako da mjeavina postane suha ili vlana

Segregacija se moe sprijeiti ili bar znatno umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naroito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.

Aeranti uvlae u strukturu svjeeg betona zatvorene pore sferinog oblika, koje poveavaju kohezivnost mjeavine. Takoer smanjuju izdvajanje vode.

Plastifikatori (i superplastifikatori) poveavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom dodavanju treba posvetiti panju da se osigura kohezivnost mjeavine.

SVJEI BETON Dodaci Plastifikatori i Superplastifikatori

Dvije osnovne, a u biti inkompatibilne tenje, dominiraju pri proizvodnji svakog betona:

- Napraviti to obradljiviji (plastiniji) svjei beton- Napraviti to kvalitetniji ovrsli beton

Inkompatibilne su zbog toga to se obradiv i lako ugradljiv beton dobiva jedino uz poveanje koliine cementa i vode, to rezultira padom vrstoe i trajnosti (ako je poveana samo koliina vode), tj. Poveanjem skupljanja i opasnosti od pojave pukotina (ako se poveava i koliina vode i cementa).

Plastifikatori i Superplastifikatori (Superfluidifikatori) su dodaci koji pri jednakoj koliini vode poveavaju obradivost, tj. pri istoj obradivosti smanjuju koliinu vode (plastifikatori za oko 10%). Takoer povoljno utjeu na segregaciju.

Djelovanje im se zasniva na naelu da neki spojevi (npr. lingosulfatnakiselina, hidroksi-karboksilna kiselina, melanin-formaldehidi i sl.), smanjuju povrinsku napetost vode.

Smanjujui koliinu vode plastifikatori poveavaju vrstou i smanjuju propusnost betona. U kombinaciji s aerantima povisuju i otpornost betona na smrzavanje i na ostale agresivne utjecaje okoline.

Obino se dodaju posebno ili s vodom. Mogu imati i povratne nepoeljne efekte, to ovisi o vrsti i koliini cementa, vrsti i granulometriji agregata, v/c faktoru i temperaturi smjese.

SVJEI BETON Segregacija

Za dobar sastav betona koji se nee segregirati i u kojem se nee pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja, nije dovoljno odabrati samo dobar granulometrijski sastav nego se mora osigurati i dovoljna koliina sitnih estica. Koliinu sitnih estica ini ukupna koliina cementa i najsitnijih estica agregata (nula). To su obino estice manje od 0.25 mm, ali treba voditi rauna da glinene estice djeluju nepovoljno na svojstva ovrslog betona.

Preporuke za koliinu estica do 0.25 mm dane su u tablici.

4258 16

30032 63

35016 32

5004 8

Najmanja ukupna koliina estica manjih od 0.25 mm u

kg/m3 betona

Najkrupnija frakcija agregata(mm)

SVJEI BETON v/c faktor

Vodocementni faktor je vrlo vano svojstvo svjeeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva ovrslog betona.

Za odabrane sastojke betona konzistencija svjeeg betona (u prvoj aproksimaciji) ovisi samo o koliini vode. Koliina vode u svjeem betonu moe se ralaniti na: vodu koju upije agregat (mala koliina, oko 0.5-1.5% mase agregata), vodu koja omoi povrinu agregata, vodu potrebnu za normiranu konzistenciju paste (voda potrebna za hidrataciju cementa) i dodatnu vodu potrebnu za konzistenciju betona.

140-235125-21595-185160-250145-230120-200

v/c 0.44-0.73

v/c 0.39-0.67

v/c 0.30-0.58

v/c 0.50-0.78

v/c 0.45-0.72

v/c 0.38-0.63

S3S2S1S3S2S1

Rijeni agregatDrobljeni agregat

Litara vode za 1 m3 svjeeg betona

v/c faktor izraunat za koliinu cementa od 320 kg/m3 betona

OVRSLI BETON Uvjeti okolia i klasa betona

320

320

300

0.45

0.55

0.55

0.50

0.55

-300

280 -

-2800.60

--

Ostali zahtjevi

Minimalna koliina cementa

Maksim. v/c omjer

-

-2600.65

C 35/45Elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja se nanose sredstva za odleivanje; parkiraline ploe bez zatitnog sloja

Cikliko vlano i suhoXD3

3. Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora

C 30/37Podruja prskanja vode s prometnih povrina; privatne garaeSuho ili trajno vlanoXD1

C 30/37Bazeni za plivanje i kupalita sa slanom vodom; elementi izloeni industrijskim vodama koji sadre klorideVlano, rijetko suhoXD2

C 30/37Vanjski betonski elementi izravno izloeni kii; elementi u podruju vlaenja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke,Cikliko vlano i

suhoXC4

C 30/37

Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni ili povremeni pristup (npr. Zgrade otvorenih oblika); prostorije s atmosferom visoke vlanosti (npr. Javne kuhinje, kupalita, praonice, vlani prostori zatvorenih bazena za kupanje,)

Umjerena vlanostXC3

C 30/37Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temeljaVlano, rijetko suhoXC2

2. Korozija armature uzrokovana karbonitizacijom

C 20/25Elementi u prostorijama obine vlanosti zraka (ukljuujui kuhinje, kupaonice, praonice rublja u stambenim zgradama); elementi stalno uronjeni u vodu

Suho ili trajno vlanoXC1

Najmanji razred tlane vrstoe betona

Informativni primjer mogue pojave razreda izloenostiOpis okoliaRazred

C 20/25Elementi bez armature u neagresivnom okoliu (npr. Nearmirani temelji koji nisu izloeni smrzavanju i odmrzavanju, nearmirani unutarnji elementi)

Bez rizika djelovanjaX0

1. Nema rizika od oteenja


-3000.50C 30/37Vanjski elementi u blizini obale

Izloeni soli iz zraka, ali ne u

direktnom dodiru s morskom vodom

XS1

-3200.45C 35/45Stalno uronjeni elementi u lukamaUronjenoXS2

0.45

0.50

340

320

3000.55

-340

Ostali zahtjevi

Minimalna koliina cementa

Maksim. v/c omjer

0.45

Agregat prema HRN EN 12620

s dovoljnom otpornou

na smrzavanje;

Minimalna koliina

zraka 4.0%

3000.55

C 30/37

Prometne povrine tretirane sredstvima za odleivanje; preteno vodoravni elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja se nanose sredstva za odleivanje; parkiraline ploe bez zatitnog sloja); elementi u podruju morske plime; mjesta na kojima moe doi do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije

Jako zasieno vodom sa

sredstvom za odleivanje ili morska voda

XF4

C 30/37

Otvoreni spremnici za vodu; elementi u podruju kvaenja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke)

Jako zasieno vodom bez

sredstava za odleivanje

XF3

C 25/30

Podruja prskanja vode s prometnih povrina, sa sredstvom za odleivanje (ali drukije od onog kod XF4); podruje prskanja morskom vodom

Umjereno zasieno vodom sa

sredstvom za odleivanje ili morska voda

XF2

5. Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa li bez sredstava za odleivanje

C 30/37

Vanjski elementiUmjereno zasieno vodom bez

sredstava za odleivanje

XF1



C 35/45Zidovi lukobrana i molovaU zonama plime i prskanja vodeXS3

4. Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora


-3000.55C 30/37Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije; spremnici tekuih umjetnih gnjojivaSlabo kemijski

agresivan okoliXA1

Sulfatnootporni cement

3200.50C 35/45Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u agresivnom tlu

Umjereno kemijski agresivan okoli;

konstrukcije u marinama

XA2

- -

--

360

Ostali zahtjevi

Minimalna

koliina cementa

Maksim. v/c omjer

0.45

Manje maksimalno

zrno agregata

--

C 35/45

Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s pneumatskim gumama ili elinim kotaima; hidraulike konstrukcije u vrtlonim (uzburkanim) vodama (npr. Bazeni za destilaciju); povrine izloene prometu gusjeniara

Ekstremno habanjeXM3

C 30/37Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s pneumatskim ili tvrdim gumama na kotaimaZnatno habanjeXM2

7. Beton izloen habanju

C 30/37Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu vozila s pneumatskim gumama na kotaimaUmjereno habanjeXM1



C 35/45Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih voda; spremnici za silau i korita (ljebovi) za hranjenje ivotinja; rashladni tornjevi s dimnjacima za odvoenje dimnih plinova

Jako kemijski agresivan okoliXA3

6. Beton izloen kemijskom djelovanju

BETON Specifikacija betona

S obzirom na nain izrade (projektiranja), beton moe biti

Osnovni zahtjevi su:

Projektirani betonBeton zadanog sastavaBeton normiranog zadanog sastava

a) Zahtjev za zadovoljenje norme HRN ENV 206-1 (Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost)

b) Razred tlane vrstoec) Razred izloenostid) Maksimalna nazivna veliina zrna agregatae) Razred sadraja kloridaf) Razred ili zadana vrijednost gustoe (za lagani beton)g) Zadana gustoa (za teki beton)

Konstrukcijski betoni su u pravilu Projektirani betoni. Uvjetovatelj svojstava (projektant, naruitelj ili izvoa) treba osigurati da svi zahtjevi na svojstva budu ukljueni u specifikacije dane proizvoau betona (betonari).Uvjetovatelj takoer treba specificirati i zahtjeve za svojstva betona potrebne za transport nakon isporuke, ugradnju, zbijanje, njegu ili bilo koji drugi tretman.


Dodatni zahtjevi sua) Posebni tip ili razred cementa (npr. cement niske topline hidratacije)b) Posebni tip ili razred agregatac) Svojstva nuna za otpornost na smrzavanje (npr. sadraj zraka)d) Zahtjevi za temperaturu svjeeg betonae) Promjena konzistencije u vremenuf) Razvoj vrstoeg) Razvoj topline hidratacijeh) Usporeno / ubrzano ovrivanjei) Propusnost (voda, plin, kloridi)j) Otpornost na habanjek) Vlana vrstoa cijepanjeml) Modul elastinostim) Skupljanje i puzanjen) Drugi zahtjevi, npr. zahtjevi koji se odnose na posebni izgled povrine,

posebni postupak ugradnje i sl.


Primjer tablice s traenim svojstvima betona:

---Cl 0.40XS2C 35/45(MB-40)32OpteivaiC

---Cl 0.40XC4C 25/30(MB-30)32OknaB

-1003.0Cl 0.40XS2C 35/45(MB-45)32Odzrano

oknoA

Otpornost na smrzavanje i soli (najvei

gubitak mase u kg/m2)

Otpornost na smrzavanje (br.

ciklusa)

Vodonepropusnost

(prodor vode srednja

vrijednost u cm)

Klasa koliine klorida

Klasa izloenosti

Klasa tlane

vrstoe

Maksimalnonominalno

zrno agregata

(mm)

Zahtjevi za projektirani beton

Element konstrukcijeKlasa


Beton zadanog sastava specificira se u svim sluajevima pomou osnovnih zahtjeva, a dodatnim zahtjevima kad je to izriito zatraeno. U praksi to znai da proizvoa betona dobiva od naruitelja specifikaciju za sastav betona.Osnovni zahtjevi su:

a) Zahtjev za zadovoljenje norme HRN ENV 206-1 (Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost)

b) Sadraj cementac) Tip i razred vrstoe cementad) v/c omjer ili razred konzistencije svjeeg betona, ili u posebnim

sluajevima zadana vrijednoste) Tip, razred i maksimalni sadraj klorida u agregatu; u sluaju laganog ili

tekog betona odgovarajua maksimalna ili minimalna gustoa agregata

f) Maksimalna nazivna veliina zrna agregata i ogranienja u granulometrijskom sastavu

g) Tip i koliina kemijskih ili mineralnih dodataka, ako ih ima

Beton normiranog zadanog sastava primjenjuje se za obine betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za nie razrede tlane vrstoe i razrede izloenosti X0 i XC1.

PROJEKT BETONA

Projekt betona je elaborat kojeg izrauje izvoa, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje traene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inenjer. Projekt betona mora sadravati:

a) Tehnike uvjete za projektirana svojstva svjeeg i ovrslog betonab) Opis sastojaka betonac) Nain proizvodnje betonad) Program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoe betonae) Plan betoniranjaf) Nadzor i kontrolu kakvoe armaturnih elikag) Zavrnu ocjenu kakvoe

Tehniki uvjeti za projektirana svojstva svjeeg i ovrslog betona

U projektu betona potrebno je specificirati traena svojstva svjeeg i ovrslog betona, kao npr.

5 - 30(+ C)temperatura svjeeg betona

906060(minuta)min. vrijeme obradivosti

V-50/XF4-S4V-30/XF4-S4V-30/XF2-S4V-30/XC2-S4V-20/X0-S3V-15/X0-S3oznaka recepture (sastava)

Cl 0,20Cl 0,20Cl 0,20Cl 0,20--razred sadraja klorida

323232323232(mm)max. zrno agregata

S4S3S3razredrazredi slijeganjem (slump)

dadadadauz dodatak superplastifikatora

0,400,400,500,600,720,80(v/c)max. vodocementni faktor

360360300280260220(kg/m3)min. koliina cementa

XF4XF4XF2XC2X0X0klasa izloenosti

C 40/50C 25/30C 25/30C 25/30C 16/20C 12/15razred vrstoe normalnog betona

TRAENA SVOJSTVA SVJEEG BETONA

AB nosaiploa kolnikazidovi upornjaka

temeljne ploe upornjaka,

prijelazne ploe

podloge za cijevi, obloge

jarakapodloni betonNAMJENA

M - 200-M - 200---(ciklus)otpornost na djelovanje mraza prema HRN U.M1.016

M - 25M - 25----(ciklus)otpornost na djelovanje mraza i soli za odmrzavanje prema HRN U.M1.055

sred. 3,0 cm--sred. 3,0 cm--(cm)vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8

TRAENA SVOJSTVA OVRSLOG BETONA

Opis sastojaka betona

Ako se koristi projektirani beton tada je potrebno definirati sve njegove sastojke, npr.

Betoni e se proizvoditi sa cementom Dalmacijacement Split pod oznakom CEM II/A-S 42,5R, drobljenim kamenim agregatom sa separacije estanovac u vlasnitvu tvrtke Viadukt d.d. Zagreb, pitkom vodom iz vodovoda i sa dodacima: superplastifikatoromGlenium SKY 510 i aerantom Meta-air.

Kao prilog projektu betona potrebno je priloiti recepturu za svaku pojedinanu traenu klasu betona (daje betonara).

Nain proizvodnje betona

Potrebno je definirati nain proizvodnje betona, npr.

Beton koji e se ugraivati u konstrukcijske elemente navedenih graevina proizvoditi e se na tvornici betona Viadukt d.d. u estanovcu, tipa Stetter CP-30 kapaciteta 25 m3/sat. Betonara ima dva silosa za cement kapaciteta po 80 t svaki to je dovoljno za 2-dnevnu maksimalnu proizvodnju betona, badarene mjerne ureaje kao i samostalno napajanje vodom.

Kontrola sastojaka za izradu betona, te svjeeg i ovrslog betona u okviru proizvodnje betona na betonari estanovac, provodi se u skladu s normom HRN EN 206-1 prema planu uzorkovanja i ispitivanja.

U sluaju potrebe Izvoa e koristiti i beton i sa tvornice betona "Sklad gradnja" koja je u blizini gradilita (izbor izvoaa radova zbog malog transportnog puta).

Kao prilog projektu betona potrebno je priloiti certifikat svake betonare u kojoj e se proizvoditi beton.

Program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoe betona

Kontrola kvalitete betona obuhvaa:

Kontrolu proizvodnje betona na postrojenju u tvornici betona ili betonari na gradilitu, obavlja se u skladu sa zahtjevima norme HRN 206-1, prema planu uzorkovanja, a obavlja je proizvoa betona do vremena predaje betona izvoau radova.

Kontrolu kvalitete betona na gradilitu obavlja izvoa radova od vremena preuzimanja betona od proizvoaa do zavretka njegovanja ugraenog betona.

KONTROLA PROIZVODNJE BETONA

Proizvoa je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnje, koja obuhvaa sve mjere nune za odravanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima. To ukljuuje:

- izbor materijala i projektiranje betona,- ispitivanje proizvodne sposobnosti tvornice betona i proizvodnju

betona,- ispitivanje komponenata betona,- ispitivanje svjeeg betona,- ispitivanje ovrslog betona,- uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjeeg i ovrslog

betona.

Odgovornost, odnosi cjelokupnog osoblja koje upravlja, izvodi i verificira radove koji predodreuju kakvou betona, moraju biti utvreni dokumentiranim sustavom kontrole proizvodnje. To se posebno odnosi na osoblje kojemu je potrebna organizacijska sloboda i autoritet za minimiziranje rizika od nezadovoljavajueg betona i za identificiranje i izvjetavanje o svakom problemu kakvoe betona. Namjeravanu uestalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati, a rezultate ispitivanja i kontrolu treba evidentirati izvjetajima.

KONTROLA IDENTINOSTI NA MJESTU UGRADNJE BETONA

Uzorci za dokaz identinosti s propisanim uvjetima kvalitete betona uzimaju se na mjestu ugradnje, a prema rasporedu iz programa kontrole.Kada se beton doprema na gradilite iz tvornice betona, mora se provesti kontrola svojstava svjeeg betona koja obuhvaa sljedee radnje:

- pregled svake otpremnice- vizualna kontrola konzistencije kod svake dopreme betona- mjerenje konzistencije i to kod izrade kontrolnih uzoraka za dokaz

tlane vrstoe i kod svake opravdane sumnje- ispitivanje sadraja zranih pora (samo kod aeriranih betona) kod

izrade kontrolnih uzoraka za dokaz tlane vrstoe- mjerenje temperature svjeeg betona i zraka na poetku ugradnje

betona u ljetnim i zimskim uvjetima, te kod izrade kontrolnih uzoraka za dokaz tlane vrstoe u ovim uvjetima


Kontrola svojstava ovrslog betona obuhvaa sljedee radnje:

- Identinost tlane vrstoe betona na gradiltu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana prema normi HRN EN 12390-3

- Ispitivanje vodonepropusnosti betona provodi se prema normi HRN EN 12390-8 pri starosti betona 28 dana. Jednu seriju ine 3 uzorka dim. 15x15x15 cm iz iste mjeavine homogeniziranog betona.

- Ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje provodi se prema normi HRN U.M1.016. pri starosti betona 28 dana (kriterij M-200). Jednu seriju ini 15 uzoraka dim. 15x15x15 cm iz iste mjeavine homogeniziranog betona. Uzorci se prema navedenoj normi, izlau naizmjeninom smrzavanju (14 - 16 sati na -20 2oC) i otapanju (14 - 16 sati na +20 2oC) u 50 (mediteran), 100 (kontinent), 150 ili 200 (planinska podruja) ciklusa. Oteenja povrine moraju biti u takvim granicama da ih se, prema uvjetima norme, proglasi otpornima.

- Ispitivanje otpornosti betona na djelovanje mraza i soli za odmrzavanjeprovodi se prema HRN U.M1.055. pri starosti betona 28 dana. Jednu seriju ine 3 uzorka dim. 15x15x15 cm iz iste mjeavine homogeniziranog betona. Uzorci se prema navedenoj normi, izlau naizmjeninom smrzavanju (14 - 16 sati na -20 2oC) i otapanju (14 - 16 sati na +20 2oC) u 25, 50 ili 100 ciklusa. Oteenja povrine moraju biti u takvim granicama da ih se, prema uvjetima norme, proglasi otpornima.


Plan uzimanja probnih uzoraka ovisi o koliini ugraenog betona. Plan uzimanja uzoraka obino se sortira u tablici:

--227SVEUKUPNO

--37,0AB popreni nosai9

--1

334,0V-50/XF4-S4C 40/50

AB nosai8

---334,0V-30/XF4-S4Kolnika ploa7

---3297,0V-30/XF2-S4Zid i krilo upornjaka6

--316,0Prijelazne ploe5

--330,0Poslune staze4

--

1

3150,0V-30/XC2-

S4C 25/30

Temelj upornjaka3

---319,0V-20/X0-S3C 16/20Podloga za cijev,obloga jarka2

---330,0V-15/X0-S3C 12/15Podloni beton1

min. broj kontrolnih uzoraka betona / serija

MRAZ (M -200)

MRAZ I SOL

ZA ODMRZAVANJE

(M - 25)

VODONEPROPUSNO

ST

TLANA

VRSTOA

koliina betona

(m3)

Oznaka recepture (sastava)

Razred tlane vrstoe

KONSTRUKTIVNI ELEMENTRedni broj


Uzimanje i ispitivanje kontrolnih uzoraka betona odreuje se prema stvarnoj dinamici izvoenja radova, a prema navedenim kriterijima:

1. Ispitivanje tlane vrstoe:- min jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu

betona, - min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugraenog betona - min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente

koji su znaajni za sigurnost konstrukcije, bez obzira i na manju koliinu betona koja se ugrauje u njega

2. Ispitivanje vodonepropusnosti:- min. jedna serija za beton razreda tlane vrstoe C 25/30 i C 40/50

(1 seriju ine 3 probna betonska tijela)3. Ispitivanje otpornosti na mraz:

- min. jedna serija za beton razreda tlane vrstoe C 25/30 i C 40/50 (1 seriju ini 15 probnih betonskih tijela)

4. Ispitivanje otpornosti na mraz i sol za odmrzavanje:- min. jedna serija za beton razreda tlane vrstoe C 25/30 i C 40/50

(1 seriju ine 3 probna betonska tijela)


Rezultati ispitivanja tlane vrstoe betona se obrauju u grupama od po 3 rezultata i vrednuju prema kriteriju identinosti tlane vrstoe navedenom u tablici (za beton certificirane kontrole proizvodnje)

fck - 4 fck + 25 - 6

fck - 4 fck + 12 - 4

fck - 4Nije primjenjiv1

Svaki pojedini rezultat (fcl)

N/mm2

Srednja vrijednost od n rezultata (f cm)

N/mm2

Kriterij 2Kriterij 1Broj n rezultata ispitivanja tlane vrstoe definirane

koliine betona

Plan betoniranja transport i dostava betona

Plan betoniranja ukljuuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje vezane za te poslove. Npr. Beton se na gradilite doprema mikserima. Ugradnja se vri pumpom za beton ili dizalicom s korpom.

Prilikom svake isporuke betona na gradilite proizvoa betona je duan izdati dostavnicu koja mora sadravati sljedee podatke:

- ime tvornice betona- serijski broj otpremnice- datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode- broj ili identifikaciju vozila- ime kupca- ime i lokacija gradilita- koliina betona u m3- deklaracija sukladnosti s referencama prema uvjetima kvalitete i

prema EN 206-1- ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno- vrijeme u koje beton stie na gradilite- vrijeme poetka istovara- vrijeme kraja istovara

U dodatku otpremnice trebaju biti sadrani podaci o razredu vrstoe, izloenosti, sadraju klorida, konzistencije, specijalna svojstva, max. zrno agregata i drugi parametri koji su uvjetovani.

Plan betoniranja ugradnja betona

Ugradba betona istovremeno obuhvaa istresanje i smjetaj svjeeg betona u oplati i to na nain da se beton ubaci to blie njegovom konanom poloaju u konstrukciji. Ove radnje treba provoditi na nain, da ne doe do segregacije smjese betona. Temeljem gore navedenog treba potivati pravila kako slijedi:

izbjegavati da beton udara izravno u oplatu, visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti vea od 1,5 m, ugradnju vriti u jednakim slojevima, debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm, slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanoenja

sljedeih slojeva, to znai da oba sloja betona moraju biti monolitizirani,

prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogunosti i okolnosti, a kada to zatrai nadzorna sluba,

prekidi, kod due stanke, moraju se nastaviti odgovarajuim tehnolokim postupkom (ispiranjem ploha, ienjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja).

Plan betoniranja prekid betoniranja i obrada spojnica

Ukoliko eventualno doe do prekida betoniranja pojedinih konstrukcijskih elemenata predmetnog objekta treba postupiti na sljedei nain:

- Kod betonskih ploastih elemenata treba oistiti svjei beton, da se dobije vertikalna ploha. Nakon cca 1 sat isprati budui spoj s mlazom vode da se odstrani sav cement i sitna frakcija. Prije nastavka betoniranja prekid obraditi s cementnim mortom, koji je modificiran s polimerno disperzivnom vezom (ili nekim drugim adekvatnim dodatkom-aditivom). Prekid betoniranja, ako bude potreban, programirati na podruju najmanjih statikih momenata u konstrukciji.

- Kod betonskih zidova treba postupiti na isti nain prema gornjem. Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni, a kod uspravnih elemenata horizontalni

U svakom sluaju izvoa radova je duan dati pismeni prijedlog nastavljanja betoniranja projektantu objekta i nadzornoj slubi na objektu, a tek po odobrenju moe se pristupiti daljnjem betoniranju (ili traiti od projektanta da rijei problem). Isto vrijedi za bilo kakve sanacije pogreaka i oteenja na konstrukcijskim elementima graevine.

Plan betoniranja Postupci u sluaju nedostatka u kvaliteti

U sluaju pojave uobiajenih pogreaka i nedostataka u izvedbi, kao npr. veza starog i novog betona, segregacije, neravnine, upljine od vezanja oplate i sl. preporuka je da se ovakva oteenja saniraju na nain da se obrade sanacijskim mortom sa dodatkom sredstva za poveanje prionjivosti starog i novog betona. Sanacijski mort mora biti slinih mehanikih svojstava i boje kao podloga na koju se nanosi.

Oteena mjesta treba oistiti elinim etkama, te ukloniti sve slobodne komade betona ili cementne skrame koji nisu vrsto povezani s podlogom. Tako oiena mjesta treba navlaiti vodom i oteenja premazati sredstvom za nastavak betoniranja (SN veza) na nain da se u suho izmijea smjesa pijesak:cement=2:1 (u suhom stanju) te se uz mijeanje dodaje prethodno pripremljena smjesa SN-veza:voda=3:1. Pijesak moe biti granulacije 0-2 i 0-4 mm u ovisnosti o povrini i dubini oteenja.

Najbolji se rezultati postiu ako se sanacija obavlja odmah pri skidanju oplate, odnosno dok je beton mlad. Ako se obrauju dublja oteenja, u smjesu se dodaju polipropilenska vlakna. Sanirane povrine se njeguju 2-3 dana.

Plan betoniranja Njega betona

Neposredno nakon betoniranja beton treba biti zatien od prebrzog isuivanja, od brze izmjene topline izmeu betona i zraka, od oborina i tekue vode, od visokih i niskih temperatura, od vibracija i drugih mehanikih oteenja u vrijeme vezivanja i poetnog ovrivanja.

Njegovanje i zatitu betona treba provoditi istovremeno, jer e se na taj nain osigurati normalan proces hidratacije, skoro eliminirati evaporaciju vode iz betona, te beton zatiti od vjetra. Zatita i njegovanje imaju bitan uinak na konanu kakvou betona, a posebice na kakvou povrinskih slojeva betona, koji tite armaturu i jezgru betona od prodora vode i agresivnih utjecaja, kao i na smanjenje skupljanja betona. Njegovanje i zatitu betona vriti u ovisnosti o klimatskim uvjetima pri kojima se izvodi betoniranje. Za vrueg vremena primjenjuju se sljedee radnje:

- viekratno dnevno polijevanje vodom- pokrivanje mokrim jutenim vreama ili drugim prekrivaima koji zadravaju vlagu,

te ih stalnim polijevanjem odravati vlanima- duim dranjem u oplatiAko se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zatita betona se zasniva na

zatiti betonskog elementa od gubitka topline. Beton se ugrauje s temperaturom, koja e mu zajedno s osloboenom toplinom hidratacije i primjernom izolacijom pri odreenim vanjskim uvjetima osigurati dovoljnu temperaturu da u predvienom vremenskom periodu njegovanja dostigne potrebnu otpornost na smrzavanje.

U prijelaznom razdoblju prvih nonih mrazeva i pozitivnih dnevnih temperatura dovoljno je pokrivanja PVC folijom odignutom cca 5 cm iznad betona, koja titi beton slojem zarobljenog toplog zraka.

Kod duih trajanja niskih temperatura nuna je pojaana zatita termoizolacijskihmaterijala (filcom, jutom, stiroporom, staklenom vunom i sl.).

Nadzor i kontrola kakvoe armaturnih elika

Armatura se izrauje prema projektu betonske konstrukcije.Kvalitetu elika za armiranje garantira proizvoa, a izvoa radova treba

pribaviti odgovarajuu dokumentaciju o kvaliteti od proizvoaa. Ukoliko se dokumentacija o kvaliteti ne nabavi prije ugradnje, provest e se kontrolna ispitivanja armaturnih ipki i mree.

Uzorci e se uzimati na gradilitu neposredno, nakon ili u fazi uskladitenja, a nakon pregleda popratne dokumentacije.

Uzorci za ispitivanje dostaviti e se u laboratorij ovlatene institucije uz odgovarajuu dokumentaciju (potrebno je uzorkovati za svaku graevinu po jedan uzorak od svakog profila na svakih 10 t armaturnog elika predvienog za ugradbu).

Gradivo Gradivo -- elikelik Svojstva elika za armiranje:

Mreasta armatura (nHRN EN 10080-5)ipkasta armatura (nHRN EN 10080-2, nHRNEN 10080-3 i nHRN EN 10080-4)

450 500 500 450 500 500Granica razvlaenja fyk (MPa)

1.15 1.35

1.08 1.05 1.15 1.35

1.08 1.05Omjer vlane vrstoe i granice razvlaenja

6-166-165-16Namot: 6-16Namot: 6-16ipke: 6-40

Namot: 4-16ipke: 6-40

Nazivni promjer, d (mm)

B450C (1.04)

B500B (1.0439)

B500A (1.0438)

B450C (1.04)

B500B (1.0439)

B500A (1.0438)Naziv i oznaka (broj) elika

B500A tri reda poprenih rebara B450C dva reda poprenih rebara; s

jedne strane rebra pod razliitim kutovima u odnosu na os

B500B dva reda poprenih rebara; s obje strane rebra su paralelna (pod istim kutom u odnosu na os)

Glatka i rebrasta armaturaJedan uzorak se sastoji od tri komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isjeene iz

iste ipke ili koluta). Na svakom uzorku se vre sljedea ispitivanja:- dimenzionalna kontrola- odreivanje vlane vrstoe Rm , granice razvlaenja Re i

produljenja A10%- savijanje i povratno savijanje

Mreasta armaturaJedan uzorak se sastoji od jedne cijele irine mree s jedanaest poprenih

ipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mree jedne isporuke. Na svakom uzorku se vre sljedea ispitivanja:

- provjera vlane vrstoe uzdunih i poprenih ipki (po tri komada od svake)

- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)- savijanje uzdunih i poprenih ipki (po tri komada od svake).

ZAVRNA OCJENA KAKVOE

Zavrna ocjena kakvoe betona i betonskih radova obavezna je za sve betone i sadri:

- dokumentaciju o kakvoi sastavnih komponenti betona,- dokumentaciju o preuzimanju betona po skupinama,- miljenja o kakvoi ugraenog betona na temelju vizualnog pregleda

konstrukcije, pregleda dokumentacije i provjere rezultata iz kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole sukladnosti.

Ocjenu kontrole proizvodnje dati e Isporuitelj betona, tj. Tvornica betona.

Na osnovu svih prethodnih ispitivanja i kontrola, nadzorni inenjer daje, u skladu sa "Zakonom o gradnji" (N.N. 175/03 i 100/04), "Tehnikim propisima za betonske konstrukcije" ("TPBK" N.N. 101/05) i sa vaeim propisima i normama iz oblasti betonskih konstrukcija, struno miljenje o kakvoi radova (Zavrni izvjetaj), ugraenih proizvoda i opreme (u skladu sa zahtjevima projekta), te utvruje da li je kakvoa dokazana propisanim i dokumentiranim ispitivanjima.

Documents

44990247-Projekt-betona