I. PLANET ZEMLJA

1. Oblik i veličina Zemlje

Geografija je znanost koja proučava Zemlju i međusobni odnos čovjeka i prirode.

Zemlja ima oblik kugle.

Globus je umanjen i vjeran prikaz oblika Zemlje.

Ekvator je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku.

Dužina ekvatora iznosi 40 000 kilometara.

Površina Zemlje iznosi 510 000 000 km².

Sila teža privlači sva tijela prema središtu Zemlje.

2. Kopno i more

Od ukupne površine Zemlje 71% čini more, a 29% kopno.

Svjetsko more dijeli se na tri oceana: Tihi, Atlantski i Indijski.

Svjetsko kopno čini sedam kontinenata: Azija, Afrika, Sjeverna Amerika,

Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija.

Najveća kopnena masa na Zemlji je Euroazija (Europa + Azija)

Starim svijetom nazivamo Europu, Aziju i Afriku.

Novim svijetom nazivamo Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Antarktiku.

3. Zemlja u svemiru

Svemir je beskonačni prostor koji nas okružuje.

Zvijezde su užarena i plinovita svemirska tijela koja isijavaju svjetlost i toplinu.

Sunce je Zemlji najbliža zvijezda.

Sunčev sustav sastoji se od osam planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars,

Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Planeti su hladna svemirska tijela koja kruže oko Sunca.

Mjesec je Zemljin prirodni satelit.

1

4. Geografska mreža

Paralele su zamišljene kružnice oko Zemlje.

Ekvator je označen s 0° (nula stupnjeva), a polovi s 90° (devedeset stupnjeva).

Meridijani su zamišljene polukružnice koje spajaju Sjeverni pol i Južni pol.

Početni meridijan označen je s 0° (nula stupnjeva).

Mreža paralela i meridijana naziva se geografska mreža i služi za određivanje smještaja

na Zemlji.

II. GIBANJA ZEMLJE

1. Zemljina vrtnja i ophodnja

R O T A C I J A Z E M L J E

Sunce prividno izlazi na istoku, a zalazi na zapadu.

Zemlja se okreće oko svoje osi od zapada prema istoku.

Rotacija Zemlje je dnevno okretanje Zemlje oko svoje osi.

Vrijeme potrebno Zemlji za jedan okretaj oko svoje osi iznosi 24 sata.

Posljedica Zemljina okretanja oko svoje osi su izmjena dana i noći.

R E V O L U C I J A Z E M L J E

Revolucija Zemlje je kruženje Zemlje oko Sunca.

Zemlja napravi jedan okret oko Sunca za približno 365 dana i 6 sati.

Kalendarska godina ima 365 dana, a prijestupna godina ima 366 dana.

2. Godišnja doba

Izmjena godišnjih doba posljedica je Zemljine revolucije i nagnutosti njezine osi.

Na sjevernoj polutki proljeće počinje 21. ožujka, ljeto počinje 21. lipnja,

jesen počinje 23. rujna, a zima počinje 21. prosinca.

T O P L I N S K I P O J A S E V I

Sunčeve zrake različito zagrijavaju Zemljinu površinu.

Toplinski pojasevi na Zemlji su tropski, sjeverni umjereni, južni umjereni, sjeverni

polarni i južni polarni pojas.

Tropski pojas je najtopliji.

U sjevernom i južnom umjerenom pojasu izmjenjuju se godišnja doba.

U sjevernom i južnom polarnom pojasu izmjenjuju se polarni dan i polarna noć.

2

3. Mjesno i pojasno vrijeme

Mjesno vrijeme određeno je položajem nekog mjesta prema Suncu.

Razlika u mjesnom vremenu između svakog susjednog meridijana je 4 minute.

Zemlja je podijeljena na 24 vremenska pojasa.

Vremenska razlika između susjednih vremenskih pojasa iznosi jedan sat.

Republika Hrvatska se nalazi u srednjoeuropskom vremenskom pojasu.

III. GEOGRAFSKA KARTA

1. Predočenje Zemljine površine

Globus je kugla koja nam vjerno prikazuje Zemlju u umanjenom obliku.

Geografska karta je umanjeni prikaz dijela Zemljine površine na ravnom listu papira.

Kartografija je znanost koja proučava geografske karte.

Sadržaji geografske karte prikazuju se kartografskim znakovima.

Objašnjenje kartografskih znakova nalazi se u tumaču znakova ili legendi.

2. Mjerilo i vrste geografskih karata

M J E R I L O

Mjerilo nam pokazuje koliko su puta udaljenosti u prirodi smanjene na karti.

Mjerilo izraženo brojkama naziva se brojčano mjerilo.

Pomoću brojčanog mjerila računaju se udaljenosti u prirodi.

Mjerilo izraženo u obliku dužine naziva se grafičko mjerilo.

Pomoću grafičkog mjerila očitavaju se udaljenosti u prirodi.

V R S T E G E O G R A F S K I H K A R A T A

Planovi prikazuju naselja.

Na topografskim kartama geografski sadržaj prikazuje se topografskim znakovima.

Pregledne karte prikazuju države, kontinente i svijet.

Prema sadržaju razlikujemo opće i tematske karte.

Geografski atlas je zbirka različitih geografskih karata uvezanih u knjigu.

3. Orijentacija

3

Orijentirati se znači odrediti stajalište i strane svijeta.

Glavne strane svijeta su sjever, jug, istok i zapad.

Kompas je sprava u kojoj obojena strana magnetne igle pokazuje smjer sjevera.

Radar je uređaj koji u prostor šalje i prima radiosignale s brodova i zrakoplova.

GPS prijemnik prima signale s umjetnih satelita.

III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE

10. RELJEF - GRAĐA ZEMLJE I UNUTARNJE SILE

10.) A) Reljef i građa Zemlje

Reljef je skup svih ravnica, uzvišenja i udubljenja na Zemljinoj površini i u podmorju.

Nadmorska (apsolutna) visina je okomita udaljenost neke točke od srednje razine mora.

Relativna visina je razlika nadmorskih visina dviju točaka.

Zemlja je građena od jezgre, plašta i kore.

Litosfera je čvrsta cjelina koju čine gornji dio plašta i kora.

Tri vrste pomicanja litosfernih ploča su razmicanje, podvlačenje i smicanje.

Mlade planine su vrlo visoke, strmih padina, oštrih vrhova, teško su prohodne i imaju

malo ruda.

Stara gorja su niska, blagih padina, zaobljenih vrhova, lako su prohodna te imaju puno

ruda. Zato su gusto naseljena.

10.) B) Vulkani i potresi

U unutrašnjosti Zemlje struji vruća, gusta i rastaljena magma, koja se, kada izbije iz

vulkana, naziva lava.

Vulkanski stožac sastoji se od kanala, kratera, izljeva lave i slojeva pepela.

Potres je iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje Zemljine kore.

Hipocentar je mjesto nastanka potresa u unutrašnjosti Zemlje.

Epicentar je mjesto na površini Zemlje gdje se potres najviše osjeti.

Boranje je savijanje Zemljine kore pod utjecajem bočnih pritisaka.

Boru čine valovito savijeni slojevi Zemljine kore.

Rasjedanje je pucanje Zemljine kore pod utjecajem snažnih pritisaka iz Zemljine

unutrašnjosti.

4

Rasjed je pukotina koja nastaje rasjedanjem i duž koje se pomiču dijelovi Zemljine kore.

11. OBLICI RELJEFA I OBLIKOVANJE RELJEFA VANJSKIM PROCESIMA

11.) A) Preoblikovanje reljefa trošenjem stijena, padinskim procesima i

djelovanjem rijeka na površini i u podzemlju

Stijene se troše zbog dnevne promjene temperature te zbog širenja leda u pukotinama.

Klizište je pojava odrona tla na padinama zbog obilnih kiša.

Rijeke u planinskim krajevima imaju veliku razornu snagu i usijecaju uske riječne

doline u obliku slova V.

Rijeke u nizinskim krajevima su sporije, vijugaju i oblikuju široke riječne doline.

Površinski krški reljefni oblici su škrape, ponikve, kamenice i krška polja.

Podzemni krški reljefni oblici su špilje i jame.

11.) B) Preoblikovanje reljefa djelovanjem mora, leda i vjetra

Reljef nastao djelovanjem mora naziva se obalni reljef.

Obale mogu biti strme i niske.

Klif je obalni strmac nastao razarajućim djelovanjem mlata valova na strme obale.

Žalo je niska obala s nanesenim šljunkom ili pijeskom.

Doline u obliku slova U, nastale radom ledenjaka nazivaju se ledenjačke doline.

Dine su pješčana uzvišenja u pustinjama.

12. MORE

12.) A) Značenje mora i obala

Svjetsko more je povezana cjelina koju čine svi oceani i mora na Zemlji.

5

Mora su dijelovi svjetskog mora, a nalaze se uz rubove kontinenata ili između

kontinenata.

Morski prolazi povezuju mora, a mogu biti prirodni i umjetni (kanali).

Razvedene obale su obale s mnogo zaljeva, otoka, poluotoka, uvala i rtova.

More je izvor hrane, soli i važan je plovni put.

12.) B) Svojstva i gibanja mora

Svojstva mora su slanost, temperatura, boja i prozirnost.

More je slano jer su u njemu otopljene razne soli.

Gibanja mora čine valovi, morske mijene i morske struje.

Valovi nastaju puhanjem vjetra.

Morske mijene nastaju pod utjecajem privlačne sile Mjeseca i Sunca.

Plima je podizanje morske razine, a oseka je spuštanje morske razine.

Morske struje čine vodoravno gibanje mora u jednom smjeru.

Razlikujemo tople i hladne morske struje.

13. VODA NA KOPNU

13.) A) Rijeke i jezera

Voda temeljnica je voda koja ispunjava šupljine i pukotine u podzemlju.

Veće tekućice su rijeke, a manje su potoci.

Poriječje je područje s kojeg nekoj rijeci pritječe voda, površinski i podzemno.

Slijev je područje s kojeg sve rijeke teku prema nekom moru, oceanu ili jezeru.

Delta je oblik razgranatog riječnog ušća s naplavnom nizinom.

Estuarij je morem potopljeno riječno ušće ljevkastog oblika s niskim obalama.

Veće stajaćice su jezera i močvare, a manje su bare i lokve.

Razlikujemo prirodna i umjetna jezera.

Prema postanku prirodna jezera mogu biti ledenjačka, tektonska, vulkanska, krška i

riječna.

Močvare su vrlo plitke vode stajaćice obrasle raslinjem.

14. VRIJEME

14.) A) Atmosfera

Atmosfera je Zemljin zračni omotač koji se sastoji od plinova: dušika, kisika i dr.

Troposfera je najniži sloj atmosfere.

6

Vrijeme je trenutačno stanje u troposferi iznad nekog prostora.

Promjene vremena su česte i događaju se u troposferi.

Meteorolozi su stručnjaci koji proučavaju i prognoziraju vrijeme.

Klima je prosječno stanje vremena promatrano kroz dulje razdoblje (30 godina).

14.) B) Temperatura i padaline

Klimatski elementi su trajanje sijanja Sunca, temperatura zraka, tlak zraka, vlažnost

zraka, smjer i brzina vjetra, naoblaka i padaline.

Temperatura zraka je stupanj toplinskog stanja zraka.

Temperatura se mjeri termometrom (toplomjerom), a izražava se Celzijevim stupnjevima

(˚C).

Temperatura ovisi o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj visini i udaljenosti od mora.

Količina padalina mjeri se kišomjerom, a izražava se u milimetrima.

Padaline koje dospijevaju na Zemlju iz oblaka su kiša, snijeg i tuča.

Padaline koje se stvaraju pri tlu su rosa, mraz i inje.

14.) C) Tlak zraka i vjetrovi

Tlak zraka je težina zraka koja pritišće Zemljinu površinu.

Tlak zraka mjeri se barometrom (tlakomjerom), a izražava u hektopaskalima (hPa).

Normalni (prosječni) tlak zraka iznosi 1013 hPa.

Anticiklona je područje visokog tlaka zraka u troposferi, donosi vedro i suho vrijeme.

Ciklona je područje niskog tlaka zraka u troposferi, donosi oblačno vrijeme s

padalinama.

Vjetar je vodoravno strujanje zraka, a nastaje zbog razlika u tlaku zraka.

Vjetar struji iz područja visokog prema području niskog tlaka zraka.

Česti vjetrovi u Hrvatskoj su bura, jugo i maestral.

Planetarni vjetrovi su pasati, zapadni vjetrovi i polarni vjetrovi.

15. TIPOVI KLIMA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

A) Tropske klime

7

Najveći dio tropskog (žarkog) pojasa ima tropske klime.

U tropskim klimama temperature su visoke tijekom cijele godine.

U tropske klime ubrajamo prašumsku i savansku klimu.

Prašumska klima ima cijele godine visoke temperature i česte padaline.

U prašumskoj klimi raste gusta tropska kišna šuma, s visokim drvećem i niskim

grmljem.

Prašumske životinje su gmazovi, kukci, majmuni i ptice.

Savanska klima ima ujednačene visoke temperature, s izmjenom kišnog i sušnog

razdoblja u godini.

U savanskoj klimi rastu savane – biljne zajednice visokih trava s rijetkim drvećem.

Savanske životinje su žirafe, zebre, antilope, slonovi, nosorozi, lavovi, gepardi i hijene.

Laterit je tlo tropskih klima.

B) Suhe klime

U suhe klime ubrajamo pustinjsku i stepsku klimu.

Pustinjska klima je vruća, a padalina ima vrlo malo (0 - 250 mm godišnje).

Pustinjske biljke čine kaktusi, bodljikavo grmlje i suhe trave.

Pustinjske životinje su deve, zmije, gušteri, sitni glodavci i kukci.

Oaze su mjesta u pustinjama u kojima izvire voda iz podzemlja.

Stepska klima okružuje pustinjsku klimu.

Stepska klima je vlažnija (250 – 500 mm padalina godišnje) klima.

Stepe su biljne zajednice niskih trava.

Stepske životinje su lisice, sitni glodavci, sokolovi, bizoni i klokani.

Crnica je plodno tlo stepskih područja bogato humusom.

Zbog plodnog tla vlažnije stepe danas su pretvorene u žitnice.

C) Umjerene klime

Umjerene klime prostiru se u sjevernom i južnom umjerenom pojasu.

Obilježje umjerenih klima je smjena četiriju godišnjih doba.

Dvije umjerene klime su umjereno topla i sredozemna.

Umjereno topla klima ima topla i vlažna ljeta te hladne i suhe zime.

U umjereno toploj klimi rastu listopadne šume bukve, hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka,

graba, kestena, javora i brijesta.

8

Životinje umjereno tople klime su pande, medvjedi, kojoti, čudnovati kljunaši,

vjeverice, puhovi, lasice i jeleni.

Smeđe tlo je tlo umjereno tople klime.

Sredozemna klima ima topla i suha ljeta te blage i kišovite zime.

U sredozemnoj klimi rastu zimzelene šume hrasta crnike, hrasta plutnjaka, čempresa, te

crnog i alepskog bora.

Makija je zimzelena šikara koja je raširena u područjima sredozemne klime.

Životinje sredozemne klime su sredozemne medvjedice, galebovi, zmije, pauci,

mungosi,

supovi, orlovi i divokoze.

Crvenica je vrsta tla u sredozemnoj klimi.

D) Snježno-šumske klime

Snježno-šumske klime obuhvaćaju sjever Euroazije i Sjeverne Amerike te visoke

planine.

Snježno-šumske klime imaju kratka i topla ljeta te duge i vrlo hladne zime.

Tajge su crnogorične šume bora, jele i smreke na sjeveru Euroazije i Sjeverne Amerike.

Životinje snježno-šumskih klima su kune, vjeverice, zečevi, losovi, sobovi, risovi,

vukovi,

divokoze, medvjedi, djetlići, orlovi, sove i vidre.

Podzol (pepeljuša) je tlo u snježno-šumskim klimama.

E) Snježne klime

Snježne klime imaju tijekom cijele godine temperaturu nižu od 10 °C.

Snježne klime imaju kratka i hladna ljeta te duge i studene zime.

U snježne klime ubrajamo klimu tundre i klimu vječnog mraza.

Tundra je biljna zajednica mahovina, lišajeva i niskog raslinja u području klime tundre.

Životinje u klimi tundre su pingvini, kitovi, tuljani, polarne lisice, polarni medvjedi i

morževi.

Merzlota je trajno smrznuto tlo u snježnim klimama.

9

16. PRIRODNA BOGATSTVA I OČUVANJE OKOLIŠA

16.) A) Prirodna bogatstva

Sirovine su prirodna bogatstva koja služe za daljnju preradu.

Sirovine mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla, rude te izvori energije.

Sirovine biljnog podrijetla koje se koriste za industrijsku preradu su pamuk, lan,

suncokret, šećerna repa, žitarice i drugo.

Sirovine životinjskog podrijetla su meso, mlijeko, vuna, koža i krzno.

Rude su važne sirovine od kojih se dobivaju različiti metali.

Reciklaža je postupak kojim se preradom otpada izrađuju novi proizvodi.

Postoje neobnovljivi i obnovljivi izvori energije.

N eob novljivi izvori energije su ugljen, nafta, prirodni plin te rude urana i plutonija.

Izgaranjem neobnovljivih izvora energije nastaju štetne tvari koje onečišćuju okoliš.

Obnovljivi izvori energije su rijeke, plima i oseka, vjetar, Sunce i biootpad.

Biootpad nastaje raspadanjem biljnog i životinjskog otpada.

Iskorištavanjem obnovljivih izvora energije znatno se manje onečišćuje okoliš.

16.) B) Očuvanje okoliša

Promjene u okolišu nastale su zbog velikog porasta broja stanovnika na Zemlji.

Razvoj industrije počinje izumom i primjenom parnog stroja u rudnicima i tvornicama.

Prva industrijska revolucija počela je u Ujedinjenom Kraljevstvu krajem 18. stoljeća.

Nagli razvoj industrije prouzročio je onečišćenje okoliša.

Glavni uzroci onečišćenja zraka su štetni plinovi i dim.

Glavni uzroci onečišćenja mora su izlijevanje nafte, motornih ulja i otpadne vode.

Glavni uzroci onečišćenja voda i tla su otpadne vode, divlja odlagališta otpada i razna

kemijska sredstva.

10