5. rosnca 205. Str. 665 - Broj 8 - · PDF filemačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica ... gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix),

NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJEStr. 665 - Broj 815. prosinca 2015.

stavak (3) ovoga Zakona,6. vrši radnje suprotno odredbama iz članka 28.

stavak (2), (3), (4) i (5) ovoga Zakona,7. otpadnu vodu ispušta suprotno odredbi iz

članka 29. stavak (1) ovoga Zakona,8. ne poštuje zabrane iz odluke o zaštiti ekonomski

važnih akvatičnih vrsta iz članka 33. ovoga Zakona,

9. ako koristi vodu, ispušta otpadne vode u površinske vode i vodno dobro ili vrši druge aktivnosti i zahvate bez pribavljena vodnog akta, za koje je ovim zakonom propisana obveza pribavljanja vodnog akta,

10. ako koristi vodu, ispušta otpadne vode u površinske vode i vodno dobro ili vrši druge aktivnosti i zahvate suprotno odredbama iz vodnoga akta,

11. ako po isteku roka važenja vodne suglasnosti za vađenje materijala ne dovede korito i obale vodotoka u stanje predviđeno vodnim aktom ,

12. ako ne postupi po rješenju vodnog inspektora.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 86.(Planski dokumenti)

Do donošenja planskih dokumenata utvrđenih ovim Zakonom i Federalnim zakonom kao planski dokumenti za upravljanje vodama u Županiji, odnosno općinama, koristiti će se odgovarajući planski i razvojni dokumenti iz upravljanja vodama doneseni do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 87.(Neriješeni zahtjev i za izdavanje vodnih akata)

Zahtjevi za izdavanje vodnih akata koji su podneseni mjerodavnom tijelu prije stupanja na snagu ovog Zakona rješavati će se sukladno odredbama Federalnog zakona.

Članak 88.(Postupci po žalbama)

Postupci po žalbama koje nisu riješene do dana stupanja na snagu ovog Zakona rješavat će se sukladno Federalnim zakonom.

Članak 89.(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županija SKUPŠTINABroj: 01-02-46.2/15Tomislavgrad, 06. studenog 2015. godine

Predsjedatelj Skupštine Robert Bagarić v.r.

***

Temeljem članka 26. točka e. Ustava Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 3/96, 9/00, 9/04 i 10/05), članka 31. stavka 2. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/06, 8/10 i 81/14) i članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije /(“Narodne/novine Hercegbosanske županije”, broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08 ) Skupština Hercegbosanske županije, na sjednici održanoj dana 06. studenog 2015. godine, donosi

ODLUKU o utemeljenju lovišta na području

Hercegbosanske županije

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom utemeljuju se lovišta na području Hercegbosanske županije, te određuje naziv tih lovišta, granice i ukupna površina lovišta, vrsta i karakteristike lovišta, namjena lovišta, najvažnije vrste divljači koje naseljavaju lovišta i divljač koja je pod posebnom zaštitom.

II. LOVIŠTA

Članak 2.

Na području Hercegbosanske županije se, u granicama koje čine prostorne i lovno-gospodarske

NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Str. 666 - Broj 8 15. prosinca 2015.

cjeline, te u kojima postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, utemeljuju 22 (dvadeset dva) lovišta i to:

1. Lovište “Kovač - Ljubuša”2. Lovište “Kamešnica - Grabovica”3. Lovište “Zavelim”4. Lovište “Vran”5. Lovište “Orlov kuk”6. Lovište “Kupres - Kiprovača”7. Lovište “Raduša - Ljubuša”8. Lovište “Troglav”9. Lovište “Golija - Troglav”10 Lovište “Kamešnica - Krug planina11 Lovište “Bunarić”12 Lovište “Šator - Glamoč”13 Lovište “Mliništa - Paripovac”14 Lovište “Staretina - Golija - Polje”15 Lovište “Uilica - Polje”16 Lovište “Risovac - Polje”17 Lovište “Jadovnik”18 Lovište “Šator”19 Lovište “Ždralovac - Nuglašica”20 Lovište “Gnjat”21 Lovište “Klekovača - Drvar”22 Lovište “Osječenica - Jadovnik”

III. KARAKTERSTIKE I GRANICE LOVIŠTA

Članak 3.

(1) Lovište “Kovač - Ljubuša” nalazi se na području općine Tomislavgrad, u okviru šumskogospodarskog područja “Duvanjsko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Športskogospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1797-861 mnv,d. Površina lovišta: 29 387 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema općini Livno: Od kote Vitrenik (1697 m) na Tušnici gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Prisoje, Golinjevo, Vrilo i Grgurići; nastavlja na istok sjekući pješačku stazu, prolazi pored poteza «Pleća» u naseljenom mjestu vrilo i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Vrilo, Grgurići i Stipanjići; zatim ide u pravcu sjeveroistoka sjekući dvije pješačke staze preko planinskog pašnjaka «Tušnica» lomi se u pravcu sjeveroistoka i ide u dužini od 400 m, a zatim opet nastavlja u pravcu sjevera, obuhvaćajući parcelu zvana «Bulan Strana» izbija na granicu naseljenih

mjesta Stipanjići , Grgurići i Jošanica, ide u pravcu sjevera u dužini oko 300 m gdje izbija na granicu naseljenih mjesta Jošanica Grgurići i Podgaj, koja se nalazi južno od brda «Ošljar» produžava za 600 m i izbija na granicu naseljenih mjesta Podgaj, Grgurići i Eminovo Selo; zatim ide u pravcu sjeveroistoka sjekući jednu pješačku stazu i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Eminovo Selo ,Grgurići i Dobro, koja se nalazi na koti zvani «Mali Ošljar» produžava u pravcu sjeveroistoka preko kote «Crni vrh» na planini Jelovači do brda zv. «Alajbegova Busija», gdje je tromeđa naseljenih mjesta Eminovo Selo, Dobro i Zagoričani; lomi se u pravcu sjevera idući preko poteza «Grebena», sječe put, a na « Grebenu» skreće preko poteza «Oštra glava» i « Vučije Stine» produžava u istom pravcu do poteza « Crljena lokva» skreće na sjever i sječe jedan kraj pješačkog puta s drugim koji vodi u Zagoričane produžava do tromeđe naseljenih mjesta Eminovo Selo, Zagoričani i Galečić, koja se nalazi na spomenutom putu i na potezu « Juriševa Glava»: ide zatim u pravcu zapada navedenim pješačkim putem i kod parcele 1401 zv. «Galovo Polje» odvaja se od staze, produžava istom parcelom u pravcu sjeverozapada i završava na Galovom polju na koti 1075.

Prema općini Kupres: Granica počinje od dvostruke krivine i prolazi između izvora Stražanj i „Široke kose” i lomi pješačkom stazom preko brda Batoglav i poteza Želivodić do „Bunarića”, odakle lomi na jugozapad do M. Javorova vrha, pa lomi do V. Javorova vrha odakle lomi na jug preko Lazina te obilazeći kotu 1282 dolazi do brda «Vučijak». Od brda Vučjak u pravcu juga, izbijajući na pješačku stazu, ide ovom stazom do parcele 3146/1 zv. «Pod Vrh Velikih Žlibova», ide spomenutom parcelom u pravcu jugoistoka, povija prema jugu uzimajući parcele «Mali Žlibovi» produžava istim smjerom do pješačke staze do brda zv. «Kraj varde», gdje je tromeđa naseljenih mjesta Baljci, Zanaglina i Lug; odavde ide u pravcu jugoistoka između naseljenih mjesta Lug i Zanaglina, prelazi preko brda «Varda» skreće na jugoistok preko poteza «Žlibine», nastavlja između poteza «Vadiduše», obuhvaćajući ih, krivuda na sjeveroistok, lomi se pod kutom od 60 stupnjeva na jugozapad ide planiskim putem odvaja se od puta i nastavlja u pravcu jugoistoka, ide zatim uz parcelu 174 «Javorina» i parcelu 177 «Pratova Javorina» i izbij na tromeđu naseljenih mjesta Lug, Zanaglina i Kuk koja se nalazi na koti «lzmed», zatim ide na istok uzimajući za naseljeno mjesto Kuk potez «Galina» povija prema jugoistoku uzimajući ponovo za Kuk poteze zv. »Naslon» i «Šukovac»,

NARODNE NOVINE


skreće na istok izbija na tromeđu naseljenih mjesta Kuk, Zanaglina i Sarajlije koja se nalazi na pješačkoj stazi i sjeveroistočnoj strani parcele 68 (Kuk9 «Radoševa Strana», ide u pravcu istoka uzimajući za Zanagline potez «Poljica» i parcelu 1705, na kraju ove parcele skreće na jugoistok, zatim u istok uzimajući za Sarajlije parcelu 75/4 pašnjak «Omar - Kolibina», izbija na brdo «Velika Kosa», gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Sarajlije, Zanagluna i Letka; nastavlja na istok preko planinskih pašnjaka na «Tovilovoj Drazi», preko kote 1617 «Crni Vrh»; zatim skreće prema jugoistoku uzimajući potez «Lanište Veliko», sve do parcele zv.»Pustošina», gdje je tromeđa naseljenih mjesta mjesta Letak, Zvirnjača i Vedašić; nastavlja u pravcu jugoistoka preko planinskog pašnjaka Ljubuša pored poteza «Mali Crni Vrh» i «Prozuša Draga» do četveromeđe naseljenih mjesta Vedašić, Zvirnjača, Kopčić i Trebiševo koja se nalazi između parcele 10 zv. «Ljubuša» i parcele 1/1 iz Vedašića također šuma zv. «Ljubuša» a nedaleko od poteza zvanog «Tromeđa» kod Malog Crnog Vrha, tu je i tromeđa općina Tomislavgrad, Kupres i Prozor.

Prema općini Prozor- Rama: Od poteza „Tromeđa” granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka ostavljajući na desnoj strani potez «Drage» i parcelu «Šuma», ide udesno uz parcelu 1/2, 31/2, 59/1 sve zv. «Ljubuša» skreće prema sjeveroistoku do parcele 77 «Poljanica» koja pripada naseljenom mjestu Trebiševo, zatim skreće na jugoistok, siječe pješačku stazu, nastavlja uz parcelu zv. «Lisac» i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Trebiševo, Kopčić, i Proslap koja se nalazi na jugoistočnoj strani parcele 104/1 zv. «Lisac» pašnjak ide u pravcu juga između naseljenih mjesta Trebiševo i Proslap zaobilazi parcelu 104/5, koju ostavlja Trebiševu, skreće u pravcu jugoistoka, sijekući jednu pješačku stazu, nastavlja pored parcele 106 zv. «Pod Poljanom», zatim ide preko planine Lisac, prolazi pored parcele 176 pašnjak zv. «Solila», produžava u istom pravcu i kod poteza zv. «Šarina Glavica» skreće na jugoistok zobilazeći navedeni potez za naseljeno mjesto Trebiševo i izbija kotu «Mejaš »1396m .

Prema lovištu “Vran”: Od kote Mejaš, skreće na jugozapad i preko Šimovića drage izbija na križanje putova Trebiševo - Zlopolje te završava kod „Malog Trebiševa”.

Prema lovištu „Orlov kuk”: Od Malog Trebiševa granica se proteže prema zapadu preko kote 1501 ostavljajući Galica vrilo i medica staje lovištu Orlov kuk, te preko Puljine lokve ide do Kovačevih mekota

i dalje do kote 1458 iznad uvale Borovac. Dalje granica ide na jugozapad preko poteza Mlikavci, krivudajući između „Sandučine” i „Škuljevca” te uzimajući do kote 1198 „Provaliju” spušta se preko kote 1100 niz Gornju gredu i salazi u polje između dvaju naseljenih mjesta Srđani i Rašćani. Dalje granica ide preko brijega „Jabuke” i dolazi na kotu 862.2 odakle dalje ide rijekom Šujicom do mjesta pritoka potoka Drine.

Prema lovištu „Kamešnica- Grabovica”: Od poteza «Međe», mjesta gdje se Drina ulijeva u Šuicu (razlivci), ide u pravcu sjeverozapada do preko kote 864 ostavljajući za južno lovište potez «Glibine» dolazi do kanala neposredno uz cestu Tomislavgrad - Posušje, povija prema zapadu sječe spomenutu cestu izbija na kotu 884 između poteza «Pilipovića polje» i poteza «Široke njive», nastavlja prema zapadu i izbija na kotu «V. Gradac», preko kote «M. Gradac sječe cestu Tomislavgrad - Prisoje izbija na kotu «Kolino» 1349 m istim pravcem nastavlja i dolazi na kotu «Vitrenik» odakle je i počeo opis granice.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Kovač - Ljubuša” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica -hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), fazan (Phasianus colchicus), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), mali tetrijeb i njegova koka (Lyrurus tetrix), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp.

NARODNE NOVINE



- osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 4.

(1) Lovište “Kamešnica - Grabovica” nalazi se na području općine Tomislavgrad, u okviru

šumskogospodarskog područja “Duvanjsko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište brdskog tipa,b. Namjena lovišta: Športskogospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1697-606 mnv,d. Površina lovišta: 29 861 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema lovištu Orlov kuk: Od poteza «Mede», mjesta gdje se Drina ulijeva u Šuicu (razlivci), granica ide nizvodno koritom Šujice te u blizini kote 861.5 lomi u smijem jugoistoka preko brišničkih pojila do poteza „Bili brigovi” gdje lomi zapadno, pa zatim kod potočića „Oduša” ponovno lomi na jug povijajući do „Barjačića” iza kojeg skreće kolskim putem do kote 868.3 kod Bengića brdina odakle lomi kolskim putem na jug, povijajući zauzima „Roški brig” (885.6) i ponovno lomi na jug do poteza Brdine, povijajući preko kote 885.1 i kote 887.7 (Zgoni) izbija iz polja sjekući magistralnu cestu Tomislavgrad - Posušje između naseljenih mjesta Dilberi i Mesihovina. Dalje granica ide uvalom sve do kote 1062 gdje je i tromeđa između ova dva lovišta i lovišta „Zavelim”.

Prema lovištu “Zavelim”: Od kote 1062 ide u pravcu sjeverozapada u duži od oko 1600 m peko vrha Sinjal nastavlja u istom pravcu preko kote Orlovača nastavlja u istom pravcu na kotu Midena nastavlja u istom pravcu ostavljajući za lovište potez Mala Štrebina nastavlja u istom pravcu za oko 370 m, lomi se u pravcu sjevera izbija na kotu Kosmac nastavlja u istom pravcu preko poteza Konjska glava izbija na kotu Debelo brdo, lomi se pod pravim kutom izbija na kotu Veliki Poslušac nastavlja u istom pravcu preko kote Mali Poslušac nastavlja u istom pravcu izbija na kotu Jabuka, lomi se u pravcu juga preko Drpića glave prolazi je za oko 300 m, lomi se u pravcu jugoistoka zaobilazi naselje Vidovići izbija na kotu Veliki Vršak nstavlja u istom pravcu do izvora Velika Vranjača nastavlja u istom pravcu preko poteza Kalinovac izbija na granicu naseljenih mjesta Rošnjače, Zavelim i Vinica, produžava na jugozapad preko brda «Rosnjace», a zatim Vlajčića Stranom, siječe dvije pješačke staze i kod parcele zv. «Glavica» skreće na jug ostavljajući

za Vinicu parcele 3460 zv. Stražbenica, produžava u pravcu juga, prelezi preko vrha Stražbenice i izlazi na brdo «Krstace» gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Vinica, Zavelim, Ričice i Studenci, kao i tromeđa općina Tomislavgrad i Posušje i republike Hrvatske.

Prema Republici Hrvatskoj: Od prethodno opisane tromeđe granica između općine Tomislavgrad i republike Hrvatske ide granicom između republike Bosne i Hercegovine i republike Hrvatske do tromeđe republike Hrvatske i općina Livno i Tomislavgrad koja se nalazi na koti «Lipi Dolac» kod parcele 4580 zvane «Novi Gaj».

Prema općini Livno: Od prethodno opisane tromeđe granica ide na istok do parcele «Novi Gaj», a zatim potezom «Zekin Dolac» u Liskovači produžava do parcele 4546 oranica zv, «Kod Staje», skreće na jugoistok; siječe dvije pješačke staze i izbija zapadno od poteza «Sanica», ide zatim na istok do poteza zvanog «Grubovina», odavde skreće na jug do parcele 4292 livade zvane «Akrapov Dolac» gdje se sastaje sa pješačkom stazom, produžava ovom stazom u pravcu sjeveroistoka do Blatnog Doca, skreće na jugoistok preko poteza «Klisaninove Kosare» gdje siječe jednu pješačku stazu, produžava u istom pravcu preko poteza zv. «Prozdri Kosa» sjekući pješačku stazu i na kraju parcele 8/1 pašnjak zv. «Jaruga» izbija na četveromeđu naseljenih mjesta Liskovača, Podgradina Bijelo Polje i Rašeljke: zatim ide u pravcu istoka sredinom potoka zv. «Vodena Jaruga» i izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Rašeljke, Bijelo Polje i Renici; odavde ide u pravcu jugoistoka lijevom stranom spomenutog potoka, ostavlja poteze «Konopi» i «Cetvrtine» za naseljeno mjesto Bilo Polje, a za naseljeno mjesto Reniće potez zv. «Begovo Polje», idući u istom pravcu izbija na tromeđu naseljenih mjesta Renici, Bilo Polje i Kazaginac, koja se nalaze na «Krivoj Jarugi», a na sjeveroistočnoj strani parcele 123/1 livada zv. «Tuk», produžava lijevom stranom Krive Jaruge, ostavljajući za Bilo Polje livade zv. «Cetvrtine», za Kazaginac livade zvane «Tuk », skreće na jug, ide lijevom stranom spomenute Jaruge i kod južne srane parcele 2038 u bilom polju i na sjevernoj strani parcele 129/1 livada zv. «Glava» izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Kazaginac, Bilo Polje i Prisoje; odavde ide na sjeveroistok do parcele 23, livada zv. «Prika», skreće pod pravim kutom na istok a zatim pod istim kutom na sjever do parcele 87 zv. «Prika» gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Prisoje, Bilo Polje i Golinjevo; ide zatim na istok

NARODNE NOVINE


u dužini od 100m, skreće na sjever i ide uz parcelu 1947 livadu zvanu «Čatuša», na vrhu spomenute parcele izbija na kolski put i ide ovim putem na istok do parcele 661, gdje se odvaja od druga dva kolska puta, nastavlja na sjever, skreće na jugoistok i ide u dužini od 150m, odvaja se od puta i nastavlja «Dragom» u pravcu sjeveroistoka do brda zvanog «Mahmutova Glavica», prelazi preko kote 933 zv. «Sedlo», nastavlja na sjeveroistok preko kota «Sugrebska Kosa», «Lokvice», «Radusa», «Velika Strana» i «Begica Pleca» , odavde ide do kote 1697 m «Vitrenik», gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Prisoje, Golinjevo , Vrilo i Grgurići.

Prema lovištu “Kovač - Ljubuša”: Od poteza «Mede», mjesta gdje se Drina ulijeva u Šuicu (razlivci), ide u pravcu sjeverozapada do preko kote 864 ostavljajući za južno lovište potez «Glibine» dolazi do kanala neposredno uz cestu Tomislavgrad - Posušje, povija prema zapadu sječe spomenutu cestu izbija na kotu 884 između poteza «Pilipovica polje» i poteza «Siroke njive», nastavlja prema zapadu i izbija na kotu «V. Gradac» , preko kote «M. Gradac sječe cestu Tomislavgrad - Prisoje izbija na kotu «Kolino» 1349 m istim pravcem nastavlja i izbija na kotu «Vitrenik» 1697m .

Prema lovištu “Vran”: Od tromeđe lovišta Sjeverno, Vran i Južno lovište koja se nalaz kod groblja u Lipi na križanju putova Vran - Blidinje ide u pravcu jugoistoka putem sve do križanja putova Blidinje -Svinjača kota 1166m, povija na jug i dolazi na početnu točku odakle je i počeo opis granice južnog lovišta a to je tromeđa naseljenih mjesta Kongora, Poklečani, Crvenice.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Kamešnica - Grabovica” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), fazan (Phasianus colchicus), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (Ardea cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus),

čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod

posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx lynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), sivi ždral (Grus grus), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. -osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 5.

(1) Lovište “Zavelim” nalazi se na području općine Tomislavgrad, u okviru šumskogospodarskog područja “Duvanjsko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Športsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1347-900 mnv,d. Površina lovišta: 6 680 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema lovištu “Kamešnica - Grabovica”: Od kote 1062 ide u pravcu sjeverozapada u duži od oko 1600 m peko vrha Sinjal nastavlja u istom pravcu preko kote Orlovača nastavlja u istom pravcu na kotu Midena nastavlja u istom pravcu ostavljajući za lovište potez Mala Štrebina nastavlja u istom pravcu za oko 370 m, lomi se u pravcu sjevera izbija na kotu Kosmac nastavlja u istom pravcu preko poteza Konjska glava izbija na kotu Debelo brdo, lomi se pod pravim kutom izbija na kotu Veliki Poslušac nastavlja u istom pravcu preko kote Mali Poslušac nastavlja u istom pravcu izbija na kotu Jabuka, lomi se u pravcu juga preko Drpića glave prolazi je za oko 300 m, lomi se u pravcu jugoistoka zaobilazi naselje Vidovići izbija na kotu Veliki Vršak nastavlja u istom pravcu do izvora Velika Vranjača nastavlja u istom pravcu preko poteza Kalinovac izbija na granicu naseljenih mjesta Rošnjače, Zavelim i Vinica, produžava na jugozapad preko brda «Rosnjace», a zatim Vlajčića Stranom, siječe dvije pješačke staze i kod parcele zv. «Glavica» skreće na jug ostavljajući za Vinicu parcele 3460 zv. Stražbenica, produžava u pravcu juga, prelezi preko vrha Stražbenice i izlazi na brdo «Krstace» gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Vinica, Zavelim, Ričice i Studenci, kao i tromeđa općina Tomislavgrad i Posušje i republike Hrvatske.

Prema općini Posušje: Od „Stubog Vrela”ide zatim u pravcu zapada do brda zv. «Ostra Glavica», lomi se na sjeverozapad i ide do brda «Gradina», odavde ide u pravcu zapada do brda «Kaldrma» ostavljajući na desnoj strani potez «Grabovica»; nastavlja u

NARODNE NOVINE



pravcu zapada preko Male Kosice «Vrh Valja», siječe pješačku stazu i ostavlja na desnoj strani potez «Trnovac», te ponovno izbija na pješačku stazu, gdje se ujedno nalazi tromeđa naseljenih mjesta Vojkovići, Zagorje i Roško Polje; produžava u pravcu zapada u dužini 1300m, kod parcele 2496/4 (Roško Polje) lomi se u pravcu jugozapada i nakon 1500m izbija na tromeđu naseljenih mjesta Roško Polje, Zagorje i Vir, koja se nalazi na istočnoj strani parcele 3275 (Roško Polje) zv. «Smrcavac»; nastavlja u pravcu zapada sijekući pješačku stazu, ide uz navedenu parcelu, nastavlja u istom smjeru ostavljajući za Roško Polje potez «Musina Draga» i izbija na raskrižje dviju pješačkih staza kod parcele zv. «Klicinovac», gdja se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Roško polje, Vir i Krnjin; odavde ide prema zapadu uz parcele 2496/3 i 2496/2 (Krnjin) zv. «Cemerni Doci» nastavlja u istom smjeru do brda «Zavelim» na kotu 1345, gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Krnjin, Vir i Zavelim; produžava dalje na zapad ostavljajući potez «Duljevina» za naseljeno mjesto Krnjin, izbija na kotu «Zdravo Brdo», gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krnjin, Zavelim i Rošnjače; odavde produžava u pravcu zapada, sastaje se sa pješačkom stazom, ide ovom stazom u istom smjeru sve do parcele 3457/1 zv. «Matijevac», odvaja se od pješačke staze i ide u pravcu zapada, ostavljajući za Rošnjaču potez «Kojnovo Brdo», ide u dužini od oko 1300m, i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Rošnjače, Zavelim i Vinica;

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Zavelim” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica kamenjarka -grivna (Alectoris graeca).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), prepelica (Contumix coturnix), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (Ardea cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod

posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 6.

(1) Lovište “Vran” nalazi se na području općine Tomislavgrad, u okviru šumskogospodarskog područja “Duvanjsko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Gospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 2020-925 mnv,d. Površina lovišta: 9 925 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema općini Prozor - Rama: Od kote «Mejas» 1396 m odavde ide u pravcu istoka izbija na pješačku stazu, gdje je granica naseljenih mjesta Trebiševo, Orašac i Maglica; nastavlja u pravcu jugoistoka, sječe četiri pješačke staze i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Trebiševo, Maglice i Sovici, koja se nalazi između Malog i Velikog Visa, na mjestu «Debela Kosa», gdje je ujedno i tromeđa općina Tomislavgrad, Prozor -Rama i Jablanica.

Prema općini Jablanica: Granica od tromeđe općina Jablanica, Posušje i Tomislavgrad produžava u pravcu sjeverozapada preko kote «Veliki Vran» na «Siroku Kosu» sa koje se u pravcu sjeverozapada od «Velikog Vrana» za oko 300 m, te produžava do pješačkog puta koji ide preko «Velikog Vrana», skreće u pravcu zapada na kotu «Mali Vis» (2017) te sa iste produžava u istom pravcu na tromeđu općina Jablanica, Tomislavgrad i Prozor - Rama, koja se nalazi na mjestu «Debela Kosa» između kota «Veliki Vis» i «Mali Vis».

Prema općini Posušje: Od tromeđe općina Tomislavgrad, Jablanica i Posušje granica ide prema jugozapadu sjekući jezero, tako da za naseljeno mjesto Kongora otpada 1/3 cijelog jezera , a naseljenom mjestu Poklečani 2/3, produžava u istom smjeru i sječe potok Grkuš na dva mjesta, a zatim produžava uz pješačku stazu prolazeći pored poteza «Polanjana» u Poklečanima, odvaja se od staze skreće na zapad, a zatim na jugozapad ostavljajući za Kongom parcelu 2460/1 zv. «Gvozd» i na kraju skreće na sjeverozapad, da bi kod parcele 2394 zv. «Bili Brijeg» sjekla jednu pješačku stazu, skreće na sjever ostavljajući brdo «Stitar» naseljenom mjestu Poklečani, i stazom izbija na tromeđu naseljenih

NARODNE NOVINE


mjesta Kongora, Poklečani i Crvenice, koja se nalazi između parcela «Pod Kućerinom Liskom», i parcele 811/1 iz Kongore.

Prema Lovištu “Orlov kuk”: Od Malog Trebiševa gdje je tromeđa lovišta Vran, Kovač-Ljubuša i Orlov kuk granica ide na novi put preko «Sridnje glavice» i «Metaljke» izbija na križanje puteva Vran - Trebiševo, nastavlja u pravcu jugozapada istim putem do kordinate x = 6454061 i Y = 4835836, lomi se u pravcu zapada ostavljajući kotu «Buronja« za lovište Vran, nastavlja u istom pravcu prolazi kroz potez «Gatalinovac» ostavljajući za lovište Vran kotu «Kunic» 1180 m, nastavlja u istom smjeru preko poteza «Zecarevac» izbija na cestu Lipa - Vran na koordinati x= 6449764 i Y=4833564, nastavlja u pravcu zapada spomenutom cestom do križanja putova Vran - Blidinje. Zatim ide u pravcu jugoistoka putem sve do križanja putova Blidinje -Svinjača kota 1166m, lomi na jug i dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Kongora, Poklečani, Crvenice.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Vran” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), divokoza (Rupicapra rupicapra), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), kune (Martes sp.), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (Ardea cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae).

Članak 7.

(1) Lovište “Orlov kuk”nalazi se na području općine Tomislavgrad, u okviru šumskogospodarskog područja “Duvanjsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema općini Posušje: Granica počinje na granici naseljenih mjesta Kongora, Poklečani i Crvenice, koja se nalazi između parcela «Pod Kućerinom Liskom», i parcele 811/1 iz Kongore; ide u pravcu juga u dužini od oko 400 m, lomi se i nastavlja na jugozapad, ide uz parcele zvane «Pod Gredom», siječe pješačku stazu, skreće lijevo i siječe jedan manji potok, a zatim izbija na brdo zv. «Klarina Glavica», ide u dužini od 600m, u pravcu jugozapada sijekući jednu malu dragu, i ide do potoka «Surduk», odavde se lomi na sjeverozapad, ostavljajući za naseljeno mjesto Crvenice parcelu «Gradina», izbija na brdo zv. «Gradina», produžava u istom smjeru do brda zv. «Raseljka», skreće na jugozapad, zaobilazeći oranicu zv. «Studena», ide na jug sredinom «Erkaske drage» i nedaleko od brda zv. «Koprivnjak» odvaja se od spomenute drage i nastavlja u pravcu jugozapada i izbija na spomenuto brdo, gdje je ujedno i četveromeđa naseljenih mjesta Crvenice, Poklečani, Tribistovo i Mesihovina; odavde ide na jugozapad u dužini od 500m, siječe pješačku stazu kod parcele 15/493 zv. «Ostrac» i ide do brda zv. «Ostrac», gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mesihovina, Tribistovo i Vučipolje; ide od tromeđe na zapad u dužini od oko 500 m i izbija na «Calino vrilo», skreće prema zapadu, ide potokom u dužini od oko 400 m, zatim skreće pod oštrim kutom u pravcu sjeverozapada, nastavlja u pravcu zapada sijekući pješačku stazu i izbija na parcelu 15/115 pašnjak zv. «Gvozd», zaobilazeći potez «Gvozd», produžava potokom «Povaljenica» do poteza zv. «Jurkovac», skreće na zapad u dubini od 300 m, siječe pješačku stazu, prolazi uz parcelu 15/104 zv. «Jurkovac», nastavlja u pravcu sjeverozapada u dužini od 900 m do mjesta zvanog «Suvo vrelo», gdje se sastaje sa cestom 3. reda Duvno-Posušje, ide ovom cestom na jugozapad u dužini od oko 400 m, odvaja se od ceste i preko kote «Bricin Brijeg» izbija na tromeđu naseljenih mjesta Mesihovina, Vučipolje i Zagorje, koja se nalazi na jugoistoku od brda zv. «Križ», ide preko navedenog brda u smjeru jugozapada i izbija na brdo

NARODNE NOVINE



zvano «Gradina», skreće u pravcu sjevera, obilazi parcelu 1267/2 zv. «Podgradinom», obuhvaća potez zv. «Pod Gradinom» i potez «Draga» za naseljeno mjesto Mesihovina, izlazi na «Stubo Vrelo», gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mesihovina, Zagorje i Vojkovići.

Prema lovištu Zavelim: Od tromeđe naseljenih mjesta Mesihovina, Zagorje, Vojkovići lomi se pod pravim kutem u pravcu sjevera u dužini od 600 m ostavljajući van lovišta potez Budimirovac, lomi se u pravcu sjeverozapada u dužini od 900 m dolazi na put između izvora Gojanice i Vučijeg brda lomi se u pravcu sjevera u dužini od oko 250 m preko vrha Jaretina izbija na kotu 1062 m.

Prema lovištu Kamešnica-Grabovica: Od poteza «Mede», mjesta gdje se Drina ulijeva u Šuicu (razlivci), granica ide nizvodno koritom Šujice te u blizini kote 861.5 lomi u smijeru jugoistoka preko brišničkih pojila do poteza „Bili brigovi” gdje lomi zapadno, pa zatim kod potočića „Oduša” ponovno lomi na jug povijajući do „Barjačića” iza kojeg skreće kolskim putem do kote 868.3 kod Bengića brdina odakle lomi kolskim putem na jug, povijajući zauzima „Roški brig” (885.6) i ponovno lomi na jug do poteza Brdine, povijajući preko kote 885.1 i kote 887.7 (Zgoni) izbija iz polja sjekući magistralnu cestu Tomislavgrad - Posušje između naseljenih mjesta Dilberi i Mesihovina. Dalje granica ide uvalom sve do kote 1062 gdje je i tromeđa između ova dva lovišta i lovišta „Zavelim”.

Prema lovištu Kovač - Ljubuša: Od Malog Trebiševa granica se proteže prema zapadu preko kote 1501 ostavljajući Galica vrilo i medica staje lovištu Orlov kuk, te preko Puljine lokve ide do Kovačevih mekota i dalje do kote 1458 iznad uvale Borovac. Dalje granica ide na jugozapad preko poteza Mlikavci, krivudajući između „Sandučine” i „Škuljevca” te uzimajući do kote 1198 „Provaliju” spušta se preko kote 1100 niz Gornju gredu i salazi u polje između dvaju naseljenih mjesta Srđani i Rašćani. Dalje granica ide preko brijega „Jabuke” i dolazi na kotu 862.2 odakle dalje ide rijekom Šujicom do mjesta pritoka potoka Drine.

Prema Lovištu Vran: Od Malog Trebiševa gdje je tromeđa lovišta Vran, Kovač-Ljubuša i Orlov kuk granica ide na novi put preko «Sridnje glavice» i «Metaljke» izbija na križanje puteva Vran - Trebiševo , nastavlja u pravcu jugozapada istim putem do kordinate x = 6454061 i Y = 4835836 , lomi se u pravcu zapada ostavljajući kotu « Buronja « za lovište Vran, nastavlja u istom pravcu prolazi kroz potez «Gatalinovac» ostavljajući za lovište

Vran kotu «Kunic» 1180 m, nastavlja u istom smjeru preko poteza «Zecarevac» izbija na cestu Lipa - Vran na koordinati x= 6449764 i Y=4833564, nastavlja u pravcu zapada spomenutom cestom do križanja putova Vran - Blidinje. Zatim ide u pravcu jugoistoka putem sve do križanja putova Blidinje -Svinjača kota 1166m, lomi na jug i dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Kongora, Poklečani, Crvenice.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Orlov kuk” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica -hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), fazan (Phasianus colchicus), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), mali tetrijeb i njegova koka (Lyrurus tetrix), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 8.

(1) Lovište “Kupres - Kiprovača” nalazi se na području općine Kupres, u okviru šumskogospodarskog

područja “Kupreško” i sljedećih je karakteristika:a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Športskogospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1765-1030 mnv,d. Površina lovišta: 32 658 hektara.

NARODNE NOVINE


(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se: Prema Republici Srpskoj: Od tromeđe općina Glamoč ,Kupres i Republike Srpske ide u smjeru jugoistoka ostavljajući za R. Srpsku kotu Ćundin kuk (1503m) nastavlja u istom smjeru ostavljajući za R. Srpsku kotu V. Kurozeb (1307 m) nastavlja preko polja između naselja Mrđenovci i Zubići zavija u smjeru sjeveroistoka izbija na kotu Vranokrek 1384 m nastavlja u istom smjeru prko Blagajske privije izbija na kotu Javorak (1473 m).

Prema općini Donji Vakuf: Od kote Javorak lomi se pod pravim kutom na planinu Plazenicu spušta se prema jugu povijenom linijom i izlazi na vrh Semešnice (1723 m ), zatim se spušta jugoistočno preko velikih Pria na uzvišicu Demirovac ( 1765 m ) i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Slatina, Bili Potok i Rastičevo koja se nalazi na sjeveru Velikih Pria, a nešto južno od Semešnice (1723 m); odavde produžava u pravcu pješačke staze koja iz Bilog potoka ide u naseljeno mjesto Slatinu i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Slatina , Koščani i Bili Potok; odavde produžava naprijed opisanom pješačkom stazom i prolazi nešto više uzvišice „Alijin Kamen” skreće sa pješačke staze i spušta se okomito na „Alijin Kamen”, lomeći se pod pravim kutom spušta se na Ognjenica vrelo, produžava jugoistočno na Malu Vrljevaču, a odavde na Horozov kamen; nastavlja u pravcu uzvišice zvane Jezero, presijecajući potok Koprivnicu, prolazi zapadno od Hana Koprivnice, prelazi preko doline Jezero na rječicu Koprivnicu gdje prelazi i ide pješačkom stazom do starog kupreškog puta koji se nalazi na potezu Kiprovača, ide starim kupreškim putem sve do na 50 m od „Hana Koprivnica”(lovačkog doma) gdje je tromeđa općina Kupres, Donji Vakuf i Bugojno.

Prema općini Bugojno: Od tromeđe skreće nešto prema zapadu i ide preko parcelea 1522/1 k.o. Poričje i 1450 k.o. Otinovci, zatim se lomi i ide istočno od Malog Stožera (1627 m) u pravcu juga do tromeđe naseljenih mjesta Han Luka, Begovo Selo i Koprivnica; zatim produžava jugoistočno kosom preko šume Stožer i sijekući se sa pješačkom stazom koja ide iz Begova Sela ide u Han Luku, završava tromeđom naseljenih mjesta Han Luka, Goravci i Begovo Selo koja se nalazi na samoj stazi; produžava u pravcu Velikog Stožera (1758 m), ide u pravcu jugoistoka i na granicu kat. Parcele 1476 i 1477 k.o. Otinovci i 1116 k.o. Vesela završava s tromeđom naseljenih mjesta Goravci, Bevrnjići i Otinovci, odakle produžava granicom kat. pare. 1116 k.o. Poričje i završava na granici naseljenih

mjesta Bevrnjići, Botun i Goravci, akoja se nalazi na pješačkoj stazi; dalje produžava istočno od vrha Viličevac lomi se pod pravim kutom kod kat. pare. 1114 k.o. Vesela i izbija na vrh Viličevac - kota 1557 m, ide povijeno i nešto istočno od presjeka puta iz naseljenog mjesta Botun u naseljeno mjesto Bevenjići, koja se završava tromeđom naseljenih mjesta Bevrnjići, Mračaj i Botun; zatim produžava istočnom stranom preko poteza Pod Osojem, tj. Granicom parcele 460/1 k.o. Vrila presijeca potok Mračaj Mali i ide preko šume Lupoglava do pješačke staze gdje ide ovom stazom do tromeđe naseljenih mjesta Mračaj, Kukavica i Botun koja se nalazi na spomenutoj pješačkoj stazi, nastavlja preko Karbukovine u potezu Crnog Vrha i silazi na Bili Potok, ide Bilim Potokom do presjeka sa pješačkom stazom, odakle se okomiti spušta na Uzbrdice i lomeći pod kutom od oko 80 stupnjeva skreće prema zapadu preko poteza Uzbrdice i povijenom linijom spušta se na Vrh u potezu Crnog Vrha, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Mračaj, Donje Vukovsko i Kukavice.

Prema lovištu “Raduša-Ljubuša”: Od Crnog Vrha skreće na jugozapad preko izvora Tramošnica iza kote Ljeljen izbija na potok Vodenica nastavlja potokom sve do mjesta gdje potok sječe cestu Zanaglina -Vukovsko odvaja se prema zapadu prati spomenutu cestu sve do križanja s glavnom cestom Kupres- G. Ravno te njome nastavlja do puta ispod sela Mušici te njime do kote 1150, odakle povlači ravno do brda Vučjak.

Prema lovištu „Kovač- Ljubuša” (Općini Tomislavgrad): Granica počinje od brda Vučjak u smijeru sjeverozapad, te povija na sjever obilazeći kotu 1282. Nastavlja preko lazina do kote 1477 V. javorni vrh, te lomi prema M.javornom vrhu odakle lomi prema Bunariću. Dolazi 100 m zapadno od Bunarića te nastavlja na zapad pješačkom stazom preko Zelivodića i brda Batoglav, zatim lomi iješačkom stazom i prolazi između izvora Stražanj i Široke kose te završava na dvostrukoj krivini magistralne ceste Livno - Kupres.

Prema Posebnom lovištu „Hrbljine - Kujača”:Od dvostruke krivine granica ide asfaltnim putem na sjever prema selu Gornji Malovan, a od njega ide na kotu Vilenice (Cajuša), dalje na kotu Jaram, Kuljaj, sa Kuljaja skreće preko Ahmetove sječe i izlazi na križanje puteva Jelovača-Orlovača. Odavde granica ide cestom na prsten odjela 2 i 3, a odatle ide na Crni Vrh (Oraar) i dalje do brda Klekovi gdje i završava.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Kupres - Kiprovača” su: zec (Lepus europeaus),

NARODNE NOVINE



mrki medvjed (Ursus aretos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), liska crna (Fulica atra), divlje patke (Anatidae sp).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divokoza (Rupicapra rupicapra), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), siva čaplja (Ardea cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 9.

(1) Lovište “Raduša - Ljubuša” nalazi se na području općine Kupres, u okviru šumskogospodarskog područja “Kupreško” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Športskogospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1675-830 mnv,d. Površina lovišta: 14 917 hektara.(2)Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema općini Bugojno: Od Crnog Vrha lomeći se ide prema jugoistoku do pješačke staze koja iz naselja Donje Vukovsko ide u naselje Mračaj preko šume Debeli Javor , prelazi na potok zv. „Jelenac” i ide ovim potokom preko Mračajske doline do granice k.č. 3286/1 k.o. Donje Vukovsko, a na mjestu gdje Jelinac potok skreće prema sjeveru ide u pravcu uzvišice Razdenac, odakle produžava penjući se prema Borju , sa Borja ide na Privije i spušta se pod pravim kutom na granicu parcela

3286/1 k.o. Donje Vukovskoi 661/1 k.o. Mračaj ,zatim ide preko poteza Pravila i pod kutom nešto oko 100 stupnjeva ide preko poteza Zastavki na ušće Duboke Rijeke i Mračajske rijeke gdje je tromeđa naseljenih mjesta Mračaj, Škrti i Donje Vukovsko; odavde se spušta nizvodno prema jugu Dubokom rijekom sve do tromeđe naseljenih mjesta Škrti, Gornje i Donje Vukovsko koja se nalazi na Dubokom Potoku na presjeku kat. pare. 1550/1 i 633/1 k.o. Donje Vukovsko, produžava Dubokim Potokom i završava se na tromeđi naseljenih mjesta Škrti, Bućevača i Donje Vukovsko, koja se nalazi na Dubokom Potoku i zo na mjestu gdje se od istog odvaja pješačka staza koja ide za naselje Gornej Vukovsko ; dalje ide Dubokim Potokom do pješačke staze koja dolazi iz naseljenog mjesta Škrti gdje je tromeđa naseljenih mjesta Škrti, Jazvenik i Bućevača; produžava Dubokim Potokom sve do tromeđe naseljenih mjesta Osredak, Bućevača i Ivica koja se nalazi na pješačkoj stazi koja ide u naselje Đurići, a na mjestu zvanom „Rudaški kamen” gdje je ujedno i granica općina Kupres, Bugojno i Uskoplje.

Prema općini Uskoplje (G. Vakuf): Od opisane tromeđe ide pješačkom stazom koja iz naselja Đurići ide prema istoku u luku prelazi preko poteza Lipovice i Pandurica i lomeći se nekoliko puta dolazi na vrh „Tikvice” kota 1664/36, skreće prema jugozapadu i spušta se na kotu „Suhi Kleč”, gdje je tromeđa općina Kupres, Uskoplje i Rama.

Prema općini Rama (Prozor): Od opisane tromeđe granica skreće jugozapadno pravom linijom na Vardu, odakle se preko poteza Gaj Grkošnica i Medvjedov Dolac spušta na put sječe ga i produžava jugozapadno preko planine Ravašnice i preko poteza Ivlje na Stražbenicu, gdje tromeđa naselejnih mjesta Zhum, Donje ravno i Bućevača, dalje ide kat. pare. zv. „Strana” izlazi na tromeđu naselejnih mjesta Zahum, Varvara i Donje Ravno, koja se nalazi na pješačkoj stazi koja dolazi iz naseljenog mjesta Donje Ravno; produžava prema jugu, spušta se izlomljenom linijom preko Klapavice i izlazi na granicu naseljenih mjesta Varvara, Zvirnjača i Donje Ravno, koja se nalazi na putu između naseljenih mjesta Zvirnjača i Donje Ravno ispod Klapavice; zatim ide preko poteza Košarište, Ometina, Malkovac - jarak i izlazi pod Malu Gredu , sijekući pješačku stazu koja iz Zvirnjače ide u Varvaru, lomeći se pod pravim kutom spušta se na uzvišicu Gredinu i preko Krvavice i Curin Doca izbija na tromeđu naseljenih mjesta Varvara , Kopčić i Zvirnjača koja se nalazi na pješačkoj stazi

NARODNE NOVINE


koja preko poteza Jovina Kosa, Šundula i Ravni Doci dolazi na uzvišicu zv. „Draga”; ide dalje u pravcu jugozapada do Malog Crnog Vrha, gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Zvirnjača, Kopčić, Tribiševo i Vedašić kao itromeđa općina Kupres, Rama i Tomislavgrad.

Prema općini Tomislavgard: Od brda «Vučijak» izbijajući na pješačku stazu , ide ovom stazom u pravcu juga do parcele 3146/1 zv. «Pod Vrh Velikih Žlibova», ide spomenutom parcelom u pravcu jugoistoka, povija prema jugu zaobilazeći parcele «Mali Žlibovi» produžava istim smjerom do pješačke staze do brda zv. «Kraj varde», gdje je tromeđa naseljenih mjesta Baljci, Zanaglina i Lug; odavde ide u pravcu jugoistoka između naseljenih mjesta Lug i Zanaglina, prelazi preko brda «Varda» skreće na jugoistok preko poteza «Žlibine», nastavlja između poteza «Vadiduše», ostavljajući ih naseljenom mjestu Lug, krivuda na sjeveroistok, lomi se pod kutom od 60 stupnjeva na jugozapad ide planiskim putem odvaja se od puta i nastavlja u pravcu jugoistoka, ide zatim uz parcelu 174 «Javorina» i parcelu 177 «Pratova Javorina» i izbij na tromeđu naseljenih mjesta Lug, Zanaglina i Kuk koja se nalazi na koti «Izmed», zatim ide na istok ostavljajući za naseljeno mjesto Kuk potez «Galina» povija prema jugoistoku ostavljajući ponovo za Kuk poteze zv. » Naslon» i «Šukovac», skreće na istok izbija na tromeđu naseljenih mjesta Kuk, Zanaglina i Sarajlije koja se nalazi na pješačkoj stazi i sjeveroistočnoj strani parcele 68 (Kuk9 «Radoševa Strana», ide u pravcu istoka ostavljajući za Zanagline potez « Poljica» i parcelu 1705, na kraju ove parcele skreće na jugoistok, zatim u istok ostavljajući za Sarajlije parcelu 75/4 pašnjak «Omar - Kolibina», izbija na brdo «Velika Kosa», gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Sarajlije, Zanagluna i Letka; nastavlja na istok preko planinskih pašnjaka na «Tovilovoj Drazi», preko ote 1617 «Crni Vrh»; zatim skreće prema jugoistoku ostavljajući Letki potez « Lanište Veliko», sve do parcele zv.»Pustošina» , gdje je tromeđa naseljenih mjesta mjesta Letak, Zvirnjača i Vedašić; nastavlja u pravcu jugoistoka preko planinskog pašnjaka Ljubuša pored poteza «Mali Crni Vrh» i «Prozuša Draga» do četveromeđe naseljenih mjesta Vedašić, Zvirnjača, Kopčić i Trebiševo koja se nalazi između parcele 10 zv. «Ljubuša» i parcele 1/1 iz Vedašića također šuma zv. «Ljubuša» a nedaleko od mjesta zvanog «Tomeđa» kod Malog Crnog Vrha , tu je i tromeđa općina Tomislavgrad , Kupres i Prozor.

Prema Lovištu “Kupres - Kiprovača”: Od Crnog

Vrha skreće na jugozapad preko izvora Tramošnica ispred kote Ljeljen izbija na potok Vodenica nastavlja potokom sve do mjesta gdje potok sječe cestu Zanaglina -Vukovsko odvaja se prema zapadu prati spomenutu cestu sve do križanja s glavnom cestom Kupres-G. Ravno te njome nastavlja do puta ispod sela Mušici te njime do kote 1150, odakle povlači ravno do brda Vučjak.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Raduša - Ljubuša” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus aretos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), liska crna (Fulica atra), divlje patke (Anatidae sp), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divokoza (Rupicapra rupicapra), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meles meles), puh obični (Glis glis), siva čaplja (Ardea cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje (Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), sivi ždral (Grus grus), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 10.

(1) Lovište “Troglav” nalazi se na području općine Livno, nalazi se na području općine Livno, u okviru šumskogospodarskog područja “Livanjsko” i sljedećih je karakteristika:


NARODNE NOVINE



utvrđuju se: Prema Republici Hrvatskoj: Od kote Maglaj 1475 skreće zapadno za 400 m gdje je granica s lovištem Golija-Troglav, nastavlja i povijeno izlazi na kotu Kolač 1424 nastavlja i izlazi na kotu Metiljevac 1419 nastavlja preko kote 1420 prelazi preko poteza Janjčija Glava izbija na potez Klek gdje skreće i izbija na kotu 1687 skreće na zapad i izbija na kotu 1603 produžava na kotu Jankovo Brdo 1780 .

Prema općini B. Grahovo: Od Jankova Brda skreće istočni izbija na kotu 1584 skreće na sjever i izbija na početak puta na potezu Mrketnovac skreće na istok preko kote 1250 nastavljaj putem do lokve koja se nalazi ispod Srta skreće na istok ostavlja za B. Grahovo kotu 1336 skreće na sjever n stazi ispod V. Bata 400 m istočno, skreće i povijeno izlazi na potez Mramorje.

Prema Lovištu “Golija - Troglav”: Od tromeđe između ova dva lovišta i Republike Hrvatske skreće na istok na potezu Kremenjak dolazi na stazu i nastavlja stazom preko Perića koliba nastavlja preko Dugačke kose nastavlja stazom do Podstrane skreće na sjeverozapad i obodom polja ostavljajući naselja van lovišta dolazi do granice s općinom B. Grahovo na potezu Mramorje.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Troglav” surdivokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - Iještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica -hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), liska crna (Fulica atra),siva čaplja (Ardea cinereae), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes

bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae).

Članak 11.

(1) Lovište “Golija - Troglav” nalazi se na području općine Livno, nalazi se na području općine Livno, u okviru šumskogospodarskog područja “Livanjsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema Lovištu “Kamešnica -Krug Planina”: Od kote V. Privija 1891 skreće pod pravim kutom na jugozapad te hrptom Velike Golije preko kota 1825 , 1288, Orlovače , 1436, 1406, 1211 izbija na Gradinu 837 sječe cestu Livno - B. Grahovo 200 m istočno od kote 717 dolazi na početak kanala ispod sela Prisap nastavlja kanalom do kote 708 skreće u pravcu jugozapada kanalom do kote 707,7 skreće u smjeru juga kanalom do bazena Lipa produžava u istom smjeru na Janjetino Brdo 747 prati tunel ispod Kamešnice i to St. Grad 1123, Pod 1383, Kamešnica 1809 m produžava istim pravcem preko Kurljajski dolaca izbija na potez Žale na granicu Republike Hrvatske.

Prema Republici Hrvatskoj: Od poteza Žale skreće na sjeverozapad preko lokve Točila nastavlja preko poteza Elekov Krč ostavlja za lovište kotu 1443 obilazi potez Galijske Stanine sa zapadne strane preko poteza Štekovac ta poteza Paljike dolazi do poteza Maleševe njive koje ostaju za R.H. nastavlja preko kote 1290 nastavlja do potoka Rovanj gdje skreće na zapad u potezu Topla Draga povija te kod kote 797 presijeca cestu Livno - Sinj povija na kotu 932 nastavlja preko kote 962 u potezu Malinovac skreće na sjever preko kote V. Vranovac 1126 povija i za R.H. ostavlja potez Perića staje povija za R.H. ostavlja kotu Kekezov Umac 1114 nastavlja preko poteza Kadijina bukva kota 1121 preko kote Kurozeb 1249 izlazi na Medveđi dolac gdje skreće na sjeverozapad preko kote 1463 nastavlja do lokve Busenjaš gdje skreće na kotu Maglaj 1475 skreće zapadno za 400 m gdje je granica s lovištem Troglav.

Prema lovištu “Troglav”: Od opisane tromeđe (Maglaj) skreće na istok na potezu Kremenjak dolazi na stazu i nastavlja stazom preko Perića koliba nastavlja preko Dugačke kose nastavlja stazom do

NARODNE NOVINE


Podstrane skreće na sjeverozapad i obodom polja ostavljajući naselja van lovišta dolazi do granice s općinom B. Grahovo na potezu Mramorje.

Prema općini B. Grahovo: Na potezu Mramorje skreće na sjeveroistok presijeca cestu Livno - B. Grahovo nastavlja sjeverno ostavljajući kotu 706,4 za lovište povija i dolazi na kotu 707 ispod naselja Todići povija preko kote Samar 1395 .

Prema općini Glamoč: Od kote Samar 1395 dolazi na kotu 1447 skreće na jug povija Bradarin dolac ostavlja za općinu Glamoč izlazi na Slatku Kosu 1512 povija ostavljajući za općinu Glamoč potez Duga Draga izbija na kotu Vrhovi 1633, povijeno izlazi na kotu Tavanak 1405 , nastavlja prema istoku u predjelu Džimirlića poljane skreće i izlazi na kotu Radanovački vrh 1556, preko kote 1557 povija i izlazi na Maksov vrh 1625 izbija na kotu 1639 lomi se izlazi na kotu 1611 povijeno izlazi na kotu 1804 nastavlja izlazi na kotu 1724 izbija na kotu Tikva 1711 nastavlja preko kota Mali Vrh 1883 , Veliki Vrh 1890 i dolazi na V. Priviju i zatvara poligon.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Golija - Troglav” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), prepelica (Conturnix coturnix), divlje patke (Anatidae sp), liska crna (Fulica atra).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divokoza (Rupicapra rupicapra), obični jelen (Cervus Elaphus), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), siva čaplja (Ardea cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje),

orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), sivi ždral (Grus grus), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 12.

(1) Lovište “Kamešnica - Krug Planina” nalazi se na području općine Livno, nalazi se na području općine Livno, u okviru šumskogospodarskog područja “Livanjsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema općini Tomislavgrad: Od kote Lipi Dolac zvane Novi Gaj granica ide na istok do parcele «Novi Gaj», a zatim potezom «Zekin Dolac» u Liskovači produžava do parcele 4546 oranica zv, «Kod Staje», skreće na jugoistok; siječe dvije pješačke staze i izbija zapadno od poteza «Sanica», ide zatim na istok do poteza zvanog «Grubovina», odavde skreće na jug do parcele 4292 livade zvane «Akrapov Dolac» gdje se sastaje sa pješačkom stazom, produžava ovom stazom u pravcu sjeveroistoka do Blatnog Doca, skreće na jugoistok preko poteza «Klisaninove Kosare» gdje siječe jednu pješačku stazu, produžava u istom pravcu preko poteza zv. «Prozdri Kosa» sjekući pješačku stazu i na kraju parcele 8/1 pašnjak zv. «Jaruga» izbija na četveromeđu naseljenih mjesta Liskovača, Podgradina Bijelo Polje i Rašeljke: zatim ide u pravcu istoka sredinom potoka zv. «Vodena Jaruga» i izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Rašeljke, Bijelo Polje i Renici; odavde ide u pravcu jugoistoka lijevom stranom spomenutog potoka, ostavlja poteze «Konopi» i «Cetvrtine» za naseljeno mjesto Bilo Polje, a za naseljeno mjesto Reniće potez zv. «Begovo Polje», idući u istom pravcu izbija na tromeđu naseljenih mjesta Renici, Bilo Polje i Kazaginac, koja se nalaze na «Krivoj Jarugi», a na sjeveroistočnoj strani parcele 123/1 livada zv. «Tuk», produžava lijevom stranom Krive Jaruge, ostavljajući za Bilo Polje livade zv. «Cetvrtine», za Kazaginac livade zvane «Tuk », skreće na jug, ide lijevom stranom spomenute Jaruge i kod južne srane parcele 2038 u bilom polju i na sjevernoj strani parcele 129/1 livada zv. «Glava» izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Kazaginac, Bilo Polje i Prisoje; odavde ide na sjeveroistok do parcele 23,livada zv. «Prika», skreće pod pravim kutom na

NARODNE NOVINE



istok a zatim pod istim kutom na sjever do parcele 87 zv. «Prika» gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Prisoje, Bilo Polje i Golinjevo; ide zatim na istok u dužini od lOOm, skreće na sjever i ide uz parcelu 1947 livadu zvanu «Čatuša», na vrhu spomenute parcele izbija na kolski put i ide ovim putem na istok do parcele 661, gdje se odvaja od druga dva kolska puta, nastavlja na sjever, skreće na jugoistok i ide u dužini od 150m, odvaja se od puta i nastavlja «Dragom» u pravcu sjeveroistoka do brda zvanog «Mahmutova Glavica», prelazi preko kote 933 zv. «Sedlo», nastavlja na sjeveroistok preko kota «Sugrebska Kosa», «Lokvice», «Raduša», «Velika Strana» i «Begića Pleća», odavde ide do kote 1697 m «Vitrenik» , gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Prisoje, Golinjevo, Vrilo i Grgurići. Od kote Vitrenik (1697 m) na Tušnici gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Prisoje, Golinjevo, Vrilo i Grgurići; nastavlja na istok sjekući pješačku stazu, prolazi pored poteza «Pleća» u naseljenom mjestu vrilo i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Vrilo, Grgurići i Stipanjići; zatim ide u pravcu sjeveroistoka sjekući dvije pješačke staze preko planinskog pašnjaka «Tušnica» lomi se u pravcu sjeveroistoka i ide u dužini od 400 m , a zatim opet nastavlja u pravcu sjevera, ostavljajući Stipanjićima parcelu zvana « Bulan Strana» izbija na granicu naseljenih mjesta Stipanjići, Grgurići i Jošanica, ide u pravcu sjevera u dužini oko 300 gdje izbija na granicu naseljenih mjesta Jošanica, Grgurići i Podgaj, koja se nalazi južno od brda «Ošljar» produžava za 600 m i izbija na granicu naseljenih mjesta Podgaj, Grgurići i Eminovo Selo; zatim ide u pravcu sjeveroistoka sjekući jednu pješačku stazu i izbija na tromeđu naseljenih mjesta Eminovo Selo ,Grgurići i Dobro, koja se nalazi na koti zvani « Mali Ošljar» produžava u pravcu sjeveroistoka prko kote «Crni vrh» na planini Jelovači do brda zv. «Alajbegova Busija«, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Eminovo Selo, Dobro i Zagoričani; lomi se u pravcu sjevera idući preko poteza «Grebena», sječe put, a na « Grebenu» skreće preko poteza «Oštra glava» i « Vučije Stine» produžava u istom pravcu do poteza « Crljena lokva» skreće na sjever i sječe jedan kraj pješačkog puta s drugim koji vodi u Zagoričane produžava do tromeđe naseljenih mjesta Eminovo Selo, Zagoričani i Galečić, koja se nalazi na spomenutom putu i na potezu «Juriševa Glava»: ide zatim u pravcu zapada navedenim pješačkim putem i kod parcele 1401 zv. «Galovo Polje» odvaja se od staze, produžava istom parcelom u pravcu sjeverozapada i završava na Galovom polju na koti

1075.Prema Posebnom lovištu „Hrbljine - Kujača”: Sa

Šemešnice preko kote 1815 nastavlja na koru Kruži i Osjen glavicu. Sa Osjen glavice dalje ide granicom općina Livno-Tomislavgrad i izlazi na asfaltni put Šuice -Livno, odnosno do polazne točke.

Prema općini Glamoč: Od v kote 1815 granica ide vijugavo u pravcu sjeveroistok-jugozapad na izvor zv. „Begovac”, zatim preko kote 1357 na izvor zvan „Kamenica”, odakle skreće na zapad do Druljskog izvora, ovdje se lomi i skreće na sjeverozapad na kotu 1333 sa koje skreće na zapad prateći klanac preko kote 1275 do kote 1157 i ponovo ide na sjeverozapad grebenom Borovca i kotama 1236, 1290, 1375, do vrha 1172 zvanog „Razvršće” skreće na zapad preko „Korićine” gdje je i četveromeđa naseljenih mjesta Žirović, Korićina, Vidimlije i Karaizovci; odavde skreće na sjeverozapad na kotu 1589 zv. „Crni Vrh” sa kojeg „Javorovom kosom” pruža preko „Glamočkog doca” pod vrh Velike golije 1890 (V. Privija 1736) gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Ljubunčić , Zaglavica i Korićina.

Prema lovištu “Golija -Troglav”: Od kote V. Privija 1891 skreće pod pravim kutom na jugozapad te hrptom Velike Golije preko kota 1825, 1288, Orlovače, 1436, 1406, 1211 izbija na Gradinu 837 sječe cestu Livno - B. Grahovo 200 m istočno od kote 717 dolazi na početak kanala ispod sela Prisap nastavlja kanalom do kote 708 skreće u pravcu jugozapada kanalom do kote 707,7 skreće u smjeru juga kanalom do bazena Lipa produžava u istom smjeru na Janjetino Brdo 747 prati tunel ispod Kamešnice i to St. Grad 1123, Pod 1383, Kamešnica 1809 m produžava istim pravcem preko Kurljajski dolaca izbija na potez Žale na granicu Republike Hrvatske.

Prema Republici Hrvatskoj: Od poteza Žale granica povija na istok preko kote 1244 skreće na jugoistok preko kote 1434 nastavlja preko kote Goli Umac 1461 i preko poteza Zekin Dolac izbija na početnu točku.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Kamešnica - Krug Planina” su: divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), prepelica (Conturnix coturnix), divlje patke (Anatidae sp), liska crna (Fulica atra).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u

NARODNE NOVINE


lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: obični jelen (Cervus Elaphus), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), guska divlja (Anser anser), fazan (Phasianus colchicus), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), sivi ždral (Grus grus), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 13.

(l) Lovište “Šator - Glamoč” nalazi se na području općine Glamoč, nalazi se na području općine Glamoč, u okviru šumskogospodarskog područja “Glamočko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Gospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1860-906 mnvd. Površina lovišta: 16 706 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema Lovištu Bunarić: Granica kreće sa obronka Crnog vrha te granicom gospodarske jedinice prolazi iznad naselja Savići i G. Runje, te se lomi cijelo vrijeme prateći granicu gosodarske jedinice spajajući se kod mjesta Metlici na cestu, da bi završila 200 m južno od trigonometra 931.7.

Prema Lovištu Osječenica - Jadovnik: Prati administrativne granice između općine Drvar i općine Glamoč, koja će naknadno biti službeno utvrđena.

Prema općini B. Grahovo: Od kote 826 povija preko kote 904 do kote 934 gdje skreće na jug na Šiljak 1217 skreće na jugoistok do kote 1270, nastavlja preko kota 1284, 1283, povija na jugozapad na Sirovu Goru 1472 preko kote 1452,

povija na V. Šator 1860, povija na kotu 1735 prati greben i dolazi na Gredu (1843), skreće na istok preko Banica Torine blago povija preko Lučinove torine i izlazi na kotu Malo Kuso brdo 1564 te preko V. Kusog brda 1551 dolazi na kotu 1408 izbija na Vučiju glavu skreće na Veliko brdo 1487, skreće na jugo istog na Sljeme 1481, nastavlja preko Police 1439, povija na Talijanov vrh 1472 preko kota 1405, 1211 dolazi na potez Pometnik na stazi 240 m udaljena od kote 1202.

Prema lovištu Staretina - Golija - polje: Povija preko Ljubojeva groba do kote 1202 nastavlja putem do kote 1207 odvaja se pješačkom stazom dolazi do iznad naselja Branješci skreće na sjever te obodom polja ostavljajući sva naselja i grad van lovišta dolazi do 200 m južno od kote 931.7.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Šator - Glamoč” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divokoza (Rupicapra rupicapra), obični jelen (Cervus elaphus), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), siva čaplja (Ardea cinereae), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), grlica (Streptopelia turtur), svraka (Pica pica), vrane (Corvidae sp.).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), sove (Strigidae).

Članak 14.

(1) Lovište “Bunarić” nalazi se na području općine Glamoč, nalazi se na području općine Glamoč, u okviru šumskogospodarskog područja “Glamočko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Gospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1650-920 mnv

NARODNE NOVINE



d. Površina lovišta: 13 387 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema Lovištu “Mliništa - Paripovac”: Ispod kote 931 za oko 600 m južno na cesti Glamoč - Mliništa nastavlja spomenutom cestom sve do kote 1276 do granice s R. Srpskom. Prema R. Srpskoj: Od kote 1276 ide na sjeverozapad preko kote 1403, 1251 skreće na sjever preko Samograda južno za 170 m skreće na Zapad preko kote Ovčara 1576 obilazi kotu 1537 sjeverno za nekih 170 m skreće na sjevernije preko Gole kose 1651, nastavlja preko kote 1313 zatim preko kote Ponorački Vrh 1327 preko kote 1292 izbija na kotu 1296 Vjetrobran, produžava u istom pravcu za 470 m.

Prema Lovištu “Klekovača - Drvar”: Na stazi skreće na jug preko kote 1238 povija na kotu 1272 produžava na kotu Markanov Vrh 1412 zatim na kotu 1407 Tisov Vrh.

Prema Lovištu “Osječenica-Jadovnik”: Sa Tisovog vrha spaja prema Crnom vrelu, zaobilazi ga stazom i prati stazu do ruba šume gdje skreće na zapad prema potezu Kladar ostavljajući kotu 1276 za Drvar do križanja dvaju staza polukružno zaobilazi uvalu pod Crnim vrhom 1395, gdje i završava.

Prema lovištu Šator-Glamoč: Granica kreće sa obronka Crnog vrha te granicom gospodarske jedinice prolazi iznad naselja Savići i G. Runje, te se lomi cijelo vrijeme prateći granicu gosodarske jedinice spajajući se kod mjesta Metlici na cestu, da bi završila 200 m južno od trigonometra 931.7.

Prema lovištu “Staretina - Golija - polje”: Preko kote 931.7 ide sjeverozapadno 700 m pa lomi preko Mukinja do naseljenog mjesta Barišići pa jugoistočno, ispod Štekerovaca nastavlja rubom polja sve do početne točke.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Bunarić” su:zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska -lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divokoza (Rupicapra rupicapra), obični jelen (Cervus elaphus), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), siva čaplja (Ardea cinereae),

šljuka šumska (Scolopax rusticóla), golub divlji (Columba livia), grlica (Streptopelia turtur), svraka (Pica pica), vrane (Corvidae sp.).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), sove (Strigidae).

Članak 15.

(1) Lovište “Mliništa - Paripovac” nalazi se na području općine Glamoč, nalazi se na području općine Glamoč, u okviru šumskogospodarskog područja “Glamočko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,b. Namjena lovišta: Gospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1631-900 mnvd. Površina lovišta: 11 275 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema Lovištu “Staretina - Golija - polje”: Od početka sela Dubrave granica ide prema zapadu obodom polja ostavljajući naselja Dubrave sve do naselja Ajderi van lovišta gdje izlazi na asfaltnu cestu Glamoč - Mliništa. Prema lovištu “Šator - Bunarić”: Ispod kote 931 za oko 600 m južno na cesti Glamoč - Mliništa nastavlja spomenutom cestom sve do kote 1276 do granice s R. Srpskom. Prema Republici Srpskoj: Od kote 1276 skreće na istok preko poteza Ploča preko Kurozeba kote 1479, 1500, 1504, 1286 preko Kačareva Vrela preko Otovske kose 1495 dolazi na cestu ispod Gajića kose južno za 160 m.

Prema Posebnom lovištu “Hrbljine - Kujača”: Na početku sela Dubrave skreće na istok prateći cestu Dubrave -Rajićka , nastavlja dalje cestom do ispod kote Gajićka k. 1498 m.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Mliništa - Paripovac” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divokoza (Rupicapra rupicapra), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius),

NARODNE NOVINE


velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), šljuka šumska (Scolopax rusticóla), golub divlji (Columba livia), grlica (Streptopelia turtur), svraka (Pica pica), vrane (Corvidae sp.).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 16.

(1) Lovište “Staretina - Golija - Polje” nalazi se na području općine Glamoč, nalazi se na području

općine Glamoč, u okviru šumskogospodarskog područja “Glamočko” i sljedećih je karakteristika:

a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište brdskog tipa,b. Namjena lovišta: Športskogospodarsko,c. Nadmorska visina lovišta: 2006-883 mnvd. Površina lovišta: 30 447 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema Lovištu “Šator - Glamoč”: Povija preko Ljubojeva groba do kote 1202 nastavlja putem do kote 1207 odvaja se pješačkom stazom dolazi do iznad naselja Branješci skreće na sjever te obodom polja ostavljajući sva naselja i grad van lovišta dolazi do 200 m južno od kote 931.7.

Prema Lovištu Bunarić: Preko kote 931.7 ide sjeverozapadno 700 m pa lomi preko Mukinja do naseljenog mjesta Barišići pa jugoistočno, ispod Štekerovaca nastavlja rubom polja sve do početne točke.

Prema Lovištu “Mliništa - Paripovac”: Od početka sela Dubrave granica ide prema zapadu obodom polja ostavljajući naselja Dubrave sve do naselja Ajderi van lovišta gdje izlazi na asfaltnu cestu Glamoč -Mliništa.

Prema Posebnom lovištu “Hrbljine -Kujača”: Od kote 1795 skreće na sjeverozapad izlazi na kotu Cincar 2006 m, povija i izlazi na kotu 1677 m, nastavlja preko kota 1 137, 896 izbija na cestu Kopić - Dragnić skreće na sjever te obodom polja ostavljajući sva naselja van lovišta od Kopića do Dubrava.

Prema općini Livno: Od v kote 1815 granica ide vijugavo u pravcu sjeveroistok-jugozapad na izvor zv. „Begovac”, zatim preko kote 1357 na izvor zvan „Kamenica”, odakle skreće na zapad do Druljskog

izvora, ovdje se lomi i skreće na sjeverozapad na kotu 1333 sa koje skreće na zapad prateći klanac preko kote 1275 do kote 1157 i ponovo ide na sjeverozapad grebenom Borovca i kotama 1236, 1290, 1375 , do vrha 1172 zvanog „Razvršće” skreće na zapad preko „Korićine” gdje je i četveromeđa naseljenih mjesta Žirović, Korićina, Vidimlije i Karaizovci; odavde skreće na sjeverozapad na kotu 1589 zv. „Crni Vrh” sa kojeg „Javorovom kosom” pruža preko „Glamočkog doca” pod vrh Velike golije 1890 (V. Privija 1736) gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Ljubunčić , Zaglavica i Korićina.

Od kote Samar 1395 dolazi na kotu 1447 skreće na jug povija Bradarin dolac ostavlja za općinu Glamoč izlazi na Slatku Kosu 1512 povija ostavljajući za općinu Glamoč potez Duga Draga izbija na kotu Vrhovi 1633, povijeno izlazi na kotu Tavanak 1405, nastavlja prema istoku u predjelu Džimirlića poljane skreće i izlazi na kotu Radanovački vrh 1556 , preko kote 1557 povija i izlazi na Maksov vrh 1625 izbija na kotu 1639 lomi se izlazi na kotu 1611 povijeno izlazi na kotu 1804 nastavlja izlazi na kotu 1724 izbija na kotu Tikva 1711 nastavlja preko kota Mali Vrh 1883, Veliki Vrh 1890 i dolazi na V. Priviju .

Prema općini B. Grahovo: Od Pometnika nastavlja vododijelnicom preko Pitome Kose do tromeđe općina Bosansko Grahovo , Glamoč i Livno na kotu Samar 1395.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Staretina - Golija - Polje” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), divlje patke (Anatidae sp).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), fazan (Phasianus colchicus), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).

NARODNE NOVINE



(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (tetrao urogallus),koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), sivi ždral (Grus grus), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).

Članak 17.

(1) Lovište “Uilica - Polje” nalazi se na području općine Bosansko Grahovo, nalazi se na području

općine Grahovo, u okviru šumskogospodarskog područja “Grahovsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema Lovištu “Gnjat”: Iznad Čejanova mlina skreće na sjeveroistok dolazi na asfaltnu cestu Knin- B. Grahovo prati je sve do B. Grahova gdje skreće prema naselju Obijaj te obodom polja ostavljajući naselja van lovišta dolazi do iznad naselja Dobrijevići iznad poteza Ružica draga gdje je tromeđa lovišta Uilica -polje, Jadovnik i Risovac.

Prema lovištu “Jadovnik”: Od opisane četveromeđe skreće na sjeverozapad preko bunara Tičevo izlazi na kotu 1252 skreće na zapad izbija na kotu Čaporak 1360, s kreće na sjeverozapad preko kota 1434 ,1347 ;skreće sjevernije na kotu 1332, produžava na Keljin Vrh 1326, skreće na Ćaćin Vrh 1258, nastavlja preko kote 1067, skreće na Vrščeljak 1177, skreće na Stolinovu glavu 1060 skreće i izlazi na križanje puta Drvar - B. grahovo i makadamskog puta iznad poteza Bućalova Dolina, nastavlja asfaltnim putem prema Drvaru i u oštroj krivini skreće na sjeveroistok i dolazi na makadamski put na oštru krivinu u pravcu Videsinove glave 1043 gdje je granica općina Drvar i B. Grahovo.

Prema općini Drvar: Prati administrativnu granicu između općine Bosansko Grahovo i općine Drvar.

Prema Republici Hrvatskoj: Skreće na jugozapad te spomenutim putem ide do naselje Jarići, nastavlja rijekom Butižnicom sve do naselja Bijelići gdje skreće zaobilazeći naselje Krnete izbija na kotu 485 povija i izbija na točku iznad Čejnova mlina i zatvara poligon.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju

lovište “Uilica - Polje” su: divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), divlje patke (Anatidae sp).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).


Članak 18.

(1) Lovište “Risovac - Polje” nalazi se na području općine Bosansko Grahovo, nalazi se na području općine Grahovo, u okviru šumskogospodarskog područja “Grahovsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema Lovištu “Gnjat”: Od kote 1120 gdje skreće na sjeveroistok izbija na stazu ide stazom preko V.privije 1231, nastavlja spomenutom stazom preko kote 1218, zatim kod Bunarića skreće na kotu Mala šala izlazi na stazu prati je te se odvaja na kotu Borova glava 1266, preko kota 1184 nastavlja preko kote Cilj 1247, skreće na sjeverozapad izbija na stazu i prati je sve do poteza Stranjik gdje se odvaja

NARODNE NOVINE


i pješačkom stazom izlazi na magistralnu cestu Livno - B. Grahovo, gdje je početna točka.

Prema Republici Hrvatskoj: Od kote 1120 skreće na sjeverozapad prko kote Borje 1182, povija na kotu 1191 povija preko Lelasova klanca i izbija na kotu 1331 produžava na Javorov vrh 1456, povija na kotu 1404 produžava na Suvi vrh 1486, nastavlja preko kote 1456 gdje povija i izbija na kotu Grgić 1429 te preko poteza Celemud , Golomud povijeno izlazi na kotu 1372 nastavlja i izlazi na koti Igla 1284, skreće na sjever preko kote 1332 dolazi na potez Inčeva poljana skreće na kotu Orlov Kuk 1127 preko poteza Aćimovac izbija na kotu 763 nastavlja i izbija na kotu 946 povija preko poteza Vodena bukva povijeno izlazi na kotu Ševina glava 762 iznad Čejanova mlina.

Prema lovištu “Uilica - polje”: Iznad Čejanova mlina skreće na sjeveroistok dolazi na asfaltnu cestu Knin- B. Grahovo prati je sve do B. Grahova gdje skreće prema naselju Obijaj te obodom polja ostavljajući naselja van lovišta dolazi do iznad naselja Dobrijevići iznad poteza Ružica draga gdje je četveromeđa lovišta Uilica -polje, Jadovnik, Šator i Risovac-polje.

Prema lovištu “Šator”: Od spomenute četveromeđe skreće na jugozapad izlazi na Mali Vrh 1375 preko V. Vrha 1433 nastavlja preko Špije 1457, 1341, 1181 izbija na Vaganj 1177 skreće na istok i na potezu Štedra izbija na križanje šumskih putova gdje je tromeđa lovišta Ždralovac - Nuglašica, Šator i Risovac-polje.

Prema Lovištu “Ždralovac - Nuglašica”: Od spomenute tromeđe skreće na jug putem prema Ćoćuzima i Sormazima izbija na na magistralnu cestu Livno - B. Grahovo i zatvara poligon.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Risovac - Polje” su: divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), divlje patke (Anatidae sp).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: obični jelen (Cervus elaphus), divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meles meles), puh obični (Glis glis), šljuke

(Scolopacidae), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).


Članak 19.

(1) Lovište “Jadovnik” nalazi se na području općine Bosansko Grahovo, nalazi se na području općine Grahovo, u okviru šumskogospodarskog područja “Grahovskog” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema lovištu “Uilica - Polje”: Od četveromeđe lovišta Uilica -polje, Jadovnik, Šator i Risovac-polje gdje je početna točka skreće na sjeverozapad preko bunara Tičevo izlazi na kotu 1252 skreće na zapad izbija na kotu Čaporak 1360, s kreće na sjeverozapad preko kota 1434 ,1347 ;skreće sjevernije na kotu 1332, produžava na Keljin Vrh 1326, skreće na Ćaćin Vrh 1258 , nastavlja preko kote 1067, skreće na Vrščeljak 1177, skreće na Stolinovu glavu 1060 skreće i izlazi na križanje puta Drvar - B. grahovo i makadamskog puta iznad poteza Bućalova Dolina, nastavlja asfaltnim putem prema Drvaru i u oštroj krivini skreće na sjeveroistok i dolazi na makadamski put na oštru krivinu u pravcu Videsinove glave 1043 gdje je granica općina Drvar i B. Grahovo.

Prema općini Drvar: Prati administrativnu granicu između općine Bosansko Grahovo i općine Drvar.

Prema Lovištu “Šator”: Od kote 1146 skreće na jug izbija na put na potezu Široka kosa nastavlja putom preko poteza Strmac i nastavlja putem i preko poteza Ograda izlazi na put V. Tičevo - Visibaba, skreće putem na zapad do kote 1098, nastavlja putem do

NARODNE NOVINE



četveromeđe lovišta Uilica -polje, Jadovnik, Šator i Risovac-polje i zatvara poligon.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Jadovnik” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska -lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), šljuka šumska (Scolopax rusticola).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: obični jelen (Cervus Elaphus), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), prepelica (Conturnix coturnix), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), sove (Strigidae).

Članak 20.

(1) Lovište “Šator” nalazi se na području općine Bosansko Grahovo, nalazi se na području općine Grahovo, u okviru šumskogospodarskog područja “Grahovsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema općini “Drvar”: Prati administrativnu granicu između općine Bosansko Grahovo i općine Drvar .

Prema općini Glamoč: Povija preko kote 904 do kote 934 gdje skreće na jug na Šiljak 1217 skreće na jugoistok do kote 1270, nastavlja preko kota 1284, 1283, povija na jugozapad na Sirovu Goru 1472 preko kote 1452, povija na V. Šator 1860, povija na kotu 1735, lomi se nekoliko puta i dolazi na kotu 1843, skreće na istok preko Banica Torine dolazi Lučinovi torina skreće i izlazi na kotu Malo Kuso

brdo 1564 te preko V. Kusog brda 1551 dolazi na kotu 1408 izbija na Vučiju glavu.

Prema lovištu “Ždralovac - Nuglašica”: Od oštre krivine između kota Vučija glava i Velikog brda, skreće na sjeverozapad ide putem sve do poteza Sama jela nastavlja putem na kotu Babin grad 1356 nastavlja dalje putem preko kote Janjića Vrščić 1353 nastavlja dalje putem i izbija na potez poljana, odvaja se od puta i izbija na potezu Štedra na tromeđu lovišta Ždralovac -Nuglašica, Šator i Risovac - Polje.

Prema lovištu “Jadovnik”: Od kote 1146 skreće na jug izbija na put na potezu Široka kosa nastavlja putom preko poteza Strmac i nastavlja putem i preko poteza Ograda izlazi na put V. Tičevo - Visibaba , skreće putem na zapad do kote 1098, nastavlja putem do četveromeđe lovišta Uilica -polje, Jadovnik, Šator i Risovac-polje i zatvara poligon.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Šator” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska -lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: obični jelen (Cervus Elaphus), divokoza (Rupicapra rupicapra), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), šljuka šumska (Scolopax rusticola). prepelica (Conturnix coturnix), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula).


Članak 21.

(1) Lovište “Ždralovac - Nuglašica” nalazi se na području općine Grahovo, u okviru šumskogospodarskog područja “Grahovsko” i sljedećih je karakteristika:

NARODNE NOVINE


a. Vrsta lovišta: Otvoreno lovište brdskog tipa,b. Namjena lovišta: Športsko,c. Nadmorska visina lovišta: 1487-705 mnv,d. Površina lovišta: 10 085 hektara.(2) Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka

utvrđuju se: Prema općini Livno: Od poteza Mramorje skreće na sjeveroistok presijeca cestu Livno - B. Grahovo ovdje je početna točka te nastavlja sjeverno ostavljajući kotu 706,4 za lovište povija i dolazi na kotu 707 ispod naselja Todići povija preko kote Samar 1395 .

Prema općini Glamoč: Od Vučije glave skreće na jug u oštroj krivini puta je granica a lovištem Šator nastavlja na Veliko brdo 1487 na, skreće na jugo istog na Sljeme 1481, nastavlja preko Police 1439, povija na Talijanov vrh 1472 preko kota 1405 , 1211 dolazi na potez Pometnik na stazi 240 m udaljena od kote 1202 .Od Pometnika nastavlja vododijelnicom preko Pitome Kose do tromeđe općina Bosansko Grahovo, Glamoč i Livno na kotu Samar 1395.

Prema lovištu “Šator”: Od oštre krivine između kota Vučija glava i Velikog brda, skreće na sjeverozapad ide putem sve do poteza Sama jela nastavlja putem na kotu Babin grad 1356 nastavlja dalje putem preko kote Janjića Vrščić 1353 nastavlja dalje putem i izbija na potez poljana, odvaja se od puta i izbija na potezu Štedra na tromeđu lovišta Ždralovac -Nuglašica, Šator i Risovac - Polje.

Prema lovištu “Risovac”: Od spomenute tromeđe skreće na jug putem prema Ćoćuzima i Sormazima izbija na magistralnu cestu Livno - B. Grahovo.

Prema Lovištu “Gnjat”: Od točke na cesti Livno - B. Grahovo skreće na jug i spomenutom cesto dolazi na početnu točku.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Ždralovac - Nuglašica” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), divlje patke (Anatidae sp).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meles meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (Ardea cinereae),

liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).


Članak 22.

(1) Lovište “Gnjat” nalazi se na području općine Bosansko Grahovo, u okviru šumskogospodarskog područja “Grahovsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema općini Livno: Od Jankova Brda skreće istočni izbija na kotu 1584 skreće na sjever i izbija na početak puta na potezu Mrketnovac skreće na istok preko kote 1250 nastavljaj putem do lokve koja se nalazi ispod Srta skreće na istok ostavlja za B. Grahovo kotu 1336 skreće na sjever n stazi ispod V. Bata 400 m istočno, skreće i povijeno izlazi na potez Mramorje. Na potezu Mramorje skreće na sjeveroistok presijeca cestu Livno - B. Grahovo gdje je početna točka.

Prema Republici Hrvatskoj: Od Jankova brda povija preko poteza Aldukovac povija preko kote 1758, preko kote Šleme 1762, produžava preko Privije 1719, Lišanjskog vrha 1794, nastavlja preko kote 1699, povija na Jančiji vrh 1790, nastavlja preko poteza Vjetreno brdo, Krstače izbija na kotu V. špija 1203 povija na kotu 841, na rubu Marina gaja skreće na sjeveroistok povija i izlazi na Vjetrenu glavu 1132, skreće na sjeverozapad do kote 1120.

Prema Lovištu “Risovac”: Od kote 1120 gdje skreće na sjeveroistok izbija na stazu ide stazom preko V.privije 1231, nastavlja spomenutom stazom preko kote 1218, zatim kod Bunarića skreće na kotu Mala šala izlazi na stazu prati je te se odvaja na kotu Borova glava 1266, preko kota 1184 nastavlja preko kote Cilj 1247, skreće na sjeverozapad izbija

NARODNE NOVINE



na stazu i prati je sve do poteza Stranjik gdje se odvaja i pješačkom stazom izlazi na magistralnu cestu Livno - B. Grahovo skreće na sjeveroistok te se spomenutom cestom vraća na početnu točku.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Gnjat” su: divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica -hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), šljuka šumska (Scolopax rusticola), prepelica (Conturnix coturnix), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula).


Članak 23.

(1) Lovište “Klekovača - Drvar” nalazi se na području općine Drvar, u okviru šumskogospodarskog područja “Drvarsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema općini Glamoč: Na stazi skreće na jug preko kote 1238 povija na kotu 1272 produžava na kotu Markanov Vrh 1412 zatim na kotu 1407 Tisov Vrh.

Prema lovištu “Osječenica - Jadovnik”: Sa Tisovog Vrha pruža se na kotu Očurum 1269 gdje skreće na sjeverozapad do kote 1120, dalje se lomi do kote l216 zvane Duljina kosica odakle se ponovno vraća u smijer sjeverozapad preko Lješćara do vrha

Kola 1432 pa do trigonometra 1130 i dalje preko vrhova Lunjevače te se na Tisovom vrhu (Samar) 1707 lomi prema Goloj kosi 1539, pa ponovno prema sjeverozapadu do Koritnjače gdje se prema sjeveroistoku lomi prema koti 1072 i putem zaobilazi selo Matarići i dalje nastavlja cestom do Simagine doline kod koje skreće na zapad makadamskim putem obuhvaćajući Stevanov palež te kod Gorane se nakratko spaja na asfaltnu cestu pa se pruža pravcem do točke 1142 kod Med vede doline, te nastavlja sjeverno i završava na vrhu Oštrelja.

Prema Unsko -Sanskoj županiji: S vrha Oštrelj 1388, povija na kotu 1174, skreće preko kote 1424, povija na kotu 1522, nastavlja preko Vučinova vrela na kotu 1456 povija na V. Klekovaču 1962 nastavlja preko kota 1778, M. Klekovače 1761.

Prema Republici Srpskoj: Od M. Klekovače preko kote 1532, povija i preko poteza Klekovačka kosa izbija na kotu 1338 nastavlja preko kote 1305 zatim 1166, 1230, 1148, dolazi na rub odjela 86 i 92 nastavlja preko kote 1121, skreće preko kote Mala Glava 1227, nastavlja preko kote 1171, zatim 1260, nastavlja i na potezu Ilikovo lomi se i izbija na kotu 1230 n nastavlja preko kote 1152 na kraju puta lomi se i izbija na kotu 1256, nastavlja i izbija na pješačku stazu 460 m sjeveroistočno od kote Vjetrobran 1296 gdje je i početna točka.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Klekovača - Drvar” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), šljuka šumska (Scolopax rusticola).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica -hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), puh obični (Glis glis), prepelica (Conturnix coturnix), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula).

(5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), koka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.),

NARODNE NOVINE


jastrebovi (Accipitridae sp), sove (Strigidae).

Članak 24.

(1) Lovište “Osječenica - Jadovnik” nalazi se na području općine Drvar, u okviru šumskogospodarskog područja “Drvarsko” i sljedećih je karakteristika:


utvrđuju se: Prema lovištu Klekovača Drvar: S Tisovog Vrha pruža se na kotu Očurum 1269 gdje skreće na sjeverozapad do kote 1120, dalje se lomi do kote l216 zvane Duljina kosica odakle se ponovno vraća u smijer sjeverozapad preko Lješćara do vrha Kola 1432 pa do trigonometra 1130 i dalje preko vrhova Lunjevače te se na Tisovom vrhu (Samar) 1707 lomi prema Goloj kosi 1539, pa ponovno prema sjeverozapadu do Koritnjače gdje se prema sjeveroistoku lomi prema koti 1072 i šumskim putem zaobilazi potez Palež i selo Matarići i izlazi na slijepi krak „Tavani” odakle cestom nastavlja do Simagine doline kod koje nastavlja na zapad makadamskim putem obuhvaćajući Stevanov palež te kod Gorane se nakratko spaja na asfaltnu cestu pa se pruža pravcem do točke 1142 kod Medveđe doline, te nastavlja sjeverno i završava na vrhu Oštrelja.

Prema Unsko - Sanskoj županiji: Prati administrativnu granicu između općine Drvar i Unsko - Sanske Županije.

Prema općini B. Grahovo: Prati administrativnu granicu između općine Drvar i općine Bosansko Grahovo.

Prema općini Glamoč: Prati administrativnu granicu između općine Drvar i općine Glamoč.

(3) Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Osječenica - Jadovnik” su: divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), divlje patke (Anatidae sp), liska crna (Fulica atra).

(4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja

mačka (Felis silvestris), puh obični (Glis glis), lisica (Vulpes vulpes), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meles meles), puh obični (Glis glis), šljuke (Scolopacidae), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica).


Članak 25.

(1) Unutar opisanih granica lovišta iz članaka 3. do 24. ove Odluke nalaze se i površine koje prema odredbama članaka 6. i 32. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH” broj: 4/06, 8/10 i 81/14), ne ulaze u lovišta, odnosno ne smatraju se lovnim površinama.

(2) Unutar opisanih granica lovišta iz članaka 3. do 24. ove Odluke nalaze se i površine pokrivene minsko eksplozivnim sredstvima.

(3) Točna ukupna lovna površina i struktura površina po kulturama lovišta utemeljenih ovom Odlukom odredit će se lovno gospodarskom osnovom.

Članak 26.

(1) Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištima na području Hercegbosanske županije mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.

(2) Ostale vrste divljači, koje obitavaju ili se pojave u lovištima na području Hercegbosanske županije, a nisu navedene u ovoj Odluci, mogu se uzgajati, štititi i koristiti sukladno važećim propisima i odredbama lovnogospodarskih osnova.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

NARODNE NOVINE



Članak 27.

(1) Korisnik lovišta dužan je u roku od jedne godine od dana preuzimanja lovišta na gospodarenje:

a. obilježiti granice lovišta sukladno važećem Pravilniku o načinu određivanja i obilježavanja granica lovišta i postupku osnivanja lovišta u Federaciji Bosne i Hercegovine,

b. donijeti novu ili izvršiti reviziju važeće lovno gospodarske osnove sukladno odredbama Zakona o lovstvu.

Članak 28.

(1) Gospodarska lovišta iz ove Odluke dodjeljuju se na korištenje sukladno odredbama Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/06, 8/10, i 81/14) i Zakonu o koncesijama (“Narodne novine Hercegbosanske županije” broj: 14/03 i 8/08).

(2) Športsko-gospodarska lovišta iz ove Odluke dodjeljuju se u zakup sukladno odredbama Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 4/06, 8/10, i 81/14).

Članak 29.

Sastavni dio ove Odluke su topografske karte lovišta s ucrtanim granicama, u mjerilu 1:50 000 koje se trajno čuvaju u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije.

Članak 30.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ustanovljenju lovišta na području Hercegbosanske županije (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 3/08 i 12/08)

Članak 31.

Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.



***

Temeljem članka 51. i 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije (« Narodne novine HBŽ « broj: 8/03, 14/03, 1/04 , 6/05,11/06 i 5/08), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 06. studenog 2015.godine donosi

ODLUKU o usvajanju Izvješća o izvršenju Proračuna

Hercegbosanske županije za razdoblje siječanj - lipanj 2015.godine

Članak 1.

Usvaja se Izvješće o izvršenju Plana Proračuna Hercegbosanske županije za razdoblje siječanj-lipanj 2015.godine

Članak 2.

Odluka stupa na snagu danom usvajanja i objavit će se u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.



***

Temeljem članka 98. i 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije („ Narodne novine HBŽ „ broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05 ,11/06 i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 06. studenog 2015. godine donosi

ODLUKU o usvajanju Programa rada Vlade

Hercegbosanske županije za 2015. god.

Documents

5. rosnca 205. Str. 665 - Broj 8 - · PDF filemačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica ... gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix),