u. u !UZV· !:i­

tiO se oerlje-

=" Hrv. ~joju lall3l s

.,m 1»­wetim u e dl ot'

LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

JOD! 1 II.

ibeni k, l

Peta oznaka Istina je cilj znanosti. Sva du­

ga i mukotrpna istraživanja uče­

njaka, od početka do danas, išla su 2a tim da pronadu istinu, i to što savršeniju i potpuniju.

Mi smo danas sigurni za mno-' ge istine. Znamo kako se oplođuje

i razvija cvijet, znamo kako nasta­ju razne bolesti i kako se vrti ze­mlja oko svoje osi ...

Svaka je istina lijepa, privla­cČiva i draga. Nu ima istina koje odlučuju našim načinom života: našim mišljenjem i djelovanjem. - Nije li baš jedna takova istina i avierenje, da smo članovi prave, istinite Kristove Crkve?

N em a sumn je: Krist je osno­vao samo jednu Crkvu. J baš ta, i samo ta, koju je On u početku o­.snovao~ jedino je istinita! - A po čemu ćemo upoznati tu jedinu isti­nitu Kristovu Crkvu? Katekizam nam priprosto i jasno odgovara: Prava Kristova Crkva je: jedna, sveta, katolička i apostolska.

A sad nešto drugo<- Papa Pio X je, jedom prilikom, naglasio oovu duhovnu misao:

»U v i j e k u č i m o d a s u .č e t i r i o z n a k e i s t i n i t e er­k v e I s u s a K r i s t a, i d a i­ma te oznake samo ri­m o k a t o l i č k a C r k v a . . . A­.J i t i m a č e t i r i m o, z n a k a­m a t r e b a n a d o d a t i i p e­t u: - P rog a n j a n alec

Uvijek je bila s u d b i n a I­.stine: progons.fvo. Nu za nijednu se istinu ne može reći da je 'bila tako dugo i krvavo proganja­M kao katolička istina!

Zar je potrebno, ići u prve v je­kove kršćanstva, kad su Petru ot­.sjekli glavu i Andriju propeli na križ? Kad su kršćani silazili u ta­mu podzemnih katakomba? Kad su njihove kosti hrskale u lavovskim

1 žvalama?

Ta sve to još i danas doživ­ljavamo! Do.življavamo u 'vijeku koji sa gnjušanjem govori o usta­novi staropoganskog ropstva, koji :se naziva - valjda radi tog svo­ga gnjušanja - n a p r e d n i m .s l o. b o d o u m n i m.

Koliko se već godina samo pi­-še o bespravnom položaju meksi­čkih katolika! I još uvijek trpe pro­gonstva prvih kršćanskih v je kova. Naš besramni »Slo,bodoumnic< dva­tdeseti vijek ne dopušta meksičkim ikatolicima, da javno, u crkvama,

Socijalni pogledi

Pra da Da na:tnje društvo je kao teški bo­

le nik. I tom bolesniku treba pomoći. All kao što se uvi jek događa, dolaze zvan1 i 'ne;z,·ani lij ečnici. I čovjek pri­pro t radije povjeru je jednom nadrili­j ečniku, nego da po Juša pametni sa­vjet razborita liječnika.

jega boli pr t, a taj mu čovjek savj t uje da ot t ječe ruku, i pr t da ga neće više boljeti. Rafzbio mu se pro­zor na kuĆI, a taj mu kaže neka sruvi cijelu kuću. Smiješno, zar ne?

A ipak ima ljudi, koji šire takve prevratne mi li, s nakanom da. reformi­raju naše dru tvo.

Ovaj socijalni nered je nastao ra­di toga, jer se premalo gledalo na pravedno t. Prevladao je pnncip sile. ~vemoćm kapital nije gledao u radni­ku čovjeka, o obu , nego oruđe pomoću kojega će se to više obogatiti. ije se obaztrao na to da i radnik ima pravo da žtv'i kako dolikuje čovjeku.

Da se ovo bijed'no tan je popravi, potrebno je da na obasja unce prav­de. ačelo pravde nam nalaže da sva­komu damo svoje. Pojedinci moraju dat držv 1 što joj pr ipada, a drža a pojedincima što je n j ihovo, i to tako 1 pojedinac poj dincu ima dati što mu pripada. To je zahtjev pra edno ti! Dakle onaj čovjek, koji na toji dati svakom u voje 1ma tu taJn u volju, taj Ima krepa t pravedno ti, on je pra­veaan.

All uv-tjek će biti nevolje na s ije­tu. Kad je pravedno t progovorila s o­ju, on aa mora nastupiti ljubav. - Lju­bi bližnjega svoga kao samoga ebe! - tako gla 1 zapovijed lj ubavi.

Ako 1 dao svom !Yratu ono to i mu dužan dati radi pravedno ti, a Ipak je on u nevolji - tada neka pri-

PO TOJA I U VJ ERI Kako katolička vje ra tvara čvr­

te značajeve, nepokolbive u svom u-

mole, niti da primaju svete Sakra­mente! Ne samo što im to ne do .: puštaju, nego silom hoće da njiho­vu djecu zaraze najstrašnijim otro­vom - otrovom bezvjerja.

Ni Hitlerova N jemačka ne da katolicima mira. Sve nade, koje su se bile zadnje vrijeme pojavile na njemačkom vjersko-kulturnom obzorju, rasplinuše se. - Za volju nekog staropoganskog duha, koje­ga neki nacional-socijalistički pr­vaci žele uskrisiti medu njemačkim narodom, zabranjuje se katolička štampa, ras puštaju se vjerska dru­štva, zatvaraju se katolički vode, a proti redovnicima i redovnicama podižu se bučni i z lonamjerni sud­ski procesi.

A eto nam još i najnovijih prizora iz bratoubilačke Španjol-

POJEDI I BROJ 50 PARA ··- - -

Broj 42.

listopada 1936.

RUKOPISI SE E VRACAJ U - ADRESA

URED NišT V A I UPRAVE: šiBENIK pp. 17.

i ljubav skočt u pomoć ljubav. v. Toma k­vin ki kaže: "Može dogoditi , da je nekomu potrebna pomoć i u onim t\'artma u ko jima mu nije nitko du­

ža'll; ... zato da e ljudi među oimo podupiru, po trebno je bilo još doda­tt zapovijed medu oblne ljubavi, po kojoj jedan drugoga podupire i u omrn tvarima u koj ima mu po praved­no tt nije ništa dužan ."

Ah ne smije se previše isticati ljubav na račun pravde, i nju tav­ljatt na prvo mjesto. Govore: kršćarn ­sh·o, koje je osnovano na zakonu Lju­bavi - sve će urediti . o, ti premalo poznaju kr ćan tvo, odno no: pozna­ju ga samo s jedne strane. Pravo krš­ćan tvo ne naređuje samo ljubav nego u prvom redu zahtijeva pravednost. Odje ne vlada pravednost, gdje se ne vr njezini zakoni, tu i lj ubav malo pomaže. Onaj koji ističe da će se so­cijalno pitanje riješiti samo s ljubav­lju, ne govon dobro. ajprije pra­vedno t, a nju neka prati posestrima ljubav.

Kapitalizam baca od \'remena do vremena mr vice među gladne loje\·e samo zato, da pokrije dužno ti koje zahtij va pravedno t. I to tako i dr­države koje u pod kapitali ti čkim u­plivom radije govore o brizi do iro­maha, nego d~ pravednim zakonoda v-tvom ot trane uzroke, koji toli ke slo­

jeve bacaju u najveću bijedu. Dobro i hvalevrijedno je da se dru tvo brine za siromahe, oogatašima da e name­tnu izvanredni porezi - al i u prvom redu treba štititi prava koja ima po­jedinac.

I tom kad je pra edno t progovo­rila svoju zadnj u riječ, na tupa ljubav!

A. J.

vjerenj u, pokazuje nam' i Meksiko, ze­mlja progon tava, zatvaranja i ubija­nja.

ske, koji se neprekidno nzzu kao karike u dugom, nedovršenom lancu. - Sve se tamo bezobzirno ruši. I stoljetne umjetničke k ate­drale, i bogati muze ji, i stara sve­učilišta, i domovi za uzgoj zapušte­ne djece, i bolnice, i ubožiš ta. Sve š io nosi katolički peča t! A o živim žrtvama da i ne govorimo.

Doživljavajući to i obazirući se unatrag, na duge povjesne v je­ko,ve, zaista moramo reći: Pr o­g o n s t v o - to je peta oznaka jedne, svete, katoličke i apo to/ske Crkve.

· Nego za mnoge je, s obzirom na prošla i sada "( nja progon iva, opasnost da upanu u malodu nost, koja je prvi korak ka beznađu i očaju. - Medutim niko nema ra­zloga za malodušnost. Proganja-

Progone ih i zlo tavl jaju, ali ni o taj u čvr ti kao litice od kremena !

ekt ameri čki novinar, pred neko diOba, povra tio se iz Mek ika i u jed­nom lL tu ovako opi u j živu katoli čku svi j st medu mek ičkim narodom:

Preko 30. 000 žena i dje\·ojaka o­bavlj a ju luwu kateh i ta. Kako se ne mi ju pojavljivati u javno ti, tu svoj u

te ku 1 o pasnu s lužbu obavljaju taj ­no u nov1m ka takombama. U tim ka­takombama, koje su danas prokopa.ne u raznim d jelovima Mek ika, katolici

taju tajno, poučavaj u se u nauci vjere i primaju vete akramente. Po-ebnom dozvolom sv. Oca donašaj u

s ećenici tajno u privatne stanove ka­tolika v. Hostiju, pa ju stavljaju u po ebne tajne izdubine u zidovima, i tako hiljad!e i hiljade katoličkih obite­lj i žive talno u zajednici sa euhari-tijskim Spasiteljem, koj i im 'i daje tu ilnu nagu u čuvanju i ispovijedanju

\·jere. -

RIJETKA RIJETKOST Koa tarih Orka je špor t 11io sred-

tvo za uzgoj jakog i plemenitog du­ha. All šport na vih dana je daleko od toga. Zato na tim više mora obra­a o\·att vaka pojava duhovno ti kod vporti ta.

Američki rekorder, trkač Metcolfe, na berlin koj je olimpijadi po Ugao jedno od prvih mjesta. On je sada ka­tolik, ali nekada to n ije bio. !(ad su novinari od njega tražili kah-vu izja­vu, onda im n ije go orio o športu ne­go o auševnoj sreći, koju je našao u katoličkoj vjeri . Rekao im je i ovo: "Katolicizam mi je otvorio oči. Donio mi je novo životno veselje, utjehu i moć. U športu i učenju, u ojem fizi čkom i a u vevnom radu o lan ja m e na molitvu."

Rij etko kada tako govori ko ji vporti t, ali zato tim ljepše zvuči .

UCE I VJERUJU . . . Dok mnogi rnepismeni ili polu­

pi ment Zl!1adu katkada prezirno go o­:t-iti o vjer i i ka tol i čkoj Crkvi, dotle ml mozemo, vako malo \Tmeena, zabil je­žiti obraćenja pr vih učenjaka i lmjir

nje v jere i Crkve je već da vno predviđeno i prorečeno. Sam osni­vač Crkve, Krist, to je predvidio, i na to upozorio svoje vjerne.

Nije rečeno samo dvanaestori­ci apostola: »Zaista, zaista vam kažem, da ćete vi plakati i jaukati, a svijet će se radovati ... (e; ne vri­jedi am o za njih prorov t vo: Pro­goni će vas . .. pozivaće va pred su­dove radi imena mojega . . . z losta­vljaće va i ubijati, mi leći da do­bro djelo čine . .. - N ama svima je to rečeno! Za sve nas to vrijedi!

š to se bojite, ma/ovjerni? Zar nije nadodao » ... ali će se vaša žalo t pretvoriti u radost<c ?!

A ko konačno pobjeduje, nje­gova je pobjeda!

lg.

l

Stt. 2. ----------------------------------- --------------· -K __ A __ T_O __ L __ I __ K• ____________________________________________________ B_r_o~j---

žcvnika n:t kato licizam. l ncaavno su engl ke nov ine ja­

vile, da je njihov u(enjak i pisac J. J e~ ic; lay pri tupio u ka tol i čku Cr­kvu .

J C\\ i· 'ay je pripadao !dot-kom pokretu.· a j pol<ret je ~a tao

m du intcl igenci j 111 u ngle koJ pred koj ih 60 godina, a \Tha mu je : prou­Ča\'a n jc 1 o tanka i raZ\·oja ka toli čke

rkv . ećina pri padnika t ga pokre­ta konačno uvida i t inu i prihvaća ka­to li čku vjeru . l ripatfnik k forl ko-r pokreta je b io i čuveni ~~g!e ki k~.l ­turni fi Lzof e\x man, koJI Je ka mJe postao ka rdi nal. ba" e\\ manov vto­\'aklj bio je l e~ i· May. I sada, to, koraca po njcgO\oj tazi .

lE TVO

vako junašt o tmponira, a o -hit0 na moraju zaa iviti ju načke žen­ke duxe. I hvala Bogu da ima takvih

a u . a kra jnj-:: m jcveru američko

kopn1. pro tir ' pokraj ina lja ka. To je pokraj ina led i vj ečnog n ije­ga. tan ovnici Alja. ke nikada ne o je­ća j u ugod no. t toplih unčani h zraka.

za v.:: t , već od godine l 7 1, rade u . lja ct ka t li čki mi ionari T

od 60.000 tano' nika 12 ti u ća je već ka tol ika .

l(a . 1 u drugim mi ij kim 7emlja­ma, u Alja ct rade kat li čke kole i u•z­gojnt zavod i. A te ykole i zavode v ~­

de se tre mt i narke. Ima ih 52. Tamo živu i ne. hi<:11o rade, iako r rodu go­din e i godin da e ne sa tanu s ni­je(\n tm hijel im čo jekom , i da se ne ogriju na uncu, pod kojim je odra lo n j iho,·o d j .: t' n j tvo i mlado t.

FR M SO TRECOREDAC

Nedjeljno evanđelje s poukont

XX. nedje lja po Duhovima

E A D LjE V. IVANA. 4, -16--53. U ono vrijem:.> bi ja!e v1elli kra­lj f.' l' čovjek, čiji je sin bolot'OO a l(o­fomoamu. Cuv i 011aj, da Isus dolazi it Judeje rt Galileju, otide k njema: i molja e wr, do side , i oz'drovi mu i ­na, jrr je bio vw umoru .. A !sas mu re­če : Alw ll r' 11idile znamen ja i čud'esa, li t' l'jerujete. Rr'če !I lli !.·raljet' čovje/t: Oo pode Mi prije nego umre sin moj. Rde mu Isus : Poeti, si".Jz tvoj ži11i. Vjero11a čovjek riječi, koju mu reče l u , i pode. A /wd on već sila; za 'e, reto e ga lu.ge, i javiše mu go-1/0reći, da ill njegov živi. Pitaše ih da/de to um, u koju mu /Ji lak !' . l re­hase mu: Jučer o sedmoj uri pusti ga ognjica. Rotumije tada otac, da je /Ji­la ona ura, u koju mu reče Isus: s4.·t tvoj žit i: i t jl't'Ot'a o/1 i a v dom nje­gol' .

U l( :

" I \ jerova čovjek ri,j eči , ko ju mu reče l u " . reta n je laka v oo v jek! n tražt od l usa, da mu oiclra i ina. Traži čudiO . jegova je vjera tako ja­ka, aa ni časa ne umn ja u u pjeh.

va ga vjera vedri , daje mu života i nage; ona ga vesel t i vesela goni do­

mu vome, gaje će za ta ln o naći \'Oga ina zdrava i ,vc ·ela.

To da je ČO \'j e ku vjera. Ali ne va kojaka j ra. ego V'jera u l usa

Kr i ta. Ona vjera, koja se ne o niva na lij epome čuv lvu, na "ćakulama" baka. i bakica, nego ,·jera, koju nam, kao savr menim ljudima, nameće na zdra razum.

Ova j kralj v čovjek nije vjero ao u I usa zato, jer ga je na to gonio

obit ljski uzgoj . e ! On 1je vjerovao za to, jer je vidio djelo l usovo. N je­govu je vjeru mnogo vremena izgrađi­vao razum ; on j , prije nego tje povje­rovao, i pitivao ve razloge, hoće li ili neće vjerovati; i n je u tim raz­lozima b io trog. Tek kada je sve iz­računao 1 pro\'j cr io, kada je sva dije­la 1 r iječ i l usove pro ud io, tada je uzvjerova'O. I u toj vj rf je ostao tvrd'. Pun le v jere traŽI od I usa i sama vu­desa . J J u mu iii čini. Cudesno oz­d'ravl j:l nje_g()va ina!

P.o lij e ovoga kraljeva čovjeka mi­Ilijuni i Jmil ijwni vj eroval i u Isu a. Za jega u, j krv VQ ju davali; gin uli su, jer u rna1i : zaštlo i za koga g inu .

G inuli u, jer u znali, da je Isu Istina ; 2l!1ali u, da izvan jegn nema na ovome vijctu reće ni blago lova. Vj erova li su, jer u znal i za d j e l a I-u ova. Zna li u, l'a je l u rekao:

11 Ako ne vjerujete meni, vjerujte !'je­lima mojim."

Na ovo j rij eči I usovo j os n i va se vj era vih onih milijuna kr ćana . Dje­la I u va, 1 jegova čud'esa i uskr nu-će , :ra log u jere u jega.

Da na je mnogi krvćan in , po ebno mla i dć, če to u unakr noj vatri od na­padaja pro(t\' vj ere u I usa. Cude se, aa e 1 članla može vjerovati : da je jedan čovjek i Bog, da je on Spasitelj vijela , da na u sv. Pričesti hrani vojtm Tijelom . . . Ali mi kato lici ipak ve to vjerujemo, ne za to, to nas je

tako majka ili baka učila; ne zato, jer nam tako svećen i ci propovijedaju sa oltara, nego zato jer znamo za dje­la Isu ova, koja nemože nitko učiniti o im Boga. I u je mrtve uskrisi ao; pa konačno je i sam u kr nuo iz gro­ba. A može li to učinit i itko d'rugi o-im Boga!

Mt vjerujemo I u u, •jer znamo za jegova djela !

Po driiavi RAD Vf NA TURISTICKOM RUTU

nastavljeni su, jer je dozna1'en potre!Jan kre­f:flt, i to na dijelu od Pro ike do Biograda te od Vodica do Pirovca. Zaposleno je ne-ko liko stotina rad nika. J

IZGRA DNJA 7AGORSKOGA VODo­VODA. Zapotel i su radovi na planiranju terena za izgradnju Zagorskog vodovoda. Radovi sc izvadaju u 3 dionice. Prva dio­nica ide od bTda Midera ,gdje će se izgra­di ti glavni rel.ervoar, do Perkovibl, cfruga dionica grad i se u pravcu Drni , a treća u pravcu željezničke stanice neši ć. Na o­vim radod ma ;aposler.o je više stotina rad­nika.

PLITSKA BOLNICA ne prima više bolesni ka , jer da su svi kreveti bolnice pre­puni bol nika. Više je bolesnika već odbi-jeno.

OVI PA ROBROD , OCEANIJE". Naše patobrodlarsko društvo "Oceanija" na­bavilo je novi parobrod, koj i je dobio ime' "Plavnik". To je deseti parobrod ovoga društva. Ima 3. OO tona i uredaj za 50 putnika . vr· it će prugu Jad'ran - Sjeverna Afrika, Spa njo's 'a, Marseille i ra trag.

C RIN R ICA I. REDA U ZEMU-1·

!KU odlukom mini tarstva financija pre­mještena j ~ u Libinje 7adržavajući dosada -nj i djelokrug rada.

OB TA RADA NA UN KOJ PRU Zf. 7bog hladno'6e i t~e\•remena privre, meno je o't>ustavljen rad na gradnj i unsk pruge.

OPCI1 !<I IZBORI U VRBASKOJ BA1 OVJ;>.H iLVršcni su ll .' t .mj. Od' 15 općina vladina J RZ dobila je 102 općin

(6.J .60jo), J S 2 (i.30jo), Hoderina Jug Tar. Stranka 6 (3 BOjo), Udružena opozicij'

28 (1 7.7°/o ), DK l (0.6Pjo ). zemljorad nic 4 (2.50/o), neopredjeljeni 5 (3.2°/o), b HS 10 (6.30jo), dok će se u jednoj općin izbori obavit i naknadno l . t. m.

OBJ EDA HSS U SAVSKOJ BA 10 ~to u frama on i fo je već po- VINI. 11. t. mj. obavljeni u općinsk i izo

zna to L el jaku koj i ne prati vjet ke bori u dal jnih 1 O općina savske banovine događaj ~ , nit i čita ikak-ve novine. u svima je b. H s iznijela apsolutnu ve

Uz o tale ciljeve: fram a on ka taj- Swoj k swo ... e: činu.

na družba lma u vom programu i Jedina odlikovana tvornica voštanih SVJJeca DR l OROS ·e O HRVATSKOl'vl PI ogorčenu borbu prou katoličkoj Cr- TANJU. Na sjednici banovinskog odbor 'kvl i vim njezinim u tanovama. ĆULA.R GRGO - ŠIBENIK JRZ u Ljubljar. i min istar dr Koro.ec govo

I talijanski odvjetnik dr Cesaro rio je 0 budućim parlamentarnim izborim Te ta b1o je framason. aravno, ni je Diplomirani pčelar i voštarski majstor prema novom :<akonu, koji uvodi nepos1edn Imao nikakve vj ere, a uz to je kipio - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - i tajno glasovanje. Jo je kazao, da vlad od mržnje, kad tn doznao za kakav Počasna diploma l Trgovina fihog Počasna diploma i sre. d'ra Stojadinovića imade čvrstu volju, d uspjeh katoličkih boraca. Nu dr C. Te- ~uma

1909_ brena medalja Split 1925 riješi t. zv. hrvatsko pitanje. Ovo pitanj

sta imao je brata l i j ečn ika koji je, na vtcanol,! meda sa Počasna diploma i postaje sad aktuelno i nije isključeno da reću, bio duboko vjeran i odaln svo- Sarajevo 1923. vlastitoi pčelinjaha zlatna medalja poslije skupštinskih izbora doći do spora

joj katoličkoj vjeri. I taj !irat liječnik, Dubrovnih '1926. zuma izmedu Zagreba i Beograda. kao i la'eni vjernik, molio e za obra- Izradba umjetnog saća sa najmodernijim spravama. OPCI SKI IZBO RI U PRIMORSKO ćenje brata odvjetnika. jegove mo- BA OV It 1 za svih 96 općina obav iće s

litve ni u bile uzaludlne! Izradba buketa i yijenaca od naravno~ i umjetno~ ~ u nedjelju 15. studenoga, a u dr i n s k o

Jeanog dana došao je odvjetnik cvijeća. -- Izradba solidna -- Cijena u mJ· erene. • banovini . studenoga. Te ta na jea'r11cu svoje bivše braće VA2NE IZJAVE HRVAT Kili ZA frama ona 1 svečano im izjavio da STUPNIK . 11. t. mj. na hrvatskom zbor pre~~snjimas~v~, juje oo u- ~~~~~~~~~·~~~~~~~~~~~~~~~ u ~~~u m~u o~li m ~Ju~ Sute poznao J ti111u, koja nij e na njihovoj kazao je i O\'O: "Ideja hrvatske politič

stran i. N ROI NA KUPST!Ni\ otvoriće se N SA PRIV REDA I DEVALV CIJ A borbe prodrla je svuda, gdje god živu H

Dr Cesare Testa i tcllinas živi. Agi- u novoj zgrad i, koja će se svečano blago- LIR E. Us ijed devalvaćlje lire na i privr~L vati. a osnovu svijesti, koja daje život lan je VIan Katoličke kcije u vojoj slovit i I . l .mj. Senat i ar. Skupština nagu, naš pokret traži priznanje naše n nici l;gublće oko l OO milijuna di11ara, jer a omovini, a o vratu mu vi i trećored- sastaće sc 19. t. mj., da zaključe staro z:~- rodne inoivid'ualnosti. To je uslov, od' k k Šk l · · ta b t tr ' · u Italiji irriaj·u zamrznutih kredita u visini · · i k .

1 ·apu ar, Jer je po o ra eceg Sjedanje, a 20. t. mj. poč i nje njihovo novo jega nema od tupanJa n u ·ojem smjer

_r_a_·a __ \'_. _F_r_a_n_e_. ------------r-ea_o_v_it_o_za_sj-·e_d_ar-tj-c. ___________ o_d_6_5_n_,i_l i-ju_,_~a_li_ra_. __________ T_o_n_Jor: svatko dn zna, tko vodi ovu j

O ~ulturi i· kulturnim spomenicima Sto je koji narod kulturni ji, t im

je i viđeniji u tranom v~j lu . kulturu _a injavaju: Spomenici, zgra­ae, bibliot ke, muzeji, galerije, kol , a najviše rekordi.

vt se narodi o je sasvim naravno -- takmiče da podignu voju kulturu. Dižu 11najve'i i najteži" pomcnici na vijetu. ve novine pi u

o njima. · "Quen Mary", novo-agraclen i pa­

rabrod, odnio je rekord u br~bni i tim pribav io lavu Engl zima. Olim­pi jaaa u B rl in u je po kazala kdja je 'država na jkulturnija . ( aša lj o tala 7.adn ja.) eki av ija ti čari , kao dpl i, kaču iz a roplarna i tako o vaja ju !avne na;.we atmo f r kih orlova, ka­kača , l e tača, neu traš ivih bića . . .

jea nu r i j eč: borba za vi'(u kul ­turu.

Talro u n kt /.idbvi u Ru iji do­bil i oalikovan jc 7.a varan je svjet kili idiota: "lentu počasnog b 1bož-nika" . (Zvučan naziv za kulturu dvadc etog v ijeka, što n , drugovi?!)

Crve m m il icioncri u S pan i j i pro­zvan t su "hero j i u borbi protiv mrač­njaštva" . . . Ovo je svakako savrcm -

no ! tim već pon iženje dbživjeli u ont koji brane Spaniju od židov kih bratoubi lačkih namjera !

Mi lim da sad' znate što je kul-' tura!

Dakle, da jo j dnom ponovim : Kultura j borba naroda za zvučn im Jmenima i IJ1as lovima, borba pojedina­ca da pro lave za jednicu. (Nije to ona kultura iz promog ili pretprošlog to­lj eća !)

All zašto ela mi idemo tako da­leko 1za glora i dolina. Pometimo ma­lo pred vojim vratima. Zar možda koa na nema ni č ga čim blismo e mogh pono iti? O, ima i prcvi ! le moramo izlaziti iz Sib nika, pa že­lj eznicom u mu 7 je plita, Zagreba, Ljubljane. To rj jako daleko. A k lo­me je i 7Jima na lupila. tanimo mi rade u Sib niku! Tu nećemo platiti uJ laznic , da nag ledamo modernih t uda. Za t u pobrigali na i 11 o-ctja lizirani" drugovi!

Mol im vas, pođimo malo u šet­nju. Putem ć mo razgovarati o sad1a -njim vjet kim prilikama .. .

Evo, sad'a mo sc uputili. Ide­mo na Subić vac. Vrijed110 je, pdja­tcljt, aa nadi še mo malo zraka ll

borovoj tmi ... Tamo piše: Ne vodi sobom životinj . o, niko e toga ne a'rŽI.

loj mo! Eno klupe ! Možemo ma­lo sje ti. Umorili smo e od' uspinja­nja. Nu šoo to č ilc.1. le? Srp 'i čekić je

to, drugovi! Tu u i "kul turne rij eči i tzrazi" ... To će naša d'jeca pročitati , d'a 1 · na po tanu "l.;ult!lma".

Pomalo i nervozno id~mo pre­ma" id'i lici ".

.Ja sam veseo što mogu voj im prijateljima pokazati 11 kulturu". l a ba§ zato ih i voaim da promotre "kulturne pomenike" grada Sibenika . .. Na "Vi­

d1lici" će biti igurno oduševljeni! Po­gled 111a iben ik i filoZ'Ofija nepriznatih "kulturnih filorofa" sa 11 SOcij.1Lnom d'u­šom" igurno će ih odu evit i.

I pun ponosa, stao sam na "Vi­di lici" .

- Na mje. tu mo. -to tu, velim, pogledaj t . Na ogradi ... 11 filorofski" natpi i sa :z!nakom srpa i čekića ... Vel tm: -- to je znak napr d!nog rad­

ni ll naš pano , v lim, li na-i pl l teri!

ni pogleda e. tado da čitaju, a lice im e zgrči i po 1v1.

Sto in1 je sada? Zar im se zgrči­lo lice od oduševlj nja?

ramo ta ! . . . Pro lota ! . . . O­bori e pr ijatelji na men . -- Zar si nru zvao na yctn ju, da nam to poka-ž ? uj! . . .

tao sam zapanjen. Pa ti ljudi nemaju ni pojma o 11 kultu ri" . O "filo­rofiji" današnjice. O metodama l(o­mint J1t1e i nj nih agitatora. Pa mora da se mladež otruj , ako mislimo da napolwn d'Oclemo do diltlalw·e prole-

tarijata. A na~ dj ea morajp da bud 11soci jalizirana" od "napreanih so · jaJn ih radnika". Tu je i sa vim dobr reklama slobodne ljubavi. Pa što m ond'a psuju? ...

l bez riječi opro§taja moji prijatelji okrenuše i otiđoše.

ja sam o tao sam sa vojim m l1ma •.. Promi ljam: kada b'uclu do tranc1 iz atugih kulturnih d'rža.va n

1,,Vidllicu " i pfitali za prevod onih "fi lozof kih" izraza, pa kad im se tačn pr v~d , zar neće s oduševljenjem g vor i ti 'O ku! turi našeg narod'a ... prOZ\'aće na najkulturnijim narodb na vijetu, ko ji se db vrhunca "sodja lizirao"!

"i b ni k je dioi ta po tigao rek'ord poaizanju "kulturnih" pomenika p klupama 1 ogradama javnog gibensko parka " ubićev a. S R, srp i čekić pTljavštine. Zar oo nije dokaz da n moramo ići u Split, Zagreb ili Ljul: k janu da gledamo muzeje? ... Sto ć nam ti uć_g()di~ja kultura Hrvata? St će :nam jera. i moral predaka? Ta rr Imamo kao uzor ,;naprednu" Rusiju

Na koncu, nakon vih tih gorki lšala .1 \dr',n ih i tima, evo i ozlYiljnog l

pita: Mož li s ih."' plemenit i pam trun od't1:<evljavah :m "kulturu", koj svoje najoclu vl~enije pristalice i š ritel je odHkuje "lentom počasnog tk bDžn ika"?

Evtigma1

A. l\

.. KATOLIK•

--~--~------------------·------------------

niju t t ko govori u njeno lm a rodno edin t-vo je t'!kcijn, ako n odgo\ an\ osj '­;lj ima narodne du •. jezlrno j dinstvo nl­e ~ovoljno . /a to u najbolji doknt. Englezi

merikancl, koji Imadu jedan jeTik, a tiva u naroda, :t dokaz ·u l SY:tjrard, koji l­nadu 1 je1lka, n j dan u narod." -stoga dan:t odr/ . .an je lik! hrvatski rbor

J Dubrovniku, na kojemu je bilo oko 20 1iljnda ure nika. Kao l1a lanik dra Marka .;<>vario je dr Bari a m o l j a n , koji je

ed u ostalim ka:t.10 i ~vo: ,.Davna je i ·ti­m, da e narodi ne tvarnju dekretima, ;eć ih stvara am<> Bog. T ml, koji e ovdje 1alazimo l 100 godina ni mo propali ni za velikih bura l10luju, a kamoli da na ugrozi )vaj povjetarac. Po toji rp k!, hrvat ki i ·lovcnačk i narod. vaki sa vojom tradici­jom, kulturom i narodnim o jec'ajlma: l o ·e dekretima ne može nivelirnti. !!rvatsko itanje ne mate biti predtnet političkoga

nale7 .. :mja. 'e bude li ono rije eno, kako lo raži hrvat ki narod, hrvatsko pilanje ostaje

i dalje na dnevnom redu. Ml sporuum shva­ćamo o.tbi'jr.o, ali bez en lime.ntalnosti, vi­je ni, da je hr\'atski narod došao u ovu dr­žavu a \Ojam tradicijom i kulturom . \'je­rujemo, da ćemo ovu borbu dokoni'·ati na čast i ' la' u hn·alskog naroda. 1 a toj liniji ostajemo i zh i natrag ne moiemo." -

proizvađa

jedino

ŠIBENI~

RASPUST SLOBODNIH MISLIL CA POLJSKO j. Vlasti s u donijele odluku,

kojom se raspušta Društvo slobodnih misli­laca u Varšavi sa njegovih 20 podružnica i oko 20 hiljada članova.

AM RICKA DJECA PROTI EMQ-

RALU. U Americi udružila su se katolička

djec1 od l O do 18 godina u "Križarski rat omladine za po pomaganje čiste knji­ževnosti." Udruženih je već 60 hiljada dje­ce. Clano' i su s e obvezali, da ne će čitat i nijedne knjige ni nijednoga časopisa, kojr donose nemoralne stvari ili romane o z.ločir nima; da r:e će posjećivati nijedan nedo­stojni film niti slušati kakve nepristoj­ne prenose na radiju; svim raspoloživim sredstvima će naprotiv podupirati katolič­ku štampu i katoličku književnost.

~u. liii: a. U vrtu mojega . rca raste jed'an

c~jetak osobitoga čara i ljepote. Taj CVIjetak mi je mio i drag jo iz dje­tinjskih elana. A to nije niko drugi već crvena ruža - 'kraljica cvijeća! ...

Crvena kao grimiz, mirisna poput najfinijeg parfema - mila i draga svakome.

Kad je ve elo proljeće ulilo u svako I:Yiće okrepe i nage, počeo je taj orag1 cvijetak pokazivati voje na­kite. Nijesam mu htio prekinuti nit života prije nego otvori i pokaže sve zlatne dvore.

Svijetle sunčane zrake pretvara le su prašnike svježih cvjetova u zrnca !zlata 1 bisera ... I još je rastao.

Tek onda, kad je otkrio ve vo­je riznice i blago, kad' e je nauži­vao bijeloga d~ i sufnčanih zraka, ve­dre noći i blage rose, prišao sam bliže k njem !lj i rekao: 110 drag)i i mi li cvi­jete, došao je čas, kad moram tvome žiću reći: Stoj!

- Ah ne! Sto velim? Ti će~ i u­naprijea živjeti! Tvoja mila 'boja re­siće oltar Marije - ruže nebeske - a tvoj miris napunjaće kuću Božju.

Zatim sam mahnu'O nožem' i on je bio presječen. Uz pjev moga srca. i skladne mil'Ozvuke velike prirode od­nio sam taj cvijet pred oltar Marijin.

Klečeći pred Njezinim oltarom IJli­Jta nijesam m'Ogao izreći ... Tek kada su ml tri, četiri vrele suze 'kanule niz

• Samo tm enom Ljudi razlikuju na vis načina.

Razlikuju fXl ra i, ro narodno ti, po vjeri, p t:lkžu .. RazlikO\ anje po vjen j' izmedu važnijih. I ljudi d njega dd , jer e svojom vjerom po­no .

Pa 1 uni · ponosimo svojom vje-rom. i čitav ,e na~ narod pano ·i vojom pradjedov kom 'jcrom; vjerom

Branimira, Tomisl:l\a, \' re ilr.ira, Zr in­'6kih i o. talih nasih pr a ka. imamo 1 zn'.'<to! Po na. oj vjer i po tali mo i­novi veopć i pr:l\ e Crkve, udovi o­taj · tv nog ti j la l r i tovog, a ta vj ra bila je uj dno i brižni nštitnik, ču­ivar 1 t melj na.eg narod11og op tanka 1 života.

Ljud'i, koji nazivaju katolicima, naćt ćete po čita' om vijctu. T kad bi te tm reki i da n i u l<atolici, teško bi t

ih uvr ijedil i. sad dolazi ono najgore: mnog'o

njih, iako pono 10 priznavaju ino­\'Ima katoličke Crk e, ne žive po nauci t auhu Crkve. l(ao da j katolici­zam vjera riječi, a n djela! - I baš raa1 ovakvog poima!!1ja - bolj ne­poiman ja - kr ćan ke vjere, doxli smo do ovahog ž lo nog tanja u S\ Ljetu. Ovakvima j vjera samo ukras! I mo rad1 ovakvih Crkva i vjera se kle-

11 Bl M KO '

e kada U\ jeren l komuni ta A. B. Liberov objavio je pod O\'im na lo­\'Om bra uru, u Bruklinu, u kojoj ob­ja njava, na neobično uvjerljiv način, zašto j pre tao biti komuni t. vo· joj bra urt on e obraća . vim ame­ričkim komuni tima i objavnjava im kako u on1 talan predmet pot mjeha od strane ov jet ld h korn sara. U da­ljem vom Izlaganju imo i on poje­ainačno i ove čin j nice:

111\omuni:z.a.m ponizio ru ku

mladež.

Komunizam je ugu io sve slobo-ae.

Komunizam je upropastio zanat-stvo.

Komunizam je neprijatelj raanog naroda.

!(om un izam je povećao bmj rad-n ih časova.

Komunizam snizio nedjeljne naan1ce.

l( om un izam je nepri jate! j žena. Komunizam je natjerao žene da

rade po tvornicama. Komunizam · prin udio djecu da

ruku ju trojevima. aj i roma niji narod na S\ ijetu

u Ru i - to je od njih uči nio ko­munizam.

lijednn tranac, koji je u posijeci­nje vrijeme radio u Ru iji, !11ije o tao komuni ta.

ijeaan ru ki radnik ili eljak

obraz, u ne pobožno izgovoriše riječi: ,.Marijo ,primi ružu - Znak svete ljuba i. A srce moje, Majko, Po Svome uprav i!"

-.J -veče:rma..Jo..J dši:asl. Tiha proljetna noć pomalo pu­

šta voja krila. ve sporije puvta se 1 tone, jer neće da vojim dolaskom pre tra_I se tricu zemlju. Po koja zv1jez­dica 'Opaža se kroz crne i tmaste obla­čine, a bijeli e mjesec nazire po sre­a'lni neba .. .

iko se ne čuj . J agani vjetrić ši­ri krila u tihu proljetnu noć.

a pro:coru voje soblice tojim ja, s ićušan crvak Bo ž j i, i zuri m slab1m oČima u oaleke nebe ke krajeve. I kao da više ne živim! Moj duh leb'di da­leko, aaleko gore, izmedu neb'a i ze­mlje. Moja misao luta iza onih vijet­lih zvjezdica. Luta sad tam'O, sad amo - i mij anom se miri ...

Miram i zadbvoljan sj dah na po-telju i počnem moliti: ,,0 e, sve je

Tvoje ... " I u ta j čas srce mi se ra­ll!gra 'i vojim kucaj ima kao da zbori: f ja sam Očevo ... -otsad~, Oče, kucaji moji biće samo 111a s lavu Tvoju ...

Ponovno upravih pogled na viso­ko nebo, a tihi šapat po drugi put zazuji na mojim u nama: Velik i i '<lit­van, Bože, u tvorenjima vojim. U­mjetniče najveći , uresi me bjelinom ljilja'!la i mirisom crvene ruže . . .

Mldw Validžić

već·u. j ima: bt ti katolik i i-, tod hno antgc izr:tbljt\'ali nijl' n i-; ta traš­no. Priznavati c;c katolikom, a ob0-ža va t 1 1ark a i n j gO\ ma teri al i.r:1111 ,

klanja ti e l.enj ln\1 i S laljmu, lJ JC z..a njih a vim razumljivo. toliki111 maj­ka ma nemajkama ub itt ('>-) nek liko n ·vin ih bića na naj tra ·niji nači n, nije li :Šta, g roi'no. 1u r ·dk im da n i u dobr ka tolikinje, pa da vidiš!

Ko u l- rancuskoj i Spanjolskoj sačinjava ,,Pučku frontu"? V efi m bro jem katolici. I ti isti .. katolici" ruš crkve i o ltare. pred mje ec da­na i>: \ i u u proce iji. T još c;u vij ·će no ili! T it neki mini lar-komuni ta a v1onom e ra lio iz 1adrida u Barce­lonu, da mo/e sa vojom bratov"'tinom vcč:ano prh.u-.tvO\ati proce iji Velikog

Petka. dana ? Da m je i previr Ž<1-lo tan prizor!

To u oni koji, mdrl.avši ime ka­toličko, žive pogan ki! A takvi u naj­gon. I najopa<niji! To u ljud i koji će vojtm imenom trgovati, i koji ć· vjeru, za najmanju kori t. okrenuti kao kabanicu! To u j ud i obije ljWJi grobovi l

elika je tvar biti katolik, nu ne samo 1menom!

Dis.

koji je pobjegao iz Ru ije, nije o tao komunista.

Bto sam nekad komuni t ni-sam vi e komuni t" .

KRIZU KOLODV R KOJ C:EK I

.. Prije mnogo godina sagradili su Ru 1 . u Mandžur kom lučkom gradu Harbtnu kolod\ or sa kri/em u čekao­ni~i. ~(ada su Ru i Harbin prepu -tili Kmeztma o tao je ovaj križ i dalje na

om mje tu. edavno zatražili u be..-:­bo_~nici man~žur ke via ti da se ovaj k·n~ od .. tram .. Glavar /elje21I1ičke po­taJe 111J htto udO\oljiti be7božnici­

ma, jer je opazio da dnevno pred tim križem kleče muževi, žene i <fljecaf i da e mole vome Bogu. Glavar željezni­čke po taje poganin pitao je te ljude šta nalaze u svojoj molitvi pred tim križem. Oni su mu odgovorili da im molitva pred tim križem daje jakosti i utj h u njihovom životu. ato je ovaj glavar poganin dao nalog da križ i­made i dal j o ta ti u ovo j kolodvor-koj č-ekaonici." (.. edjelja" br. 40)

KIDA JE KOJE NI T KID

E U-

Jedna od t rij ki najvažnij ih re­formi koje u prethodile novom u ta­

u u Ru iji, ne umnjivo je ukidanje Oepeu-a, političke policije.

To je bilo 10 rpnja 1934 godine. Od ovog događaj~ ov kivalo i uki-danje tero ra.

All se ova nada nije ostvari la: Umje to Oepeu-a o novan je " arodni Komesarijat za unutrašnje po love" koj1 je imao jedno "Odjeljenje za drža nu zaštitu" a to oclj ljenje je Imalo tačno i te zadatke kao i Oepeu. . a čelu ovog novog Komesarijata Je po tavljen Jagoda, koji je ranije b1o š f O peu-a.

ma dakle izgleda da će, u li­j~d. pisanog univtenja Oepeu-a, ma ta bttl promijenjeno u policijskim običa­j ima, omilj nim u zemlji ovjeta.

Zvanični ladin organ 11 lz\'e tija" (27-XI-35) otvor no priznaje da je novoosnovani Komesarijat u tvari sa­mo produ.lenje Oepeu-a, i nada sc da će vršiti svoju dužno t upotrebllja­vajućl i te načine. a ime, on izražava svoje zadovolj tvo povodom toga to se na čel u ovog Komesarijata nalaze " tan čekisti" koje je kolovao virepi Dzeržtnski i koji sjajno ispunjavaju voj zadatak 11 kolovođa r vol ucije".

Sto ćemo, kad vugdje ne može biti lijepo kao u Ru iji ...

IIOGROM I REDOVI LJUDI"

l(ako zvanični li t .. Izve tija" od ll - VIII- o. g. (b. 1 6) javlja, u gradu mol n k koji ima oko 100. OO tanovnika, vlada velika ne ta ica hlje­

ba. "U prodaji hlj eba", pi e ovaj li t, .. nastal! su veliki za l ji, i ibbg toga e doe vuda pred prodavaonicama kru­

ha ogromni redo i ljudi kako toje i č kaju bezuspješno po vi~e sati. Sta­novnici Smolenska dobivaju dnevno 3 tona hljeba manj nego ranije.

S tr. 3

Po svijetu 36 .\Hl IJU SI< lll CJf{J\fJO\A, koj ! l­

maju vl e od miliju n stanovnika, irn ·1 na svijetu . N·1 j\ ·(i grad je New-York ,pak re­dom l oklo, london, lkrlln, \oskva, Ch i­cago, l'a1 11, e J ;J ka Le , llam burg, Rim itd.

RADI 1(, ]edan od kornunb;ti kih vo Ja , koji je ua[>Y n jo' l I'<, ,da je u tamn ici nenadno po' udio Strij<"ljan je voda poljskih soc ijalista Dombšk i. 1.1ko stnhovlada u Ru­siJi post 1je S\'C strašni ja tc prožJI;'·· i w o­je ore,·e l djecu.

KO\\ N l TiCK"· I'ROP ·\uA 'D A a izložbi katolii'ke š tam(X' u Valibnu izlo­ženi su upr<t\'O taprepašćujući dokumrnil o komunistic'koj propagandi u En leskoj, FrancuskoJ, l elgfji, S\ aj a s~oj, jeJinjenim Drža,·ama <\merike, Sp1njo!skoj, Kanadi,

leksiku, \rgenlfl'i , Uru rvaj u i Australiji. vi ti dokumenti svjedoče ne amo u o­

pasnos' i i ~ , o l zirn osti tc ruq!ačke propa­ga nde, vU:I i o orrc, da svom tom akciJOm sl tematski upravlja •ama sovje ka vb1da. To e napose 'idi što se tiče ' panjolske, gdje je i ·tcm:t!ska i neumorna akcija \\o­s kve porela jo g. l C)28. Prema tome nije č udo, što se napol.on do;lo do sac\a~n]ega

strašnog bra ou bi at'-kor rata. I IT LIJA JE DFVALVIRAL LIRU

i sta bilizirala je na teraju od 90 lira z:t l funtu i 19 lira ta l dolar. Lira je u !ijed toga naglo pala, pak sc sada na mjenjačni-

rna moie dohilf 40 do 12 lire za 100 di­nara. Da povišic1 cijena u unularnjo li l -lije ne bi ug-ro,ila ,e koristi 0\·o aa novog uredenja talijan kog novca, odredeno je, da sc r ij ne nekih najvainijih proizvoda potrebnih ta .l ivot ni u.t koju cijenu nesmiju povi iti još u canne na žitarile snižene od 75 na .J7 1:1 kvintal. l to tako jako s u sni­žene carine i na uvol stoke, mesa, maslino­vog ulja i jaja .

0\ A f-O RMACIJA FASISTICK[ MI­LTCIJ E ir.. r;ena j t: u italiji. Fa ' i t ičld bata­~ joni i za lučaj mobilizacije o taj u r ed irnu­ti i tako po ·taju s:~stavni dio jedne sa mo­stalne operativne vojske, dok je dosad vaki fa i s tički milicior er, koji je ujedno bio voj­ni obve.tanik, u slučaju mobilizacije dola­zio u svoju jedinicu u redovnoj vojsci. For­miran je 121 bataljon stalne faši ti čke mi­licije pn·oga pozh·a sa isto tolikim brojem bataljona drugoga po ·va, a grupisani su u 14 teritorijalnih komand,· i 29 grupnih ko­mandi.

D E A L V AC I J A ĆEHOS- O , AC­KE KR U E. Cehoslovačk i parlamenat i senat prihvatili u nacrt zakona o devalva­ciji čehoslovačke krune za 13.3 do 18.7 posto.

BALKA Ij D U ATE I završena je. U ovogodišnjim b:llkanskim !akoatletskim igrama prvo mjesto o ·ojila je Grčka, a ju­goslavija drugo.

DUG IERICKIH JEDI JE ' IH DR2,\ A dostigao je 34 milijarde dolara.

KOt 1GR KAT LICK! H 1 OVI .RA održan je koncem pro loga mjeseca u Rimu . a njemu je bilo zastupana 30 ka­tolinih narodno ti. tvorio ga je l>apin drž. tajnik kardinal Paccelli, koji je govorio francu ki, španja! ki, engleski, njemački i talijan ki

Bi EUCILIS1 I PROFESOR Ge-org Re.nard zaređen je za •e tl:nika u

1anq-u u Francuskoj. 1AJVECE RK E NA SVIjETU. aj­

veća crkva na vijetu je crk-va sv. l etra u Rimu, u kojoj mogu da tanu 54 hiljade ljudi. Zatim dola;.e po redu : milanska stolna crkva (za 37 hiljada), sv. Pa la u Londonu (za 32 hiljade), katedrala u Kolnu (za 30 hiljada), tolna crk-va u Bologni (za 25 hiljadh!) i t. d .

U !TALIJ l K! UT JE CARl A na s\'injsku masJ i !aninu.

R\D J REK I TA I Fl A 1 1 Ar CA U BELGIJI. Predstavnici , iranke reksi­sta i fl aman k ih nacional ista radi li čno ti programa vojih Iranaka zakljui:ili su u­radnju u zajedn ičkim akcijama naročito pro­tiv komunizma.

HIT O POJAC \'A JE TALIJ N-l i li VOj1 Ill GA na kopnu. u zra-

'ku i ijla moru zaključila je ta lijan ka vlada na svojoj zadnjoj sjednici.

D BOJ U A TRijAr KOJ j -I, kao s~ed h·o za pranje čast l, naj · t role

je zabranjen. O U VLAD U MADZARSKOJ

stavio je Darany bivši ministar poljopri­

vred .

~aši dopisi Soline (Dugi otok)

PROSt. V K.RTlAR KOO DA Pro lih dana mjesec-J rujna oddano je u ~ olinama kriiarsko sb vlje. To_ su dana dohrlili K1 ibri i Kri:lar!cc, sa svoj tm d'u-

l

Str. 4.

hovnicima, iL Dragova i \ log Rala da z;t­jcdno a I'Ojom brarom: j 's!rarna i L So­lina prosi a~ e Kr i ·ta u l: u hari ·tiji, zakunu mu ~(; d.t će ,\tu '·jerno ·!užiti, za jega /i\jeti i umrijeti. - lu su 1\tu oni re-kli. ']\·oji ·mo i 1 voji mo ostali!

I ri dana prije je Ycle č. J \rn~ ri ć, du­ho\'llik .olinsldh l ' riža i l ri/.a rica, odri.1o du ho\ ne ,je/.bc. koje u dobro u pjdc. :t s:tm dan prosb\C odr;bo je sv Alisu i pro­po' ijed o l uharist iji prof. bog slovlja don J\latc G:trković.

U 15h poC: li su sliz:tv:tli go-tl iz o­kolice. Do~! a su br:tć.l ~ SGt ne iz Dragova u potpu nom broju i mali J(riiari it \/ ' log 'Rata J s ·oj im duhovn ikorn i brojnim pri­jat lj ima.

Po lij podnevno lav lj e po~elo je veli­kom pol'orkom . Pm·orb je po'la oko sela i sler:-la e pred mj esto priqlr:tv l j eno z..1 gl:l\ ni dio la ·lj.t.

Blago lov 7Jl tal'a l( rižara i l rii.ar ic:l obavio je ,·c l eč. duhovn ik J Arncr~~ i odr­bo lijepu pro po' ijed. Goste je pozdrav io pre! ·jedn ik sol in hih l ri/ara. G. ~ško Ug­l~ i ć iz Vdog Rata govorio je o temi ,,l a­pe i Hn·J ti' '. O " Kril<lrstvu j duhovnoj obnod HrvJta" govorio je veleč. trić

ndrija. KJd je glavni dio proslave r-io, go ti su nJ počeli o tavl jati. J mi

smo ih rdačno i prJtili uz pozdrave i poklike. a pro Javi u se otpjevale križar-ska himna i Ujepa 11a~ i poslani su pozdra­vi preuzv. Or Jeronimu Mileti i na m vod! dru Protulipcu . Nave' je bil{l iluminacija sela.

Da je proslava ovako lijepo u pjela zasluga je mlad g j nJda ·e a 'Inog župni­ka vcleč. Josipa A rnerića .

A. O. - Agronom

Ćvrljevo POS ET OVE K PELE. edavno,

uprav godina dana, odlomak župe Cvrljeva­Utore G. posvetili su nmo groblje na mje­stu zvano "karaula" . 1 isu bili zadovoljni da ostanu arno na tome, nego su Preuzv. bi­skupa zamolili ,da im dozvoli i kapelu . Ta­ko je i bilo. Preuzvišeni udovolji želji nji­hovoj, a oni svim silama stavili e, da bar privremenu kapelu u· ·ne. Kad su lo postigli, odreae, da je posvete u čast sv. Mihovila na 29. IX. Biskup dade dopust za blago­slov o. Božidaru Jelinčiću mjesnom župni­ku, koji je to i obavio uz prigodni govor. Prvi je sv. Misu odslužio agi ln i župnik, osobito na gospodar kom polju, o. Fr. Bo­rić i dzrekao dirljivu propovijed. Bilo je i suza. Narod je najverom pomnjom prat~o sv. obredle i o tao cio dan veseo i radostan. iako je bila ki" . ajviše za to ima zasluga Mate Bari vi ć, koji je to i potakao.

! . G.

·-----------------

BRAT TVO os­novano je u l(ra ici, okružje enjsko.

T CAJ U JELSI. Tečaj za otok !!var u Jelsi bit će od 20- 25. X. o. g. a te ča­j u će se drža li predavanja o radu Križa ra. a bH će i niz prak!i čkih uputa . Prijave e ša lju na župn i ured Jelsa.

ODR2 NE PRIREDBE. nedjelju 11 - X. održane su križarsk-e priredbe u većem stilu u Varaždinu. gdje je . udjelo­vala kr iž. glazba, a govmili su dr Beluhan i dr Protulipac sa !rane V. !(. !3 .; u O­točcu , gdje je V. l( . B. zastupao I. Mra­kovčić; u Ca7mi ,gdje je V. K. B. za lupao I. Glovacki; u Podravskim etama, gdje je govorio dr Ci k; u Miholjancu , gdje je govorio L Tubaković; u Siraču, gdje je govorio O. Flajpan . Taj da n su b1le i p ri~ redbe u Zagrebu K. B. Kačić , na kojoj je govorio . Sendta i K. B. Grič, na kojoj je govorio prof. Sa rić .

KRI ?.ARSKI K LEND R. Križarski ka­lendar iLlazi oko 25. X. 'i već se sada upo­zoruju l(ri7.ar i, da ga naba,·e. !(al ndar će biti vrlo 7.anlmiv.

NAJAVLJE E PRIREDBE. U nedje­lju 18. X nema druge priredbe nego u Zagre~u i u Po1e . U Pože;:ri je pro lava krliA1rskog da111 1 to popodne, a govorit će na njoj dr Beluhan i g. Majer \ilutin -

nedjel ju 2· . X. je priredba u arajevu, 11a koju ide dr. Protulipac, u Martinskoj V i, na kojoj g01·ori Raml jak, u Remeta­ma, argovcu, Rijeci.

l j LN! D KRTZ R TVA U godini l 037 ima l će Križari svoj ~cijal ni aan ne'lo ranij nego ove godine. cijalnl da n (-e poče ti na blagdan sv. josi pa 19 !ožujka i {ir~at će se prema prilikama mje-

ta kroz travanj i vibanj . Već sada e u­pozoruju druxtva na laj dm . Zajcdn ic:1 Seljač ke J(rl iar ke om ladine i Radn i(· ke kri­žarske omladine dal će polJnje upute o proslavi i organizaciji ovog dana .

" KATOLIK« -- -- -------- ----------·----------------------

ale dar Listopad

IN~IIs 20 Ned. OO DUh. SV Luka r. 19 Petar Alkantm, or. u. 20 Ivan KancJ], or. s. 21 Hllarlon. - ur~ula , dJ. m. e. 22 Kordula, m. P. 23 lgnacl], b. s. 24 l Rafael arkanaeo

Sv. Luka Cet iri u čo' jeka , koji u nam

opisali život 1 'n:.~ uk l u l( ri ta, koji u nam predalt blagu, e elu vijest

vandelje. Treć i medu njima je v. Luka.

apo tol ko d~ba je bio v. Lu­ka liječn ik u niiohij i. ko 43 godine e obrat1 i pridruži ,._ Pavlu aposto­

lu . Po tao mu j-. vjerni pr a tilac i po­magač. a drugom putovanju god. 5 u g radu Troadi u Maloj Aziji, pri­druži mu e, i dođo e u Filipe.

!(ad je Pa,·ao o tputovao iz Filipa1

o ta ,·t tu Lu ku da upravlja novoo no­vanim crkvama. ekoliko godina ka-nije krenuo je Pa vao na treće svo je

apo to! ko pu tovan jie f ponovo se svra­ti u Filipe. ad mu e Luka pridruži 1 nikad ga vi e ne o tavi. Bio mu je

j ran na vim njegovim putovanjima1

u vim nevolja ma i m uka:ma, u strada­nju 1 progon h'lL

I doi ta, kad je Pavao bio zatvo­ren u Rimu, pi e on Kolo anima: "Po-

- -

zaravlja va. Luka, lij · čnik ljubezni, i Dema". A ilemonu piše: " Pozdravlja te Epafra, koj 1 je sa mnom sužanj u J ri tu L u u, Marko, ri tarko, D e­ma i I uka, pomagači moji ."

J od v. Pavla je Luka b io i u arugo m užanj tvu. Iz toga, naime 1

vremena potječe Pavlovo pi mo uče­n iku Ti mot ·j u, u kome mu javl ja aa u ga Vl o tavili, a "Luka je arn kod

mene." Za voga prijatelja Teofila i dru­

ge koj t u e obratili na kr ća.n tvo, nap isao je Luka Evanđelje i Djela -po tolska. U prvoj knjizi o pi uje život 1 a j lovanj pa itelja našega. Dogo­daje je napi o po redu, kao to su mu apo tolJ kazali, koji u ve to vi­djeli. U d rugoj knjiti ne opi u je elje­la vij u apo tola nego o obito Petra 1 Pavla.

Iza mrt1 v. Pa la propovijedao je ime I u ovo po l la. liji, a lmaci j i i Macedonij i, kako 'llam o tom govori stara crkvena predaja. O Tijegovoj smr­tt ni ta ne znamo stalno.

I a niji pisci spominju da se je v. Luka bav1o i slikarstvom, zato je

on za titnik ne samo liječnika nego i \ikara.

!ikari ga obično slikaju s volom, jer njegt:)VO evanđelje počinje žrtvom tarea Zaharije.

Spom null smo prije da je on blio pomagač v. Pavlu. l mi vi moramo biti pomagači u vinogradu o pod­njem. većenik, župnik ne može vu­da doprij eti 1 zato mu mi moramo biti ruka pomoćnica. Time ćemo se odazva­Itl i gla u na eg v. Oca Pape ' !<'oji nas poziva na udjelovarnje u apo tolatu Crkv , a to je l(atolička kcija.

Zivot Sibenika 2ALOBNO BOGOSLU2JE ZA BLA-

OPOK. KRALJ ALEK ANDRA L Pro§. log petka - 9 o. mj, na uspomenu druge godi njice tragične smrti Nj . Veliča n l va blagopok. Kralja Aleksandra I, bilo je u katedrali žalobno bogoslužje, kojemu u prisustvovali, uz ostali narod, prestavnici svih mj nih vlasti .

UPOZORENJE SVIMA BRATSTVIMA IBEN KOG OKRU ZJA. PoLivlju se sva

Bratstva "i nsh-e biskupije i na tega d1jela bivše zadarske nadbiskupije, da nam odmah jave, na koju adresu žele, da im redovito ša ljemo dopi e. aša adresa je : Or. Ante Kreše Zor ić, ravnatelj Bi k. sjemeni ta -ibenik. - Bog živi! ~ Odbor.

G. A T BRE K VIC, pomoćnik u cipelarskoj trgovini " Peko", premješten je u Dubrovnik, gdje će kao glavni poslovoda preuzeti novootvorenu fUlijalu firme " Pe­ko" . - Zao nam je, da nas g. Brešković o t:wlja, jer se u našem gradu uvijek isti­cao kao oduxevljeni pristaša organizirane ka toli čke omladine, a u zadnje vrijeme 'bio je i 'JXltpretsjeclnik ibcn kog l(ril<lrskog

kružja. - 1a od lasku je, preko našeg li­sta, aao po7aravit i ve prljallje i 'l:Ilance. koje pri odlasku ni!je stigao pozdravili. -G. Breškoviću želijmo mnogo sreće u no­vom rad'u .

Ml I.J KA EDJELJ . Ove nedjelje e, po čitavom katoli čkom ljetu, slavi Mi-

sijska nedjelja, dan koji je po većen promi­canju i pomaganju katoličkih mi ija. Taj dan će sc po crkvama kupljati milo linja za misije, a vjerni ·ma se preporuča da što us rdnije mole 7.a pro irenje svele Kristove vjere, koja je od počet ka do danas napad~­na, a ipak, it godine u godLnu, stalno na­preduje.

J\HLODARI UBOSI(OM DOMU U SI­B IK ZA l LOVOZ. - Da poča te uspomenu p k. r š u l e K u !z m a n ić : Je-

re Matači ć pk. Mate 20 difrt'lra, Dino tr­kalj- 1\ ilić 20, Sime Antić 30, Ivo Tarle 20, Am, lija Lu ić 20, Ante Blažević 20. Juraj l(ne.Lević 1 O, Stipe Sare 50. - Da počasle uspomenu p k. B er i D rute r : Marko Ja­kovljević 20, Ivo Tarle 20, Grgo Radić 20, Vice Bujas l O, Zvonimir Mirković l O, Ive Strkalj 1 O. - Da po časte u pomenu p k.

n e M a t a v u l j : Braća Skarica pk. Dume 20, "ime Antić 50, Ungaro Josip l O, Obi­Jel j Drage Perković 20, Grgo Mari ić 30, Sime l(uvač 20, lavomir inčić 20, Peta!' ulinović 20, Male Guloznić 20. Ante Fan­

tulin 20, Obi elj Merlak pk. Ivana 30, Urlić Simun, sreski načelnik 20, Ruđer Inchiostri 20, Jere Matačić i o bilelj 20, Or l(ažimir Pasini 20, Pavao Gole 30, Dr Ju raj j urin 20, jerko B. i č ić 50, Marko Jakovlje,, i~ 20, tipe SJ re 50, l(rstc Antu nac 1 O, bi~ telj Tambača pk. jo e 20, Or jeko lav Ri mondo 20, bitelj Dr Ivčić 30, M.arija ud. Gazzari 25, Mate Cukrov 30, lve Str­kalj 20, . Mangi ni 1 OO. - Da počasti uspomenu p k. A l f r e d a i k o l ić : i­me Antić l OO. - Da poča li u po menu p k. B r a n k a M i l e t a : Tona Matković 1 5. - Da počasti uspomenu pk. O u m e B a l j­k a : Vi !vtontanari 15, Dr ~\arko Tarle 20. - Da počasti uspomenu p k. I v a n a ' o v a k : Dino Milić-Slrkalj 20. - Harna

Uprava blagodari!

U Ot D NA EG LISTA darovali su : Da počas ti uspomenu p k. d o n ,l i će C u r­k o v ić a : Don Frane Iva nković (Nunić) 50. - Da poča ti uspomenu p k. m e l i j e B l a ž v ić : Don Petar VI a anović (PI'i­mo ten) Din 10. Uprava harno 7.ahva­ljuje.

VELC. DO M RIJ MILI , pri-godom imendana Preuzvi~enog Apo' tolskog Aaminljstratora, poklonio je u fond Bisk. Dač. j men išla 100 Oi'n . - Uprava harno zahvalj uje.

Dobre knjige l l OC A I Z P \ONA CR. l VA U

iJ S J ~ TI l PROsL Tl jest na lov bro' ure, u kojoj je od 'tampano predavanje prot. . Matu lića , odr/ano u plitu. Pri­kazan je jezgrovito ra kol s analirom njego­vih uzroka kao i nj 'e pos ljedi za kr -ćanstvo. Prikat.ane su i dogmatsko-di ci'plin-kc rat like obiju crkvi, l' duh pravos lavlja.

Brošura e mo/.c dobiti kod Hrvatske !(nji­žare 11 plltu. - ijena 2 Dinara.

,. R.U r OLIST" !(ALL DA R ZA G D. 1937. prv im e godi lem ( 1936) mo­nio Ulcdn l' tvo ,.Runoli ta" kao novajlija medu tol ikim na' im uglednim kalendarima

i tom predstaviti svojoj ci j . čitalačkoj publici. To sada dobrim d ijelom otpada. jer ga i onako premnogi znadu i imadu.

vom 2. godi tu je formal - prema /elji mnog-ih - pro"iren. Broj lranic:1 izno i 256, a k li ja preko 1 OO. ILO tavlj e­ne su sve stali lilke i podaci pn·og go­di'ta.

1ije nam moguće i crpljivo nanizali gradu ,.R.unoli ta", ove rnJic i edne enci ­klop dije voj vr t i, koja će beL sumnje svakoga za nimali. Za !u pana je interesantnim rti rama : aeronau tlka, meteorologija, sport,

~ilm i kino, tehnika, umjetno t, geografija, tili ti ka, horoskop, hirologija, opllka, itd .

lj na je 8 Din . po komadu. !(od većih narudžbi (o obito zavodima i društvima) daju se posebni popu tl. va koresponden­cija ide na :tdr u: Uredništvo i uprava "Runoli ta", Zagreb, I. pošt. pretinac 147.

(Palmoti va 31) STEFEI(, Antu11o iz Cakovco. Godinu

je dana oakako se pojavila prva knji:Uca Antuna i l Ca kovca. U ovo kratko vrijeme, gdje su se samo pokazale ove ukus'it'c i pou­čno zabavne knjiiice ,svuda su ih primili \'clikim oduševljenjem. ajveći je dokaz o~ obljubljeno ti da je knjižica Striček u- jed­nom mje ecu do/h•jela l I. izdanje. Poželj­no bi bilo da se ove v cio-poučne knjižice pro;i e u sdm krajevi ma na·e domovine. Ci_ jena pojeainoj knjižici l Din.

Da bi knjilice Antuna iz Cakovca mo­gle izlazi ti redovito barem svaki drugi mje­sec, kao što to mnogi žele, o novali smo "Fond knji l.i Antuna iz Cakovca" te se ovime preporuča la stvar dobrim i plemeni­tim srcima.

dre a: Salezijanci, Zagreb - Vlaška ul. 38.

Što drugi piRu

SLOBODA -- ALI SLOBODA SILE! Sovjet k1 ustav ostavlja svim dr­

žavljanima vjersku slobodu. Clan 124 u tavnog projekta do lovno p:)navlja 1sti član ranijeg ustava. A l i on ne dozvoljava vjersku propa­gandu, dok je protuvjerska p r o p a g a n d a d o p u š t e n a . · Ca:k j e 1 priva tna vjerska Tiastava najstrožije zabranjena, 1 po zakonu se kažnjava.

O im toga, jed'no pravilo, koje, Jako nije odredeno zakonom, ostaje na snai1 i ,upravlja čitavim životom ci­jele nacije: vaki onaj koji pripada nekoj vjerskoj zajednici, ili za koga se samo zna da pohađa crkvu, nema ni najmanjeg izgleda za uspjeh u btilo ko joj službi, pa bila ona politička1 ad­mini trativna ili civilna. 'I, kako je cio ekonom k1 život zemlje Sovjeta poa državnom kontro ~om, ovo pravilo stav­lja jernika pred odluku: ili da se odrekne vjere, ili da padne u najgoru bijeau. ("Informacija" -- Beograd)

VELIKA MA IFESTACIJA Volja portugalskog Tiaroda da još

jednom pokaže svijetu svdju čvrstu volju u borbi protiv komunizma, do­šla je do s,rog punog izraza na v~li­koj manife taciji održanoj 29 prošlog mjeseca u L1sabonu. Na poticaj narod­nih rad'ničkih sindikata održana je ova velika manifestacija, na kojoj je u­čestvovala vi e desetina hiljada ljudi IZ svih društvenih slojeva, a 111aročito iz radničkih krugova. U svom govoru raonik pomor kog ar enaJa Gilberto Aroteja iznio je trahote koje podlnosi radnik u Ru iji 1 'i n izdržljivo stan'je koje je ve teže i oča!jnije za sve na­roa'ne rna e, a naročito za radnike i el jake.

Po lij e go ora pret tavnika svih pri utnih korporacija dbnesena je re­zolucija/ u kojoj se između ostaloga kaže, da će čitav portugalski narod i dalje voditi borbu protiv razornih e­lemenata, pod velikom nacionalnom za tavom, ah iza velike ideje brat tva među narodima radi općeg dobra i pobjeae kulture u vijetu. (, 1 Informa~ cija")

O JET KI UCITELJI BEZ STA­NOV

Organ azov ko-crnomor !rog po-dručja "Molot" od 1-L III. 1936 (Br. 4562) objavljuje lijed'eći dopis l vode gradskog od'jeljen•ja za narodnu na tant pokrajinskog glavnog mjesta l(ra n dara, . Aballdna:

"U kra n odar kim školama kao 1 ranij tanuje 220 11 tranih" ljudi. Pn tom e u po tojeć-e školske prosto­rij e do skrajna ti preop1erećene. Usli­j d oskudice u stanovima čitav niz raz­reda morao je biti mješten u uči­telj kim obama, trpezarijama i hod1-

nicima. 20 učitelja neobično teško pa­te zbog neclb tatka tanova. a zau­zimanje odjeljenja za narodnu nasta-

u, pret jedni tvo državnog Sovjeta donijelo j 1 dodu e1 izvje ne odluke o 1zaavanju tanova uči teljima, ali u tpak v ov od1uke o tale na papiru".

To arugim riječima znači, da u kol kim pro tarijama u l(ra nodaru tanuju , ovj t ld ilnici, d'ok e kolska

dj ea zbijena u u ·kim pro torrjama i hodnicima ,,poučavaj\-!", a učitelji mo­raju u miz rnim 1 ro tarijama i tzv. 1"komunalnim tanovima", da tanuju zbijeni po p t do osam u jednoj obi.

D!PLO.Mll~ O je pro lih dana na filo­zof kom fakultetu zagrebačkog sveučilišta odličnim u pjehom nax građanin g. Dane Crljen. - ekn 'primi j naše čestitke!

Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACićcx (0. B. Buljević)

u~ U v

~iganls predak se obaz uspore virno i ~

Zar

slušali London Tokia? gao mi~ kao po Da ćem na d • zemlje~

Ob Put neb dimnja~

pe/eri žicama lasi ma.

dvadese kliknu/i slučajer,

oni usk Ali

Prevari ikada p voljnih

Uz civi/i,ac va zem top/jen vot. L i ivo t j

raca br o d l Vih svak~ J e l a l

e· Jemo ~~ kriJ

l

E, ltljet; fl

110 Proj Predak kriza i

l

La, lijepu l Pod na· U loj l

»A, bit; sre l.a. ltlor J ntu ilk ' o Ini Ga Pr l e e ...... lllože;