Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
6.
Pojedini broj 50 para
GOD. VI BROJ 8 ' List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po
naročitoj tarifi. ŠIBENIK, 24 veljače 1935
Rukopisi se ne vraćaju -- Adresa uredništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.
Budućnost je naša Naši su razgovori tjeskobni i
zabrinuti. Počinju tužbom i jadanjem, a svršavaju pl ačem. To je zato, jer je, većinom za sve, današnji život težak.
Težak je život našeg seljaka, našeg radnika, ribara, pa, vjerujte, i svih malih činovnika. Malo je ko potpuno opskrbljen i bezbrižan kao vrabac u jeseni, kad još na gumnima, u obilju, nalazi pšenice i žita.
Zar je čudno, onda, da ljudi zabrinutim licem idu ulicama i da se još zabrinutije razgovaraju kad znanac zaustavi znanca i prijateljica prijateljicu.
Ne kažem, da je to ništa ili malenkost. Neću reći ni to, da sve, bez briga i napora, pustimo teći niz vodu.
Ali zar ta naša zabrinutost i vječno plačljivo jadanje ne prelazi pomalo u duševnu potištenost d očaj? r-
Očaj;!" - to je ono što h~e'Ooh ncl~asiti. Čini se kao da su već lj.fai izgubili svaku nadu u
1bolju budućnost, u ljepši i zado·voljniji život. Pustiše iz ruku kor-milo, saviše jedra i prelomiše sve jarbole, pa se predadoše vjetru i valovima da ih nose, ziblju i udaraju o grebene.
Ljudi izgubiše nadu, smalaksaše u vjeri, a sumnja se uvukla u dušu i podgriza životno korijenje.
Malo je nade i malo vjere! Eto, to je ona strašna crnina koja pada na krovove seoskih i gradskih kuća, i koja se, svakog jutra i svake večeri, ~pušta na oči naših ljudi, pa, pred sobom, ne vide više ni tračka svijetla.
Zato je, baš u ovim danima, tako nužno naglašavati da smo vjernici. Da smo 1djeca koja uvijek imaju pravo Boga nazivati Ocem.
Bog je naš Otac! To je ona, neusporedivo lijepa, istina koja nas mora, ponovno, proniknuti, obasjati i razvedriti.
On je naš Otac, neizmjerno dobar Otac, a mi smo Njegova malena draga djeca.
Kako bi otac mogao potpuno zaboraviti na sina?
Ta još uV,ijek govcrri Bog, nama, svoj'oj djeci : Pogledajte ptice na k(ovu ... i ljiljane u polju. Ako se vaš nebeski Otac tako bri• e za njih, kako neće za Vas?
Na braniku - Gdje je istina? jeru ni.u mogli i.cmi">liti lj11di.
Pa ni većenici! eć zato n , jer je 'jera morala po. to ja ti prije od wećenika. I to tako kao što e je naj prije morao agradili parobrod, a tek onda je mogao na nj doći kapetan.
ij bilo kormilara prije bde, ni željezničara prije željeznice, ni drvodjcl a prije drva!
Ali ako je, za i ta, Bog objavio, u početku, jednu pravu 'jeru, koja je, dana , ona pra\'a i i tinila?
Znamo da na ijetu ima mno-go vjera. Još i dana žive pogani koji e klanjaju drvenim i kamenitim bo
govima. Zive budi ti, anglikanci, protestanti i mnogi drugi. I vi ti govore da je samo njihova vjera dobra i i tinita.
Dakle - pitate - ko ima pravo? a čijoj je strani ona jedna i jed ina
istina ? To je ja no: ve vjere ne mogu
biti i tinit . e mogu, jer svaka naučava n što razli čito. I uprotno! -A samo je jedna istina!
Prema tome može biti samo i jedna i tinita vjera.
Bog je, kako vidjesmo, objavio čovjeku temeljne vjerske i tine. Zato je On, igurno, te istine i 10'bilježio nekim znaka ima, po kojima se razuman čovjek može potpuno uvjeriti, da u to, zai ta, istine, a ne laži.
Da ,takovi znakovi po toje. -Samo kakvi su, i koliko ih je?
Mnogo je biljega i znakova koji
Katoličke pobjede
Svi i svuda •..
Junaci dobrote, ljubavi i plemenitosti - to su sveci. )(ad pomi'lja.11o na njih, uvijek ih g ledamo u kakvom zatvorenom samostanu ili u divljoj pu tinji. konopcom oko pasa i s bičem u r uci.
koro smo potpuno uvjereni, da se u vi okim svjetovnim zvanjima, u
Priznajemo : Teško je. Ali nikada, kao vjernici, ne zaboravljajmo, da je nad našim glavama nadvijena moćna Desnica koja pokreće sunce i zemlju i upravlja čitavim svemirom. Bog je gospodar svak.oga od nas. Sve vlasi su nam izbrojene. I niti jedna nam ne može pasti s glave bez Njegovog znanja i volje l
- Providnost! - to je ona velika riječ koja vedri čela i bistri poglede. Samo treba imati vjere; iako ne baš onakve koja gore prenaša.
Mi smo katolici! A to znači: ljudi koji vjeruju i koji se nadaju. Vjeruju u bolje, nadaju se lj epšemu.
bjelodano dokawju pravu vjeru . li tri su gla\'Oa. - Evo ih: Razumne \ jer-;ke i tine, vjcrodo toj ni pisani i nepisani povje ni i.cvori o njima i 11atprirodne pojave koje se zbivaju u krilu jedne vjere.
ajprije: razumne vjers/,e istine. Ako vjera naučma nešto •to se protivi našem zdravom razumu, kao, na primjer, mnogobo tvo, onda je sigurno takva "jera lažna. - tim n ije rečeno da vjera ne smije naučavali i tine koje nadilaze ČO\ j ekov raLum. To zna či: koje čovjek ne može potpuno r.tzumjeti. Ta kako će maleni čovjek hvatiti neizmjernog Boga?! 'e, S\'t ne možemo hvatiti, al i, opet, možemo znati što je očito u sukobu s na· om razumnom naravi.
Drugo u: vjerodostojni po Pjesni izvori. 1 adema li lmjige ili spo:nenike ko j i, kao dokazano v jerodostojni, vjedoče za jednu vjeru da ju je Bog objavio, onda možemo biti .., igurni, da je dotična vjera prava.
a koncu dolazi najvažnije. To su JUitprirodne poja11e. Cudesa.
Jedini Bog može činiti čudesa. Jer je vemoguć! I kad bi ih On samo u jednoj vjeri stvarao, za dokaz njezine istinitosti, zar ne bi to bio očiti znak da je ta vjera prava i objavljena, a ve druge krive?
Kroz ta tri prozora pogleclaćemo na glavne dana nje vjere, pa ćemo, tako, naći istinu. - Samo, molim, malo strpljenja.
vrvežu ovog savremenog svijeta ne može sačuvati dobrota i n okaljana plemenitost. - Ali to u samo uh·are naše volje koja bi htjela opra,·dati svoja zla djela.
Filmski glumci ni u baš na glasu radi svoje unutarnje, duševne dobrote. Pa i među njima e nalaze dobri vjernici, koji ne bi, ni za 5to,
Nedavno se, kraj Visa, sluči strašna nezgoda. jedrenjak, pun drvenog materijala, prevrnu se, a tri čovjeka, koja u njemu plovljahu, jedva izraniše i grčevito mu zasjedoše na hrbat. U borbi s mrzlim valovima dva su klonula, a treći se spasio.
Onaj spašen ik se je punih 18 sati borio, priljepljen kao prilj epak uz prevrnjeni brod. Borio se zimi. U noći! - Svaki val ga je htio odlij epiti i poslati na morsko dno. A n se nij e dao. Borio se, nadao i molio • .. I, nakon osamnaest sati borbe, približi mu se neka lađa i spasi ga. Bio je u opasnosti, i borio se. Ali s nadom i vjerom! To je duž-
ot tupili od voji!J katoličkih nač'ela. igurno te čuli za filmskog glum
ca Ramona ovarro. Jedan je od najpoznatijih. - I kako on živi? l(ao u vj reni katolik! Veoma je pobo7..an. Dugo vremena je , vake nedjelje ,kao crkv ' ni pjevač pjevao u hollywood-kim crkvama.
~to je najznačajnije i najljep-e: vake godine obavlja zah·orene
duhovne vježbe u Lo Ito u. vake godine, tako ,nekoliko dana posveti: duši, \'ječno ti i Bogu.
Iako je tevko, \'i možemo biti čiti ,plemeniti i dobri. Možem~ i mo
ramo! vi i \'Uda! I doista: Takve ćete, najvi e, na
ći medu katoličkim vjernicima. Preko njih naša Crkva sla vi voje pobjede.
To su, zaista, graditelji! Bilo je vrijeme, kad su i u Fran
cu koj, viši krugovi mrzili na 'u vjeru; progon ili ,muQili i ubi jali katolike.
Danas je većina francu ke intel igencije katolička. I to ne samo po !crstu nego i u životu! Tamo u !'azni staleži udružen i u svoja taleška dru-h·a, koja, SYaka na svom polju, na
stoje provadati i oživotvoriti vječna Kri tova načela pravde, po tenja i dobrote.
Francu ki katolički inžinjeri su brojni i jaki. Znate, koliko ih ima? -
'išta manje nego osam hiljada! - I ti inžinjeri, gdje ih je više, javno is~ povijedaju svoju vjeru. Skupno se priče ćuju ,pri u tvuju procesijama i mole. - Tako ne grade samo kuće nego izgrađuju i svoje duše. A s tim 1 državu l
Uče~i, ali neumi.ljeni i ponizni,· uvijek priznavaju Boga i po tuju vjeru. Nemalice i oholice u proti Bogu 1 v jeri.
Mi mo uz učene, a ponizne!
Pišite i propovijedajte da Papa hoće da katolička novina živi. On hvali i blagoslivlje one koji se trude oko nje. Osobito hvali pretplatnike, ali pretplatnike koji plaćaju ...
Pio Xl
nost svakoga od nas. Pa ako nam se, zbilja, katkada
prič i n i da smo potpuno zap ušteni kao izgubljeni predmeti pod zemlj om, znajmo, da smo samo mi tome krivi! jer Bog nikada ne zapušta svoju dob ru i odanu djecu!
Ima nas starih i mladih. I nitko točn o ne zna kakva će mu biti budućnost.- Pa, ipak, znate li kakva će nam biti? Onakva kakvu hoće Bog i mi l
Bog nam želi i daje samo dobro ; ako budemo i mi to zeljeli, onda se ne bojmo za buduće dane. Onda je budućnost naša! - A ta će biti lijepa i svijetla!
lg.
l
tra na 2.
edjeljno evanđelje s poukom
Šezdesetnica
EVANĐELJE sv. LUKE (8, 4-15). U ono vri jeme: Kad se sak upi veliko mnoštvo naroda, i iz gradova hitj a hu k Isusu , reče u prilici . Iziđe sijač, da sije sjeme svoje. I dok sijaše, jedno pade kraj puta i bi pogaženo i pttce ga nebeske pozobaše. l drugo p ade n a kamen i izn iknuvši osuši sc, jer nem aše vl age. A drugo pade me đu drače i drače, što zajedno uzrastoše , pridušiše ga. A drugo pade na ze mlju dobru i iznilcnuvši donese stostrul<i rod. Govoreći ovo vil<aše: Ko ima uši da čuje, nel<a čuje. A učenici njegovi pitahu ga, što znači ta priča. A on im rece: Vama je dano, da znate otajstvo kralj e vstva Bož jega, a ostalima u pričama , da gledaj uć i ne vide i slušajući ne ra zumiju A ova priča znači: Sjeme je riječ Božja. A koje je kr:~ j p uta, to su oni, koj i sluša ju , pa dođe đavao i di že riječ iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. A koje na k amen, to su oni, lcoji, kad čuju, s radošću prim a ju riječ ali ovi korjena nemaju, jer za neko vrijeme vjeruju, a u vrijeme napasti odstupe. A koj e pade među drače to su oni, koji čuše i otišavši ostaju pridušeni od briga i bogatstva i naslada ovoga života i ne donose ploda. A koje na do bru zemlju, to su oni, koji čuvši drže riječ u dobru i čistu srcu i plod donose u ustrpljenju.
POUKA:
a svih _trana hrli narod k Isusu da ga sluša. A on nepre. tano ije, de no i lije\·o, rij eč Božju. Prepun je, pa neće da nitko o tane bez riječi Bo7je, iako uvida da kod mnogih neće ima ti ploda. a to upozorava svoje lu_aoce tumačeći im priču o i jaču.
On je taj i jač, koji je sašao s neba da u srca ljudska sije sjeme riječi Božje; ne samo za neko vrijeme, već do konca vijeta . On je našao ~voje sijače da sij u i dalje n jegov nauk po svim krajevima svijeta. Posvuda se propovijeda r i j eč Božja. Cuje se s propovijedaonica i oltara na ih crkava, čuje se u školi i putem štampe. A ipak nema toliko ploda. Ne z..ato što ri ječ Božja nema u ebi životne snage, nego jer zemlja, srca ljudska, nije u pripravna za rod.
Odje je tom u razlog? I us nam sam odgovara.
Jedni dolaze u crkvu, ali ih se riječ Bo7ja ne prima. Slušaju, a ne čuju . Oči im vrludaju desno i li jevo; n jihove misli su bogzna gdje. Možda Cu i griješne. Davao je vlasn ik njihova srca.
ijesmo li i mi, koj iput, bili slični njima? Tijelo nam je u crkvi, a li duh, misao svuda. Tako izlazimo iz crkve, a da ne primimo niti jedne riječi koju je I u ov sijač pokuvao po ijati u brazde našega srca.
Drugi slušaju. Drago im je kako propovijeda. I-Ivale da je lijepo govor io. li čim izađu iz crkve rotpuno zaborave na riječ Božju; ne mi lc niti razmišljaju. jima je crha kao kin o.
________ !(..:.:..TOLIK
Naše mane
Ko nam ruši kuće i imanja Za zdravl:e e s\'l brinemo. lato
su u našoj drža, i podignuti ll1!10gi zdrav heni zavodi, bolnice ,antimalari('nc . tanice; 111 to imamo i po e b no mini ta r,_t, o za n:trodno zd ravlje.
\li kod tolikoga rada za ::>dgoj zdra' ijcg na raštaja, kao tla e je zabora\ ilo na jednu ljutu ranu, ko~a rastače narodni život; slabi ga i ub ija.
!(oja je to rana? trahO\ ilo pijančevanje po našim elima! obito u 'eta čne dane. Za tu ran u, izgleda, kao da nema lijeka. A ipak nije manje te'ka i opa~na od \'ih ostalih bolesti, proti ko; ima sc borimo.
Po ljedice pijanče,·anJa u uža -ne, da gore ne mogu biti. Radi te mane, nedjelje i svetkovine u na ~ int e;._ lima su najžalo niji dani. 1eka ITiije la našega pri morja, izgleda j u, u već im "'etkO\inama, pr. \ a leg la d ivljaka. foliko e, u pi;an..,tnt, noću tuli i urlič~::, bez obzira i lraha ni od koga. lz ove . ram ote !ijed t i ona druga, po kojoj je ovaj naš kra:j u S\ i jelu poznat, a to je nož, koj1 u pijanom raspolože!1ju s tupa u djelo. A često e i djeca, na žalo t i sramotu na u, začnu, a onda i odgajaju u elimu alkohola.
J\lora da zaboli u reu vakog dobrog kr~ćanina i i krenog patriotu, kad vidi koliko je na v narod pohleran na piće.
Počinje u jeseni rakijom, kojom e ,,krijepi" kroz zimu. -la kol iko je
imao, potroši je do kapi. A pije ju, uz staro, mlado i nejako. njom i malu djecu truju misleći da će il1 raki ja ojačati. Kru ha ·j e do ta i za logaj, a li raki je ,ako je amo prigodla, punu čašu! Kad opremi rakiju, dolazi na red vino. U vakoj prigodi . Bez konca i kraja.
Poša t pijan tva neće, možda, biti svukuda jednako zarazila našu državu. li da je zahvatila veći nj e1 in dio, vjedoči nam užasna stali tika o po tro v ku alkoholnih pića.
U našoj zemlji, za godinu <.lana, popije e: rak ije 66 mil ijuna litara u vrijednosti od jedne miljarde i ..?20, 000.000 din.; vina 2-10 milijuna litara u vrijedno ti od d in . 1,200,000 .l,OO; piva 31 O milijuna lita ra u vrijedn::>sti od din. 1.2-10,000.000. Dakle ukupno 616 milijuna litara u vrijedno ti od tr i miljarde i 760 mil ijuna dinara .
"Ako pogledamo u ovogodi nji državni budžet", na tavlja 1101a nik a-
Gledaju, slušaju, zabavljaju se i suze će pu titi, ali vlage nema. Suho je u n jihovom srcu, jer ne znaju moliti.
beL: toga nema milosti , koja orosi jeme riječi Božje, ela uzraste i p lod
done e. Prva prigoda i oni odmah od svoje dobre odluke odustanu. ](oliko srno dobri h , vetih odluka učinili za vrijeme sv .mic;ija? Slušal i smo ri ječ Božju, žalili smo svoje grijehe, ali koliko vremena je to trajalo? I pra,·og ploda nije mo donijel i!
Treći luxaju, ali važnije im je tijelo od d uše; vječno zapostav ljaju vremenilom. Riječ Božja u nj ima r.e donaša ploda, jer u pun i zemaljskih briga. Zaboraviše na r i j eč !(risto, u, koji je rekao: "Marta, Marta, brineš se za mnoge tvari, ali ~amo jedno je potrebno". Oni samo misle koje će o-
v ' za TreZ\·cne \ ladeži" iz koga vadimo ove podatke, ,,uvjerit ćcmJ se da, na prim jer, M111 ista r h o prosvjete godišnje tro i na izdržavanje S\ ih škola: osno,·nib, srednjih ,stručn i h nižih i \'iš ih, \ih biblioteka , naučnih z.woda , m uzeja , kazal i5t i t. d. v ega d inara 95,077.376, a \ ini tar !vo soci jal ne politike i narodnog zdravlja, z..a izdržavanje S\'ih vojih humanih u tanova i bolnica S\'ega dinara 307, 7 4 5.8 6. Znači da oba ova, po P:lrodni život toliko važna, ministarst a nemaj u ukupno na ra polaganju, za osh·arcnjc S\Ojih vi okih ciljeva, niti polovinu sume, koja e gocli-:nje troši na alkoholna pića u na~oj zemlji."
Ovi e porazni broje\ i od 10 e na god. 1931. I dok s u se, ovih zadnjih godina, znatno smanjil i proračuni pomenutih min i tarstava, igumo sc
nije smanjio potro"ak alkoholnih pića .
Zlo je, dakle, tako veliko, da zahtijeva odlu{nu borbu proti ·ebi.
U na oj Istri i Goričkoj prije je, radi neznatnog !!ameta, vladala neograničena loboda dec;tilaci ;e rakije, a neuki se je narod ub ijao tim otrovom. l ·act nam ih je prisvojila Ital ija, udari veoma visoki namet na produkcij u rald~e. l dana· je tamo vi e nema! Ali ;e, z..ato, mnogo manje dangube, tucn;a\e i zločin tava.
ino kod na , oda\'n:l, ne rok;ha vive troško\'e proizvodnje. Zato je bilo očekivati da će go;itba loze nazadovati. Kad tamo, loza se ve to više ~adi. Kako to i zašto? - pitao sam jednoga • cl jaka. Odgovorio mi je da je seljaku vino i 1hrailaj i l i jek, a prihod od njega je tek u drugom redu.
Pobijanje pi;ansh·a jr;; potrebnije od sveukupnog o talog rada o ko poboljšanja zdra\' tvenih pril ika!
Oe la u borbi, proti aždaj i pijan-tva koja nam zatire na rod, neka bu
du: Za sretniju budućno t i \eci stepen uljudbe našeg naroda, za bolji i zdravij i no\ i rod, za obraz na , a nada S\'e za kršćansko nam ime ča no.
BraJLif7or.
Zadružne gibanje
U po ljednj e se vri jeme i kod nas vrlo lijepo razvija zadružni život, osobito potrošno i proizvodno z.adrugar h·o, jer se i u narodu i kod mje-
dijelo napraviti za ple ; kako će što više no,·ca zgr nuli ; kako će e dobro naje ti i napiti. To su oni o kojima kaže sv. Pavao: 11 !(oj ima je trbuh Bog". Naravno da kod takovih nemože riječ Božja donijeti ploda.
Zar i Inama n ije koj i put ubila dušu prevelika briga za zdravlje, kuću, novac? Zar nije mo samo mi lili k[ ko ćemo e proći, zabavil i ?
Celvrte l c;us hvali, jer lo su oni koji , ponizna i odana srca , primaju riječ Božju . Po n joj se vladaju i žive. I ovih je veliki broj. vi oni S\'eci Božji, sve one dobre duše koje se sada nalaze oko Jaganjca i s nj im kupa p jevaju pj esan lave !
Oo pode , hoću da i ja budem u broju ovih, jer ti su jed in o razumjel i misao ž i vota.
rodavnih vlasti sve \iše o jeća da j zdravo zadrugarstvo najbolji pu t za po tepeni izlazak iz tanja u koje nas je 'bacila opć.1. kriza. Najnovijom uredbom kojom je ukinuta zašt ita zadružnih dužnika, nema umnje, da će i poslovanje nO\čanih zadruga o?ivjeti.
Veoma je utjevljivo da se u raz-nim krajevima o. nivaju i nove zadruge. Tako je Zadružnoj mat ici u Splitu od same nove godine najadlo pris tup 8 novih zad ruga. Dakako, kod osnivanja novih zadruga treba mnogo opreza ,kako se u n jih nebi uvukli takve o obe koje bi više škodile nego koristile zadružnoj mis li, pa je pohvalno to Zadružna matica, u kojoj '3e nalaze navi olidn i ljudi i 'poznati stručn jaci, daje kor isne i i crpljive upute za sva zadružna pitanja .
Sada e radi na donošenju nO\·og zadružnog z.akona za cijel u državu pa će, igurno, i to znatno doprin ijeti jačanju zadrugru· iva u našim kraje ,·ima .
tnujck l·:nga sluša 30 miljuna ljudi
Im e mu je Choog.lin . ?upnik je u Royal Oaku, selu ;everne merike. n je, uz pret jecln ika Roo \'elta, najpoznatiji čov~ek dana ;n je Amerike.
Slo taj župnik radi? - V e(_ edam godina, vake nedjelje od li topada do tramia, govori, na radio, američkom narod u. Govori o današnjem zlu, bijedi i kri zi. Siba tako zvane kapitali te koji bi sav novac htjel i zgrnuti u svoje džepove, a nimalo ih ne briga to je tol iko milijuna be po Jenih i gladn ih. Siba i tumači,. na temelju Evandelja, kako bi se moglo popraviti i preurediti ada nje nesno no s la. n je.
Posl ije prvog gO\·ora dobio je od svojih lušalaca pisama. Ali poslije u se pi ma ilno množila. a d ih, po
slije S\'akog govora na radio, prima oko 600,000. Jednom ih primi milijun i 250,000!
Za taj ogroman rad ima u svojoj službi 120 brzopisara i 8 tajnika.
Govore rnu prena i 27 američkih radio- tanica, kojima, za vaki go,·or, isplaćuje 140.000 dolara. Taj novac, kad i naj s kojim plaća pi-.arc. i tajnike, dobrovoljno mu šalju njegovi slušaoci.
Uz to: sve govore vta mpau milijunkskoj nakladi, brine e za mn.Jgebe poslene i sada gradi crkvu u ča t J\1ale Terezije.
U župniku Chooglinu možemo se diviti nazi, vel i čin i i prodorno ti katoličke Crkve.
oc;~~~Ir~~!:~~ Osigurava svojim članovima uz malenu mjesečnu članarinu posmrtnu pripomoć prema ta rili. @.
Kao zastupnik jednog velikog osigura- ~ vajućeg dru'tva sldopa sve vrsti osigura-nja Zivota, kao i osiguranje protiv požara, sve uz najpovoljnije uvjete i uz maks!· mainu igurno t. '
POUJEREniŠTUO U ŠIBEniKU ureduje svake nedjelje od 81
2 do 10 pr. pod. i od 4 '/9 ~ ' do 6 p. p. u Katoličkom Domu, a preko
sedmice informacije se dobiju u Trafici • Karl tas•. Adresa povjerenl'lva : Put Uboškog doma (ku ća Olivari).
~J\9S·I>fili~•&Wl.:V1ID~tW·!)f!li~
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Do11 Marita Vei.ić
U štipci
~roizuoljna izviKivanja Svagdanji i uobičajeni refren.
Dvo je oko vrata zagri jenih klapčića, pa ozdo, s mora, nailak stupaju i odvikuju: ,, la gavuna po četri dina ra kil !"
u jutros je .neuobičajena novost. Još dva za njima, u isto j rozi, koracaj u i, na sa v glas ,na7nije odprvi!J , pocikuju: - " la ugorov ine po clvanae t dinara kil !"
etom to prvi načušc, počnu izvikivati gavune po dva dinara; a drugi, ela ni kod njih ne kriva, ugorJ1inu po četiri. !(ad prvi nizive ijenom, a glasom izdigoše da u gavun i po d inar,
drugi užešćeni, nizi"e oni ugorovi-nu na dva dinara.
etom svijet naču po okolnim kućama dosad nečuvene cijene, žen-J·adija, mlade pred tarije prom ičuć,
pograbiv sprtvice, letišc k moru i avno će, poput alačadi pomamne, na brodice ,da im ribari, kome dva komc tri kilogra ma, prodadu obari!e ugorovine.
Dok ribari pljuju i zubima škripi j u na bezdušno t m ješ('ana, -: to bi htj li ve mu'kUXa, ugursuzima i vikačima tko da u ta zapu i i mijeh priduvi sa alapljivo ti i proždrljivoti seljana. Dosad u im bili dodijali proklinjući ih, ua ribu onako skuro izvikuju.
Tako je taj obli i :t rkaslični ~mijeh žustrih klaraca kraj mora i pute~ še i vija praznih prl\ ića 111a e lo, jr;;dan od onih uzbudljivih, a mijcšnih, dogadaja ko je pokreću iL: m rh i la naše primorske kuće i ož ivljuju puteve.
SimDHtije Zaratili e u B3. r ičinu procvjc!alu
bobu. 1\ miritno cvijeće i prolijevanje l rvi ne lei u. l u uzalud je o tome govoriti; tek da sc ti tvrdi: što je, a što nije.
!(ratko, iako napeto, rvanje, i češi j ugar i;leli prvi i na maslinovu e granu usplahiren na~acli. Za n jim izvrci vrabac muškarac i zasjede na odeblju granu.
Dok prvi ponapravlja voje šaroliko i probucalo perje i glavom otre a. ,sad će zabiglisat i na svoje jasnovJlo grlo, ko da nij ni ta ni bilo. Nar:roliv vrabac l;: nogama prig inj e SVOJ kljun i sa njega čupa i razno i češljugarc\'o poguljeno perje, a u pro~rvavlj nim očima, poput razbojn ika, tzdrečto.
Koji je od njih dvaju vama impatičniji, ja vas ne pitam . Moje je srce čudo naklonilije če ljugaru.
Bil će vrabac bojodžija i fizično-nažniji ; n u može Ji se to, i izdaleka,
usporediti s velikodu no ću ~ .če ljugarevim ponosom, ko ji jaje 1 1z vega osijeva, a pogotovu iz njegova nenadmašivoga biglLa?
Plemenitost je, nema umnje, sveđer simpatična, ko i razboj h ·o odvratno .
llmi~tni ~n~i,
1 ~alicu i sum~1r i sve druge gospodarske potrepštine prodaje na veliko i na malo uz povoljne cijene
Gospodarska Zadruga u Splitu Krnj \' . Petrn.
Lj U
at tor::
po: ikO l 1jene
!liU
Broj 8.
Po' dr:iavi ZA L 2f N \ O l D\. Pro~lih tl.llla
je o,;uden ru ki pravo !avn i p.1roh V.t,;ilije S t r llčik iz l lrvatana na mj· <'<" d lola zatvora i 600 dinara globe, uvj Ino na godinu d.ma, jer Je oklel' tao kri/ev.tčkog bi skupa dra jaradija, na"·av'i ga mndaro-nom i neprijateljem drža, e.
i'RAc ,\ JP>Ril l •\ . Mladi šofer Nikola Koletić, iz 1rabovnice kraj r..azme, izradio je jedrilicu s motorom, koja će n.ol:i letjeti. Po tigao Je to neumornim radom i ustrajnošću duha. - l ':t.le, da će, prvom prigodom, u njoj letjet i zrakom.
VIJF \ lJl O lL\ OIU R1BE. Su-šaku e sa·tao savjctod;tvni odbor su'ačke
Ispo t;we 1agrcbačke T. l Komore i donio, medu o tali m, i 01 aj zaklju<'ak: Potrebno je poduzeti hitne korake u pogledu ponovnog uvoza morske ribe u Italiju, a ujedno poraditi na tome kako bi e omo.s-ućio Izvoz mor ke ribe n (e'ku, ust riju i t\lađarsku.
"'[ KAJU IH ·\ l OL DV RU. U Ljubljani i lariboru po cbne ka~ol i čke zene čekaju na kolodvoru, pred svakim vlakom, djevojke koje prviput dolaze sa da u grad, da im, dok ne nadu službe. budu u svemu pri ruci. To je 7lto, jer U\ iJek prijeti opa,;no t da ·i roma ·ne i neuke djel'ojke upan.u u ruk\:. nepo::tcm h o oba. -Kr·ćanska ljubav je domi:ljata !
NO\'I PROLAZ /A POMORCt::.. ' "Priviački gaz" u jevcrnoj D:tlmaciji je
bio \'e do nedavno nepro lazan za pa robrode i jedrenjake. ad ~e taj prolaz otvorio i !.:tko kratio pomorcima, koji putuju iz Planinskog kanala u Zadarski kanal, put za deset morskih milja, jer e vre ne obilazi otok \'ir.
T JE A 'EO VIr A. Mjesta: Si-benik, Vodice, Zlarin, Pn·ić i /alon unijela su, pro · le jeseni, u podrume l OO tisuća hektolitara vina. U iječnj u ove godine je izvezeno u unutra' njost drža,·e :,ooo hl. rno e plaćalo oko 1.80 po litru, a bijelo i opol 2.50. Zadnje vrijeme ci;ene ponovno padaju. - Veoma :lalo no, kad znamo da je to sve "to ovi seljaci imaju.
OT ORb :\ PRUGA. Lička pruga je nekoliko dana bila pod snijegom, !Xl je tako bio prekinut svaki saobraćaj sa Zagrebom. Pošla je dolazila preko u'aka. - Sad je pruga već očišćena i vlakovi redovito voze.
NASTRADAO JEDRENJAK. U Drač
kom kanalu je velika bura z.1 hvalila jedrenjak "sv. Mihovil", vlasni~lvo 1\tarl:ta Raku ljić iz Krila- Jasenice, bacila ga na greben i potpuno ga razrnrskala. Mornari su se spasili.
U KUCI GA RASTROLI VUKOVI. Seljak Diemal Bajril: iz -ela Lipovca kraj Banjaluke, nalazio se sa ženom i djecom u dvorištu, kad nahrupe dva vuka. Zena je. uletjela u kuć1u, a on uze sjekiru i slade na kućni prag da se bori s vukovima. Ali vukovi ga svladaše i raskomadaše.
JAVNI RADOVI U DALMACIJ I. Govori se da će se u dogledno vrijeme početi u Sjevernoj Dalmaciji s javnim radovima, u koje bi se potrošilo 6 milijuna di:1ara.
OSUĐENI RAZBOJNICI. U Sapcu su osuđeni na smrt ciganski razbojnici 01ga i Rajko Petrović. Uložili su molbu za pomilovanje, koja će po svoj prilici biti odbi vena.
NOVA KRI2ARSKA BRATSTVA osnovana su u Goričanu i Sladojevcima , Okružje zagrebačko, Križarsko Bratstvo Starješina u Virovitici, Okružje zagrebačko, te Baški, Okružje Krk, gdje su do saaa bili samo Mali Križari.
VRLO SVECANE PROSLAVE PA-PINSKOG DA A imali su Križari u Bjelovaru, gdje je bio izaslanik V. K. B-a Ramljak tjepan, te u Petrijn i, gdje je bio izaslanik V. K. B-a dr. I. Protulipac. Obje proslave bile su zamišljene u najvećem stilu i sudjelovalo je na njima ogr,)lnno mnoštvo naro<la. Svečane proslave Papinskog Dana nastavljaju se po dru·tvima. U nedjelj u 17. I l. imalo je veliku proslavu Papinskog Dana· Kri:larsko Bratstvo u Banjal uci. gdje je govorio Izaslan ik V. K. B-a br. prof. D. lanko. Taj dan je i niz proslava po drugim mjestima. Na 24. ll. priređuje. proslavu Križ. Bratstvo u Rasinji, na kojoj će govoriti brat Zvonko Fržop.
V J ERSKO PROSVJETNA SKOL<\ U ZAGREBU. U vjersko prosvjetnoj školi zagrebačkog Križarskog Okružja prošli tjedan se odrLao socijalni dio tečaja. Profc- ' sor Ivan Oršanll: je predavao o "Filozofiji kapitalizma" i o "Komunizmu u teoriji i praksi". Ist i predavač će na 25. II. rovorltl o slobodnom zidars!vu, a liječnik dr. A. Cepulil: na l . III. o židovskom pita!lju. - Zagreb sve vi~e postaje križarski.
KATOLIK
, Naš novt
a j danaes l ovog mje~cca 1 tsl ,l-i'c /\Ona n:\ t rkvid \. ! ~arba rc 1t
rnak ela je iz \ .Il kan kog 1 rada <;l ig lo imi.'novanjc nmog- prcrozila . Malo je ko znao, za~lo l:1 zvona sl:nL', ali, \'CĆ istog d~1na, s\l šib ·n ki katolici s11 doma li da JC no\ im prepoz ilom , tarog "ibcn kog stolnog lmrtola ime:lo-an pre v. don Rudolt Pian.
'edamnac loga ;e na::U bazilika bila vj dokollt, kal o je nm i prepozit cijenjen i štovan u na·em gradu. Vidjel i mo, naime, prigodom nJl'gm·og u toli renJa, u bazilici razne slale/e i loje\e koji ~U došli da, S\'Ojill1 rnU tvom, pača le pre \. go podi na sve
čara . Ovom prigodom se i naš l ist sma
tra d u/nim reći nekol iko r iječi o pre '. Mon . Pianu.
, i n O\ oga grada, l j ubio je Sibe•1 i k 1 ·sibcnsku bi kupiju i krenorn ljubavlju. lal o je bio profesor na gimn;l:tiji, ni ' .e pre tao zanimati za ka tedralu, n kojoj ga je pn· i put o ·jenila milost Božja, jer je u toj crh i b;o preporođen vodom kr"knja. L\ i jek Je na ·tojao da uz\cliča lužbu Božju, i nije bilo \et:·ano..,ti, u kojoj on n i~e udjelovao. 1 a reu mu je bilo U\ ijek, kao i ·.ada, crk, eno pjevanje, te je i <.1m, iako \'eĆ ll 50 godin i i rrez..'lpO'\len, pjevao u ecilijanskom zboru, kome Đe i ~ret jednik. - 1mo da funkcije u katedrali budu što ljep·e i do-,tojnije velebnog hram1!
ij e otudio n i bi kupiji. \cĆ je svakom bi kupu uvijek bio pri ruci. U vakoj tvari i gdjegod je n ogaa. Zato nikakvo čudo ela je skoro cijeli svoj S\eC:-en ički život prO\co u bi kupskoj ku riji; bilo kao tajnik bilo kao kancelar, direk tor kurij ili biskupski delegat. jegova ljubav pra-
prepozit ma dnšob1 ižnii:'ko1n ~\l'll'll Ivu ic o-obilo poznaLI. L:, i jek im je nastojao
pomot 1, saslu vijajuć-i ra;nc <:.p i ~e za pobol '·mje njihO\·og matl'rijalnog stanja. pr<.>lttVišcnim biskupom Jv\ilelom, ko;cga će imc ostali zlatnim slovuna napi.ano u anal ima ' ibenske biskupi~c. evo \~.:e trina st god tn a r·• d i nog klera š1bcnske hiskuriJc i apost. na zadovol jlvo biskura i ej ·lo'<~lpadmin i_ traci;e.
jego' e je glavni rad razvijao medu srednjo~kolskom omlaclinom. Punih 25 godina je po vetio odgoju mladih dn~, koje e veoma rad . i s halrnošću. e; ehju \'og nck1dr1šnjcg vjeroučitelja. Poznatim taktom, uvidavnošću i fino{·om znao ·L ndobili povj~rcnje i aka i na ta' nika.
Po cbno ve•clj · bilo je za rre v. prelata, kad je, nakon toliko godina , i Siben ik dol io svoje c;jemen i·te ~2slugom preuz.v. Al il ete. On je pratio S\'aki n'egov napredak, :1\jetom U\'i~ek pomagao i na lo· ·w da iz našeg sjemengla izade što vi'e dobrih i uijednih svećenika. 0\oga t;eta biće jedan od ve l ih d 1111, o im z..a. pre uz\ i"c::nog bL kupa, 1 za J\\ons. Piana, kad budu, u lijepom broju, zaredeni prv.enri našeg j ·menna. - I \on . Pian ima lu s oj udio!
I kao ka[Xlan i urr. 7upe u Zatonu pre::.v. prepozit c;e i takao kao "avje ni i anarni radn ik. I dana se Zatonjani jećaj u njegovih propO\ i jed i i j povijedanja, iako ni;c bio niti vitavu godinu u njihovoj sredini.
vjereni mo da će naš no' i prepazi t u novo j i časno j l užbi još \iše poraditi za kori t i procvat nave katedrale, šibenske bi kupije i apost. administraci;e.
Z agreb je p r o govorio Zagreb nije mal i g rad. braja e
m du YelegradO\·e, jer broji viŠ<! od 250 ti uća tano\'l1ika. I u tom redi tu hrvat kog naroda, već nekoliko godina, priređuju e velike 1)rv.,lave Papinog dana.
Kao i 'prošlih godina tako je bilo i 10ve. amo što je bilo ve sveča!nije i veličan h ·enije.
Priredba e od ržala u Zagrebačkom Zboru. A to je najveća dvorana u Zagrebu! Tepregledno mno·t,·o članova, članica katoličkih dru"tava i (gnudan tva prenapunilo je velike prostorije. Tačan broj e nije mogao izračunati, a li e računa da ih je bilo preko 15.000. To znači čitav Sibe:1ik sa tarcima i djecom u kolijevci!
Pro lava Papinog dana u Zagrebu je bila tako značajna i velič:lnslvena da o njoj pišu sve dnevne novine u državi. I one najzadr!ije protivničke donose čitave tupce o r.ezapamćenom oduševljenju nepreglednog mnoštva.
"t ovosti", koje su poznate kao izričito protukatoličke, pišu: " Do ll sati dvorana je bila tako krcata, da se napro to niko nije mogao kretati ... Galerije uokolo bile u tako krcate da se činilo, kao da će se rušiti pred pritiskom tolikog mnoštva."
" Jutarnji List" javlja da su se " hiljade i hiljade" morale povrat iti kućama, jer vi e nisu mogli dobiti pedalj mje ·ta ni u d\'oran i ni pred njom.
a pro Javi su nastupili tri govornika. Profesor Petar Grgec je govorio o papi n tvu kao najvećem kulturnom fa ktoru čovječan -tva, odvjetnik dr Ivo Protulipac o papin tvu i našoj
Skriven -- Oblijedio i. Mnogo, preko
mjerno si kod kuće. - Kažu mi moj i prijatelji i znanci.
Zai ta , trebalo bi mi vi"e hodanja i zraka.
Pa, da udovoljim sebi i njima, izišao sam na šetnju. Za sobom oslavih grad' i st igoh na malen zaravanak, le e pu tih pod zid, kraj puta. T u, !.kriven zidom i ,borovima, čitam, pišem i razmatram . . . Iza sebe čujem nečije glasove i već razabirem ,da je to mladi ženski svijet . Kad u e približite, stanu. Slobodno razgo araju. Mi5le: niko nas ne čuje. - A ja sam, medutim, skriven. Poznam ih dobro: dje-
narodnoj obnovi, a obrtnik t. I ·emfe lja o ocijalnoj re formi po mjernicama papa.
a koncu se digao na go\·ornicu i mladi nadbi kup-koadjutor dr. - tepinac, koji dugo nije mogao doći do riječi, jer ga je zanosno mno tvo pozdravljalo zagl uš!)im plje kan jem i povicima: Zido Krist-Kralj, živio papa, živio nadbiskup-!
Dr. Stjepinac je svoj im kratkim, ali va trenim, govorom još više odu'e~ vio uzvalovljeno more onog mnostva. Preuzvišeni je rekao i ovo : "Rekao sam već mjerodamim fa ldorima, a danas to ovdje i ja\no i tičem, da c;;no mi katolici najbolji zalog mira i reda u svakoj državi , pa i ovdje. Ali taj mir ima da se temelj i na pošti,·an ju naših čovječjih i katoličkih pra m ... Znam dobro, da nam protivnici dovikuju, da je Kri t nauča\·ao mir, govoreći: ,,Tko te udari po jednome obrazu, pruži mu i drugi." To znademo i mi . Ali ja im odgovaram, da na uprot lažnome miru \rijede i one druge riječi ina Božjega: ,,1 isam došao da done em na svijet mir nego mač. Jer dođoh da rastadm čovjeka od oca njegova i kćer od matere njezine i snahu od svekrve njezine. I mi vodimo danas rat!"
" Papinska je pro la\'a" - kako pišu " ovo ti" - završena .:wiranjem pjesme ,, Iioćemo Boga". O ko 12.30 sati, kad ·e nadbi kup koa:ljutor d igao sa .5voga mje ta, publika je počela pjevati "Lijepu naxu" i razi~ la e".
Tako je naš bijeli Zagreb progovorio !
pod zidom voj ke su. Ce to sam ih puta već susretao.
- Ja nikad ništa ne rad im - reče jedna sedamnae tgodišnja pla\ojka. Učenica je .
i ja. !\leni majka reče: što ćeš se mučili? Uživaj, dok i kod mene. !(ad se udaš, nećeš. - adodala je d ruga, manja, s ke•tenja tim pletenicama.
- Vjera mora pr,\ ti po ude. Ja nisam nikada. l ek ponekad uzmem peglu u ruke - opet te plavojka.
- Ja nikad nisam imala <:etku u rukama.
ja - smješkajući se na-
Strana 3.
Po svijetu OUJ,\1 IS l A r J l L> l N A ,\ll{ l
i{atnl ud u Spanjohkoj r<·rllhlld o udn je ()c·Jjalt~t!rkog /J lupi ika ]'ena (Jon' Jt, n t mrl i na isp 1 11 od 200 n•Jiijuna rr~zt>t.1
radi 'td.1 koje je nanio driAIVI i Crkvt k•o voda IJ<',Ispjclog komuni ltčkog u tanka u Oviedu.
s ·rl{A::.t A 1 l SI{F(A. Engle kl ll!droavijou ratne mornarice br. 'i'ifJ? izgubio &e u magli bll;u ,\lc sine i udarirJ u gorske hr! din e. u tom ra ll e hidroavijon upalio l it.gorio. Poginuo je pilot i devet oficrra .
1'1 Al !JA l AI.BA1 ' !JA. 'fali]Jnska vlada je, u lllak prijatclj~tva, stavila m -a poloienJC Albaniji 3 milijuna franaka u zl.rtu. KralJ Ingu se zahvalio .\ltHsolini-u - Kako l ll' bi!
RUSIJA /U I KR IlA. Rusija je rnje bila veliko svjetsko trži 'tc za žita rire, a <;ad.t, kako j,n·lj !JU :lm(; holfevis tii"ke no\'ine, vlach \'elika ne t:t::ir.1 kruhaa. I još neki prit' u o boljševi·t /kom raju!
P CA. ' l\0 L B (J\R KOJ. Z:~ d
njr por.i '1Ui11 tva u H rgJrskoj, od 31 pro ·inc-:r JC131. kaže da je broj stanov.iika 6,0 l.IJ.JO (J Jami grad Sofija broji 330.0 JO du"a . 1 :1 svaki i·etvorni kilometar doiJzi 56 o-ob:~.
• t\L'Cl. 'll\ V. BER. 's\IW!Cf. . U Oucbem u Kan:~di je umro edovnik l conard, koji je, kao dijele, pohad:10 ;kolu skupa a 5\. Bernard icom _oubirou . !3io je o;tar OO godina, a proživio je 65 ~odina kao vcćenik.
POCJIBI'LJ RATA . Italija _e za!<\" ila s Abc iniJOm, pokrajinom u frici. Radi sve o;trijih sukoba vojske stoje u pripremi l S\'aki sc tas očekuje poi'etak rata izmedu Italije i ,\bc.inije.
U IRLI OD GLADI Računa se ea je kroz godinu 1933 umrlo od gladi 2 -!OO. 000 ljudi. a onih, koji su, od straha pred smrću od gladi, ami ebi oduzeli život, bilo je 1,200.000. - U isto vrijeme, da r. e padnu cijene ži\·otnim namirnicama, uništeno je 587.000 vagona kruha, 154 hil jada vagona riže, 267 hiljada vreća kave, 2 i pol miliJuna kilograma šećera, te 2,010.000 kg me a. - Tako mogu raditi samo bezdu'niri koji ne pornaju ni vjere ni Boga !
DA I PLT. 'lU t.;DOVOLJE KRSCAt 1SKOJ DU z, 'OSTI. \'el: deset godtna se u i:ekaonici glavnog ko.odvora u b:lVarskom ~HinchePu govore nedjeljom sv .. \ lise. Prva se sv. Mi a govori u tri sata Ljutro, a zadnja u 6 i po sat i. Prošle godine je prisustvovalo mLama 71.562 osobe, a bilo je primljeno -1633 sv. Pričest i. - Tako u velikom gradu. I na kolodvoru! A mi u našim sel ima?
BESPOSLE I U IT LI JI. Sada se u Itali ji radi sedmično samo 40 sati. Radi tog sniženJa radn ih sati uposlilo se 204.000 besposlenih radnika.
BEZVJER I(I PODLACI. ::'\ ačemik grada Acapuco u Meksiku dao je potajno krstiti svoga sina. 1eposredno iza !(rštenja kaznio je svećen ika \·coma vel ikom novčanom kaznom zato što se, unatoč zakon:>kih zabrana, ipak usud io vr"it i vjerski čin.
·- - - - - - - - - - - -dometne druga.
1isam prala. . . nLam listi-la ...
One su se udal jivale hvaleći svoj nerad, nadgla ujući jedna drugu u prepirei koja manje radi.
Pomalo su im se gubili koraci, a razbuđenom dolinom e, katkad, oglasi jeka njihovih glasova.
lvlene je ve to d irnulo. !(o teški san umorna bolesnika. 1\ lnoga mi e dosad či nila spremna za udaju, za relan brak. - sada?
Eto: to u d je oj ke na ih elana. !(oja će manje rad iti i bol je e odijevati !
I sa vim ja no: gledaće da _e udaj u za im ućnijeg. eće ić i iz ljubavi, već radi položaja i novca. - Pa, naravno, da se u takvom braku, po-lije, izbjegava svaka žrtva i pregaranje!
Poznam jednu katol ičku n'aj ku . četvero djece. Citav dan rad i, a ipak ne do pijeva. I a lužbenicom!
ešto oko djece, nevto oko kuće, i prođe dan, a da na ebe ne dospije ni mi liti. Jedva otpočin ono par sati noću, dok je ne probud i najmlađe. -Ljepota joj je i č-ezla: lice je obliJedi lo, a odijelo neugledno. 1 o, r.ad svim tim , izdiže e di\ni izgled majke patnice. I tek tahe odgajaju d jecu !
Hvala Bogu, da ih, u na~em hrvat ·kom narodu, ima jox clo~ta takvih .
z,,, .H.
l
Strana 4.
is i Orf'! iš
PRO IA\A P\Pl:\0 JD\,'t\ 0\'e su godir e, rra osobiti način, drni~kl btolicl prosla1·il i Papin dan. O. 1adžupn ik fra P. Dr Brrković, nekoliko d.1na pri e pro lave, saZ\ao je župska l'ije<e !'at. \ krije s.1 jo· nekim blakmuirn varošan ima na dogovor o što dol ii'n i'oj prosl:ll'i. Slavljcrrje Z\·o 1a krat. tri dana navijc;talo je veliki dan. 1 a dan Sl a \'l ja mn o~ i rl:lllOVi kato1 i rk ih dru'\.l\';1 prim ili su . ,. Pri~cst. U 9 s. odrhna je vel-ana sv. ~l i a kojoj su pri ustvo:11i:
vi a ti, uredi, ·kole i mnoštvo gradana. O •\. ,\l aru· i ć u propovijed i je lijepo pri'·11A10 Pija XI. kao uzora 1•i·n mirotvor·i na. Preko ., ete mise pjevao je mje:oviti cr1<ven i zbor pod ravnanjem vrijednog z boro 10dc g . D. N ikoli ća. 10.30 s. na' li u . e u župskom slan u za tupnici ra7ni h ureda, da čes ti taj u sveča n i god našeg whovnog Poglavara.
avcčc; je odr:/ana u pro !ranoj dvorani kina "Biograd" velika akadcrn'ija. J\ir,oštvo svijeta je napunilo na ' u najveću dvoranu tako, da su e neki monli povratiti kućama . Naša kat oli č ka dru'tva upravo su e na:jccala, ko će vi;u porast iskazttti . v.
Ocu. Divno je bilo gledati na tup "J\\alih Podvornika" i slušali kako svojim gla ićima lave Pija Xr. Pro lov kao i predavanje: P ijo X l pa pn !(at. kcije, odr /aa je sudac g. l. Simctin. Predavanje je bilo popr.t ~cno velikim zanimanjem i pic kanjem. Zavr·rri govor je držao Or. Ante Strkalj, odvje'nik, koj i je svojom zanosnom rječito · ću odu evio mnogobrojne za Papu i Crk"Vu. a programu je bilo još nekoliko tačaka tzmburanja, pjevanja i jedan prigodni igrokaz. Svijet e razi~ao uz pokl ike Piju X l' i katoličkoj Crkvi.
Preko Ml !.JE. Pro log mje."eca su nas, rral:on
deset godina, pohodili vlč. OO. Dominikanci J. Belić i P. Domančić i odr.lall svete Misije. arad se odazvao da bolje nije mogao. Hrlio je da ču .i e riječ Božju i rano ujutro i uvečer kasno. a svete Sakramente je pristupilo preko 2000 vjernika. Tako nisu izostali nego oni koji su iznimke u vemu. Osobito je bio ga;'luUjiv zaključak, kad je O. Belić povratio Propeće preč. župniku koji mu se, u ime svoje i župljana, najljep e zahvalio. 00. DorniniJ..-anci su i opet posvjedočili da, iako mabrojni, vi oko drže barjak svog sv. Patrijarile Dominika u našim krajevima.
PRO V P PINOO O A. 01•e go-dine se na lajalo, na posebni način, istaknuti Papin dan u ovoj župi. Zato su sva mjjesna katolička drustva pristupila ujutro na svetu Pri čest. U l 0112 sati slijedila je svečana sv. Misa, preko koje je naš župnik dr/ao propovijed o papinstvu. Poslije podne imalo je društvo !(ćeri Marijinih svoju s'kupštinu u vezi s prosl:r.rom dana, dok je prosvjetno dru Ivo "Biskup Marcelić" odr:t.alo svečano sijelo. Vlč. O. J. Dujmović je držao predavanje o dogmi papinog primala. Pjevanjem papinske himne zaključio se ovaj svečani dan .
Olib S 1RT VRIJED OO lLAOICA. Prva
iirlva koju ne miljena smrt ugrabi izmc.du redova• na ·e brn(·e KriLa.ra u Olibu ž1lva nad kojom gorko plaču njegovi r~ditelji: braća, drugovi i svi koji su ga poznavali, jest uzor kri.lar Ivan Gašpari ć.
Upoznavši ideologiju kriiarstva, odmah pri osnutku našeg bratstva, predao se sav SYome društvu. Bio je mladić lih, miran, mio i drag kao malo koji u našem križarskom društvu. a čela mu osijeva·e po tcnfe, a nježnost srca i ljubav prarna roditeljima, društvu i drugovima bila je zamjerna.
U lis topadu 1934. otišao je u Sibenik, da kao vojnik-mornar Izvrši svoju du.lnost prama domovini, kad nenadno, it.a !:ral· kog vremena, dolazi /.alosna vijest, da ga vrc nema medu živima. Da je bio jedan od najboljih najljepše je pokazao njegov sprovod kojemu je dohrlila cijelo selo.
Umro je u bolnici u Slben!ku dne 4. velja če ove godine, a po želji njegovih roditelja prene~cno mu je mrtvo tijelo u rodno mjesto, gdje je i pokop,ano. U e• ~vl sc oprostio od mrtvog brala ·' na· duhovnik Vcleč . Don j uraj Luša, a nad olvorc.rim grobom, u imc svih križara, bral vođa Cukar Ivan.
Njegova će uspomena bili trajna 11 J:ašim redovima i poticalo za kršćanski život.
KATOLIK
Ka e dar Veljača
-N. 24 Sesdeseln lca. - sv. MatiJa, an. P. 25 sv. Vlktorln. - ll Valburga. u. 26 ll Aleksandar, b. m. CC Trećak s. 27 ll Leandar, blsk.
' e. 281 " Roman. opat.
Ožujal( -
lW sv. Albin, bis~. l ll SlmollciJe, naoa. 2
Sv. M a tija - apostol v. !\\a ti ja je rodom iz Galileje.
jegova pobožna duša ži,·o j~ :tdj.~la vid jeti noga koga u proroc1 navlješta li, da će doć i kao pa itelj svijda.
Kad e po~ av i Pre e(a I u ov sv. h a n, propodjedajuć i pokoru i navješćujuć i da je blizu kra lje\'stvo Božje, Matija, mi leć i da je Ivan obećani tvresija, ubroj i se među njegove učenike.
u kad je sv. I ,·an pokazao pravog Me. iju, I usa Kri ta , •\atija e odmah pridruži I u u kao jegov vjerni učenik i ljedbenik. l n ostavi Ga vc do dana jegol'og U;..aša ća na nebo!
Ponizan, kako je bio, n ije se nimalo uvri jedio, kad je pa itelj, u početku. medu ojim učenicima odabrao dvanae toricu za apo tole, a mimoišao njega. - li vi ' nj i Bog, koji podiže ponizne, uzd igao je, poslije, i
-------.....,. -
Ma ti;u na visoko dostoj anstvo ap 'J toJa.
,\ \cdu d\anacstori o ·n odabranika L u ovih bio je i Juda Ekariol koj i se izne\jcri svojem uzvi 'enom Z\'a1ju i sramotno izda čilel ja. Tako je ostaJo . ·uno ll roslo la . Da e ispuni otajsln:ni b roj, Apo toli, na predlog svog pogla\ ice sv .Petra , izabraše '.
1a ti u na mj e to otpa log Jude. \at ija .e pokazao, u potpunoj
mjer i, do tojnim te visoke bsti i uz' išenc službe. Primil'~i . kupa sa oc.L'll im Apo tolima , Duha ' vetoga, sav ~e po \'l~ ti apo to! kom raclu, propovijeda j uć i pro petog !(rista po J ude ji i Ga li l 'j i.
? arka revno t 1a ti jina 7a proširen je kraljevstva l(ri tova ne zadov~ljava e uskim gran ica ma Pale tine. n n laz i u Malu ziju , a odatle u !-:':uropu, dapače i u Afriku ,medu Crnce.
Pod voje tare dane vraća e u domo\'inu, u Judeju, gdje na · tavlja propovijedati Krita inovima Izraelovim. l ada je bije nilo veliko židovsko progon h o protiv kršća.na. Tom pri likom uhvati3e i Matiju, kamenovaše ga i jekirom mu o jekoše glavu .
\'. Matija je, i prije nego je upoznao 1 usa, čeznuo za jim . kad Ga je upoznao, priljubio Mu se ·vom du om i slijedio Ga kroz čitav život, iako od toga nije imao nikakve vremenite kori ti. Dapače je trpio štetu, jer je o tavio sve svoje rad i I usa, a po li je je, zbog jega, mnogo trpio, Ipa i pogublj n bio. Znao je sveti po to!, da je duša kudikamo rednija od tijela !
skrbi za spa du·e, voje i svog i krnjega, lijedimo sv. Apostola Matiju koji , e bio potpuno predao Kritovoj službi.
---------Zivot Sibenika
PRO LAVA PAP! A DA A. i na~ grad nije zao tao za drugima u proslavi trinae !godišnjice krunisanja Pape Pija XI. U rano jutro su sva katolička dru ' tva prisu tvo,·ala zajedničkoj v. Misi i S'>'. I'ričesti. Za vrijeme sv. Mi e bila je prigodna propovijed o snazi papin Iva. - U ll sali je preuzvi en i biskup dr. Mileta održao u katedrali pontifikalnu v. Mi u za Papu, preko koje je pjevao "Cccilijan5ki Zbor". pet ati popodne, u istoj e• h"Vi, zanosno je propovijedao o značenju rapinstva u povijesti i u dana·njcm životu župnik Varoša o. dr. Bilobrk. Katedrala je bila krcata naroda kao u najveće blagJ.mc, pa se vidjelo da ga je propovljednik urravo clektrizlrao sjajnim dokazima o važnosti Papa za na hrvatski narod. - Po1)Qdnc je, u Katoličkom Domu, bila priređena svečana akademija u počast Pape Pija X l. Misaoni i značajni govor o najvećem duhovnom vladaru svijeta i najva/.n ijem fakloru čovječanstva izrekao je presv. prepo;.il msgr . R. Pian . Govornik je bio prekidan pljeskom l iskrenim odobravanjem. Najvie je blo aklamiran, kad je ,podignutim
glasom ,kao čavao u stijenu, pri bio: . ijedna sila neće biti kadra da rastavi na· hrv.11.ski narod od velog Oca Pape!" - Daci Križari su sm i' ljeno i proću ćcno izveli komad gla ovitog francusl<ag dramatika H. Oheona "Misterij s brda Alverna." ec!lijanski Zbor je efektno otpjevao papinu himnu i dvije druge pjesme, a bral F. Baričić i ... e,tra J uš ić razveseli e nas s dvije deklamacije. - Katolički Dom je bio pun kao malo Itada! - To je naš odgovor svima onima koji napadaju Papu na raznim skupšti;'larna i 11 bcsedama"!
OBLJET ICA POSVECE JA PRE-UZV. Bl K PA. U utorak 26. veljače navršuje e trinac ta obljetn ica posvećenjJ r.a-
Primošten l Ml SM PROSL VILI. U koliko
su mogu ćnosti dopuštale i naša se župa dostojno sjetila Papinog dann. arod, a osobilo Križari , namijeniše sv. Prlčcst za Oca kršćanstva. Svečanu sv. Misu je otpjevao O. Vl. Brusić koji je, ujed110, izrekao značajan panegirik o papinstvu.
Popodne sc, u prepunoj dvorani, od r~ žao svečani sastanak krf/arske omladin<; na kojem je govorio bral j. obov o F1jt. xr, i duhovni vo a o odnošajima J-lrv:tt:tl s papama. - Sve za Boga i narod!
šega preu7V. biskupa dra J. 1ilele za biskupa. Toga dana biće u katedrali sv. jakova u 91 2 s. vcčana sv. \isa.
STOLICE JE PRESV. R. PIANA. U nedjelju, 17. o. m., preuz. bi kup je u stolnoj bazilici u l 01/2 sati prije podne, svečano ustoličio novog prepozit:~ p1esv. msgr. don Rudolfa Piana.
B LA O OSI OV PRI U KE. !(ako već zadnji pula javi mo: U crk"V i sv. i kole b iće u nedjelju 2-1 tek. u 5 ati poslije oodne, blagoslov prilike Majke Bo:lje Dobrog Savjjeta . Blagoslov će obavili preuz. Biskup koji e odrLa.li i govor o M. B. Dobrog Savjeta.
NOVI DIREKTOR. Oo adašnji direktor mje ·ne realne gimnazije premješten je u ombor kao direktor tamo:;njc real. gimnazije. Na njegovo mjesto dolazi, početkom o.lujka, g. Marko Triva koji je dosad bio u Splitu na prosvjetnom odjeljenj u. Jovi direktor je rođeni ibenčanac, a već je prije ovdje vršio službu prof sora.
IZASAO IZ ZATVORA. 'a 20. l l. izašao je iz tamnice g. Ivo So a iz l(ru·eva· On je izvr io 10 mjeseci strogog zatvora i i platio 2400 Din nov~aneglobe u ime kazne, koja mu je bila odmjerena radi politi čkih razloga. raća sc svojima koji ga željno očekuju.
RASPORED EOJEI J 100 BOGO-SLU 2J A. l( a t e d r a l a v . J a k o v a : U 6 . župska tiha sv. J\1\isa, u 9 i 01/2 . tihe sv. Mise, u ll s. svečana sv. Misa. - O o l ač k a ž u p s k a er k v a : U 8 s. .lup ka sv. Mi a. - V ar o k a ž u p k a er-k v a : U 6 s. tiha, u l O . pjevana v. Misa, u 4 s. popodne blago lov. - Cr k v a s v. Fr a n e : Tihe sv. Mi e u 6, 7, 9 i 101/2 s., pjevana u 8 s., blagoslov u u' j'l s. popodne. - C rk v a s v . L o v r e : Ti· he sv. Mise u 6, 7, i l 011 2 s., pj vana
Kolan (na Pagu) ]UBil EJ OTK PLJENJA. Tu je rro
slavljena l 900 godišnjica smrti našega Spasitelja. vijet je u velikom broju d l:lzio u crkvu, da obavi v. i povlj~d i Pri če t. U nedjelju 3 februara , z.1 posllgrtutc vel. Jubil. Opro ta, obavili su e predpl ni pohodi k eosklm crkvicama v. Ante, Sv. jere i žnpskoj sv. Luke. Iza propovijed! ra~lln e po elu procesija s Presvetim, u kojoj je
sudjelovalo eljelo selo. a koncu e čitav narod po velio Presv. Srcu. Na većtl slavu Božju, i m du hovno dobro vjernika!
Broj 8 .
u 9 s., blagoslov u 4 s. popodne. U .1torak u 61/2 s. sv. Mi~a u čast sv. Antuna sa euharisti čnorn pobož!lošću. U četvrtak je ura klanjanja od 6- 7 s. U prvi petak u fit / 2 s. pjevana sv. Misa; popodne u 6 s. krunica, propovijed ~ blagoslov. - er k v a s v. D o m l n i k a : U 7 s. l! ha, u l O s. pjevana v. Misa, u 3 s. popodne blagoslov. - er k v a s v. l ll e e : u 9 s. tiha sv. Mi a, u 4 s. nopodne blagoslov. - o v a
rk.'V a : U 8 l 9 s. Uhe sv. Mi e.- C rkva sv. Ivan a: U 6'/2 s. pjevana no{nica za mrtve, u 7 s. pjevana sv. Misa, nakon koje odrješenje za mrtve; popodne u 5 s. sv. ruzarij i blagoslov. U pe/ak, budući je prvi petak u mje ecu, u fil 2 s. ujutro sv. Misa i s kupna pri rest Kritarica s krunicom. Presv . rca; popodne u 61/2 s. blago lov s krunicom, litanijama i po etom Presv. Srcu. - Crkva s v. Duha: U ·61/2 s. ti ha sv. Misa- Crkva sv. Nedjelj i ce u C r n i e i : Sv. tv\i a u 7 s. - S j e m e n i -s n a e r k v a v . J\1 a r t i n a : U 8 s. ti ha sv. Misa za puk.
r 1 D A FO Ll TA darovao je vl č. Dr. I. Eškinja l O dinara; mjesto i:rstitkc presv. Pianu prigodom ustoličenja za prepozita prcč . Don M. Corić 50; Don P. Vlasanović 20; Bre·ković Ante 10; da poča li uspomenu blagopokojnog Or Ante Oulibića Don V. \ i j alić 20.
MILODAR! "KA fOLICI<O J KA RI-TAS". Da počas ti uspomenu pk. dra !... uig i P i n i : Radić Grgo Din 20. - Odbor najharnljc zahvaljuje.
DARO I UBOSKOM OOt\W U SIJEC j 1935. Da počaste uspomenu pok. Dr. Ante Du/i bića: Vilim Bero 50, Pio Terzanović 20, Braća Skarica pok. Dume 30, Petar Grubi ić 20, Sime Tikulin 20. Dr. Božidar Stam buk l OO, joso Trlaja 100, Krste Cičmir 20, tošić Ive pok. Paške 20, Braća 00anović 50, R- Vlahov - Sibenik 50, Ive An!ić-Poluš Sibenik 20, ~ime Baranović reč. Trenka 20, Joso Stošić pok. Paške 20, Mate Cukrov 20, Karađole Spiro 10, Obitelj Josipa Tarle 50, Ivan Ernjoki 25, Sto' i ć ikoJa pok. Krste 20, Pavao Vikario l O, !\Itarica Jura -Rora 50, Slav.:>rnir inčić 30, Olujić Anka l O, Kovačević Petar
20, Rendić-Miočević Ivo 15, Zwe!ler Or. Slijepo l O, Kalin Dr Frane sudac l O, Dr. Ante Blažević 50, Obitelj Sponza 50, Dr. Ante Nikolić 50, Ouloznić Mate l O, tipe Zenić pok. Jo e 40, ~ iarko Jakovljević 100, Ciril Bogdanović 20, Dr Jo ip Lalić 20, .t\•larko Bačin ić 20, Stjepan Karkov i ć 50, ~LIpanović Mijo pok. Ive 30, Obitelj pok. Vinka Belamarić 10, Culić Ante, 10, Don Marko Corić 30, ju lo Dellagiovanna 1 O, Bla.l Bolanča 20, Skubonja Meme 20, Nikola Zlatan 20, J ure Bego l O, Rade O ulam 20, Inchio tri ivan 50, Petar Pil ić trgovac -Zadar 50, O. S. Matavulj 20, Obitelj Tonović Split 50, inž. Rika rd Klemenčić -Split 50, Obitelj Vladimira !(u li ća 30, Ante J-luljcv 20, Or Vinko Smol čit 50, Don Ante Oančević - jezera 20, Bakić M:.rln starcš. suda - Drniš 20, (Slijedi) ~~_,....._~
U današ11ejm broju našeg lista priložena je brošura o ljekovitom ,,Hersan" ča
koju upozoravamo.
pro izvađa l
jedino
ŠIBENIK
Ženska zanatska škola kođ sv. Luce p reporuča građanstvu svoju radle>nicu, u kojoj dj evoj čice, pod nazorom svoje st ručne uč itel jice, Izrađuju sve vrste hal]lna za gospođe l dj ecu uz umjerene cij ene.
Dva studenta nuđaju se za poučavanje srednjoškolaca Iz svih predmeta. Za potnnkosH obratite se svakoga dann od 11 - 12 s. u Ka toličkom Domu.
Vlasnik odgovorn i urednik : Sveć . Ivo Orgurev · Ul. Kralja Tomislava 53, - Tiskara Kači~ (O. B. Buljević)