22

GLOBALNI DIVERZITET FAUNE Pokušaji inventarizacije i sistematizacije recentnog životinjskog svijeta se sučeljavaju sa dva osnovna i velika problema :

o različit pristup u taksonomskom ustrojstvu; o procjena stvarnog, odnosno potencijalnog broja vrsta, unutarvrstenih

kategorija i rodova. Slijedeći pristup savremenih autora, carstvo životinja se diferencira na izuzetno veliki broj filuma. Prema Miller-u i Harley-u (1999), Protozoa se diferenciraju na 7, a Metazoa na 36 filuma. Prema Pechenik-u (1996) međutim, carstvo životinja se diferencira na 16 filuma Protozoa i 32 filuma Metazoa. Slijedeći najnoviju EUNIS klasifikaciju, ovo carstvo se danas diferencira na 43 filuma. Upravo je ovaj pokušaj dosljednog klasificiranja rezultirao oprečnim shvatanjima po pitanju obuhvatnosti pojedinih filuma. Procjena stvarnog i potencijalnog broja životinjskih vrsta u BiH predstavlja jedan od najozbiljnih problema. Unatoč činjenici da živimo u 21. stoljeću, veliki broj vrsta pa i čitavih filuma, naročito beskičmenjaka, i dalje predstavlja veliku nepoznanicu za nauku. Najoprečniji stavovi, kada je u pitanju procjena stvarnog specijskog diverziteta, se i odnose upravo na skupinu beskičmenjaka. Stoga, postoji ozbiljna opasnost da mnoge od ovih vrsta i nestanu pod različitim pritiscima savremenog čovjeka, a da nikada nisu bile ni poznate naučnoj javnosti. Kolike su stvarne štete usljed nepoznavanja i neiskorištavanja unikatnog genofonda, sadržanog u svijetu divljine, izuzetno je teško procijeniti danas raspoloživim metodologijama, ali je sasvim sigurno da su one velike i dugoročne.

Istraženost

Unatoč brojnosti pojedinih životinjskih skupina, te visokom stupnju njihove neistraženosti, do sada u Bosni i Hercegovini nisu učinjeni obimniji poduhvati u inventarizaciji i objedinjavanju znanja. I pored izraženog entuzijazma zoologa u sistematiziranju znanja, fauna Bosne i Hercegovine ni izbliza nije kompletirana. Nivoi istraženosti pojedinih skupina životinja su različiti. Među bolje istraženim su fauna riba, ptica i leptira. U okviru skupine beskičmenjaka postoje podaci o procjeni broja vrsta i ukupnom taksonomskom diverzitetu, za pojedine skupine kao što su: Annelida (maločekinjaši), Hirudinea (pijavice), Oribatidae (krpelji), Crustacea (rakovi), Insecta (insekti), a među posljednjim su naročito dobro istražene Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Ropalocera, te predstavnici pedofaune Colembolla, Protura i Myriapoda.

Diverzitet faune u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina, na osnovu broja pojedinih životinjskih skupina, te njihove raznosvrsnosti kao i diverziteta faune uopće, spada u sami vrh evropskog biodiverziteta, sto se manifestira i kroz visok udio endemičnih i reliktnih vrsta, naročito u pojedinim odjeljcima beskičmenjaka. Posebnu specifičnost fauni BiH daje prisustvo refugijuma i razvojnih centara unikatne faune u mnogobrojnim kraškim izvorima, planinskim potocima, te kanjonima. Pokušaji sistematizacije raspoloživih podataka o fauni Bosne i Hercegovine pokazuju neujednačena znanja o pojedinim skupinama. Za carstvo Protozoa uglavnom nedostaju podaci o prisutnim vrstama i filumima na području Bosne i Hercegovine. Filumi Metazoa, kao što su Platihelminthes, Nemertina, Nematoda, Rotatoria, Pogonophora su skupine koje su malo ili nikako istraživane u Bosni i Hercegovini.

23

Na aktuelnom nivou spoznaja o carstvu životinja može se govoriti o procjeni stanja biodiverziteta po filogenetičkim skupinama, kako je prikazano u tabeli XX: Tabela 12. – Procjena biodiverziteta životinja Bosne i Hercegovine Životinjska grupa

Broj porodica

Broj rodova

Ukupan broj vrsta

Broj ugroženih vrsta u BiH

Broj ugroženih vrsta u Evropi

Broj endemskih vrsta

Ribe 27 69 119 ? 110 12 Vodozemci 7 8 20 3 6 6 Gmizavci 12 26 38 11 10 12 Ptice 60 165 326 97 78 - Sisari 19 51 (2?) 85 (+2?) 24 52 9 Ukupno 125 319 (2?) 588 (2?) 135 256 39 Diverzitet beskičmenjaka Beskičmenjaci predstavljaju najbrojniju i najraznovrsniju skupinu unutar živog svijeta, kako na globalnom, regionalnom, tako i na lokalnom nivou. Različite skupine beskičmenjaka čine okosnicu biodiverziteta bosansko-hercegovačke faune, dok sa druge strane, upravo beskičmenjaci predstavljaju i najslabije istražene organizme. Zbog slabog poznavanja diverziteta različitih skupina beskičmenjaka često se preuzimaju procjene koje se odnose na širi region. Tako je za limnofaunu preuzeta procjena koja se odnosi na područje Balkanskog poluostrva, a vrši se posebnom metodologijom kojom se predviđa brojnost vrsta za pojedine regione, uključujući Bosnu i Hercegovinu Tabela 13. – Prikaz biodiverziteta faune po filogenetskim skupinama

Filum ( tip, koljeno, razred )

Broj porodica

Broj rodova

Predpost. br. vrsta

Broj vrsta (?)

Endemi

Protozoa: Sarcodina, Mastigophora, Ciliophora ? ? ? ?

Porifera: Demospongiae 1 3 4 ?

Placozoa 1 1 1 ?

Cnidaria: Hydrozoa,Scyphozoa i Anthozoa ? ? 50 ? ?

Ctenophora ? 3 3 ?

Plathelminthes:Turbellaria, Trematodes i Cestodes ? ? 98

Gnathostomulida, Mesozoa, Rhynchocoela ? ? ?

Nematoda: Nemata ? ? 103

Nematomorpha: Nectonematoidea, Gordioidea 4 ? 20

Acanthocephala ? ? 30 ? ?

Priapulida, Rotifera ? ? ?

Gastrotricha 13 ? 50

Kinorhyncha: Echinoderida ? 3 3 -

Loriciphera ? ? ?

Mollusca: Polyplacophora 13 ?

Mollusca: Aplacophora 24

Mollusca: Monoplacophora 1

Mollusca: Gastropoda 330

Mollusca: Bivalvia 90

Mollusca: Scaphopoda 8

Mollusca: Cephalopoda 44

24

Pentastomida 1 1 2 ? - Annelida:Polychaeta

Annelida: Oligocheta 5 19 50

Annelida: Hirudinea 3 7 8

Annelida: Branchiobdellida

Echiura, Sipuncula, Pogonophora

Arthropoda: Chelicerata: Arachnida:Acarina 48 84 208

Arthropoda: Chelicerata: Merostomata, Pycnogonida

Arthropoda: Crustacea: Malacostraca: Amphipoda 1 8 31

Arthropoda: Crustacea: Malacostraca: Decapoda 1 2 5

Arthropoda: Crustacea: Cephalocarida, Branchiopoda, Ostracoda, Mystacocarida, Copepoda, Branchiura, Pentastomida, Tantulocarida, Remipedia, Cirripedia

Arthropoda: Chilopoda ? ? 60 9 ?

Arthropoda: Diplopoda ? ? 80 55 ?

Arthropoda: Pauropoda 4 9 25 23 ?

Arthropoda: Symphila 2 7 15 12 ?

Arthropoda: Insecta ? ? 30.000

Arthropoda: Insecta: Colembola ? ? 255 224

Arthropoda: Insecta: Ephemeroptera 9 20 60 58

Arthropoda: Insecta: Plecoptera 7 15 80 74

Arthropoda: Insecta: Trichoptera 19 78 220 215

Arthropoda: Insecta: Protura ? ? 25 18

Arthropoda: Insecta: Diplura ? ? 20 15

Arthropoda: Insecta: Zygentoma ? 2 2 2

Arthropoda: Insecta: Mantodea 2 3 4 4

Arthropoda: Insecta: Blattodea 3 5 20 17

Arthropoda: Insecta: Heteroptera ? ? 1.000 705

Arthropoda: Ins.: Col., Adephaga 5 ? 1.000 701

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga ? ? 10.000 6.000

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Lymexylidae 1 1 1

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Buprestidae ? 150 129

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Hydrophilidae ? 60 47 Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Sphaeridiidae ? 30 30

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Sphaeritiidae 1 1 1

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Dascillidae 1 1 1

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Trogidae 1 3 3

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Geotrupidae 3 9 9

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Scarabaeidae 45 160 159

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Lucanidae 6 7 7

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Chrysomelidae ? 350 322

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Cerambicidae ? 220 218

Arthropoda: Ins.: Col., Polyphaga: Scolytidae ? 55 55

Arthropoda: Insecta: Lepidoptera 58 785 3.000 1.622

Arthropoda: Insecta: Caelifera ? ? 70 70

Arthropoda: Insecta: Ensifera ? ? 85 85

Arthropoda: Ins., Hymenoptera 21 ? 5.000 353

Tardigrad: Heterotardigrada 31

Tardigrad: Mesotardigrada, Eutardigrada

Onychophora 0 0 0 0 0

Phoronida 1 1 1 -

Brachiopoda, Bryozoa, Entoprocta

Echinodermata: Crinoidea ? 2 3

Echinodermata: Holothurioidea ? 3 2 (3)

Echinodermata: Echinoidea ? 5 5

Echinodermata: Asteroidea ? 5 6

Echinodermata: Ophiuroidea ? 3 4

Chaetognatha: Sagittoidea ? ? 13

25

Diverzitet staništa, kako vodenih tako i kopnenih ekosistema na horizontalnom i vertikalnom profilu Bosne i Hercegovine, uvjetovao je razvoj diverziteta brojnih skupina beskičmenjaka. U okviru faune Metazoa Bosne i Hercegovine se procijenjuje visok diverzitet, mada većina ovih životinjskih skupina još uvijek nije dovoljno istražena. Tabela 13 daje pregled pretpostavljenog broja vrsta određenih skupina beskičmenjaka, a naročito Arthropoda (zglavkara). U zavisnosti od nivoa proučenosti, te stvarne brojnosti cijeni se da među najbrojnije skupine spadaju neke vrste insekata: Coleoptera (tvrdokrilaca), Lepidoptera (leptira) i Hymenoptera (opnokrilaca). Karakteristike biodiverziteta limnofaune Usljed raznolikosti vodenih staništa, kao i prisustva različitih oblika vodotoka, limnofauna beskičmenjaka Bosne i Hercegovine je veoma raznovrsna. Samo u skupini maločekinjaša utvrđeno je postojanje 50 vrsta koje se svrstavaju u 19 rodova.

a b

Grafikon 4. – Diverzitet maločekinjaša (a) i pijavica (b) u BiH

Pijavice (Hirudinea) su djelimično istražene. Prema trenutno raspoloživim podacima, vodene ekosisteme naseljava 8 vrsta iz 7 rodova. Riječni rakovi (Amphipoda) zastupljeni su 31 vrstom, od kojih su čak 16 endemičnog karaktera. U slivu gornjeg toka rijeke Neretve zabilježeno je značajno prisustvo riječnih rakova iz skupine desetonožaca. U Boračkom jezeru je 2002. godine zapažena brojna populacija vrste Astacus astacus, a u slivu rijeke Bosne populacija vrste Austropotamobius torentium. Za bosanskohercegovačke slatkovodne ekosisteme, veoma je karakteristična fauna vodenih insekata, koja se odlikuje visokim diverzitetom i endemičnošću. Tako faunu vodenih cvjetova čini 58 vrsta iz 20 rodova od kojih su pet oblika dinarski, balkanski ili dinarsko-alpski endemi.

a b

Grafikon 5. – Diverzitet vodenih cvjetova (a) i kamenjarki (b) u BiH

7%3%

40%

24%

5%

10%

2%7%

2%

Ephemeridae

Siphlonuridae

Heptageniidae

Baetidae

Leptophlebidae

Ephemerellidae

Oligoneuriidae

Caenidae

Pothamonthidae 23%3%

33%

11%8%

7%

15%

Nemouridae

Capniidae

Leuctridae

Taenopterygidae

Chloroperlidae

Perlidae

Perlodidae

57%

8%

29%

3%3%

Lumbriculidae

Tubif icidae

Naididae

HaplotaxidaeEnchytridae

49%

38%13%

Glosophoniidae

Erpobdellidae

Piscicolidae

26

Tabela 15 - Endemične vrste reda Ephemeroptera opisane na prostoru Bosne i Hercegovine

Dinarski endem Balkanski endem Dinarsko-alpski endem

Ecdyonurus ozrensis (Tanasijević 1974)

Rhythrogena sowai Puthz, 1972

Siphlonurus croaticus (Ulmer, 1924, Tansijević, 1974)

Ecdyonurus zelleri (Eaton, 1885) Epeorus jugoslavicus (Šamal, 1935)

Rhythrogena ryszardi Tansijević, 1984

R. putzi Putz, 1972

R. neretvana Tansijević, 1984

Ephemerella ikonomovi Puthz, 1971

Ephemera zettana (Kimmins, 1937)

U fauni kamenjarki (Plecoptera) do sada su zabilježene 74 vrste iz 15 rodova. Čak 13 taksona su endemi koji pripadaju rodovima: Brachyptera (3), Leuctra (4), Isoperla (3), Perla (1), Siphonoperla (1) i Chloroperla (1). Vrste Leuctra aptera i Leuctra jahorinensis su svojim arealom ograničene na prostor Bosne i Hercegovine. U vodenoj fauni insekata brojnu skupinu čine vodeni moljci (tulari), unutar kojih je utvrđeno prisustvo čak 215 vrsta iz 78 rodova. Od ovog broja čak 50 vrsta imaju karaktere endema, a 24 vrste među njima su dinarski endemi. Najinteresantniji je rod Drusus koji nastanjuje izvorišne vode Bosne i Hercegovine.

10,2%5,6%

2,8%

7,9%

33,5%

2,3%

2,8%

7,9%

5,1% 0,5%0,5%

0,5%

4,7%

4,2%0,5%

1,9%3,3%

2,8%3,3%

RhyacophylidaeGlosossomatidaeHydroptilidaePhilopotomidaeHydropsychidaePolycentropodidaePsychomidaeEcnomidaePhryganeidaeBrachycentridaeLimnephilidaeGoeridaeLepidostomatidaeLeptoceridaeSericostomatidaeBeraeidaeOdontoceridaeThrematidaeHelycopsychidae

Grafikon 6. – Diverzitet vodenih moljaca u BiH

27

I pored istraživanja skupine krpelja (Oribatida) njihova sistematizacija još uvijek nije kompletna. Posebno interesantne među njima su vrste koje naseljavaju hercegovačke pećine, od kojih su endemične: Eremulus simplex Willmann, 1940, Autognata willmanni Willmann, 1941, Chamobates petrinjensis Willmann, 1940 i Carabodes bosniae Frank, 1965. U šumskim, livadskim i ekosistemima kamenjara na planini Ozren kod Sarajeva su utvrđene još 63 vrste krpelja. Do danas je poznato 208

Slika 3. – Distribucija vrsta roda Drusus u BiH vrsta iz 84 roda, koje žive na području Bosne i Hercegovine.

Pritisci na faunu beskičmenjaka Zbog rastućeg antropogenog pritiska, slika svijeta beskičmenjaka u Bosni i Hercegovini je sigurno pretrpjela promjene. Djelovanju različitih formi pritisaka su osobito podložni pripadnici higrofilnih i hidrofilnih skupina, kao što su rakovi, vodeni insekti, pijavice i mekušci. Dominantni pritisci na faunu beskičmenjaka u vodenoj sredini su:

• Intenzivna eutrofikacija tekućica različitim polutantima organske i anorganske prirode;

• Intenzivna eutrofikacija usljed podizanja vještačkih akumulacija; • Promjene u osnovnim fizikalnim svojstvima tekućih voda, kao što je brzina

protoka, količina vode, termički i svjetlosni režim usljed podizanja brana i stvaranja veoma dubokih hidroakumulacija. Na ovaj način uništena su prirodna staništa mnogim organizmima dna (bentosa) upravo u brojnim kanjonima (Neretva, Vrbas, Drina) u kojima su bili razvojni centri i endemične faune ovih organizama;

• Značajni poremećaji vodnog režima u izvorišnom dijelu tekućica zbog sve izraženije konverzije šumskih staništa u sječine i krčevine, čime se povećavaju procesi erozije i smanjuju opće rezerve vode u sistemu njenog prirodnog kruženja;

• Direktni zahvati u dno mnogih tekućica (eksploatacija pijeska i šljunka), praćeni odlaganjem komunalnog otpada;

• Deponovanje svih vrsta otpada, uključujući štetni i opasni otpad (farmaceutski otpad, razna ulja, akumulatori, punjenja za rashladne uređaje) na obalama rijeka, pa i u samim tekućicama;

• Nekontrolisana introdukcija alohtonih vrsta životinja; • Kontaminacija voda sa pesticidima i fertilizatorima sa poljoprivrednih površina • Sve češća toksifikacija vodotoka hemijskim jedinjenjima (npr. difenili);

28

• Sve intenzivnija konverzija priobalnog pojasa kroz neplansku izgradnju različitih objekata, puteva i slične infrastrukture;

• Sve češće kaptiranje izvora (centara endemičnosti), te preusmjeravanje vodotoka na poljoprivredne površine ili u druge slivove.

Kao rezultat djelovanja globalnih i lokalnih faktora, nastaje ugroženost i kopnenih beskičmenjaka, kao što su skakavci, zrikavci, mravi, leptiri, tvrdokrilci, krpelji, stonoge, mekušci. Najznačajniji pritisci koji djeluju na lokalnom nivou su :

• Konverzija staništa, te degradacija zemljišta i uništavanje ekoloških niša velikog broja organizama;

• Gubitak prirodnih staništa kroz proces prirodne progradacije brojnih livada i kamenjara, te drugih otvorenih staništa;

• Nitrifikacija humusno-akumulativnih horizonata zemljišta kroz različite poljoprivredne aktivnosti, čime se direktno ugrožavaju organizmi pedofaune;

• Prekomjerna ispaša na pojedinim prostorima (visokoplaninsko područje Vranice, Vlašića, Čvrsnice, Zelengore) koja dovodi do smanjenja produkcije biljnih vrsta za koje su životinje vezane kroz životne procese (ishrana, odlaganje jaja, mikrostaništa);

• Požari, bujice, poplave; • Introdukcija invazivnih vrsta biljaka, a naročito životinja koje značajno mijenjaju

strukturu i funkcionalno ustrojstvo ekoloških niša u datim ekosistemima; • Upotreba pesticida (naročito DDT), te raznih ekostimulcida; • Urbanizacija, zagađenje zraka, kisela depozicija (promjena pH vrijednosti

staništa) • Usmjerena upotreba pesticida za masovno uništavanje koja djeluje na sve

organizme (insekticidi, moluscidi, herbicidi, fungicidi, rodenticidi). Kao posljedica navedenih pritisaka mnoge životinjske vrste su postale ugrožene i nalaze se, nažalost, na Crvenim listama. O stvarnoj ugroženosti pojedinih skupina beskičmenjaka detaljnije će se moći govoriti nakon izrade Crvene knjige na nivou Bosne i Hercegovine. Današnju osnovu za planske akcije čine aneksi Habitat direktive na kojoj se nalaze i sljedeće vrste insekata sa našeg područja, koje zahtijevaju konzervaciju staništa: Tabela 16. – Vrste insekta sa Habitat Direktive koje zahtijevaju konzervaciju staništa u BiH

Bolbelasmus unicornis Rosalia alpina Buprestis splendens Callimorpha (Euplagia, Panaxia) quadripunctaria Cerambyx cerdo Euphydryas (Eurodryas, Hypodryas) aurinia Graphoderus bilineatus Hypodryas maturna Lucanus cervus Leptidea morsei Morimus funereus Lycaena dispar Osmoderma eremita Nymphalis vaualbum

29

Slika 4. – Distribucija nekih vrsta Lepidoptera iz Habitat Direktive u BiH Diverzitet kičmenjaka Fauna kičmenjaka u Bosni i Hercegovini je predstavljena sa sljedećim skupinama organizama: ribe (Pisces), vodozemci (Amphibia), gmizavci (Reptilia), ptice (Aves) i sisari (Mammalia).

Diverzitet riba (Pisces) Fauna riba Bosne i Hercegovine je u biogeografskom i ekološkom pogledu izdiferencirana na dvije skupine: marinsku i slatkovodnu. - Slatkovodne ribe Zahvaljujući interesu velikog broja istraživača, fauna riba Bosne i Hercegovine je relativno dobro istražena. Zvanični podaci o slatkovodnim ribama u Bosni i Hercegovini, datiraju još iz 1882 (Steindachner). Nešto intenzivnija istraživanja datiraju iz 1928 godine (Taler), te u kasnijem periodu Vuković i Sofradžija istražuju slatkovodnu, a Šoljan i Sofradžija marinsku ihtiofaunu. U okviru slatkovodne, uočene su bitne razlike u strukturi i stepenu endemičnosti faune jadranskog i crnomorskog sliva. Dok ihtiofauna jadranskog sliva sadrži izrazito visok broj endemičnih sistematskih kategorija, u ihtiofauni crnomorskog sliva do sada nisu registrovani endemični oblici. Biodiverzitet riba Bosne i Hercegovine se manifestuje kroz prisustvo 119 vrsta i podvrsta iz 69 rodova i 27 porodica. 19 porodica ima samo jedan rod, a od toga 16 porodica samo jednu vrstu.

30

41%

23%

36% Crnomorski sliv

Jadranski sliv

Crnomorski iJadranski sliv

Tabela 17. - Endemične vrste i podvrste riba i njihovo rasprostranjenje u BiH

S

LIV

NAZIV VRSTE

Sliv

Vrb

asa

Sliv

Bos

ne

Sliv

Drin

e

Sliv

Ner

etve

Sliv

Une

I S

ane

Sliv

Ukr

ine

Hut

ovo

blat

o

Buš

ko je

zero

Klin

je je

zero

Sliv

Sav

e

Sliv

Tin

je

Sliv

Tre

bišn

jice

Vod

e Li

vna

i Dun

ava

Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus

X

Salmo marmoratus X X Phoxinellus alepidotus X X Phoxinellus metohiensis X X Phoxinellus pstrosi X Phoxinellus ghetaldi X X Phoxinellus adspersus X X Leuciscus svallize X X Leusiscus tursky tursky X X X X Chondrostoma kneri X X Chondrostoma phoxinus X X Aulopyge hugeli X X X UKUPNO 7 4 4 1 5 4

Najviši specijski diverzitet konstatovan je u okviru porodice Cyprinidae (26 rodova i 51 vrsta), te Salmonidae (5; 8). Više od jedne vrste imaju porodice Acipenseridae (2; 7), Mugilidae (1; 6), Percidae (4; 7), Cobitidae (3; 6), Clupeidae (1; 3), Gasterosteidae (2; 2), Gobiidae (5; 7) i Cottidae (1; 2). Od ukupnog broja porodica (27), njih 7 naseljava isključivo crnomorski, 12 isključivo jadranski sliv, a predstavnici 8 porodica se mogu naći u oba sliva. Analiza na nivou roda pokazuje da je od ukupnog broja (69), 28 rodova zastupljeno isključivo u crnomorskom, 16 isključivo u jadranskom slivu, a vrste iz 25 rodova naseljavaju oba sliva.

Grafikon 7. – Zastupljenost rodova riba po morskim slivovima

Analizom na nivou vrsta konstatovan je ???? u oba sliva. Među njima se nalazi i izvjestan broj vrsta riba crnomorskog sliva, koje su introducirane u jadranski sliv (šaran, smuđ, linjak i lipljen). Uz njih je i 11 alohtonih vrsta koje potiču iz euroazijskih i američkih voda.

31

- Marinske ribe Prema inventarizaciji riba bosansko-hercegovačkog dijela Jadranskog mora (dio zaliva Neum-Klek ), koju je napravio znameniti marinski biolog T. Šoljan, utvrđen je izrazito visok diverzitet vrsta. Tabela 18. - Diverzitet morskih riba

- Privredni značaj Fauna riba općenito, a naročito privredno važnih vrsta, igrala je temeljnu ulogu u procesima etnogeneze naroda u Bosni i Hercegovini. Tako je i danas, kada se mnoge vrste slatkovodne i marinske ihtiofaune koriste kao zdrava hrana u ljudskoj ishrani i kao hrana domaćih životinja. Plemenita ihtiofauna oduvijek je bila okosnica ribarstva, kao vrlo značajne privredne grane koja osigurava dio prinosa u opštem društvenom kapitalu Bosne i Hercegovine. Pored izlova prirodnih populacija, u brojnim ribogojilištima smještenim u

područjima mora i velikih rijeka, razvijena je proizvodnja i uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrmke, šarana i lipljena). Pritisci na faunu riba Na diverzitet ihtiofaune djeluju brojni faktori:

• Zagađenost i zagađivanje voda različitim polutantima sadržanim u komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, te u vodama iz poljoprivredne proizvodnje (farme, upotreba pesticida, vještačkih fertilizatora, ekostimulcida);

• Promjena pravca i brzine protoka površinskih vodotoka (brane, hidroakumulacije, melioracioni kanali, vodozahvati);

• Introdukcija vrsta riba, potencijalnih kompetitora autohtonoj ihtiofauni; • Sve veća zamućenost voda usljed intenzivne erozije zemljišta, kao posljedica

prekomjerne sječe šuma; • Kisele kiše usljed lokalne i prekogranične zagađenosti zraka; • Promjene u strukturi dna usljed eksploatacije pijeska i šljunka; • Deponiranje enormnih količina najrazličitijeg otpada u priobalnom pojasu rijeka; • Konverzija prirodnih staništa u priobalnom pojasu usljed neplanske izgradnje

objekata; • Neuravnoteženi izlov, a naročito u toku reproduktivne sezone; • Neuravnotežen turizam (velik broj kupača i drugih korisnika voda Jadranskog

mora, jezera i drugih atraktivnih vodotoka). Zbog lokalnih i globalnih uticaja koji uvjetuju direktne promjene u kvalitetu i kvantitetu staništa, sve više vrsta ihtiofaune karakteriše određeni stepen ugroženosti. Treba istaknuti status potočne pastrmke (Salmo trutta morfa fario), endemičnih vrsta bosansko-hercegovačkih ponornica (Paraphoxinus sp.), oštrulja (Aulopyge hugelii), mladice (Hucho hucho), neretvanske mekousne pastrmke (Salmotimus obtusirostris oxyrinchus) i mnogih drugih. To ukazuje na potrebu za procjenom stepena

Red Porodica Broj rodova

Broj vrsta

SquaIiformes 8 8 11 Acipenseriformes 1 2 7 Clupeiformes 2 2 4 Anguilliformes 1 1 1 Beloniformes 1 1 1 Gadiformes 1 1 1 Gasterosteiforme 1 2 2 Mugiliformes 1 1 6 Syngnathiformes 1 2 3 Zeiformes 1 1 1 Cyipriniformes 3 30 59 Perciformes 25 46 77 Pleuronectiformes 5 6 9 Salmoniformes 2 6 9 Siluriformes 1 1 1 Tetraodontiformes 1 1 1

32

ugroženosti ihtiofaune, definisanja konzervacijskih prioriteta i izradom Crvene knjige riba Bosne i Hercegovine.

4% 4%10%

24%

27%

10%

10%

11%

RE CREN VUDD NTLC NIJE KLASIFIKOVANO

Grafikon 8. - Konzervacijski status kolousta i slatkovodnih riba Diverzitet vodozemaca S obzirom na svoj jedinstveni ontogenetski razvoj, vodozemci ukazuju na neraskidivu povezanost vodene i vazdušne sredine. Iako su uglavnom kopneni organizmi, u svom reproduktivnom periodu su vezani za vodenu sredinu. Fauna vodozemaca je privlačila pažnju mnogih zoologa počev od kraja 19. vijeka pa sve do danas. Prvi podaci su vezani za istraživanja Werner-a. Osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. godine, počinje sistematsko prikupljanje i obrada podataka o ovoj skupini životinja. Nakon ovog perioda značajni podaci o vodozemcima poticu od Reiser-a i Bolkay-a, koji su dali prvu sistematizaciju faune vodozemaca Bosne i Hercegovine. Tek 1951. godine, poznati zoolog Radovanović je prezentirao cjelovitije podatke o fauni ove skupine organizama, koji su potvrđeni i dopunjeni od strane Kreso-Đurović i Vuković. Tome treba dodati i horološke podatke o vrstama Proteus anguinus, Salamandra atra i Triturus alpestris, koje su dali Ćuković, Pocrnić, Kosorić i Sofija Mikšić. Diverzitet vodozemaca Bosne i Hercegovine se iskazuje kroz 7 rodova, 21 vrstu i 22 podvrste. U okviru bezrepih vodozemaca najbrojniji je rod Rana sa 7 vrsta, a u okviru repatih rod Triturus sa 5 vrsta. Tabela 19. - Diverzitet vodozemaca (Amphibia)

red Familija Ukupno

vrsta ukupno

podvrsta nacionalna ugroženost

ugroženost u Evropi

ukupno endema

Anura Discoglossidae 2 2 0 2 0/1 Paleobatidae 1 1 0 0 0 Ranidae 7 0 1 1 1 Bufonidae 2 2 0 0 0 Hylidae 1 1 0 0 0 Caudata Proteidae 1 1 1 1 1 Salamandridae 7 10 2 2 0/2 ukupno 7 21 17 4 6 2/3 Raritetnost faune vodozemaca u Bosni i Hercegovini se ogleda kroz prisustvo populacija endemičnog prenjskog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis), alpskog Reiserovog tritona (Triturus alpestris reiserii), dunavski triton (Triturus dobrogicus), mukač (Bombina variegata scabra), žaba (Rana graeca), čovječije ribice (Proteus anguinus) iz kraških pećinskih voda.

33

Pritisci na faunu vodozemaca Nekadašnja slika faune vodozemaca se i u Bosni i Hercegovini u značajnoj mjeri promijenila. Danas se cijeni da u Evropi ima 6 ugroženih vrsta vodozemaca, a čak 4 od njih se nalaze na prostorima Bosne i Hercegovine.

14%

62%

24%

EN VU LR

Grafikon 9. – Konzervacijski status vodozemaca Bosne i Hercegovine.

Osnovni antropogeni pritisci koji mijenjaju kvalitet staništa ovih osjetljivih životinja, a time i njihovu brojnost, su:

• Proces isušivanja močvara i bara, kao najvažnijeg tipa staništa za ovu grupu organizama;

• Zagađenost voda organskim i neorganskim polutantima; • Konverzija vlažnih šumskih staništa kroz sječu uz naglašene promjene

hidrotermičkog režima; • Kisele kiše i efekti globalnih klimatskih promjena; • Eutrofikacija planinskih jezera, bara i močvara; • Neodrživi izlov nekih vrsta (uglavnom žaba); • Trgovina rijetkim i endemičnim vrstama (tritoni, čovječija ribica i daždevnjaci); • Introdukcija riba, prirodnih kompetitora vrstama tritona, u planinska jezera

Bosne i Hercegovine; S druge strane procesi održivog korištenja resursa ove gupe putem vještačke propagacije u cilju osiguravanja ekološki profitabilne dobiti u Bosni i Hercegovini nisu započeli. Diverzitet gmizavaca S obzirom na uvjete hladnije klime kojom je determiniran veći dio Bosne i Hercegovine, diverzitet ove skupine nije onog nivoa kakav je uobičajen u toplijim predjelima planete. Ipak, iskorištavajući raspoložive ekološke niše ova skupina se na području Bosne i Hercegovine diferencira na 40 vrsta (i 45 podvrsta) iz 12 porodica. Kao grupa, gmizavci naseljavaju slatke vode, bare, močvare, skoro sve kopnene ekosisteme (posebno ekstremna staništa kao što su kamenjari, čime pokazuju široku ekološu valencu u odnosu na tipove staništa). Najveći diverzitet skupina gmizavaca u Bosni i Hercegovini pokazuje u području Mediterana i submediteranskog pojasa. Međutim, neke vrste, pa i čitavi rodovi, rasprostranjeni su do vrhova najviših planina (planinski gušteri, sljepić, te predstavnici živorodnih zmija). Bosanski i ursinijev šargan nastanjuju staništa planinskih rudina, sipara i pukotina stijena svih planinskih vrhova BiH.

34

Tabela 20. – Diverzitet gmizavaca (Reptilia)

red Familija ukupno

vrsta ukupno

podvrsta nacionalna ugroženost

ugroženost u Evropi

ukupno endema

Chelonia Emydidae 1 2 2 2 0 Bataguridae 1 2 1 1 1 Testudinidae 1 2 1 1 0 Cheloniidae 2 2 1 1 0 Dermochelyidae 1 1 1 1 0 Squamata Gekkonidae 2 2 0 0 0 Anguidae 2 3 0 0 0 Lacertidae 11 9 1 0 1 Scincidae 1 1 1 0 0 Colubridae 11 9 1 3 1 Viperidae 4 5 2 2 1 Typhlopidae 1 0 1 1 0 ukupno 12 38 38 12 12 4 Određeni lokaliteti su poznati po toponimima koji su u vezi sa brojnošću populacija gmizavaca (Zmijanje na planini Manjači). I čitavi geosistemi, serpentiniti, duguju svoje ime zmijama.

„Što zbog svog izgleda, što zbog uvriježenog straha, mnogi predstavnici gmizavaca i u našoj zemlji, oduvijek su smatrani svojevrsnim neprijateljima čovjeka, domaćih životinja, te i na samu pomisao na neku od njih, većina ljudi ima osjećaj velikog straha i gađenja. Postoje razne misterije o tome kako se na primjer poskok, inače dosta troma zmija otrovnica, zna smotati u klupče, pa za svojom žrtvom skakati i po nekoliko metara. Za neke se vjeruje da sisaju mlijeko krava, a za neke zelembaće da su u stanju prilijepiti se uz kožu čovjeka, te za rješenje slučaja potrebno je popiti mlijeka čak od 9 kobila. Duboko je uvriježeno i vjerovanje da svaka domaćinska kuća ima svoju zmiju koju nipošto ne treba uznemiravati, a kamoli je ubiti na kućnom pragu ili uništiti njena položena jaja, čime se zasigurno navlači veliko zlo na kuću i kućnu čeljad.“ (Navod iz TV emisije „Prirodna baština BiH“)

Specifičnosti bosansko-hercegovačkih staništa i posebnih puteva evolucije na ovom prostoru u ovoj skupini se odražava kroz diverzitet na nivou podvrsta, kao što su: planinska šarka (Vipera ursinii macrops), (Platyceps najadum dahlii), (Podacris melisellensis fiumana). Pritisci na faunu gmizavaca Kao i većina predstavnika bosansko-hercegovačke faune, tako su i reptili danas veoma ugrožena skupina organizama. Dominantne prijetnje ovoj skupini svijeta divljine u našim uvjetima su:

• Konverzija staništa; (isušivanjem, sječom šume, iskrčavanjem, izgradnjom infrastrukture, šumskim požarima)

• Šumski požar, naročito u mediteranskom i submediteranskom pojasu • Prekomjerna eksploatacija, naročito viperida, u medicinske svrhe • Bezrazložno ubijanje svih vrsta zmija i drugih zmijolikih životinja (naročito

guštera); • Eutrofikacija bara i močvara, rijeka, jezera. • Trgovina kornjačama i drugim gmizavcima atraktivnog izgleda.

35

Iz ovih razloga mnoge vrste gmizavaca se danas ubrajaju među ugrožene. 40 % vrsta gmizavaca u Bosni i Hercegovini je u određenoj mjeri ugroženo, što uključujuje čak i endemične oblike. S obzirom da većina predstavnika nastanjuje čista staništa, gmizavci se smatraju dobrim indikatorima za procjenu stanja i kvaliteta životne sredine.

5%

26%

44%

2%

21%

2%

CR EN VU DD NE LR

Grafikon 10. – Konzervacijski status gmizavaca Bosne i Hercegovine. Diverzitet ptica Rijetko koja skupina životinja je privlačila pozornost, kako ljubitelja prirode tako i zvaničnih prirodoslovaca, kao što su ptice.

„Vrste ovog svijeta divljine su odvajkada bile metafora kojom se iskazivala najveća ljepota života, ljubav (slavuj, golub, sojka), zlokobne slutnje ljudskim sudbinama (gavran), snaga junaka (soko), grabežljivost (orao, jastreb, kobac) i prve dječije radosti (guske, patke, pilići). Neke od njih su uvriježene u narodu kao simboli moći reprodukcije i radosti novoga dana i kukurikanje pijetlova u cik zore rumene, kao izraz zadovoljstva u mrkim bosanskim noćima.“ (Navod iz TV emisije „Prirodna baština BiH“)

Raznovrsnost staništa u pejzažima i ekosistemima Bosne i Hercegovine razlog je visokog stepena diverziteta ptica. U dosadašnjim istraživanjima koja datiraju od 1939. godine do danas (Reiser, Matvejev, Vasić, Obratil), zabilježeno je 326 vrsta iz 60 porodica i 18 redova. U ovoj skupini do sada nisu registrovani endemični oblici za Bosnu i Hercegovinu. Najveći broj vrsta su stacionarne (gnjezdarica), a migratorne vrste se sezonski zadržavaju u ekosistemima Bosne i Hercegovine (močvarna područja: Buško blato, Hutovo blato, Bardača, donji tok Drine itd.) Ptice spadaju u najugroženiju skupinu životinja. Prema prijedlogu za nacionalnu Crvenu listu ptica (Obratil i Matvejev) čak 97 vrsta je pod određenim stepenom ugroženosti. Prema podacima Bird life u Bosni i Hercegovini se gnijezdi pet ugroženih vrsta: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), patka njorka (Aythya nyroca), stepski soko (Falco cherrug), orao bjelorepan (Haliaetus albicilla), kosac (Crex crex), dok se tri globalno ugrožene vrste, crni strvinar (Aegypius monachus), dalmatinski pelikan (Pelecanus crispus), orao kliktaš (Aquila clanga), kod nas vode kao isčezle gnjezdarice Posebno indikativna je činjenica da se 16 vrsta autohtone faune ptica kod nas smatra izumrlim gnjezdaricama. Krajem prošlog stoljeća sa naših prostora je u potpunosti nestao i bjeloglavi sup (Gyps fulvus) nakon masovnog trovanja na ribnjaku Blagaj kod Mostara, na rijeci Buni, krajem XX vijeka.

36

Tabela 21. – Diverzitet ornitofaune u Bosni i Hercegovini Porodica Rod Vrsta Porodica Rod Vrsta

Phasianidae 5 7 Coraciidae 1 1 Anatidae 15 32 Alcedinidae 1 1 Gavidae 1 3 Meropidae 1 1 Podicipediae 2 5 Upupidae 1 1 Phoenicopteridae 1 1 Picidae 5 10 Ciconidae 1 2 Laniidae 1 4 Threskiornithidae 2 2 Oriolidae 1 1 Ardeidae 7 9 Corvidae 5 8 Pelecanidae 1 2 Bombycilidae 1 1 Phalacrocoracidae 1 3 Paridae 1 7 Falconidae 1 8 Remizidae 1 1 Accipitridae 14 26 Hirundinidae 4 5 Otidae 2 2 Aegithalidae 1 1 Rallidae 5 7 Alaudidae 6 6 Gruidae 1 1 Cisticolidae 1 1 Burhinidae 1 1 Sylviidae 6 25 Haematopodidae 1 1 Timalidae 1 1 Recurvirostridae 2 2 Regulidae 1 2 Charadridae 3 7 Troglodytidae 1 1 Scolopacidae 10 22 Sittidae 2 3 Glareolidae 1 1 Certhiidae 1 2 Laridae 4 16 Sturnidae 1 2 Stercorariidae 1 3 Turdidae 1 6 Pteroclididae 1 1 Muscicapidae 8 15 Columbidae 2 5 Cinclidae 1 1 Cuculidae 2 2 Passeridae 2 4 Tytonidae 1 1 Prunellidae 1 2 Strigidae 7 9 Motacillidae 2 8 Caprimulgidae 1 1 Fringillidae 6 11 Apodidae 1 3 Emberizidae 3 9

13%

6%

29%

28%

14%

4% 3% 3%

Ex Ex ? E V R I K UGROŽENE/NISU KLASIFIKOVANE

Grafikon 11.- Konzervacijski status ptica Bosne i Hercegovine. Ekološki kuriozitet predstavlja činjenica je da je najveći broj izumrlih ptica zabilježen među grabljivicama, što rezultira promjenom strukture hranidbenih lanaca i trajnog narušavanja ekološke ravnoteže. U Bosni i Hercegovini su do danas identifikovana dva područja (Hutovo blato i Bardača) koja su označena kao “područja značajna za ptice” (Important Bird Areas).

37

Pored navedenih lokaliteta, značajni centri diverziteta ptica se nalaze na području Livanjskog polja (Ždralovac, Buško Blato), Bilećkog jezera, te jezera na rijeci Drini (Perućac). Pritisci na faunu ptica Na ornitofaunu BiH danas djeluju kako globalni tako i lokalni faktori:

• Intenzivna konverzija močvarnih staništa kroz procese isušivanja (posebno u podrčju kraških polja);

• Eksploatacija treseta (Ždralovac); • Uništavanje makrofitske vodene vegetacije i higrofilne vegetacije u vodenom

pojasu (Bardača); • Fragmentacija prirodnih staništa i presijecanje koridora migratornih vrsta; • Podizanje hidroakumulacija na močvarnim područjima (Buško blato); • Konverzija šumskih staništa kroz intenzivnu i neselektivnu sječu; • Eksploatacija mineralnih resursa u refugijumima ptica (kanjon Tinje); • Sve češća trovanja zagađenom hranom (trovanja klaoničkim otpadom u

područjima rijeke Bune, Špiljana u gornjoj Neretvi, Paklareva na južnim padinama Vlašića; i trovanja otpadom sa divljih deponija);

• Buka i vibracije; • Pesticidi i vještački fertilizatori (povećavaju smrtnost ili onemogućuju proces

embriogeneze); • Neodrživi lov u divljini, kao i u odabranim rezervatima (Hutovo blato); • Neuravnoteženi turizam; • Ilegalna trgovina pticama; • Nedovoljna znanja i svijest o pticama kao prenosnicima zaraznih bolesti;

Unatoč znatno izmjenjenoj slici ptičijeg svijeta na prostoru Bosne i Hercegovine u posljednjih 100 godina, a naročito u ornitološkim rezervatima kao što su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje, još uvijek postoji jedinstveni diverzitet ovog svijeta divljine koji može privući pažnju javnosti za razvoj posebnog oblika edukaciono-rekreacijskog turizma. Posmatranje i praćenje ptica je oblik turizma koji ima visok potencijal u Bosni i Hercegovini. Neke vrste domestificiranih ptica na prostoru Bosne i Hercegovine imaju razvijene posebne pasmine i predstavljaju značajne ali neiskorištene resurse u proizvodnji zdrave hrane.

Diverzitet sisara Iako fauna sisara (Mammalia) obuhvata uglavnom najkrupnije životinjske vrste, kod nas se još uvijek smatra nedovoljno istraženom. Oslanjajući se na istraživanja iz prve polovine XX vijeka koje je učinio S. Bolkay, te kasnijih inventarizacija vezanih za prostor bivše Jugoslavije (Kryštufek, Tvrtković, Đulić, Mirić, Paunović) i najnovije katalogizacije sisara u Bosni i Hercegovini (Sofradžija et al.), data je procjena diverziteta. U fauni sisara zabilježeno je 85 vrsta iz 51 roda i 19 porodica. Najveći broj vrsta živi na staništima različitih kopnenih ekosistema, dok neznatan broj sekundarno i povremeno nastanjuje vodene ekosisteme.

38

Tabela 22. - Procjena diverziteta sisara BiH

5%

43%52%

EN VU LR

Grafikon 12. – Konzervacijski status sisara Bosne i

Hercegovine.

Naročitom brojnošću i raznovrsnošću oblika odlikuju se Vespertiolinidae sa 20 vrsta i 8 rodova. Skupina sisara obuhvata i vrste krupne divljači, koje su od prvih početaka antropogeneze igrale značajnu ulogu kao izvor kvalitetne proteinske hrane, zaštitnih materijala i kao objekti lova. Vrste ove skupine na prostoru Bosne i Hercegovine čine osnovu za razvoj održivog lovstva i ekološkog turizma. Tradicija turističkog lova na prostoru naše zemlje razvija se još od doba austrougarske vladavine, da bi u posljednjih 50 godina prošlog vijeka poprimila neodržive trendove i pravce. Unatoč nastojanjima pojedinih lovačkih društava, svijet divljih sisara u Bosni i Hercegovini je veoma ugrožen. Međutim još uvijek ne postoje naučni podaci o intenzitetu i kategorijama ugroženosti pojedinih vrsta. Preuzimajući procjenu ugroženosti na evropskom nivou, može se tvrditi da se 30 vrsta sisara Bosne i Hercegovine nalazi u opasnosti od potpunog isčezavanja. Pritisci na faunu sisara Fauna sisara danas trpi brojne pritiske među kojima su najjači:

• Intenzivna konverzija šumskih staništa kroz vjekovno krčenje, požare i sječu šuma;

• Intenzivan lov (naročito „trofejne divljači“); • Fragmentacija ekosistema i staništa te presijecanje koridora; • Nizak i neefikasan nivo uspostave ekoloških koridora; • Izražen nedostatak prirodne hrane zbog ugrožavanja biljnih vrsta; • Globalne klimatske promjene i kisele kiše; • Eutrofikacija i toksifikacija površinskih voda; • Zagađenost biljne hrane pesticidima i vještačkim fertilizatorima; • Trovanja hranom sa otvorenih deponija otpada;

Porodica rod vrsta

Erinacidae 1 1 Soricidae 3 7 Talpidae 1(1?) 2 (+1?) Rhinolophidae 1 4 Vespertiolinidae 8 (1?) 20 (+1?) Leporidae 1 2 Sciuridae 1 1 Muridae 10 17 Gliridae 4 4 Capryomidae 1 1 Canidae 3 4 Ursidae 1 1 Mustelidae 5 8 Felidae 2 2 Phocidae 1 1 Suidae 1 1 Cervidae 3 3 Bovidae 2 2 Delphinidae 2 2 UKUPNO 51 (2?) 85 (+2?)

39

• Miniranost terena, što je tokom posljednjih 15 godina dovelo do velikog stradanja životinja;

Resursne vrijednosti faune Uz svijet divljine sisara, izuzetno važnu ulogu u ukupnom biodiverzitetu BiH igraju i životinjski resursi sadržani u bogatom genofondu i autohtonim pasminama pripitomljenih vrsta (konj, goveče, ovca, koza, magarac, pas, mačka, kunić). Posebnu vrijednost imaju tipične bosanske pasmine, kao što su: bosanska krava „buša“, ovca pramenka, bosanski brdski konj, hercegovačka koza i pas tornjak. Naročiti genofond predstavljaju podivljali rasni konji, na padinama Cincar planine, Glamoča i Livna. Danas se na prostoru Bosne i Hercegovine vrši i ciljana introdukcija i reintrodukcija nekih vrsta, kao što su dabar, muflon i jelen lopatar.

Grafikon 13. – Odnos endemičnih i ugroženih vrsta prema ukupnom broju u pojedinim grupama kičmenjaka BiH Brojni pritisci na lokalnom i globalnom nivou uslovili su konverziju prirodnih staništa sisara, tako da su mnoge vrste okarakterisane određenim stepenom i oblikom ugroženosti.

119

120

0

20

40

60

80

100

120

Slatkovodne ribe

Broj vrsta u BiH

Broj endemskih vrsta

Broj ugroženih vrstau BiH

38

12 11

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Gmizavci

Broj vrsta u BiH

Broj endemskih vrsta

Broj ugroženih vrstau BiH

85

9

24

0

20

40

60

80

100

Sisari

Broj vrsta u BiH

Broj endemskih vrsta

Broj ugroženih vrstau BiH

20

6

3

0

5

10

15

20

Vodozemci

Broj vrsta u BiH

Broj endemskih vrsta

Broj ugroženih vrstau BiH

326

0

97

0

50

100

150

200

250

300

350

Ptice

Broj vrsta u BiH

Broj endemskih vrsta

Broj ugroženih vrstau BiH