Upload
bafana-bafana
View
1.107
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Neandertalci i musterijenska kultura
Otkriće
kolovoz 1856. otkriće u dolini Neander (Kleine Feldhofer Grotte)Johann Fuhlrott: ljudski nalazi neobične morfologijekosti predaje HermannuSchaafhausenu
Socijalni kontekst nalaza
35 godina prije otkrića H. erectusa na Javi, 68 godina prije otkrića A. africanusa (Taung)prije objave Darwinovog djela O porijeklu vrsta i ideje o evoluciji kroz prirodnu selekcijunije postojao okvir za razumijevanje ljudske evolucije
Interpretacija
H. Schaafhausen, T. H. Huxley: primitivna rasa unutar vrste H. sapiensRudolph Virhow: moderni čovjek neobične morfologije uzrokovane patologijomWilliam King: predlaže znanstveno ime Homo neanderthalensis
Nalazi koji prethode onima iz Neandera
pećina Engis u Belgiji: 1829/30. pronađen je dio lubanjeGibraltar: 1848. nalaz odraslog čovjekakasnije je prepoznat njihov značaj
Dokaz za nepatološki status i geološku starost
pećina Spy u Belgiji: 1886. otkriće dvaju gotovo kompletnih kostura u asocijaciji s kamenim artefaktima i ostacima fauneKrapina
Početak 20. stoljeća
brojni neandertalski nalazi s područja Francuske: Le Moustier, La Ferrassie, La Chapelle-aux-Saints, La QuinaP. M. Boule: monografija o skeletnim ostacima iz La Chapelle-aux-Saints pronađenim 1908. (1913)
P. M. Boule (1861-1942)
bestijalno stvorenje poluuspravna stavane smatra ga dijelom razvojnog puta ka modernom čovjeku
A. Hrdlička
A. Hrdlička: neandertalcipredstavljaju jednu fazu u razvojnom putu ka modernom čovjeku (tzv. pred-neandertalska hipoteza)neandertalci su izumrla grana koja nema ulogu u razvoju modernih ljudi (tzv. pred-sapiens hipoteza)
Hrdličkinom modelu se priklanjaju F. Weidenreich, F. Loring Brace
Neandertalci
razvijaju se iz vrste arhaični H. sapiens/H. heidelbergensiszastupljenost neandertalskih odlika povećava se tijekom vremena počevši od srednjeg pleistocena (500 – 400 000)tipična neandertalska morfologija se pojavljuje prije c. 200 000 g.
Naznake neandertalskih odlika
VértesszöllösPetralonaAragoSteinheimSwanscombe
Morfologija neandertalaca
mješavina primitivnih odlika, zajedničkih s prijašnjim populacijama srednjeg pleistocena, i razvijenijih odlika, zajedničkih s ranim morfološki modernim populacijamaneandertalci dvostruko snažniji od današnjih ljudi (snažna mišićna hvatišta)
Morfologija neandertalaca
niska, izdužena lubanjaizraženi nadočni lukovizadebljanje na zatiljnoj kostiizbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinomdonja čeljust bez izražene brade
Osobna iskaznica
prosječna težina: 80,8 kgprosječna visina: 167 cmprosječni kranijalni kapacitet: 1520 cm3
prosječni životni vijek: kasne 30-e i rane 40-e
Vremenski raspon
c. 250/200 000 – 30 000 BPZaffaraya: najmlađi neandertalci
Musterijen
industrija koju najčešće vežemo uz neandertalceime po eponimnom nalazištu LeMoustier u DordogniGabriel de Mortillet (1821-1899): prvi definirao musterijenpredložio relativnokronološki položaj musterijenskih artefakata
Musterijen – glavne karakteristike
oruđa na odbojcimavrlo česta primjena levaloaške metodeveliki broj različitih strugala
Nalazišta
EuropaKrapinaVindijaVelika pećinaVeternicaLa Chapelle-aux-SaintsLe MoustierLa FerrassieSpy
AzijaTabunKebaraAmudShanidarTeshik-Tash
F. Bordes
tipologija: definiranje, prepoznavanje i klasificiranje alatki na temelju njihove formetipologija – 63 tipastrugala su najraznovrsniji i najčešći tipovi (tipovi 9-29)
Nedostatak tipologije
regionalna ograničenostnazivi samih alatki zbunjuju
F. Bordes (1919-1981)
4 tipa musterijena na temelju učestalosti pojedinih tipova alatki:
musterijen s ašelejenskom tradicijom (tip A i B)tipični musterijenzupčasti musterijenmusterijen tipa Quina Ferrassie(šarentijen)
Tumačenje različitih tipova
F. Bordes: različiti tipovi musterijena izrađuju različita neandertalska plemenaS. i L. Binford: različiti tipovi musterijena rezultat su različitih aktivnostimusterijenska debata
Tumačenje različitih tipova
H. Dibble: prava razlika ne postoji; do nje dolazi zbog opetovane obradbe i prilagođavanja alatki prilikom dugotrajne upotrebe i zbog toga promjene oblika alatkedinamični model upotrebe alatke i tehnološke organizacije
P. Mellars (1969)
postoji određene kronološke pravilnosti (Ferrassie tip uvijek prethodi Quina tipu, MAT uvijek kasnije)prema ovome Bordova hipoteza bi bila netočna, jer različiti skupovi nalaza nisu suvremeni)
Nedostatak Binfordove hipoteze
nedostatak uvjerljivih dokaza o povezanosti određenih skupova nalaza i različitog okoliša, odnosno aktivnosti
André Leroi-Gourhan
chaine operatoire (lanac operacija)sve redukcijske faze kroz koje prolazi sirovinski materijal, od pribavljanja sirovine do odbacivanja iskorištene alatkefaze: pribavljanje sirovine, više faza proizvodnje, uporaba, dorađivanje i ponovna uporaba alatke i odbacivanje
Govor
dio znanstvenika smatra da neandertalci nisu bili sposobni proizvoditi raspon zvukova potreban za govor modernog čovjeka ili sumnjaju u kompleksnost njihovog jezikacerebralna organizacija: nema bitnih razlika između neandertalaca i anatomski modernih ljudi
Govor
špilja Kebara (Izrael): os hyoideum –jezična kost neandertalcastarost: 60 000 g.govori u prilog neandertalskomgovorunema anatomskih dokaza za manjak govornih sposobnosti neandertalaca
Krapina – Hušnjakov brijeg
istraživanja 1899-1905.Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856-1936)smatra ih precima modernog čovjeka20-ak individuaM. Wolpoff: dentalne analize –najmanje 70 individuanajveća zbirka neandertalaca pronađena na jednom nalazištu
Krapina – Hušnjakov brijeg
D. Gorjanović-Kramberger izdvojio 4 zone:
1. Castor fiber (dabar) sloj: 1-22. Homo sapiens (čovjek) sloj: 3-43. Rhinoceros merckii (nosorog) sloj: 5-84. Ursus spelaeus (špiljski medvjed) sloj: 9
Krapina – Hušnjakov brijegD. Gorjanović-Kramberger na nalazištuostavlja zaštitni profil koji nakon njegove smrti nestajeprikupio je pored ostataka faune i 874 ljudska ostatka i 1191 kameni artefaktiskopavao je prateći prirodan slijed slojevaprvi je u svijetu primjenio fluortest za određivanje relativne starosti kostiju (pokazao istovremenost ljudskih ostataka s ostacima faune)
Krapina – Hušnjakovo brijeg
fosilne ljudske ostatke Gorjanović-Kramberger pripisuje vrsti H. sapienskasnije koristi termin H. primigeniusH. neanderthalensis termin koji je prihvatio 20ih godina 20 st.
Gorjanovićeve monografije o Krapini
Der Diluviale Mensch von Krapina in Kroatien: ein Beitrag zurPaläoanthropologie (1906)
Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913)
Atribucija nalaza
Gorjanović-Kramberger ih ispravno pripisuje musterijenu
Krapina - datiranje
Gorjanović:
Riss/Würm interglacijal prvotno je sugerirao Günz/Mindel ili Mindel/Riss interglacijal
Krapina - datiranje
Malez: c. 100 000-50 000 g.apsolutno datiranje promijenilo je dotadašnje mišljenjeelectron spin resonancestarost: c. 130 000 g. (OIS 5e)tijekom zadnjeg interglacijala(Riss/Würm)
Krapina
sirovinski materijal:lokalnog porijekladominiraju tufovi
primjenjiva tipologija F. Bordesaindustrija šarentijenskog tipa musterijenastrugala >50%nazupci i udupci ~15%
Vindija
Gorjanović posjećuje špilju 1926.zbog prekopanih slojeva sumnja u postojanje intaktnih slojevaStjepan Vuković 1928. posjećuje nalazišteviše od 30 godina iskopavao je u špilji i predšpiljskom prostoru, uglavnom u najgornjim slojevima
Vindija
M. Malez (1924-1990)istraživanja 1974-1986.
Vindija
višeslojno arheološko nalazište (stratigrafski profil visine 9 m)musterijen, orinjasijen, epigravetijen, keramička prapovijesna razdoblja, antika
Vindija
fosilni ostaci neandertalaca (G3 i G1) i modernih ljudikasni neandertalci (c. 33 000-32 000 g.)zauzima značajno mjesto u proučavanju prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik
Velika pećina
Mirko Malezprobno sodiranje 1948.sustavna istraživanja 1957-1970. (uz manje prekide)višeslojno nalazište (preko 10 m sedimenta)kao i Vindija značajna za interpretaciju prijelaza srednjeg u gornji paleolitik
Veternica
otkrivena 1951.istraživanja: 1951.-1955. i 1970.musterijenski slojeviMalez: sloj j OIS 5e (Riss/Würm interglacijal)revizija: OIS 5c ili 5a (c. 100 000-80 000)
Mujina pećina
N. Petrić: probno sondiranje krajem 1970-ih.sustavna istraživanja: 1995-2004.datiranje: ESR i 14C (AMS)starost: c. 39 000-45 000 g.
Mujina pećina
prisutne su sve faze proizvodnjelokalni sirovinski materijalmusterijenske alatke malih dimenzijauporaba malih oblutaka lokalnog sirovinskog materijala
Velika pećina u Kličevici kod Benkovca
probno sondiranje 2006.starost : c. 40 000-39 000 g. (14C AMS)oruđa malih dimenzijalokalni sirovinski materijal
Rekonstrukcija klimatskih prilika i paleookoliša
jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisikadugačke sekvence fosilnog peluda
Palinologija
proučava peludpeludna zrnca: karakterističan oblik i veličinavrlo precizno određenje (rod, pa i vrsta)peludna zrnca zaštićena su ovojnicom od materijala sporopoleninavodonepropusan, otporan na kiseline iz tla
Klima i paleookoliš tijekom OIS 6
OIS 6 186 00-128 000.razdoblje hladne klimetemperatura c. 10 stupnjeva niža od današnjevrlo slična klimi kasnoglacijalnogmaksimuma
Klima i paleookoliš tijekom OIS 5
OIS 5e – zadnji interglacijal126 000 – 118 000. g.porast prosječne godišnje temperature za 10-15 stupnjevaledeni pokrovi se smanjuju u odnosu na OIS 6 (slični današnjima)razina mora 5-6 m viša od današnje
Klima i paleokoliš tijekom OIS 5d-a
118 000-75 000 g.5d i 5b hladna razdoblja5c i 5a topla razdoblja5d i 5b: otvoren okoliš s travama, tundrovitim biljem, mjestimično sa šumovitim zonama breze/boraljetna temperatura u sj. Europi 8˚(8-10˚C niže od današnje)
OIS 5c i 5a
toplija razdoblja (interstadijali)temperatura nešto niža nego današnja (na sjeveru 6˚C niža, a na jugu 1-2 ˚C)
OIS 4
75 000-60 000 g.najhladnije razdoblje u prvoj polovici zadnjeg glacijalaledeni pokrov rašireniji nego tijekom OIS 5d i 5bljetna temperatura oko 5 ˚C, a godišnji prosjek daleko ispod nule
OIS 3
60 000-25 000 g.blaža klimakratke klimatske oscilacije
Pleistocenski sisavci
razvoj brojnih današnjih vrsta: slonovi, konji, govedaizumiranje brojnih vrsta: špiljski medvjed, špiljski lav, špiljska hijena, divlje govedo, vunasti nosorog etc.
Ledeni pokrov
danas 10% zemljine površine prekriveno ledenjacima (Antarktik, Grenland, sjeverna Kanada, Europa, Azija, planinski lanci)tijekom hladnih epizoda pleistocena ledenjaci zauzimaju 30% zemljine površine