6. Sintakticka Norma

SINTAKTIČKASINTAKTIČKA NORMA

hrvatskogahrvatskoga standardnog

j ikjezika

prof. dr. sc. Bernardina Petrovićbernardina petrovic@ffzg [email protected]

1

O čemu ćemo govoriti?

Gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama

Sintaktičke službe.

Red riječi.

Polazna bibliografska jedinica:

Frančić, Anđela – Petrović, Bernardina (2013). Hrvatski jezik i jezična k lt Z šić Vi k šk l l j i lj j B lt Adkultura, Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić, 325 str.

2

Osnovni pojmovi (Frančić – Petrović 2013)Sintaksa je dio gramatike koji proučava rečenično ustrojstvo, odnose među rečeničnim jedinicama odnosno pravila po kojima se riječi (najmanje sintaktičkerečeničnim jedinicama, odnosno pravila po kojima se riječi (najmanje sintaktičke jedinice) nižući slažu u sintagme (sintaktičke jedinice sastavljene od najmanje dviju punoznačnih riječi, npr. crna mačka) i rečenice (najveća sintaktička jedinica). Za prijenos željene obavijesti moramo odabrati riječi iz leksičke ukupnosti (rječnika)Za prijenos željene obavijesti moramo odabrati riječi iz leksičke ukupnosti (rječnika) danoga jezika te ih složiti u rečenicu po određenim pravilima razmještaja toga jezika.Često nam za prenošenje obavijesti nije dovoljna jedna rečenica. Povezujući se konektorima (riječi koje služe za uspostavljanje odnosa prethodne o e ujuć se o e o a ( ječ oje s u e a uspos a ja je od osa p e od erečenice sa sljedećom, npr. međutim, dakle, inače) u veću cjelinu (tekst), rečenice se nadovezuju jedna na drugu te podvrgavaju nekim preoblikama (zamjenjivanje nekih riječi zamjenicama ili, ako su zalihosne, njihovim izostavljanjem). j j j j j )

Glavni su dijelovi rečenice: subjekt, predikat, objekt i priložna oznaka, a sporednisu dijelovi atribut i apozicija. Rečenice po sastavu mogu biti jednostavne (sastoje se subjekta, predikata i dodataka) i složene (sastavljene su od dviju ili više jednostavnih rečenica). Jednostavne rečenice mogu biti neproširene (imaju samo predikat ili subjekt i predikat) i proširene (osim subjekta i predikata imaju i druge rečenične dijelove –objekt, priložnu oznaku, apoziciju ili atribut). Složene rečenice dijele se na nezavisno složene i zavisno složene. Nezavisno

l ž č i t j i j ( č ič i i ) ili i j ( t

3

složene rečenice nastaju nizanjem (rečenični niz) ili povezivanjem (sastavne, rastavne, suprotne, isključne, zaključne), a zavisno složene rečenice nastaju uvrštavanjem (predikatne, subjektne, objektne, apozicijske, atributne, priložne).

Osnovni pojmovi (Frančić – Petrović 2013)JEDNOSTAVNE REČENICE neproširene Sviće. / Ana spava.

proširene Učenica Ana piše zadaću.p pSLOŽ

nezavisno složene rečenice

rečenični niz (bezveznične rečenice) Ana pjeva, Luka svira.vezničnerečenice

sastavne (i, pa, te, ni, niti) Napiši zadaću i nauči pjesmicu.rastavne (ili) Kupi ribu ili meso.

ENE

R

suprotne (a, ali, no, nego, već)

Nemoj se igrati, nego uči.

isključne (samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što,

Svi govore, samo on šuti.REČENI

tek, tek što, jedino, jedino što, osim, osim što)zaključne (dakle, zato, stoga) Izvrsno si glumio, stoga zaslužuješ nagradu.

zavisno veznične predikatne Bogat je koji malo trebaICE

zavisno složene rečenice

vezničnerečenice

predikatne Bogat je koji malo treba.subjektne Tko voli, nek izvoli.objektne Osjećao je da nije u pravu.apozicijske Studenti koji budu marljivi položit će ispiteapozicijske Studenti, koji budu marljivi, položit će ispite.atributne Zavoljet će djevojku koja njega zavoli.priložne mjesne Idi kamo ti je naređeno.

vremenske Otkad te nema, kuća je prazna., j pnačinske Gleda me kao da se čudi.uzročne Nećemo stići u kino jer kasniš.dopusne Rado pjeva iako nema sluha.

4

pogodbene Ako naučiš, položit ćeš ispit.posljedične Svira da se tresu prozori.namjerne U Rusiji je da nauči ruski.

Gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama (Frančić – Petrović 2013)

Sintagmemi su spojevi riječi koji se sastoje od najmanje dviju međusobno povezanih sastavnica. j pTe se međusobno povezane sastavnice nazivaju tagmemima (graditi kuću, baviti se trgovinom, mnogo kiše). Tagmemi mogu biti glavni (određenica) i zavisni(odredbenica).

Tri su gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama: 1. sročnost 2. upravljanje3. pridruživanje.

5

Sročnost (kongruencija) gramatička je veza među tagmemima u kojoj se potpuno ili

Gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama: 1. SROČNOST (Frančić – Petrović 2013)

djelomično podudaraju gramatičke značajke (rod, broj, padež) određenice i odredbenice.

U službi određenica isključivo dolaze: imenicezamjenice

i ič i idj ipoimeničeni pridjevi.

U službi odredbenica dolaze:pridjevi (lijepa djevojka)pridjevi (lijepa djevojka)zamjenice (taj čas)brojevi (drugi put)imenice (rijeka Sava)imenice (rijeka Sava).

Sročnost može biti:1 potpuna (potpuno slaganje obiju sastavnica u rodu broju i padežu)1. potpuna (potpuno slaganje obiju sastavnica u rodu, broju i padežu)

dobar student, uzorna žena, poslušno dijete2. nepotpuna (nepotpuno slaganje obiju sastavnica u rodu, broju ili padežu, osobito

kad je odredbenica imenica)

6

kad je odredbenica imenica)selo Nuštar, grad Križevci, država Island.

Kod sročnosti valja voditi računa i o sljedećim obilježjima:

Gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama: 1. SROČNOST (Frančić – Petrović 2013)

1. Ako je u rečenici više subjekata različitoga roda u jednini, predikat je u jednini onoga roda u kojemu je najbliža imenica ili u množini muškoga roda.

Iz daljine je dopirao smijeh i pjesma. Cestom su prolazili automobili, zaprežna kola i kolona ljudi.

2. Ako su svi subjekti u množini i različitog su roda, predikat se l ž jbliži bj kt ili j ži i šk dslaže s najbližim subjektom ili je u množini muškoga roda.

Iza njih su ostale žene i maloljetna djeca.Djevojčice, dječaci, starci i staricegurali su se u prve redove.

3 Ako su subjekti ženskog roda i predikat je u ženskome rodu3. Ako su subjekti ženskog roda, i predikat je u ženskome rodu.Mati i kći otišle su na izlet.

4. Uza zbirne imenice braća, djeca, gospoda, momčad glagol je u množini a pridjevna riječ u jedninimnožini, a pridjevna riječ u jednini.

Djeca su pjevala iz svega glasa.Gospoda nisu htjela doći na proslavu.Momčad Dinama sjajno je odigrala utakmicuMomčad Dinama sjajno je odigrala utakmicu.

5. Kad je subjekt zamjenica Vi koja se upotrebljava iz poštovanja, predikat je u množini muškoga roda.

Kolega Hunjadi, napisali ste izvrstan seminarski rad.

7

Kolega Hunjadi, napisali ste izvrstan seminarski rad.Gospođo, jeste li zadovoljni našim uslugama?

6. Složeni brojevi koji završavaju brojem jedan, imaju predikat u jednini.

Upravljanje (rekcija) jest gramatička veza među sastavnicama sintagmema u kojoj d đ i lj tički j t i d db i i d d đ j j j blik

Gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama: 2. UPRAVLJANJE (Frančić – Petrović 2013)

određenica upravlja gramatičkim svojstvima odredbenice i predodređuje joj oblik u kojem će se pojaviti.

Posebna upravljačka svojstva imaju glagoli (graditi kuću pozvati na sastanak družitiPosebna upravljačka svojstva imaju glagoli (graditi kuću, pozvati na sastanak, družiti se s prijateljima, baviti se sportom). Glagolska rekcija svojstvo je glagola da otvara mjesto određenim padežima ili prijedložnim skupovima. Rekcijske pogreške ponekad su uzrokovane utjecajem stranih jezikaponekad su uzrokovane utjecajem stranih jezika.

Upravljačka svojstva mogu imati i:imenice (posebice glagolske imenice: gradnja kuće, poziv na sastanak, družba s

prijateljima bavljenje sportom)prijateljima, bavljenje sportom)pridjevi (sklon svađi, raspoložen za druženje)brojevi (osam kuna, dvadeset žena, prvi iz matematike) neki prilozi (nedaleko od kuće, najbolje od najboljega, malo sreće). e p o ( eda e o od uće, ajbo je od ajbo jega, a o s eće)

Upravljanje može biti jako i slabo. Jako upravljanje jest upravljanje u kojem je oblik odredbenice određen leksičkim i p j j j p j j j j

gramatičkim obilježjima određenice: baviti se sportom, pravo na život, tražiti odštetu. Odredbenica se ne može parafrazirati ni izraziti drugim oblikom: ne možemo reći *gradnja kućom ili *gradnja po kući.

8

Slabo upravljanje jest upravljanje u kojem je oblik odredbenice uvjetovan leksičkim značenjem određenice (šetati gradom, lutanje ulicama, stići na vrijeme).

Pridruživanje je veza među sastavnicama sintagmema u kojoj je odredbenica

Gramatičke veze među sintagmatskim sastavnicama: 3. PRIDRUŽIVANJE (Frančić – Petrović 2013)

Pridruživanje je veza među sastavnicama sintagmema u kojoj je odredbenicanepromjenjiva: prilozi (zijevati glasno)infinitiv (odlučiti nastupiti)infinitiv (odlučiti nastupiti)glagolski prilog sadašnji (čitati ležeći)glagolski prilog prošli (osloboditi se pobjegavši).

Određenice su najčešće glagoli, a mogu biti i:imenice (zavoj udesno)pridjevi (spreman saslušati)p j ( p )prilozi (jučer navečer).

9

Sintaktičke službe padeža (Frančić – Petrović 2013)Vrste riječi PADEŽI SLUŽBA Primjeri

ČIMENSKE RIJEČI

1.imenice2.zamjenice

NNominativ

subjekt: imenski predikat:

Mama radi.Marija je pametna.

GG iti

izravni objekt: i i bj kt

Ne daj musoka (vodu)!N t l i j k2.zamjenice

3.pridjevi4.neki brojevi

Genitiv neizravni objekt:priložna oznaka:atribut:dio predikata

Nestalo im je zraka.Bilo je to prošlog tjedna.Bilo je to vrijeme mira.Uvijek je dobre volje.p j j j

AAkuzativ

izravni objekt: neizravni objekt:priložna oznaka:

Kupujem cipele.Tonku je bilo stid.Ušli su u školu.

atribut: Dobili su dopuštenje za rad.V

Vokativobraćanje: Luka, imaš li vremena?

DDativ

neizravni objekt: priložna oznaka:atribut:

Daj mi knjigu!Otišli su prijateljima.Oči su mu bljesnule.

LLokativ

neizravni objekt: priložna oznaka:atribut:

Razmišljam o tome.Ja sam na fakultetu.Podaci su o njoj nepotpuni.

10

IInstrumental

neizravni objekt: priložna oznaka:dio predikata:atribut:

Odugovlače s pregovorima.Idem autobusom.Imenovan je voditeljem.Raste promet automobilima

Sintaktičke službe priloga (Frančić – Petrović 2013)

Prilozi su od svih vrsta riječi najraznovrsniji i mogu dolaziti u najvećemu broju različitih i t ktičkih l žbi č i i i t k tsintaktičkih službi u rečenici i tekstu.

Na razini rečenice glavne službe priloga jesu priložna oznaka i atribut:1. priložna oznaka u kojoj može dolaziti većina priloga:

priložna oznaka mjesta:priložna oznaka mjesta: Nisu odmakli daleko. Ondje nismo bili. Kamo ste se zaputili?

priložna oznaka vremena:Večeras idem u kino Sutra putujem Dugo ga nije biloVečeras idem u kino. Sutra putujem. Dugo ga nije bilo.

priložna oznaka načina: Pravedno ste postupili. To nije lijepo od vas. Tako je dobro.

priložna oznaka uzroka: Zašto si otišao?priložna oznaka uzroka: Zašto si otišao? 2. atribut: prvi red lijevo, onaj dječak ondje

Količinski prilozi dolaze i kao glavne sastavnice spojeva riječi (sintagma) i u tom spoju ostaju nepromjenjive: mnogo vike, malo(sintagma) i u tom spoju ostaju nepromjenjive: mnogo vike, malo soli, previše gluposti, puno djece.

Na razini teksta služba je priloga modifikatorska jer su u toj funkciji prilozi j p g j j j pmodifikatori koji preoblikuju značenje cijele rečenice na koju se takvi elementi odnose: Srećom, sada je sve u redu. Istina, nije to bilo lijepo od njega.

To je naravno njegova loša navika.

11

Ako takvi prilozi funkcioniraju kao vezna sredstva, pribrajaju se konektorima (tekstnim veznicima): Svima nam je teško. Zato su svi stalno šutjeli.

Zbog modifikatorske uloge često se pribrajaju česticama.

Sintaktičke službe priloga: NAJČEŠĆE POGREŠKE (Frančić – Petrović 2013)

gdje, kamo, kudag j

Pitanje gdje traži obavijest o mjestu (npr. Gdje si bio?U školi.), pitanje kamo traži obavijest o cilju, konačnom odredištu kretanja (npr. Kamo ideš? U školu.), a pitanje kuda traži odgovor o smjeru kretanja kojim dolazimo do konačnog odredišta. (npr. Kuda ideš u Varaždin, autocestom ili starom cestom?).

Uz glagole kretanja kojima se određuje cilj treba stajati prilog kamo (i prilozi koji mu odgovaraju ili su izvedeni od njega, npr. nekamo, nikamo, ovamo, onamo).

Kamo je otišla? Nekamo je otišla. Nije došla ovamo. Nikamo nismo odlazili.Z j k t j l ži il k d i j i d i ( k d ik d d d )Za smjer kretanja služi prilog kuda i njegove izvedenice (nekuda, nikuda, ovuda, onuda).

Kuda je prošla? Nikud nismo mogli proći. Nije prošla ovuda. Nekuda je nestala.Za mjesto radnje služi prilog gdje i njegove izvedenice (negdje, nigdje, ovdje, ondje).

Gdje se skriva? Negdje se skriva Nema je ovdje Ondje nema nikogaGdje se skriva? Negdje se skriva. Nema je ovdje. Ondje nema nikoga.

nepravilno pravilnop p

pitanje odgovor pitanje odgovor

*Gdje ideš? U kazalište. Kamo ideš? U kazalište.

12

*Kuda ideš? U kazalište. Kuda ideš? Prečicom.

Gdje si bio? U kazalištu.


ikad(a)ikad(a)

Vremenski prilog ikad(a) ne može stajati iza superlativa. Taj je slijed preuzet iz engleskoga jezika.engleskoga jezika.

Zovite najjeftinije *ikada. Pozivi najjeftiniji *ikada. Najbolji puding *ikad!p gZovite jeftinije nego ikad (prije). Pozivi jeftiniji nego ikad (prije). Puding bolji nego ikad (prije).

kako i na koji način

Kažemo li ili napišemo npr Kako i na koji način riješiti problem? jednorječnimKažemo li ili napišemo npr. Kako i na koji način riješiti problem?, jednorječnim prilogom kako i višerječnim priložnim izrazom na koji način dva smo puta rekli isto. Prema tomu, takve spojeve istoznačnih riječi i izraza treba izbjegavati jer opterećuju komunikaciju a ne kazuju nikakvu novu obavijestopterećuju komunikaciju, a ne kazuju nikakvu novu obavijest.

nepravilno pravilno

*Mi k k i k ji či tići d ilj Mi k k tići d ilj

13

*Mi znamo kako i na koji način stići do cilja. Mi znamo kako stići do cilja.Mi znamo na koji način stići do cilja.


rado radije najradijerado, radije, najradije

nepravilno pravilno

van/vani

*Rađe pijem običnu nego mineralnu vodu. Radije pijem običnu nego mineralnu vodu.

van/vani

Prilozi van i vani imaju različito značenje:van označuje cilj ili smjer (Kamo ideš? Van )van označuje cilj ili smjer (Kamo ideš? Van.)vani označuje mjesto (Gdje si bio? Vani.).

Izišli smo van, a vani nas je dočekalo iznenađenje.Vani pada kiša Ne idi van bez kišobranaVani pada kiša. Ne idi van bez kišobrana


Idem *vani. Idem van.

Bio sam *van. Bio sam vani.

14

Sintaktičke službe prijedloga (Frančić – Petrović 2013)

Prijedlozi izriču različite odnose između onog što znače imenice ili na što upućujuPrijedlozi izriču različite odnose između onog što znače imenice ili na što upućuju zamjenice. Njihova su značenja prije svega odnosna jer se njima uspostavljaju odnosi među riječima. Veza prijedloga s imenicom jest prijedložni izraz.S nominativom i vokativom ne dolazi nijedan prijedlog jer su to samostalni padeži kojiS nominativom i vokativom ne dolazi nijedan prijedlog jer su to samostalni padeži koji ne znače odnose.Neki se prijedlozi slažu samo s jednim padežom, neki s dvama, a neki s trima padežima.padežima.

S JEDNIM PADEŽOM

GENITIV bez, blizu, čelo, do, duž, ispred, ispod, iz, iza, između, iznad, izvan, kod, kraj, mjesto, nakon, nakraj, nasred, navrh, niže, od, oko, osim, pokraj, ponad, poput, pozadi, pored, poslije, poviše, preko, prije, protiv, put, radi, sred, ukraj, umjesto, uoči, uvrh, uzduž, van, više, vrh, zaradi, zbog

DATIV k, protiv, nadomak, nasuprot, unatoč, usprkos, p , , p , , p

AKUZATIV kroz, uz, niz

LOKATIV pri, prema

15

Sintaktičke službe prijedloga (Frančić – Petrović 2013)

S TRIMA PADEŽIMA S DVAMA PADEŽIMA

U genitiv (pripadanje) NA akuzativ (kamo?)g (p p j )akuzativ (kamo?)lokativ (gdje?)

OPO

( )lokativ (gdje, kuda?)

ZA genitiv (kada?) MEĐU akuzativ (kamo?)ZA genitiv (kada?)akuzativ (kamo?)instrumental (gdje, kuda?)

MEĐUNADPODPRED

akuzativ (kamo?)instrumental (gdje, kuda?)

kuda?) PRED

S(A) genitiv (odakle, zbog čega?)instrumental (s kim, čim?)

i i i k iMIMO genitiv i akuzativ

16

Sintaktičke službe prijedloga: NAJČEŠĆE POGREŠKE (Frančić – Petrović 2013)

gledeglede

Prijedlog glede treba upotrebljavati u značenju 'što se tiče čega (ne koga), s obzirom na, u vezi s' (npr. Htio bih nešto učiniti glede toga), a ne umjesto prijedlogaobzirom na, u vezi s (npr. Htio bih nešto učiniti glede toga), a ne umjesto prijedloga radi i zbog. Također se glede može upotrebljavati u značenjima 'uzevši (što) u obzir' (npr. glede novonastale situacije), 'imajući (što) na umu', (glede svega učinjenoga).

nepravilno pravilno

Sastali su se *glede razgovora. Sastali su se radi/zbog razgovora.

Zvao sam te *glede tvog ponašanja. Zvao sam te zbog tvog ponašanja.

ispredP t i ij dl i d š j t blj ti j t ij dl iProstorni prijedlog ispred pogrešno je upotrebljavati umjesto prijedloga uime.

nepravilno pravilno

*Ispred naše tvrtke skup je pozdravio g. Jagec. Uime naše tvrtke skup je pozdravio g. Jagec.

Govorio je *ispred dijaspore Govorio je uime dijaspore

17

Govorio je ispred dijaspore. Govorio je uime dijaspore.


izaizaMjesni prijedlog iza ne treba rabiti u vremenskome značenju. U tome značenju treba rabiti prijedloge poslije, nakon.

nepravilno pravilno

Sastat ćemo se *iza godišnjega odmora. Sastat ćemo se nakon godišnjega odmora.

Iza kiše dolazi sunce. Poslije kiše dolazi sunce.

između i međuPrijedlog između (+ G) rabi se kad je riječ o vezi između dviju osoba, dvaju predmeta ili pojmova, a prijedlog među (+ I) kad je riječ o vezi među više osoba, predmeta ili pojava.


Brak je zajednica *među muškarcem i ženom.

Brak je zajednica između muškarca i žene.

*I đ jih b j dj l d M đ jih b j dj

18

*Između njihove mnogobrojne djece vlada sloga.

Među njihovom mnogobrojnom djecom vlada sloga.


k/kodTreba razlikovati uporabu prijedloga k(a) i kod. Prijedlog k/ka označuje kretanje prema nekomu cilju (može se i ispustiti) i ne treba na njegovu mjestu upotrebljavati prijedlog kod. Dakle, uz glagole kretanja pogrešna je uporaba prijedloga kod.

nepravilno pravilno

Idem *kod liječnika Idem k liječniku Idem liječnikuIdem kod liječnika. Idem k liječniku. Idem liječniku.

Bio sam kod liječnika.

krozPrijedlog kroz znači 'kretanje nekim prostorom od jednoga do drugog kraja' (npr. Na putu do kuće morali su proći kroz šumu) te ga ne treba upotrebljavati za označivanje sredstva ili vremena.


*Kroz učenje stječemo znanje. Učenjem stječemo znanje.Učeći, stječemo znanje.

Od ć d bi i *k k lik Od ć d bi i k lik

19

Odgovor ćete dobiti *kroz nekoliko dana.

Odgovor ćete dobiti za nekoliko dana.


naU i i k j č j k k ij bi i i ij dl iUz imenice koje označuju kakve ustanove mogu se upotrijebiti i prijedlog na i prijedlog u (Ide u školu. Ide na fakultet).Uporaba je prijedloga na uz imenicu telefon (Mateo je na telefonu.) dobra jer 'biti na t l f ' či 't l f i ti ti t l f ' ' j diti/ t j ti t l f 'telefonu' znači 'telefonirati, razgovarati telefonom', a ne 'sjediti/stajati na telefonu'. Taj se prijedlog rabi i u izričajima poput Idemo na more. Studiram na fakultetu. i sl.

odU hrvatskome standardnom jeziku različito se izražava pripadanje živomu posjedovatelju od pripadanja neživomu posjedovateljuposjedovatelju od pripadanja neživomu posjedovatelju. U potonjemu slučaju rabi se prijedlog od s genitivom, dok je pogrešno tako kazivati pripadnost živome posjedovatelju.

nepravilno pravilno

I bi j klj č * t I bi j klj č d tIzgubio je ključ *auta. Izgubio je ključ od auta.

Mislav je brat *od Matije. Mislav je Matijin brat.

Najbolji je rad *od Branimira. Najbolji je Branimirov rad.

20

Najbolji je rad od Branimira. Najbolji je Branimirov rad.


popo

nepravilno pravilno

Ručak je* po meni bio izvrstan. Meni je ručak bio izvrstan.Mislim da je ručak bio izvrstan.

*Po tom pitanju već smo raspravljali. O tom pitanju već smo raspravljali.p j p j p j p jO tome smo već razgovarali.

Ispit polaže *po prvi put. Ispit polaže prvi put.

P š j j * d lj P š j j d ljPušenje je opasno *po zdravlje. Pušenje je opasno za zdravlje.

predpredPrijedlog pred ima mjesno značenje pa ga ne treba rabiti u vremenskome značenju.

nepravilno pravilno

Diplomirao je *pred tri mjeseca. Diplomirao je prije tri mjeseca.

21


prekoMj i ij dl k t b biti b jMjesni prijedlog preko ne treba rabiti uz brojeve. U takvim primjerima umjesto njega treba rabiti izraz više od.

il ilnepravilno pravilnoRad ne smije imati *preko dvadeset stranica.

Rad ne smije imati više od dvadeset stranica.

prilikomPrijedlog prilikom (+ G) treba zamijeniti prijedlog pri (D) kada označuje okolnosti u kojima se vrši radnjakojima se vrši radnja.

nepravilno pravilno

ili i šk * ilik ili i šk iNapravili smo tri pogreške *prilikom unosa teksta u računalo.

Napravili smo tri pogreške pri unosu teksta u računalo.

22


putemČČesto se mogu pročitati ili čuti rečenice poput ovih:

O rezultatima natječaja obavijestit ćemo Vas *putem pošte.Možete nam se javiti *putem telefona.

U j t ij dl t t b k d j t ć t ij biti i t t l i iUmjesto prijedloga putem treba, kad je to moguće, upotrijebiti instrumental imenice. O rezultatima natječaja obavijestit ćemo Vas poštom.Možete nam se javiti telefonom. Možete nam se javiti telefonski.

s(a)Prijedlog s(a) s instrumentalom najčešće označuje društvo (Razgovaram s prijateljima.), način (S velikim je naporom obavio posao.) i vrijeme (S dolaskomprijateljima.), način (S velikim je naporom obavio posao.) i vrijeme (S dolaskom proljeća postajemo veseliji.). U izricanju sredstva prijedlog s izostavlja se. Prijedlog sa obvezatno dolazi ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z, ž ili suglasničkim skupom u kojoj su s, š, z, ž na drugome mjestu (Razgovarali smo sa g p j j , , , g j ( gStjepanom, Sa šest godina krenuo je u prvi razred, Sa zebnjom iščekujem njihov povratak, Volim ići u kupovinu sa sestrom, Dopisujem se sa Ksenijom) te ispred instrumentalnoga oblika lične zamjenice ja (Sa mnom nećete imati neugodnosti).

nepravilno pravilnoPišem *s olovkom. Pišem olovkom.

23

Živim *sa roditeljima. Živim s roditeljima.*S zadovoljstvom prihvaćam ponudu. Sa zadovoljstvom prihvaćam ponudu.


u i naPrijedlog u u hrvatskome se standardnom jeziku slaže s trima padežima (G, A, L), a prijedlog na s dvama padežima (A, L). U jezičnoj praksi problem se obično javlja uz pravilan izbor prijedloga s lokativom – u ili na.Pravila tu nisu čvrsta ni sveobuhvatna.

P ij dl il d l i i i k čilišt (R di f k lt t R diPrijedlog na u pravilu dolazi uz naziv visokog učilišta (Radim na fakultetu. Radim na pedagoškoj akademiji.), dok se za ostale škole u stilski neutralnoj uporabi rabi uglavnom prijedlog u (Radi u osnovnoj školi. Radio je u srednjoj školi.).

Uz imena naselja gotovo isključivo dolazi prijedlog u (Stanujem u Zagrebu. Radim u Čakovcu. Studiram u Varaždinu.). Uz neka naselja tradicionalno se upotrebljava prijedlog na (Hodočastili smo naUz neka naselja tradicionalno se upotrebljava prijedlog na (Hodočastili smo na Mariju Bistricu.).

24


t č k t ( D)unatoč, usprkos, nasuprot (+ D)Imenica ili koja druga imenska riječ uz prijedloge unatoč, usprkos i nasuprot uvijek dolaze u dativu.

Ot t li I k j d j t d čjOtputovali su u Iran usprkos upozorenju da je to opasno područje.Unatoč nevremenu koje je zahvatilo taj kraj, nisu počinjene veće štete.Pravni je fakultet nasuprot Hrvatskomu narodnom kazalištu.

Prijedlozi unatoč usprkos i radi jedini mogu stajati iza riječi na koju se odnosePrijedlozi unatoč, usprkos i radi jedini mogu stajati iza riječi na koju se odnose (Došli smo njega radi, Učini to meni usprkos.).

nepravilno pravilno

Unatoč *lošega vremena, dobro smo se li

Unatoč lošemu vremenu, dobro smo se liproveli. proveli.

Stigli smo na vrijeme usprkos *zastoja. Stigli smo na vrijeme usprkos zastoja.

Stanujem nasuprot *Filozofskoga Stanujem nasuprot Filozofskome j p f gfakulteta.

j p ffakultetu.

25


uslijed > zbogPrijedlog uslijed treba zamijeniti uzročnim prijedlogom zbog.

nepravilno pravilnoMnoge bolesti nastaju *uslijed nepravilne prehrane.

Mnoge bolesti nastaju zbog nepravilne prehrane.prehrane. prehrane.

van > izvanPrijedlog van ne pripada hrvatskome standardnom jeziku pa ga treba zamijenitiPrijedlog van ne pripada hrvatskome standardnom jeziku pa ga treba zamijeniti prijedlogom izvan.

nepravilno pravilnonepravilno pravilno

To je *van svake pameti. To je izvan svake pameti.

26


za + infinitivU hrvatskome standardnom jeziku valja izbjegavati uporabu prijedloga za s infinitivom glagola (za vidjeti, za jesti, za učiti…). Takvi sklopovi došli su nam stranim utjecajem. Niz je načina njihova izbjegavanja.

nepravilno pravilno

Što imate *za jesti? Što imate za jelo?

Imamo puno gradiva *za naučiti. Imamo naučiti puno gradiva.

To je*za poludjeti! To je da poludiš!To je bilo *za očekivati To se moglo očekivati

zbog i radiZbog je uzročni (S nastave sam izostao zbog bolesti tj jer sam bio bolestan) a radi

To je bilo za očekivati. To se moglo očekivati.

Zbog je uzročni (S nastave sam izostao zbog bolesti, tj. jer sam bio bolestan), a radije namjerni prijedlog (Igram nagradnu igru radi dobitka, tj. da osvojim dobitak).

il ilnepravilno pravilno

Sastanak se otkazuje *radi nestanka struje. Sastanak se otkazuje zbog nestanka struje.

Lopov je došao *zbog pljačke. Lopov je došao radi pljačke.

27

Lopov je došao zbog pljačke. Lopov je došao radi pljačke.Radnici štrajkaju *radi malih plaća. Radnici štrajkaju zbog malih plaća.


Dva uzastopna prijedloga koji se slažu s različitim padežimap p j g j p

Jedan uz drugi (povezani veznikom i) ne mogu stajati prijedlozi koji se slažu s različitim padežima. Npr. u rečenici Nudimo kredite sa i bez jamaca dva su prijedloga – sa i bez. Prijedlog sa traži nadopunu u instrumentalu (s kim/s čim), a prijedlog bez traži nadopunu u genitivu (koga/čega). Kao što bi bilo pogrešno reći *Nudimo kredite sa jamaca, pogrešna je i rečenica *Nudimo kredite sa i bez jamaca. Iza svakoga prijedloga imenica se stavlja u padež koji taj prijedlog zahtijeva (Nudimo kredite s jamcima i bez jamaca) ili se iza drugoga prijedloga upotrijebi odgovarajući padež lične zamjenice (Nudimo kredite s jamcima i bez njih).

nepravilno pravilno

Jeste li *za ili protiv rada nedjeljom? Jeste li za rad nedjeljom ili protiv rada dj lj ?nedjeljom?

Jeste li za rad nedjeljom ili protiv njega?

Posjetit ćemo *dva ili više gradova. Posjetit ćemo dva grada ili više gradova.Posjetit ćemo dva grada ili više njih.

Ako se prijedlozi slažu s istim padežom, nije potrebno dvaput ponavljati isti oblik imenice

28

oblik imenice.Istraživanje je provedeno prije i poslije rata.Djeca se mogu igrati ispred i iza kuće.

Sintaktičke službe veznih sredstava (Frančić – Petrović 2013)Vezna su sredstva riječi i skupovi riječi kojima se povezuju članovi rečeničnoga ustrojstva surečenice nezavisno složenih rečenica i surečenice zavisno složenihustrojstva, surečenice nezavisno složenih rečenica i surečenice zavisno složenih rečenica. Vezna sredstva koja povezuju surečenice nezavisno složenih rečenica zovu se konjunktori, a vezna sredstva koji povezuju surečenice zavisno složenih rečenica nazivaju se subjunktorinazivaju se subjunktori.konjunktori subjunktori

sastavni i, pa, pak, te, ni, niti izrični da, dali, kako, gdje, e

rastavni ili, ili – ili, vremenski čim, dok, kada (kad), kako, pošto, nakon što

suprotni a, ali, dok, nego, no, uzročni jer, budući da, što, gdje, kakoveć, pa, pak, kad li, kad ono, kad to, a to, a ono

isključni samo, samo što, tek, tek što, jedino, osim, osim što

namjerni da, eda, kako, (ne bih) li, neka

č čzaključni dakle, zato, stoga posljedični da, te

poredbeni i načinski

kako, kao, kao što, nego, no

29

pogodbeni ako, da, kada, (kad) li

dopusni premda, iako, ako i, makar

Sintaktičke službe veznih sredstava (Frančić – Petrović 2013)

Veznim sredstvima pripadaju:

1. veznici (riječi koji su veznici po vrsti riječi, npr. i, pa, te, ni, niti)1. veznici (riječi koji su veznici po vrsti riječi, npr. i, pa, te, ni, niti)

2. preobraženice (riječi koje u rečenici imaju vezničnu funkciju, ali ne pripadaju veznicima kao vrsti riječi, npr. kako, gdje, kada)p p j j , p , g j , )

3. višerječna vezna sredstva (skupovi dviju riječi ili više njih u vezničnoj službi, npr. budući da, stoga što, zato što)

4. konektori (riječi ili skupovi riječi koji povezuju rečenice u cjelinu koju čini tekst, npr. naime, ustvari, prema tomu, u tom slučaju)

5. veznični parovi (riječi i/ili skupovi riječi koji se u rečenici uvijek pojavljuju u paru, npr. i ... i, ne samo ... nego i).

30


Konektori su vezna sredstva na razini teksta koji povezuju najmanje dvije j p j j j jrečenice.

Njima se pojedine rečenice (jednostavne i složene) povezuju u cjelinu koju čini tekst:Nema više razloga za odgađanje. Štoviše, trebalo je to učiniti davno prije.Nismo se baš proslavili. Jednom riječju: katastrofa.

Mogu biti:jednorječnice

đ ti li ti i t i št išmeđutim, no, ali, naprotiv, naime, ustvari, štoviše...višerječniceuslijed toga, s obzirom na to da, u slučaju da, sve u svemu, jednom riječju,

drugim riječima u tu svrhu točnije rečeno bolje rečeno jednostavnijedrugim riječima, u tu svrhu, točnije rečeno, bolje rečeno, jednostavnije rečeno, na osnovi toga, na temelju toga, za razliku od toga, nasuprot tomu...

31


Veznični par jest vezno sredstvo s veznicima i/ili vezničnim skupovima koji uvijekVeznični par jest vezno sredstvo s veznicima i/ili vezničnim skupovima koji uvijek dolaze u paru. U rečenici se uvijek moraju uporabiti oba parnjaka.

Takvi su parovi: p

i … iOna je i lijepa i pametna.j j p p

ni … niOn nije ni muško ni žensko.j

Umjesto drugoga parnjaka ni može se uporabiti niti ako se želi pojačati iskaz:On nije ni muško niti žensko.

niti … nitiNiti pije niti puši.

ne samo … nego i (ispred nego ne piše se zarez)Ne samo da je lijepa nego je i pametna.

32

ukoliko … utoliko (ispred utoliko uvijek se piše zarez)Ukoliko budeš više učio, utoliko ćeš lakše položiti ispit.

Sintaktičke službe veznih sredstava: NAJČEŠĆE POGREŠKE (Frančić – Petrović 2013)

1. pogrešna uporaba veznih sredstavabudući daPogrešno je upotrebljavati samo budući umjesto budući da. Uzročni veznik budući d l t blj i iji tj k d i č i d l i i dda uglavnom se upotrebljava u inverziji, tj. kad zavisna surečenica dolazi ispred glavne. Kad zavisna surečenica dolazi iza glavne rečenice, upotrebljava se uzročni veznik jer. Veznični skup budući da može se zamijeniti s još ekonomičnijim jednorječnim uzročnim veznicima jer ili kakojednorječnim uzročnim veznicima jer ili kako.

nepravilno pravilno*Budući je iskren, zaslužuje da mu Budući da je iskren, zaslužuje da muBudući je iskren, zaslužuje da mu oprostim.

Budući da je iskren, zaslužuje da mu oprostim.

Došao je* budući da je bio gladan. Došao je jer je bio gladan.

čimVeznik čim vremenski je (Čim dođe, javit ću ti.) i uzročni (Čim mora posuđivati, znaš kako mu je )kako mu je.).Pogrešno ga je upotrebljavati ispred komparativa. Na tom mjestu dolazi veznik što. nepravilno pravilno

33

Daj mi *čim više novca. Daj mi što više novca.Vozi *čim brže da stignemo na vrijeme. Vozi što brže da stignemo na vrijeme.


1. pogrešna uporaba veznih sredstava

daVeznik da ne treba upotrebljavati u rečenicama tipa *Otišao je na liječenje da bi ubrzo umro. T č i k j j ( ij iš lij č j j d bTom se rečenicom ne kazuje namjera (nije otišao na liječenje s namjerom da ubrzo umre, nego je otišao na liječenje i ubrzo umro). Ta rečenica pravilno glasi: Otišao je na liječenje, ali je ubrzo umro. Valja pripaziti da namjernom rečenicom ne izražavamo nešto što nije namjera.

kako … takoČesto se pogrešno upotrebljavaju prilozi kako … tako umjesto veznika i.

nepravilno pravilno

Odgovorni su *kako roditelji *tako i djeca. Odgovorni su i roditelji i djeca.

ni i nitiU neutralnome stilu treba upotrebljavati veznik ni, a niti služi samo za pojačavanje jer izriče viši stupanj nijekanja nego ni:

nepravilno pravilno

34

Nije rekao *niti riječ na odlasku. Nije rekao ni riječ na odlasku.



poštoPošto je vremenski veznik pa je pogrešno upotrebljavati ga umjesto uzročnih veznika.

*Pošto sam bez novca, ne kupujem novine.Budući da sam bez novca, ne kupujem novine.Kako sam bez novca, ne kupujem.

(s) obzirom da > s obzirom na to daPogrešno je uzročni veznični skup s obzirom na to da upotrebljavati u pokraćenom obliku: *s obzirom da ili *obzirom da ako se objekt ne javlja prije zavisne surečenice.

nepravilno pravilno

*Obzirom da ste načinili prekršaj, morate platiti kaznu.

S obzirom na to da ste načinili prekršaj, morate platiti kaznu.

*S obzirom da ste načinili prekršaj, morateS obzirom da ste načinili prekršaj, morate platiti kaznu.

Ako se objekt javlja prije zavisne surečenice upotrebljava se veznični skup s obzirom na:

35

Ako se objekt javlja prije zavisne surečenice, upotrebljava se veznični skup s obzirom na:S obzirom na okolnosti, dopuštam vam godišnji odmor.



teTe je sastavni veznik, stoga ispred njega ne pišemo zarez. U novije vrijeme potiskujeTe je sastavni veznik, stoga ispred njega ne pišemo zarez. U novije vrijeme potiskuje ga veznik i. Radi izbjegavanja ponavljanja veznika i često se oba mogu naći u istoj rečenici.

Razlika je između programiranog i neprogramiranog odlučivanja u planovima i j p g g p g g j pproceduri te u nizu čimbenika koji determiniraju kvalitetu odlučivanja.Obratili su se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvu unutarnjih poslova.

36


2. uporaba vezničnih pleonazamaU komunikaciji valja izbjegavati pleonastične izraze sastavljene od dvaju istoznačnih veznika i vezničnih izraza.

*čak štoviše > čak; *čak štoviše > štovišenepravilno pravilno

Očistila je cijeli stan,* čak štoviše, oprala je i prozore.

Očistila je cijeli stan, čak je oprala i prozore.Očistila je cijeli stan, štoviše oprala je i prozore.

*no međutim > no; *no međutim > međutim;

nepravilno pravilnoHtio je kupiti auto, *no međutim predomislio se.

Htio je kupiti auti, no predomislio se.Htio je kupiti auto, međutim predomislio se.

*zato jer > zato što

nepravilno pravilno

37

nepravilno pravilno

Kupio sam joj cvijeće, *zato jer ju volim. Kupio sam joj cvijeće zato što ju volim.

Sintaktičke službe čestica: NAJČEŠĆE POGREŠKE (Frančić – Petrović 2013)

godgodČestica god može se pisati sastavljeno s prilozima i zamjenicama (kadgod, tkogod…) i rastavljeno od njih (kad god, tko god).

O (sastavljenom ili rastavljenom) načinu pisanja ovisi značenje:kadgod znači 'nekad, ponekad, katkad': Mogao bi kadgod pospremiti stol.kad god znači 'bilo kad': Kad god dođeš, vrata su ti otvorena.g g ,tkogod znači 'netko': Zna li tkogod riješiti zadatak?tko god znači 'bilo tko, svatko‘:Tko god riješi zadatak, dobit će peticu.

Zamjenicama sastavljenim s česticom god u sklonidbi se mijenja prvi (zamjenični) dio:

N tkogod tko godG kogagod koga god D k d k dD komugod komu godA kogagod koga godL komegod kome god

38

o egod o e godI kimgod kim god


jestjestKao potvrdna čestica može, osim čestice da, poslužiti i puni oblik 3. lica prezentaglagola biti:

Jest, tako je kako si zapisao., j pNormativno nije prihvatljiv oblik sa završnim -e (*jeste).

nepravilno pravilno

*Jeste, tako je kako si zapisao. Jest, tako je kako si zapisao.

liliNajčešće pogreške vezane se uz upitnu česticu li. Budući da nema svojega naglaska, nikad ne dolazi na početku rečenice, a s riječju ispred sebe izgovara se kao jedna naglasna cjelina (Znaš li da se udajem? Pita li tko za mene? Gdje li gakao jedna naglasna cjelina (Znaš li da se udajem?, Pita li tko za mene?, Gdje li ga je ostavio?)Čestica da li nije svojstvena hrvatskome standarnom jeziku pa je treba zamijeniti (ovisno o kontekstu) s je li ili samo s li.(ovisno o kontekstu) s je li ili samo s li.

nepravilno pravilno

*Da li me dobro čujete? Čujete li me dobro?

39

*Da li je napisao zadaću? Je li napisao zadaću?

*Da li si napisala zadaću? Jesi li napisala zadaću?


neČestica ne uvijek dolazi neposredno ispred glagola i osim u nekoliko slučajevaČestica ne uvijek dolazi neposredno ispred glagola i, osim u nekoliko slučajeva, piše se rastavljeno od glagola.

Ne znam kada polazi vlak.Ne mogu doći jer moram učitiNe mogu doći jer moram učiti.Magla je tako gusta da se ne vidi ni prst pred nosom.

Čestica ne piše se uvijek sastavljeno s glagolom u primjerima: nemam, nemaš…; nemoj nemojte a kad je riječ o pisanju neću nećeš neće (i rastavljeno ne ćunemoj, nemojte…, a kad je riječ o pisanju neću, nećeš, neće (i rastavljeno ne ću, ne ćeš, ne će…), različiti pravopisi nude različita rješenja. putČestica put piše se sastavljeno s brojem u prilozima jedanput dvaput triputČestica put piše se sastavljeno s brojem u prilozima jedanput, dvaput, triput… U posebnom isticanju može se pisati i nesastavljeno, tada obvezatno ima oblik puta(dva puta, tri puta…). Taj oblik (puta) dolazi uza sve brojeve, osim uz jedan.Taj oblik (puta) dolazi uza sve brojeve, osim uz jedan. Jezična norma odbacuje izraz često puta jer je pleonastičan. Uz redne brojeve za isticanje ponavljanja dolazi oblik put (po treći put). Pogrešno je uz izraz prvi put upotrijebiti po.g j p p p j p

nepravilno pravilno

*Jedan puta sam rekao i to je dovoljno. Jedanput sam rekao i to je dovoljno.

40

Često *puta s knjigom u ruci zaspim od umora. Često s knjigom u ruci zaspim od umora.

Tada je zazvonilo *po prvi put. Tada je zazvonilo prvi put.

Red riječi (Frančić – Petrović 2013)

Riječi se nižu u veće cjeline (sintagme i rečenice).

Ni u jednome jeziku nema potpune slobode u tome nizanju već se riječiNi u jednome jeziku nema potpune slobode u tome nizanju, već se riječi slažu po određenim pravilima.

Tri su tipa reda riječi (Pranjković 2011):Tri su tipa reda riječi (Pranjković 2011):osnovni (gramatičko-semantički)obilježeni (aktualizirani)obvezatni (automatizirani).obvezatni (automatizirani).

41

Red riječi: 1. OSNOVNI RED RIJEČI (Frančić – Petrović 2013)

Osnovni (gramatičko-semantički) red riječi odnosi se na rečenicu izvan konteksta, tj. rečenicu kao jezičnu jedinicu.

U osnovnome redu riječi subjekt prethodi predikatu, a predikat prethodi objektu: Marija čita.Marija čita knjigu.

Ako u rečenici ima više objekata, onda izravni objekt dolazi ispred neizravnoga:Napisao je pismo majci.S č i t ib ti d l i d i kih ij či k j dSročni atributi dolaze ispred imenskih riječi na koje se odnose:Njegova priča proglašena je najboljom.

Nesročni atributi dolaze iza imenskih riječi na koje odnose:Ži i k ći s ojih roditeljaŽivi u kući svojih roditelja.

Apozicija prethodi imenici na koju se odnosi:Profesor Jurić održao je predavanje.

U zavisno složenim rečenicama glavna rečenica uglavnom prethodi zavisnoj:U zavisno složenim rečenicama glavna rečenica uglavnom prethodi zavisnoj:Čuli smo da su potpisali ugovor.

U nezavisno složenim rečenicama red riječi uvjetovan je semantički. Red sastavnih rečenica nije zamjenjiv ako radnja prve prethodi radnji druge:sastavnih rečenica nije zamjenjiv ako radnja prve prethodi radnji druge:Ušao je u učionicu i sjeo u prvu klupu.*Sjeo je u prvu klupu i ušao u učionicu.

U suprotnim rečenicama s veznikom a i u rastavnim rečenicama surečenice u

42

U suprotnim rečenicama s veznikom a i u rastavnim rečenicama surečenice u pravilu mogu zamijeniti mjesta:Upisat će fakultet ili će se zaposliti. i Zaposlit će se ili će upisati fakultet.

Red riječi: 2. OBILJEŽENI RED RIJEČI (Frančić – Petrović 2013)Obilježeni (aktualizirani) red riječi odnosi se na rečenicu u kontekstu, tj. rečenicu

kao govornu jedinicu (iskaz)kao govornu jedinicu (iskaz). Ono što je obavijesno važnije dolazi na prvo ili zadnje mjesto u iskazu.U obilježenome redu riječi predikat prethodi subjektu, a objekt predikatu:

Čita Marija.Čita Marija.Knjigu čita Marija.

Ako u rečenici ima više objekata, onda neizravni objekt dolazi ispred izravnoga:Napisao je majci pismo.p j j p

Sročni atributi dolaze iza imenskih riječi na koje se odnose:Priča njegova proglašena je najboljom.

Apozicija dolazi iza imenice na koju se odnosi:Jurić profesor održao je predavanje.

U zavisno složenim rečenicama glavna rečenica uglavnom prethodi zavisnoj, ali u nekim vrstama tih rečenica poredak rečenica može biti i obrnut:Počeo je pjevati čim se probudio.Čim se probudio, počeo je pjevati.

Sastavnice rečeničnoga ustrojstva subjekt, predikat i objekt moru mijenjati d k č i iporedak u rečenici:

S + P + O Marija čita knjigu.P + S + O Čita Marija knjigu.O + P + S Knjigu čita Marija

43

O + P + S Knjigu čita Marija.O + S + P Knjigu Marija čita.P + O + S Čita knjigu Marija.S + O + P Marija knjigu čita.

Red riječi: 3. OBVEZATNI (AUTOMATIZIRANI) RED RIJEČI (Frančić – Petrović 2013)Obvezatni (automatizirani) red riječi uvjetovan je prozodijski, a ne gramatički ili

semantički Njegova se pravila odnose na položaj zanaglasnice (enklitike) ilisemantički. Njegova se pravila odnose na položaj zanaglasnice (enklitike) ili prednaglasnice (proklitike).

I. ZANAGLASNICE

Zanaglasnica (enklitika) nenaglašena je riječ koja dolazi iza naglašene riječi te s njome čini jednu naglasnu cjelinu. Zanaglasnice su:

) j ič i t ti j j j j i ih ia) zamjenične: me, mi, te, ti, ga, je, ju, mu, joj, se, si, nas, vas, nam, vam, ih, imb) glagolske: sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će; bih, bi, bismo,

bistec) čestica lic) čestica li.

a) Pravila o položaju zanaglasnice u rečenici

1. Zanaglasnica nikad ne dolazi na prvo mjesto u rečenici:*Ste vidjeli Josipa? > Jeste vidjeli Josipa?*Ga ste prepoznali? > Prepoznali ste ga?Ga ste prepoznali? > Prepoznali ste ga?U upitnim rečenicama je (uvijek s upitnom česticom li), bih, bismo, biste

mogu biti na prvome mjestu u rečenici, ali tada dobivaju naglasak, pa više nisu nenaglasnice.

44

više nisu nenaglasnice. Je li vlak stigao?Bih li mogao dobiti Vaš potpis?

Red riječi: 3. OBVEZATNI (AUTOMATIZIRANI) RED RIJEČI (Frančić – Petrović 2013)

I. ZANAGLASNICE

2. Zanaglasnica nikad ne dolazi iza stanke (zareza, zagrade, duže sintagme):*Stjepan, koji uvijek sve zna, je ostao zatečen pitanjem. > Stjepan, koji uvijek j p , j j , j p j j p , j j

sve zna, ostao je zatečen pitanjem.*Pridjevi (adjektivi) su jedina vrsta riječi s dvjema promjenama. > Pridjevi

(adjektivi) jedina su vrsta riječi s dvjema promjenama.

3. Zanaglasnica obično dolazi iza prve naglašene riječi u rečenici razdvajajući kadšto atribut ili apoziciju od riječi s kojima su uže povezani, razdvajajući ime i prezime ili sastavnice neodređenih zamjenica. Predavanja smo odslušali.Njegova smo predavanja uvijek rado slušali.Stj k j T ž k bi š fStjepko je Težak bio naš profesor.Tko ga je god slušao, oduševio se.

4. Ako zanaglasnica ne dolazi iza prve naglašene riječi u rečenici, ona dolazi iza prve naglašene riječi nakon stanke koja može biti označena zarezomiza prve naglašene riječi nakon stanke koja može biti označena zarezom ili zagradom, ali i ne mora.Na središnjemu trgu, ako se dobro sjećam, nekad je stajao sat.Nošenu odjeću (opranu i ispeglanu) odnijeli smo u Karitas

45

Nošenu odjeću (opranu i ispeglanu) odnijeli smo u Karitas.Jednoga dana naš novi susjed zagonetno je nestao.


I ZANAGLASNICEI. ZANAGLASNICE

5. Zanaglasnica obvezatno dolazi neposredno iza gotovo svih veznika zavisno složenih rečenica te iza nekih veznika nezavisno složenih rečenica (ili pasloženih rečenica te iza nekih veznika nezavisno složenih rečenica (ili, pa, te, nego, već):Tako smo se smijali da smo se hvatali za trbuh.Osjetio se miris dima čim bi se približio zgarištu.Osjetio se miris dima čim bi se približio zgarištu.Osjećali smo se suvišnima, stoga smo otišli.Kupi poklon ili mi vrati novac.Ručali smo pa smo malo prilegli.p p gNisam bolestan, nego sam umoran.

Zanaglasnica može i ne mora dolaziti neposredno iza veznika ali i jer:Pitao sam ga, ali mi nije odgovorio. i Pitao sam ga, ali nije mi odgovorio.

Zanaglasnica nikad ne dolazi iza veznika i, a, no:*Vidio nas je i nas nije pozdravio. > Vidio nas je i nije nas pozdravio.*Vidio nas je, a nas nije pozdravio. > Vidio nas je, a nije nas pozdravio. *Vidio nas je, no nas nije pozdravio. > Vidio nas je, no nije nas pozdravio.

46


I ZANAGLASNICEI. ZANAGLASNICE

b) Osnovna pravila o položaju više zanaglasnica koje u rečenici dolaze jedna dza drugom

1. Na prvo mjesto uvijek dolazi upitna zanaglasnica li:Jesi li joj ga pokazao?Jesi li joj ga pokazao?

2. Iza li dolaze glagolske zanaglasnice (osim je):Gdje li smo ga sreli?Gdje li smo ga sreli?

3. Iza glagolskih zanaglasnica dolaze zamjenične (ako ih je više, prvo dolazi zanaglasnica u dativu zatim u genitivu i na kraju u akuzativu):zanaglasnica u dativu, zatim u genitivu i na kraju u akuzativu):On mi ju je pokazao.

4. Glagolska zanaglasnica je dolazi uvijek na zadnje MJESTO:g g j j jŽao mi ga je.

5. Glagolska zanaglasnica je obično se izostavlja kada dolazi iza zanaglasnice se:

47

g g j j gRadovao se (je) pobjedi.


II. PREDNAGLASNICEPrednaglasnica (proklitika) nenaglašena je riječ koja dolazi ispred naglašene riječi

te s njome čini jednu naglasnu cjelinu. Prednaglasnice su:g

prijedlozi: u, o, na, po, zbog, oko i dr. neki veznici: a, i, ni, daniječnica ne.

Dva su pravila o mjestu prednaglasnice ne uz povratni glagol:

1. prednaglasnica ne obvezatno dolazi ispred jednostavnoga glagolskog oblika:*Ne se veselim. > Ne veselim se.*Ne se smijte bez razloga.. > Ne smijte se bez razloga.

2. prednaglasnica ne obvezatno dolazi ispred nenaglašenoga oblika pomoćnoga glagola ako je glagolski oblik složen:*Ne veselio sam se > Nisam se veselio*Ne veselio sam se. > Nisam se veselio.*Ne smijali bismo se bez razloga. > Ne bismo se smijali bez razloga.

Prednaglasnice mogu stajati i među sastavnicama nekih neodređenih zamjenica:u svezi prijedloga i neodređene zamjenice sa sastavnicom ne i ni prijedlog se umeće

48

u svezi prijedloga i neodređene zamjenice sa sastavnicom ne- i ni- prijedlog se umeće između niječnice i druge sastavnice neodređene zamjenice:od ničega > ni od čega, za ništa > ni za što, zbog ničega > ni zbog čega.

Documents

6. Sintakticka Norma