60-1 omot.qxd 25.10.2006 12:15 Page 2 2006.static.vip.hr/portal/slike/368226_bizz mag 2.pdf · Sustav 5 vje`bi, popularno nazvan 5 tibetanaca, prije {ezde-setak godina od tibetanskih

$Page 1: 60-1 omot.qxd 25.10.2006 12:15 Page 2 2006.static.vip.hr/portal/slike/368226_bizz mag 2.pdf · Sustav 5 vje`bi, popularno nazvan 5 tibetanaca, prije {ezde-setak godina od tibetanskih$
bizzosfera

RAVNOPRAVNO NA TR@I[TU

vip usluge

EVOLUCIJA KOMUNIKACIJE

bizzosfera

VJETAR U JEDRIMA

bizz frontal

IN VINO...

mobilni internet

HSDPA - JO[ BR@E, JO[ BOLJE

bizzosfera

VI[E OD IMID@A

um+tijelo+duh

IZ PROSJE^NOSTI U IZVRSNOST

200

6.2go

dina

I, r

ujan

200

6.

60-1 omot.qxd 25.10.2006 12:15 Page 2

Nakon {to mu se tvrtka suo~ila s ozbiljnim smanjenjem trì-

{nog udjela, vlasnik se obratio konzultantima za pomo}. Do-

sljedno je provodio sve savjete koje su mu dali - pove}ao ula-

ganja u razvoj novih proizvoda, angaìrao najbolje marke-

tin{ke stru~njake, pomno pratio poteze konkurenata... No,

rezultata nije bilo. Jednog dana o svojim problemima poàlio

se prijatelju s kojim je igrao tenis. - Stavi ovaj povez na o~i. Ja

}u ti dobaciti lopticu, a ti mi je vrati, rekao je prijatelj. - Ali to

je ludost, pobunio se vlasnik tvrtke, nemogu}e je pogoditi

ne{to {to ne vidi{!

PPUUNN PPOOGGOODDAAKK

Kad su Du Pontovi znanstvenici izumili novo vlakno - kevlar -

u tvrtki je vladalo odu{evljenje. Proglasili su ga svojim naj-

ve}im otkri}em nakon najlona i ve} su vidjeli kako im se ot-

vara milijunsko trì{te. Desetlje}ima kasnije Du Pont je jo{

uvijek ~ekao da se za kevlar ’stvori’ trì{te. S druge strane, kad

je Kodak konstruirao instamatik-kameru, Atari svoju prvu

videoigru, a Mazda lansirala svoj sportski automobil RX-7, sve

tri tvrtke bile su toliko zasute narud`bama da su ih jedva sti-

zale sve ispuniti. Za razliku od Du Pontovog, njihovi su proiz-

vodi bili pun pogodak.

Poslovanje se ne moè graditi tako da prvo kreirate proizvod, a

potom uvjeravate kupce da je to ’ba{ ono {to im treba’. @elite li

doista uspjeti, morate znati ’prona}i èlje i ispuniti ih’, a to je

mogu}e samo ako pa ljivo oslu{kujete potrebe svojih kupaca.

U Hrvatskoj npr. 70% gra|ana kaè: ’Ne znamo koliko pla}a-

mo razgovore u fiksnoj mreì’. Isto ih toliko tvrdi da bi za sve

pozive koristili mobilni telefon kada bi cijene razgovora bile

jo{ povoljnije. Vipnetov odgovor na te potrebe su nove Opcije

Fiksna i Vip, koje uklju~uju cijene razgovora od svega 10 lipa

po minuti za sve pozive iz mobilne u fiksnu i Vip mreù.

VVII[[AA SSVVRRHHAA

Praksa pokazuje da su najprofitabilnije i najuspje{nije one

tvrtke koje nisu prvenstveno usmjerene na stvaranje enorm-

nih profita, ve} na stvaranje vrijednosti za korisnike. Njihov

cilj je ’vi{a svrha’ - dobrobit njihovih klijenata i stvaranje pro-

izvoda i usluga zahvaljuju}i kojima }e njihovi kupci ìvjeti bo-

lje, zdravije, lak{e, ispunjenije, radosnije... Nokia povezuje lju-

de, 3M rje{ava probleme, Disney usre}uje ljude, Ikea pruà

rje{enja za bolje ìvljenje... Googleova je misija informacije

u~initi dostupnima svima, a Genentech je sve svoje snage us-

mjerio na pronalaènje lijeka protiv raka...

Pravi uspjeh dolazi tek kad u sredi{te svog poslovanja doista

stavimo potrebe kupaca i klijenata. Ako svu svoju strast,

znanje i energiju usmjerite na kreiranje najbolje ponude,

stvaranje najkvalitetnijih proizvoda i pruànje vrhunske us-

luge, ako dio svog vremena posvetite produbljivanju poslov-

nih odnosa i izgradnji povjerenja, uspjeh ne}e izostati. [to

vi{e daje{, vi{e dobiva{ - nepisani je zakon univerzuma po

kojem se sve odvija.

{to vi{e daje{,vi{e dobiva{

foto: Mara Brato{

kolumna 3

:: pi{e: Marie-Helene Magenschab, CEO, Vipnet

2-3 oglas mhm.qxd 25.10.2006 11:52 Page 2

bizzoom

ène - pokreta~i

Žene su u današnje vrijeme najmo}niji pokreta~ glo-

balnog gospodarskog rasta. U posljednjih nekoliko

desetlje}a, gotovo svuda u svijetu, zapošljava se sve

više žena, a to je posljedica velike promjene u karak-

teristikama i tipu poslova.

Podaci tako|er pokazuju da više žena nego muška-

raca završava fakultete. U SAD-u na svakih 100 mu-

škaraca koji zapo~nu visoko obrazovanje dolazi 140

žena, a u Švedskoj ih je ~ak 150. Žene postaju sve važ-

nije na svjetskom tržištu, ne samo kao radnice, ve} i

kao potroša~ice, menadžerice i investitorice. Istraži-

vanja pokazuju da žene donose ~ak 80% svih odluka o

kupnji.

jesu li web stranice korisne?

Jesu li korporativne web stranice korisne i mogu li

pobolj{ati prodaju proizvoda i usluga? Prema poda-

cima istraìvanja koje je na uzorku od 143 hrvatske

tvrtke provela Inspiracija.com, tvrtka za razvoj

Internet poslovanja, 58% ispitanika je sigurno da

mogu, 23% misli da mogu, a svega 6,7% ispitanika

smatra da web stranice ne mogu pobolj{ati prodaju.

Istraìvanje tako|er pokazuje kako ~ak 95% ispitani-

ka smatra da web stranice koriste stvaranju branda.

No unato~ tome {to hrvatske tvrtke sve vi{e prepo-

znaju va`nost Interneta kao komunikacijskog ka-

nala, od ukupnog broja tvrtki koje posjeduju web

stranice, svega 16,7% ostvaruje prihode od njih.

najva`niji ~imbenici u izboru posla

Rezultati ankete koju je na uzorku od 583 ispitanika pro-

veo portal Moj posao pokazuju kako je pla}a za hrvatske

gra|ane (67% ispitanika) i dalje najva`niji element pri

izboru posla. Slijede potom mogu}nost napredovanja

(60%), ravnoteà izme|u posla i privatnog ìvota (52%),

te mogu}nost dodatnog obrazovanja (44%). Za 28% ispi-

tanika va`ni su bonusi za dobro obavljen posao, za 27%

izazovan posao, dok 11% ispitanika cijeni mogu}nost da

na poslu ima mentora. Zanimljivo je da se elementi po-

put dodatnog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

nalaze na dnu ljestvice. Tako je dodatno mirovinsko osi-

guranje pri izboru posla va`no za svega 5% ispitanika, a

dodatno zdravstveno za 4% ispitanika.

22

36

bizzmag 2006 / sadràj 54 sadràj

UREDNI[TVO Glavna urednica: Andrea Blaì~evi} Izvr{ne urednice: Jasna Bolan~a Popovi}, Kornela Bilopavlovi} Uredni{tvo: Marie-Helene Magenschab, Dubravka Jusi}, Alen Ranilovi}, Nini Cinotti, Linda Sessa, Donald Mudrini}, Draèna Lejo, Renata Kapicl, Mirjana Gra~ak, Ivica [iri}, Milo{ Popovi}, Zoran Popovi}

Koncept, realizacija, oblikovanje i priprema za tisak: PALETE kreativni studio Lektorica: Marina Vuj~i}

Tisak: VJESNIK d.d., Slavonska avenija 4, 10000 ZagrebIzdava~: VIPnet d.o.o., Vrtni put 1, 10000 ZagrebAdresa uredni{tva: Hrgovi}i 99, 10000 Zagreb, tel: 01 3668 290,e-mail: [email protected]

Besplatan primjerak ISSN 1845-002X

6

16

56 4410

06 um+tijelo+duh

10 bizzosfera

12 bizz frontal

16 vip usluge

18 bizzosfera

22 bizz frontal

28 bizzosfera

30 mobilni internet

32 bizzosfera

46 bizzosfera

50 um+tijelo+duh

56 putokazi

dobro jutro menadèri

ravnopravno na trì{tu

partnerstvo - klju~ uspjeha

evolucija komunikacije

vjetar u jedrima

in vino...

mobilni marketing

hsdpa - jo{ brè, jo{ bolje

vi{e od imidà

presti`no i povoljno

iz prosje~nosti u izvrsnost

ny

4-5 sadrzaj.qxd 25.10.2006 11:53 Page 2

6 um+tijelo+duh / Probudite svoju energiju

Alarm budilice donosi novo jutro i novezahtjeve. Potrebno je {to prije oteti sesnu i ubaciti u petu brzinu. [alica kavedonosi spas. Ipak poku{ajte ne{todruk~ije. Prijedlozi od 1 do 4, za koje jepotrebno od 5 do 30 minuta, podignut}e vam energiju brè i dugoro~nije.

1. HHLADAN TTU[ [[IRI @@ILE II UUBRZAVA MMISLI!

Visoke koncentracije kortizola i adrenalina cirkuliraju va{im

tijelom. Ovi hormoni bu|enja ja~aju imunolo{ki sustav i daju

otpornost organizmu. Potrebno je malo hrabrosti za jedno

jutarnje umivanje i tu{iranje hladnom vodom, ali krvotok }e

vam nakon toga uzeti pravi zamah. Hladan tu{ dovodi krv u

kapilare, pobolj{ava cirkulaciju, ~isti cirkularni sustav, sma-

njuje pritisak krvi na unutrašnje organe, osigurava nove ko-

li~ine krvi, ja~a ìv~ani sustav, kontrahira mi{i}e ({to poti~e

osloba|anje toksina) i ja~a stani~ne membrane te tako podiè

imunitet na viruse, prehlade i alergije. Ovom metodom se

mnogi zdravstveni problemi mogu eliminirati ili barem uma-

njiti, a njezina iznimna prednost je trenutno razbu|ivanje ti-

jela i uma za sve dnevne aktivnosti.

2. KKRATKORO^NO PPODI@U EENERGIJU,

DUGORO^NO PPOMLA\UJU!

Sustav 5 vje`bi, popularno nazvan 5 tibetanaca, prije {ezde-

setak godina od tibetanskih monaha Peter Kelder je prenio

zapadnom svijetu (i objavio u knjizi ’Fontana mladosti’).

Redovito vje`banje osloba|a mi{i}e napetosti, pobolj{ava

rad srca i probavu te dovodi do relaksacije. Vje`be uklju~uju

i potpuno disanje, {to rezultira uno{enjem vi{e kisika u orga-

nizam. Jutarnje vje`banje (a potrebno vam je 15-ak minuta)

pomo}i }e vam da brzo podignete energiju i da se osje}ate

svjeì i u punoj mentalnoj spremnosti tijekom cijelog dana.

Kontinuirano upra`njavanje ovih vje`bi zbog svog utjecaja

na rad hormonskih `lijezda usporava proces starenja.

dobro jutro menadèri

1 3 42

3. ÂROBNA JJUHA

Posljednja dva desetlje}a ostatak svijeta kona~no otkriva

mudrost koju Japanci znaju stolje}ima. Miso juha jest ~arobna

juha! Jedinstvena po sastavu i u~inku koji ostvaruje, ukusna i

djelotvorna, predstavlja jedan od stupova zdrave prehrane. Za-

mijenite jutarnju {alicu kave toplim misoom i unijet }ete u orga-

nizam injekciju potrebnih vitamina i minerala za zdrav start

organizma i uma. Zahvaljuju}i tripsinu, prevencija je za tumore,

sme|i pigment u misou zaustavlja procese starenja stanice,

vlakna ubrzavaju i reguliraju probavu, a proteini iz zrna soje

reduciraju kolesterol u krvi. udotvorna je u regeneraciji stanica

izloènih zra~enju, a posebno se preporu~uje pu{a~ima jer

umanjuje djelovanje nikotina na grlo. Pomislili ste - sjajno, ali

tko }e kuhati ujutro... Postoji i instant verzija!

4. JJUTARNJA BRZA [ETNJA

Pomisao da jo{ onako sneni u cik zore navla~ite tenisice i odlazite

brzo hodati oko kvarta moè djelovati demotiviraju}e. Me|utim

kad jednom osjetite pozitivne u~inke ove aktivnosti, jutarnja

{etnja postat }e va{a svakodnevnica. Brzo hodanje je najjedno-

stavniji način za postizanje i održavanje fizičke kondicije, tonusa

mišića i vitke linije. Njegovo redovito upra`njavanje povećava

kapacitet pluća, jača srčani mišić, stabilizira krvni tlak, povoljno

utječe na cirkulaciju, probavne i dišne organe, te {titi od osteopo-

roze. Pridonosi većoj potrošnji kalorija te time i sagorijevanju su-

višnih masnih naslaga. Idealno je za prezaposlene osobe koje na

radnom mjestu sjede ili stoje, te za one koji borave u zatvorenom

prostoru. I mo`da najva`nije... znatno smanjuje psihičku na-

petost i reducira utjecaj stresa kojem smo svakodnevno izloženi.

6-7 dobro jutro2.qxd 25.10.2006 11:54 Page 2

Hrvatska_svijet / bizzoom 9

prvi hrvatski simpozij ostresu na poslu

Prvi hrvatski interdisciplinarni simpozij natemu ’Stres na radnom mjestu’ održat }e se13. i 14. listopada ove godine u Zagrebu, uhotelu Four Points by Sheraton Panorama,Trg sportova 9, u organizaciji Instituta zakvalitetu i razvoj ljudskih potencijala i Hr-vatskog društva za medicinu stresa. Po-krovitelji simpozija su Ministarstvo zdrav-stva i socijalne skrbi, Ministarstvo gospo-darstva, rada i poduzetništva, Hrvatskagospodarska komora, portal MojPosao iCBA Business School.

zakon o leasingu

Vlada Republike Hrvatske uputila je Saboru pri-jedlog Zakona o leasingu u kojem se, kako jenajavljivano, leasing ku}ama ubudu}e zabranju-je odobravanje kredita. Poslovanje 20-ak leasingku}a u Hrvatskoj, kako je pojasnio ministar fi-nancija Ivan Šuker, u na~elu }e nadzirati Hrvat-ska agencija za nadzor financijskih usluga(HANFA), ali }e Hrvatskoj narodnoj banci ipakpripasti kontrola nad poslovima financijskogleasinga kojega }e obavljati banke u segmentuostalih financijskih usluga.

europljani protiv ograni~enjaradnog tjedna

Istraìvanje koje je na 10.000 ispitanika proveo Finan-cial Times, pokazuje kako se 47% Europljana protivi re-strikcijama na broj radnih sati. U Velikoj Britaniji 52%ispitanika misli kako bi osobe same trebale odlu~iti ko-liko sati žele raditi, a istog je mi{ljenja i ve}ina Francuza(52%) te Nijemaca (65%). Za razliku od njih, 72% Španjo-laca podupire ograni~enja, dok se tek nešto više od 40%Talijana protivi ograni~enjima. Ina~e, zakoni Europske unije ograni~avaju maksimalnotrajanje radnog tjedna na 48 sati.tre}a vjetroelektrana u hrvatskoj

Nakon Paga i Konjeva brda u {ibenskom zale|u, usrpnju 2007. na Golom brdu kod Benkovca tvrtkaKastel International iz Zadra po~et }e s gradnjomnajve}e hrvatske vjetroelektrane, snage 80 megava-ta. Vrijednost projekta je 50 milijuna eura, a gradnjabi trebala biti dovr{ena 2011. godine.

srednja klasa najvi{e surfa

Istraìvanje o kori{tenju Interneta u Hrvatskoj, koje je pro-vela agencija GfK, pokazalo je kako ve}inu korisnika Inter-neta ~ini zaposlena srednja klasa, a ne u~enici i studentikao {to je to bio slu~aj ranije. Tako se Internetom danasnajvi{e sluè osobe koje mjese~no zara|uju od 4.00o do6.000 kn, a najmanje oni ~iji prihodi iznose do 1.200 kunamjese~no. Osobe koje zara|uju preko 6.000 kn, nalaze sena tre}em mjestu.

novi poslovni portalPoslovni navigator (www.business-navigator.biz) novi jeInternet portal koji malim i srednjim poduzetnicima na jed-nom mjestu pruà niz korisnih informacija olak{avaju}i na tajna~in njihovo poslovanje. Rije~ je o besplatnom servisu po-mo}u kojeg poduzetnici mogu prona}i najbolje izvore zafinanciranje poduzetni~kih projekata, ostvariti poticaje nakoje imaju pravo, uklju~iti se u poslovnu mreù, te u naj-kra}em roku prona}i tvrtke ili usluge koje im trebaju. Sveinformacije podijeljene su u 4 dijela: kreditni vodi~, poslovnamreà, ulaganje u Hrvatsku i poslovni centri.

’zelena’ tehnologija

Kako je stara elektroni~ka oprema je-dan od najbrè rastu}ih otpada na svi-jetu, Greenpeace je proveo veliko istra-ìvanje o ekološkoj prihvatljivosti naj-većih elektroničkih brandova.Prema Greenpeaceovom izvje{}u, eko-lo{ki najprihvatljiviji proizvo|a~ je No-kia, koja u svojim proizvodima u pot-punosti eliminira upotrebu PVC-a.Na 2. mjestu je Dell, a na 3. Hewlett Pa-ckard. 4. mjesto pripalo je Sony Eri-cssonu, a 5. Samsungu. Na dnu Green-peaceove ljestvice nalazi se Apple.

Prema nacrtu novog Zakona o potica-nju ulaganja, koji bi trebao stupiti nasnagu sljede}e godine, maksimalna dr-àvna potpora iznosila bi polovicu ula-ganja za velike tvrtke, 60% za srednjetvrtke i 70% za male poduzetnike.

Od svih dràva koje èle u}i u Eu-ropsku uniju, Hrvatska je najpoèlj-nija ~lanica - pokazalo je istra ivanjeagencije Eurobarometer.Prema ovom istra ivanju, od 30.000ispitanika njih 56% èli vidjeti Hrvat-sku u svojem dru{tvu, dok su ostalepotencijalne ~lanice dobile potporune{to manju od 50%.

8-9 vijesti.qxd 25.10.2006 11:55 Page 2

Nedavno, 5 godina nakon {to je Hrvatska dobila Zakon o

telekomunikacijama, poznati provider pro`dire jedinog

tržišnog konkurenta. Svesrdno potpomognut nedostatkom

pravne regulative, pred o~ima nam probija balon~i} od sa-

punice tr i{nog natjecanja. Iako je Vlada ovaj put odlu~ila

uskratiti potporu akviziteru, Agencija za za{titu tr i{nog na-

tjecanja, koja djeluje od 1997., nije uspjela sprije~iti preuzi-

manje. Svima je jasno da }e ono {to je danas utràk od tele-

fonskih impulsa u bliskoj budu}nosti postati utràk od In-

terneta koji }e biti temeljen na {irokopojasnom pristupu. S

obzirom da }e prema podacima Hrvatske agencije za tele-

komunikacije, okrupnjeli provider sada ubirati prihod od oko

84% internetskog prostora, moèmo se na ovom mjestu za-

pitati: [to je to tr i{no natjecanje?

Dok se hrvatsko zakonodavstvo i tr i{na stvarnost svako-

dnevno preobraàvaju s jednim ciljem - dobivanja iskaznice

s natpisom EU, zapaàmo da bi neke od promjena koje MO-

RAMO u~initi bile dobre - kad bi u stvarnosti funkcionirale.

Tako nam, recimo, 4. poglavlje screeninga zvano Pravila tr-

i{nog natjecanja, dirigira uspostavu tr i{ta na kojem bi svi

poduzetnici imali ravnopravne uvijete. Njihovu zastuplje-

nost u kola~u tr i{ta prvenstveno bi trebala odre|ivati kva-

liteta proizvoda ili usluga kojom nastupaju, dakle isklju~ivo

odnos ponude i potra`nje. Sve skupa bi trebalo povoljno i

poticajno djelovati i na ekonomiju i na kraju na na{ BDP. Sve

~lanice du`ne su oko toga sura|ivati s Europskom komi-

sijom. [to nas prije~i da postignemo da ova tr i{na utakmi-

ca bude liberalna te po mjeri svakog sudionika?

PRIVATIZACIJA IILI LLIKVIDACIJA?

Prvi klip pod nogama akcije stvaranja liberalnog tr i{ta suk-

ladno sa Zakonom o za{titi tr i{nog natjecanja i Vladinim

posebnim zakonskim aktima jesu dràvne potpore tvrtka-

ma. Svima je prili~no jasno da Vlada, kad sanira potencijal-

nog gubita{a, tvrtku ili industriju, reanimira ga i kao takvog

zadr i u tr i{nom ringu, nema ravnopravnog odnosa. Za sa-

da je potpore, kako tvrdi Olgica Spevec, predsjednica Vije}a

za za{titu tr i{nog natjecanja, potrebno nadzirati. A u bu-

du}nosti smanjiti i ukinuti. U pro{loj godini dodijeljeno je 6,5

milijardi kuna dràvnih potpora. Relativan iznos potpora u

BDP-u RH jednak je onom iz 2004. i iznosi 2,8 % BDP-a. Po-

rezna izuze}a i olak{ice u protekle tri godine kontinuirano

rastu. Dodijeljena dràvna jamstva pak biljeè pad.

Poljoprivreda i ribarstvo, zbog te{kog stanja i potrebe vi-

{egodi{njeg konsolidiranja, izuzeti su iz Sporazuma o stabi-

@eli li Hrvatska dobiti iskaznicu s imenom EU, prema Sporazumu o stabilizaciji i pri-dru ivanju iz 2001. godine, mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa ste~evinama EU.Sloboda tr i{nog natjecanja je glavni prioritet.

Sloboda trì{nog natjecanja u RH / bizzosfera 11

lizaciji i pridru ivanju koji djeluje od 2001. Dràva sada na

grba~i ima niz gospodarskih sektora koje mora regulirati. Ili ih

privatizirati ili likvidirati da vi{e ne gutaju dràvni novac. Po-

sebno je urgentan slu~aj {ibenskog TLM-a koji guta dràvna

jamstva kao oblik potpora, a privatizacija se, iako ima zain-

teresiranih partnera, odga|a iz nekih potpuno neekonom-

skih razloga.

(NE) KKONCENTRIRAJTE SE!

Nadalje, govore}i o brigama na{e liberalizacijske akcije, u

tranzicijskim godinama nitko se nije previ{e brinuo oko domi-

nacije tr i{nih Golijata nad ivotom malih poduzetni~kih Da-

vida. U tr i{nim odnosima dominirao je ja~i, utjecajniji, poli-

ti~ki podobniji poduzetnik ili tvrtka. Nikoga nije pretjerano

zabrinjavala niti koncentracija poduzetnika. Dag d.o.o., Max

d.o.o. i Plus d.0.0. su mali poduzetnici koji kao takvi kod svo-

jih dobavlja~a imaju male rabate, male {anse za ostvarivanje

kredita - jednom rije~ju, tr i{no su te{ko konkurentni. I onda

se oni dosjete i zajedno s jo{ 20-ak sli~nih osnuju tvrtku Popec

d.o.o., koncentriraju kapital i promet i eto novog malog gi-

ganta koji mijenja odnose na tr i{tu. Agencija i g|a Spevec

sada prate tr i{te, a sve koncentracije kapitala i poduzetnika

moraju se prijavljivati Agenciji i tra iti odobrenje. O~ito da

koncentracije kapitala za sada lak{e prolaze kroz sito Agencije

jer nije zabiljeèn niti jedan slu~aj da je Agencija odbila kon-

centraciju nastalu novim akvizicijama. Bilo je uvjetnih odluka,

poput slu~aja EPH-a i Slobodne Dalmacije, kad se zagreba~ki

novinski izdava~ morao rije{iti udjela u Tisku kako bi preuzeo

Slobodnu Dalmaciju. 25% Tiska kupio je Agrokor, pa ta tvrtka

tako|er mora dobiti zeleno svjetlo, pri ~emu }e se usporediti

veli~ina tr i{ta koje ima kroz svoj trgova~ki lanac Konzum uz

pridruèni Tisak.

[TO KKA@U VVELIKI?

Doma}i poduzetnici komentiraju da je hrvatsko tr i{te iona-

ko malo i da ve}a tvrtka gotovo ne moè pre ivjeti samo na

njemu. Veli~ine koncentracija i zakonske zabrane postaju

kontraproduktivne. Ispada da doma}i zakon suzbija rast ve-

likih tvrtki kroz akvizicije, a one se samo tako mogu obraniti

od konkurencije svjetskih multinacionalnih kompanija.

Pribli avanjem ulaska Hrvatske u EU, taj problem postat }e

sve izraèniji jer bi se moglo dogoditi da zemlja s gospodar-

stvom znatno manje razvijenim od onoga u Europskoj uniji,

te nizom manjih i srednjih tvrtki, moè postati lak plijen za ve-

like kompanije koje su do sada ipak teè ulazile u pojedina po-

dru~ja gospodarstva.

ravnopravnona trì{tu

:: pi{e: Snjeàna Mlinarevi}

10-11 trzisno natjecanje jasna.qxd 25.10.2006 11:55 Page 2

Koliko dugo ste u Microsoftu i koliko vremena je pro{lo

od prvog radnog dana do susreta s Billom Gatesom?

- S osmijehom na licu mogu re}i da sam jedan od osniva~a

Microsofta Hrvatska i ljudi koji su ga podizali od po~etaka

1997. Podru`nicu smo otvorili kao skupina entuzijasta na

trì{tu koje je tada jo{ bilo relativno nerazvijeno. Napredo-

vao sam od mjesta voditelja prodaje odgovornog za

poslovna organiziranja prodajne i distributivne mreè, pro-

daje i marketinga, do dana{nje pozicije direktora. U Mi-

crosoftu vlada poticajna poslovna atmosfera i mogu}nost

da se svatko razvije sukladno afinitetima. Potrebe jednakih

mogu}nosti svjestan je i osniva~ Bill Gates, zbog ~ega ga

moè upoznati gotovo svatko tko radi u Microsoftu. Prvi

susret s njim sam imao 7 mjeseci nakon po~etka rada.

Microsoft je poznat po {irokoj partnerskoj mreì putem

koje obavlja poslovanje u pojedinoj regiji. Koliko part-

nerskih tvrtki imate u Hrvatskoj?

- Jedan od Microsoftovih klju~nih ciljeva jest razvoj doma-

}eg gospodarstva kroz ulaganja u IT zajednicu. Želimo raz-

viti tu industriju na uspje{nom Microsoftovom poslovnom

modelu, zasnovanom na suradnji s partnerima - hrvatskim

IT tvrtkama. One su klju~ i na{eg uspjeha. Pro{le smo godi-

ne u partnersku zajednicu primili i tisu}itog ~lana koji radi

na na{oj tehnologiji. Od toga, vi{e od 85 njih su Microsoft

Certified Partneri, a 22 Gold Certified Partneri. Svaki od njih

ima najmanje dva inènjera s Microsoft certifikatom. O

ekspertizi Gold Partnera dodatno svjedo~e izjave korisnika

o njihovom znanju i stvarnom uspje{nom rezultatu.

Kako se partnere stimulira da rade bolje?

- Klju~ rada je korektnost, transparentnost i poslovna pouz-

danost i predvidivost, povezana s pozitivnim financijskim

u~inkom, kako za partnere tako i za nas. Prema analizi ne-

zavisne istraìva~ke ku}e IDC, na svaki dolar ostvaren pro-

dajom Microsoftovog softvera, partneri ostvare dodatno

preko sedam dolara prometa. To je jasan interes i motiv ra-

da za partnere. S druge strane, jedan od temeljnih predu-

vjeta dobrog rada je znanje. Microsoft investira u {kolova-

nje na{ih partnera godi{nje oko 400 tisu}a USD, sufinan-

ciraju}i i {kolovanje zaposlenika na{ih partnera.

Kakve napore hrvatski Microsoft ulaè u daljnju lokali-

zaciju softvera? To~nije, ho}emo li Vistu, sljede}u ver-

ziju Windowsa, mo}i kupiti ’na hrvatskom’?

- Dosad smo najpopularnije Microsoftove proizvode, Win-

dows i Office, na hrvatski jezik lokalizirali 6 mjeseci nakon

predstavljanja. Tako }e i Vista i Office 2007 biti dostupni i na

hrvatskom jeziku. Lokalizacijom na{ih najpopularnijih pro-

izvoda dodatno poti~emo razvoj trì{ta i kori{tenje na{ih

proizvoda na optimalan na~in. [tovi{e, na taj se na~in {iri i

op}e znanje o informatici, jer jezik vi{e nije prepreka u njezi-

nom optimalnom kori{tenju, a vjerujem da je ra~unalo koje

’govori’ hrvatski puno pristupa~nije naj{iroj populaciji u ko-

ri{tenju novih tehnologija.

Kakav utjecaj }e ulazak Hrvatske u EU imati na poslo-

vanje Microsofta i suradnju s dràvnom upravom?

- Podaci pokazuju da su sve zemlje isto~ne i srednje Europe,

s kojima se najrealnije uspore|ivati, profitirale ulaskom u

Europsku uniju. Gospodarski, dràve koje danas biljeè naj-

ve}i rast BDP-a upravo su nove ~lanice. Dobar dio tog go-

spodarskog kola~a dolazi iz sfere IT-ja. Nemam razloga

sumnjati da je i pred Hrvatskom takva budu}nost. Ve} u

ovom trenutku dràvna uprava dokazuje kako je sposobna

provesti kvalitetna rje{enja, kao {to su javnosti nedavno

predstavljeni projekti Sredi{njeg ureda za e-Hrvatsku. Je-

dan od prioriteta Vlade je tzv. knowledge base economy,

{to je izravno vezano i uz razvoj i kori{tenje IT-ja, te sam

stoga vrlo veliki optimist i o~ekujem samo jo{ bolju i sve-

obuhvatniju suradnju s dràvnom upravom.

Kakvo je Va{e osobno vi|enje trenuta~nog gospodar-

skog stanja u Hrvatskoj?

- Trenutno se nalazimo u poziciji u kojoj, prema podacima

iz prve polovice godine, biljeìmo blagi trend pada nezapo-

slenosti i pove}an broj otvorenih radnih mjesta, no, isto

tako, radno je aktivno manje od 50 posto radno sposobne

populacije. Taj podatak govori o nedostatnosti gospodar-

skih reformi. Mislim da }e klju~ne promjene biti nu`ne u

sektorima s kojima su se morale pozabaviti i druge zemlje

srednje i isto~ne Europe - me|u ostalim u reformi zdravst-

va, trì{ta rada i poticaja. Tek nakon {to su provele te refor-

me, zemlje poput Latvije i Estonije napravile su gospodarski

napredak te danas biljeè najve}i rast BDP-a u Europi.

Kako izgleda Va{ radni dan? Kad se budite, dolazite na

posao, {to radite i kad odlazite ku}i?

- Moj prosje~ni radni dan po~inje oko 7 ujutro. Standardno,

dan po~inje jutarnjom kavom i planiranjem i pripremom za

aktivnosti toga dana. U tipi~nom danu oko 25% vremena je

partnerstvo-klju~ uspjeha

Najve}i softverski gigant nasvijetu, Microsoft, ve} gotovopuno desetlje}e prisutan je ina hrvatskom tr i{tu. O speci-fi~nostima ove tvrtke i primjenimodela rada definiranih uSjedinjenim Dràvama u ma-loj poslovnoj sredini kao {to jeHrvatska, razgovarali smo sdirektorom Microsofta Hrvat-ska, Davorom Majeti}em.

foto: Domagoj Kuni}

:: pi{e: Dragan Petric, izvr{ni urednik Buga

Davor Majeti}, direktor Microsofta Hrvatska / bizz frontal 13

12-13-14-15 majetic - 0.qxd 25.10.2006 11:56 Page 2

Poslovne tarife 0 / vip usluge 15

rad na mailu, 50% na sastancima, dok je ostatak predvi|en

za pripremu, ~itanje i u~enje. Prvi dio radnog dana zavr{a-

vam izme|u 18 i 19 sati. Ostatak dana je namijenjen obitelji

i obiteljskim obvezama. êsto dan zavr{avam radom na

ra~unalu do sitnih sati.

Koje karakteristike po Va{em mi{ljenju trebaju imati

nadre|eni i koje karakteristike Vi osobno najvi{e cijeni-

te kod svojih suradnika?

- ôvjek se ~itav ìvot susre}e ili je okruèn razli~itim au-

toritetima, iako je takav doìvljaj ljudi vrlo subjektivan i in-

dividualan. Osobno mi je va`nije jesam li okruèn ljudima

koji su sposobni, savjesni i koji razumiju prije svega sebe, pa

onda i ljude oko sebe. Od takvih ljudi moète ne{to nau~iti

i oni }e vas motivirati i poticati da u~ite, napredujete i radite

druk~ije i bolje, {to god radili, privatno i poslovno. Takve

karakteristike cijenim kod ljudi koji me okruùju, pa i onih

nadre|enih.

Najve}i trenuta~ni izazov, poslovno i privatno?

- Poslovno, rad na razvoju malog i srednjeg poduzetni{tva

kroz sektor IT-ja i suradnju s Microsoftovim partnerima

na terenu. Osobno, uklopiti rastu}e poslovne obveze s

obiteljskima.

Koju ste knjigu posljednju pro~itali?

- ’The World is Flat’ uglednog ameri~kog komentatora i ko-

lumnista Thomasa Friedmana.

Jeste li ovisnik o tehnologiji i gadgetima? Koliko prijeno-

snih ure|aja nosite sa sobom?

- Volim tehnologiju, ali ne ovisim o njoj. Ona je potrebna da

nam pomogne, a ne preuzme ivote. Tako se i odnosim pre-

ma njoj, koriste}i {to mislim da }e mi olak{ati svakodnev-

nicu. Ure|aj koji je uvijek uz mene svakako je moj Smart-

phone, a niti na jedan put ne idem bez Tablet PC-ja.

Microsoftov ured smje{ten je u Novom Zagrebu, dijelu

grada s ne ba{ bogatom gastronomskom ponudom.

Gdje biste u okolici ureda preporu~ili solidan ’gablec’?- Svakodnevne poslovne obveze ne dopu{taju mi previ{e izo-

stanaka izvan ureda. Stoga niti nisam imao priliku istraìti ga-

stronomsku ponudu Novog Zagreba. No, vjerujem da }e se i ta

scena ovdje brzo razviti, budu}i da je grad pokrenuo nove inve-

sticije i sve je ve}i interes tvrtki da upravo ovdje otvore svoja

sjedi{ta.

Najbolji ’gudi’, poklon sa simbolima tvrtke koji ste dobili

od nekog poslovnog partnera?- Odli~no vino s etiketom poslovnog partnera.

14 bizz frontal / Davor Majeti}

Volim tehnologiju, ali ne ovisim o njoj. Ona je potrebna da

nam pomogne, ane preuzme ivote.

Ponuda telefona uz Poslovnu tarifu 0

Vodafone llive! SSony EEricsson KK310izaslon u 64K boja, VGA kamera, e-mail klijent, MP3 reprodukcija, infracrveno su~elje.

Vodafone llive! SSamsung SSGH-ZZ540V 33G zaslon u 26oK boja, 1.3 Mpx kamera, videopoziv, e-mail klijent, MP3 reprodukcija,Bluetooth.

Vodafone llive! SSony EEricsson KK750izaslon u 256K boja, 2 Mpx kamera, e-mail klijent, MP3 reprodukcija,Bluetooth.

Vodafone llive! NNokia 66280 33G zaslon u 256K boja, 2 Mpx kamera, video poziv, e-mail klijent, FM radio,MP3 reprodukcija, Bluetooth.

Ve}

od

1.0

91 k

n

Ve}

od

591 k

nV

e} o

d 1.

991

kn

Ve}

od

0,9

1 kn

Novost koju vam ovaj put donose Poslovnetarife 0 je mogu}nost aktivacije Opcija Vip iFiksna s najni im cijenama razgovora uHrvatskoj od samo 10 lipa po minuti!

manja cijena-vi{e razgovora

Puno je na~ina na koji vam Poslovne ttarife 0smanjuju ttro{kove

telefoniranja. Tu su: minute razgovora uklju~ene u mjese~nu

naknadu (od 100 do 300 minuta ovisno o tarifi koju odabere-

te), mogu}nost prebacivanja nepotro{enih minuta u sljede}i

mjesec, besplatni razgovori za sve pozive izme|u zaposlenika

va{e tvrtke, kao i mogu}nost odabira Vip friends brojeva izvan

tvrtke s kojima tako|er razgovarate za 0 kuna po minuti. Osim

toga tu je i mogu}nost kontrole tro{kova putem VPN Budget

usluge, razdvajanje privatnih od poslovnih tro{kova mobilnog

telefoniranja... i ono najbolje - Poslovne tarife 0 od sada vam

pruàju i mogu}nost da pozive iz mobilne mreè pla}ate po

najni im cijenama u Hrvatskoj!

NAJBOLJE OOPCIJE ZZA VVA[U TTVRTKU

Poslovne tarife 0 namijenjene su malim i srednjim poslovnim

korisnicima, a svi postoje}i i novi korisnici od sada imaju i mo-

gu}nost uklju~ivanja Opcije Fiksna i/ili Opcije Vip koje donose

jo{ ni e cijene razgovora od samo 110 llipa ppo mminuti za pozive

prema fiksnim mreàma i/ili Vip mre i. Ukoliko opcije aktivi-

rate u promotivnom razdoblju do 15. 10. 2006., moète iskori-

stiti dodatnu pogodnost i 3 mjeseca biti oslobo|eni pla}anja

mjese~ne naknade za kori{tenje opcija!

Detalje ove ponude pogledajte na stranicama 16 i 17, a za sva pitanjakontaktirajte Vip Slu`bu za poslovne korisnike na 091 77 22 ili po-tra ite informacije na www.vipnet.hr.

mjese~na naknadaminute uklju~ene u mjese~nu naknaduuklju~ene minute se tro{e prema destinacijamapozivi prema svim hrvatskim mreàmapozivi unutar VPN mreè i prema Vip friends brojevima

Poslovna tarifa 100100 kn100Vip mreà1,80 kn0 kn

Poslovna tarifa 200200 kn200Vip + fiksne mreè1 kn0 kn

Poslovna tarifa 300300 kn300sve hrvatske mreè0,90 kn0 kn

12-13-14-15 majetic - 0.qxd 25.10.2006 11:57 Page 4

Opcije Vip i Fiksna / vip usluge 17

evolucija komunikacijeBrojeve u fiksnim mreàma je najjeftinije zvati s fiksnog

telefona? Pozivi s mobilnog telefona na fiksni su najsku-

plji? Savjetovali ste svojim zaposlenicima ili suradnicima

da poslovne razgovore kad god mogu obavljaju iz ureda s

fiksnog telefona kako bi barem donekle kontrolirali tro{-

kove? Sve to sad lijepo moète zaboraviti iz jednostavnog

razloga {to vi{e nije tako!

SVEGA 10 LLIPA PPO MMINUTI!

Najnovija kreacija Vipovih stru~njaka, iza{la po~etkom

rujna, su Opcije Vip i Fiksna kojima dodatno moète po-

bolj{ati prednosti svoje tarife, a sebe rasteretiti razmi{-

ljanja o cijenama poziva. Uz aktivaciju Opcije Fiksna i

Opcije Vip ostvarujete najniù cijenu poziva s mobilnog

telefona prema fiksnim mreàma i unutar Vip mreè - ci-

jenu od svega 10 lipa po minuti!

Opcije Vip i Fiksna mogu se aktivirati bez obzira jeste li po-

stoje}i ili novi Vip poslovni korisnik, a aktivacija je mogu}a

isklju~ivo na zahtjev plate`no odgovorne osobe unutar

va{e tvrtke do 31. prosinca ove godine.

Za kori{tenje Opcije Vip mjese~na je naknada 50 kuna, a za

Opciju Fiksna mjese~nu naknadu }ete platiti svega 30 kuna.

NAJBR@IMA - DDODATNA PPOGODNOST!

Aktivirate li Opciju Vip i Opciju Fiksna u promotivnom raz-

doblju do 15. listopada, moète iskoristiti i dodatnu po-

godnost. Ovisno o tarifi koju koristite, aktivacijom Opcije

u promotivnom razdoblju ostvarujete 3 mjeseca bez

mjese~ne naknade za kori{tenje Opcije!

Aktivirate li Opciju Fiksna uz Poslovnu tarifu 200 i VPN

tarife do 15. listopada - ne pla}ate mjese~nu naknadu za

kori{tenje Opcije Fiksna 3 mjeseca.

Aktiviranjem Opcije Fiksna i Opcije Vip uz Poslovnu tarifu

300 u razdoblju do 15. listopada - ne pla}ate mjese~nu na-

knadu za kori{tenje obiju Opcija 3 mjeseca.

Ukoliko ste uvijek me|u prvima kad se ne{to novo i dobro

pojavi na trì{tu, ovo je jo{ jedna prilika za Vas!

0,10 kuna? Mislite - 10 lipa? Zasigurno je bilo puno takvih, izre~enih i neizre~enihpitanja, nakon {to je objavljena nova Vipova kampanja za Opcije Fiksna i Vip. Slaèmo se, zvu~i gotovo nevjerojatno, ali upravo je tih 0,10 kuna po minuticijena poziva prema fiksnim mreàma ili unutar Vip mreè, ukoliko se odlu~ite na jednu od Opcija - Fiksna ili Vip. Ili na obje.

16-17 evolucija.qxd 25.10.2006 11:57 Page 2

117 MMILIJUNA KKUNA ZZA KKREDITE

Za ovu je godinu predvi|eno ne{to vi{e od 117 milijuna ku-

na za kredite. Kreditna se linija sastoji od 6 podprojekata

(Poduzetnik, Poduzetni{tvo èna, Poduzetni{tvo branite-

lja, Poduzetni{tvo mladih, Nove tehnologije i Socijalne us-

luge). Najkra}e, novac se moè dobiti kako za po~etak po-

sla, tako i za njegov razvoj (primjerice za nastup na sajmo-

vima, za novi proizvod i nove tehnologije, cjeloìvotno ob-

razovanje obrtnika, itd.). Informacije o zainteresiranim po-

duzetnicima i obrtnicima prikupljaju se i obra|uju u ù-

panijama. Sve banke, prema ugovoru koji imaju s Mini-

starstvom, kredite po projektima Lokalni projekti razvoja i

Poduzetnik, daju pod istim uvjetima, a Ministarstvo i ù-

panije subvencioniraju kamatu.

Dràvna tajnica preporu~uje da se svi zainteresirani za bes-

povratne potpore jave na vrijeme, jer se projekti provode do

iskori{tenja sredstava i to do kraja prora~unske godine. Neki

su projekti, kao {to su poticanje rada strukovnih {kola, za

izvo|enje prakti~ne nastave, cjelo ivotno obrazovanje obrt-

nika i stipendiranje u~enika za deficitarna zanimanja, u cje-

losti ve} iskori{teni. No, novca jo{ ima, jer je za dosad odo-

brenih 870 zahtjeva, utro{eno samo ne{to vi{e od 23 miliju-

na kuna.

- Kroz dosada{nje i nove programe èlimo, me|u ostalim,

potaknuti ulaganja u nove tehnologije kako bi se pribli ili

standardima Europske unije. Po~etkom sljede}e godine za-

po~et }e s radom i lokalni jamstveni fondovi za kreditiranje

poduzetni{tva, koji }e poduzetnicima u vrlo kratkom roku

omogu}iti dobivanje manjih kredita. Nedopustivo je da se

kredit za automobil moè dobiti u roku 24 sata, a da po-

duzetnici zbog kra}e nelikvidnosti i nemogu}nosti dobiva-

nja brzog kredita - propadaju, rekao je ministar gospodar-

stva Branko Vukeli}. Dodao je kako je cilj Ministarstva oja~ati

male i srednje poduzetnike, kako bi se {to bolje pripremili za

tr i{nu utakmicu u EU.

HBOR PPOTIÊ RRAZVITAK PPODUZETNI[TVA

HBOR od samog po~etka poti~e razvitak obrtni{tva i malog

poduzetni{tva. Lani su, kaù u HBOR-u, odobrili oko 700

milijuna kredita, {to je tri puta vi{e nego godinu ranije. Kre-

diti su odobreni za ulaganja u proizvodne i uslu`ne djelat-

nosti (prehrambena, drvna, tekstilna, farmaceutska i poljo-

privredna proizvodnja, transportne i grafi~ke usluge te turi-

zam). Krediti se u ovoj banci mogu dobiti po ni oj kamati, s

po~ekom otplate i do dvije godine, te na dulji rok otplate ne-

go u komercijalnim bankama. S obzirom da je iznimno puno

projekata i razli~itih uvjeta za dobivanje kredita, u HBOR-u

savjetuju zainteresiranima da se informiraju ili preko inter-

netske stranice (www.hbor.hr), ili preko ureda u Zagrebu,

Splitu, Osijeku, Puli i Gospi}u, a uskoro i u Rijeci.

DODATNIH 77 MMILIJUNA ZZA OOTOKE

Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, objavit }e

sredinom rujna javni poziv za potporu oto~nim poslodavci-

ma, za {to je osigurano 7 milijuna kuna. Prema rije~ima glas-

nogovornice tog Ministarstva, Marine Haluàn, cilj te mjere

je poticanje zapo{ljavanja oto~nog stanovni{tva i razvoja

gospodarstva. Mogu}i korisnici potpora su trgova~ka dru-

{tva, obrti ili zadruge koje mogu ostvariti potporu u iznosu

do 750.000 kuna u razdoblju od tri godine. Oto~ni poslodav-

ci sa sjedi{tem na otocima 1. skupine (nedovoljno razvijeni i

nerazvijeni, mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni oto-

ci i oto~i}i) imat }e pravo na ve}u naknadu (100% jedne pro-

sje~ne ispla}ene mjese~ne bruto pla}e bez doprinosa na pla-

}u) od poslodavaca koji iste djelatnosti obavljaju na otocima

2. skupine (svi ostali otoci i poluotok Pelje{ac), a koji }e mo}i

koristiti polovicu spomenutog iznosa.

Zapo{ljavanje se sufinancira i preko Hrvatskog zavoda za

zapo{ljavanje (www.hzz.hr), gdje se mogu dobiti razne pot-

pore za zapo{ljavanje socijalno isklju~ivih i teè zapo{ljivih

osoba, te visokoobrazovanih osoba bez radnog staà i sli-

~no. Kako smo doznali od dràvne tajnice za rad Vere Babi},

u manje od 5 mjeseci, koliko su na snazi nove mjere, zapo-

sleno je oko 2600 osoba.

Najlak{i put do svih informacija koje poduzetnicima mogu

olak{ati ivot je web adresa www.poslovni-navigator.hr.

Programi potpore za poduzetnike / bizzosfera 19

- Kada sam zapo~injala s poslom 2001. godine, Hrvatsku

banku za obnovu i razvoj (HBOR) izabrala sam kao najbolju

opciju, a isto mislim i danas. Dobila sam i poticaje Ministar-

stva gospodarstva za novi proizvod, a ove }u godine aplici-

rati za sufinanciranje marketinga, novog proizvoda i nove

tehnologije. Poticaje nije te{ko dobiti, ali se treba pridràva-

ti svih pravila, rekla nam je direktorica zagreba~kog Loriena,

Suzana Kova~evi}.

Sli~na je pri~a i Ilije Doma}inovi}a iz Velike Gorice, koji je u

vrlo kratkom vremenu, preko gradskog poduzetni~kog cen-

tra, dobio kredit od pola milijuna kuna za vlastiti poslovni

prostor. Kredit je odobren na 10 godina, a kamata je, s ob-

zirom da je sufinancira Ministarstvo i Zagreba~ka ùpanija,

svega 3,8%.

Ove i neke druge pri~e poduzetnika, razbijaju predrasude o

tome kako je te{ko do}i do razli~itih dràvnih poticaja. Po-

tvr|uje to i iznos od 2,9 milijardi kuna, koji je u posljednje

dvije godine, prema rije~ima dràvne tajnice za poduzet-

ni{tvo Tajane Kesi} - [api}, preko Ministarstva gospodarstva

’podijeljen’ poduzetnicima.

vjetar u jedrima

Rok za bespovratne potporeistje~e iskori{tenjem sredsta-va, najkasnije do krajafinancijske godine. Novcajo{ ima, samo se treba javitina vrijeme, savjetuje dràvnatajnica za poduzetni{tvoTajana Kesi} - [api}

:: pi{e: Jasminka Filipas, novinarka Privrednog vjesnika

18-19 poticajni programi - novo.qxd 25.10.2006 11:58 Page 2

20 telekomunikacije / Cjelovita poslovna rje{enja za tvrtke

Generali osiguranje d.d. kao korisnik paketa

Cjelovitih poslovnih rje{enja koristi gotovo

sve usluge unutar paketa: Pristup Internetu,

Podatkovni VPN te Fiksni i mobilni VPN. Sve

usluge koriste se na vi{e od 35 lokacija na

podru~ju cijele Hrvatske, kao i za veliki broj

prijenosnih ra~unala.

Kori{tenjem ovog paketa postigli smo ono

{to je tendencija svake tvrtke - zna~ajne u{-

tede u vremenu i tro{kovima komunikacije

izme|u ureda, prodajne mreè i klijenata.

Osim smanjenja tro{kova telekomunikacij-

skih usluga, koje u pojedinim intenzivnim

mjesecima u odnosu na prethodna razdoblja

prelazi 25%, intenzivno smo pobolj{ali i samu

kvalitetu unutra{nje i vanjske komunikaci-

je. Na taj smo se na~in jo{ vi{e pribliìli

potrebama svojih klijenata i partnera. In-

tenzivnijom komunikacijom puno je jedno-

stavnije zadovoljiti sve èlje te rije{iti even-

tualne probleme.

U svom poslovanju koristimo Vodafone

Mobile Connect rješenje koje nam u kom-

binaciji s paketom Cjelovitih poslovnih rje-

šenja omogu}uje pristup internoj poslovnoj

mre i s bilo koje lokacije u zemlji ili inozem-

stvu 24 sata dnevno. Kao zahtjevan korisnik,

uvijek smo otvoreni za sve nove ideje vezane

uz primjenu ponu|enih tehnologija, a stalno

koristimo i Vipnetovu tehni~ku podr{ku

kako bismo pro{irili saznanja i mogu}nosti

koje se nude.

Na na{e zadovoljstvo ovim uslugama bitno

je utjecalo i to {to nisu bili potrebni apsolut-

no nikakvi tehni~ki predzahvati unutar

tvrtke. Kompletnu infrastrukturu i sve po-

trebne tehni~ke priklju~ke Vipnet je u sklopu

paketa prilagodio na{em ve} postoje}em

stanju. Cjelovitu zamjenu pruàtelja usluga

prilikom uklju~ivanja usluge obavili smo jed-

nostavno i u roku od nekoliko sati, {to naši

zaposlenici i klijenti nisu ni osjetili.

Cjelovita poslovna rješenja predstavljaju jedinstven kon-

cept integriranih usluga za poslovne korisnike, a objedi-

njuju govornu komunikaciju, pristup Internetu i prijenos

podataka u mobilnoj i fiksnoj mreži. Integracijom fiksne i

mobilne telefonije u jedinstvenu VPN mreù korisnici sma-

njuju ukupne troškove komuniciranja, sve tro{kove pla-

}aju jednim ra~unom, koriste besplatne minute za me|u-

narodne razgovore, imaju najpovoljniju cijenu poziva iz

fiksne prema nacionalnim mobilnim mrežama...

U sklopu ove usluge omogu}en je i prijenos postoje}ih fik-

snih brojeva te na taj na~in fiksni telefonski brojevi va{e

tvrtke ostaju nepromijenjeni. Osim toga, Cjelovita poslov-

na rje{enja omogu}uju i povezivanje svih podru`nica tvrt-

ke u podatkovnu mreù, a zaposlenicima koji su izvan

ureda pruàju i mogu}nost udaljenog pristupa informaci-

jama i korporativnoj mreì.

Cjelovita poslovna rje{enja prilago|ena su opsegu poslo-

vanja razli~itih tvrtki, stupnju korištenja Interneta, broju

mobilnih i fiksnih korisnika te broju poziva. Ovisno o svo-

jim potrebama sami odabirete najpovoljniju kombinaciju

usluga i time ostvarujete maksimalne uštede telekomu-

nikacijskih troškova. Primjerice, govorni VPN (Fiksni i mo-

bilni) i Internet donose vam uštedu od 15 do 20% u odnosu

na pojedina~no kori{tenje tih usluga. Vi{e informacija po-

traìte na www.vipnet.hr ili nazovite Vip Slu`bu za poslov-

ne korisnike na 091 77 22.

Vedran Grb~i}, Generali osiguranje, IT menadèr

smanjenje tro{kova i preko 25%

vip imai fiksnu!

Gospodin Stipe (neka se za ovu prigodu tako zove) upravlja

manjom pomorskom agencijom i posao mu baš i nije lak. Uza

sve organizacijske probleme, namu~io ga je i problem s pla}a-

njem ra~una i naknada poštama i bankama s kojim se ~esto

susre}u njegovi zaposlenici, morski vukovi koji plove svije-

tom. I dok jedan iz Vancouvera nikako nije mogao platiti ratu

kredita za vikendicu u âbru, drugog je mu~ilo produènje

Vipme ra~una njegovih klinaca. Gospodin Stipe obratio se

Vipovoj Službi za poslovne korisnike i izložio im svoj vrlo spe-

cifi~an problem. Ponu|eno mu je nekoliko mogu}nosti u koji-

ma je svatko od njegovih radnika pronašao rješenje koje mu je

najviše odgovaralo, od pla}anja ra~una SMS-om do trajnog

naloga. U me|uvremenu se u~lanio i u Business Vip Club, pri-

kuplja bodove, a i zaposlenici su mu zadovoljni jer ne strahuju

više od datuma dospije}a poštanskih uplatnica. Vas sada za-

nima zašto smo vam ispri~ali ovu pri~u. Jednostavno zato što

mislimo da ona, poput brojnih drugih, najbolje ilustrira na~in

na koji Vip komunicira sa svojim poslovnim korisnicima.

VA@NO JJE ZZNATI SSLUŠATI

Sposobnost slušanja jedna je od najvažnijih odlika emocional-

ne inteligencije. I nije tajna da je ta specifi~na inteligencija iz-

ravno odgovorna za najve}i broj naših osobnih i poslovnih

(ne)uspjeha. U današnjem poslovnom svijetu ~ak se ni ’najtvr-

|i’ pregovara~i više ne mogu osloniti samo na svoje razigrane

govorni~ke kvalitete. Znati slušati na pravi na~in jednako je

važno kao i znati upotrijebiti pravi argument u pravo vrijeme.

Nekome }e se možda u~initi da su takve teme odve} ’pjesni~-

ke’ kad je rije~ o svijetu businessa. U Vipu, s druge strane, vri-

jedi ’no-nonsense’ princip otvoren za sve prakti~ne ideje koje

imaju smisla i nude pametna rješenja. Nau~iti slušati korisni-

ka osnovna je vještina, sam temelj strategije usmjerene k po-

slovnim korisnicima. U specifi~nom okruženju mobilnih ko-

munikacija korisnici danas traže uslugu skrojenu prema svo-

jim potrebama. O~ekuju dodanu vrijednost koja }e osnažiti

njihovo poslovanje, mrežu visoke kvalitete, primjerene us-

luge, jednostavne procese i krajnje transparentne cijene. Više

od svega, treba im ravnopravan, stru~an partner koji }e im

znati dati savjet, ali i rješenje za sve telekomunikacijske po-

trebe. Svjesni svega toga, u Vipu žele da ih poslovni korisnici

doživljavaju gotovo kao svoj unutarnji ’odjel za rje{avanje ko-

munikacijskih pitanja’.

UMIJE]E RRAZUMIJEVANJA

Ponuditi prava rješenja nije lagan zadatak. U Vipu su odlu~ili

slušati, razgovarati i razvijati empatiju u kontaktu s korisnici-

ma. Ali, tek kad se potpuno upozna okruženje u kojemu

korisnik vodi svoj posao, Vip mu može pomo}i u konkretnim

situacijama. A biti savjetnik u rješavanju konkretnih proble-

ma sama je bit Vipove komunikacije usmjerene k poslovnim

korisnicima. Pitate li se {to ovo konkretno zna~i za vas? Po-

~etkom lipnja Vipnet je za svoje postoje}e i potencijalne po-

slovne korisnike uveo poseban broj 091 777 222. Trebate li savjet

ili imate neko mobilno komunikacijsko pitanje ili dvojbu ve-

zanu uz Vipovu poslovnu ponudu, svakako ga nazovite. Na

raspolaganju su vam specijalno osposobljeni zaposlenici Vi-

pa koji }e zasigurno imati rje{enje i/ili pravi savjet za vas.

Volite li vi{e komunicirati e-mailom - nema problema, po{a-

ljite ga na [email protected].

vip komunikacije 21

dobar savjet zlata vrijedi

20-21_ITS - savjetnik.qxd 25.10.2006 11:59 Page 2

gradima na našem imanju uzgaja organski i biodinami~ki,

imamo uskla|en stil i kvalitetu, financijsku stabilnost, a i

obitelj je uklju~ena u poslovanje. Moja je uloga što više na-

u~iti od oca kako bih kasnije eventualno preuzela vo|enje

vinarije, ako on ikada odlu~i oti}i u mirovinu.

Kako biste svoja vina predstavili na{im ~itateljima?

- Naša se vina proizvode na europski na~in. Harmoni~na su,

osvježavaju}a, elegantna i dobro pristaju uz hranu. [to sta-

rija, to bolja. To su vina koja oduševljavaju!

Bez obzira na kvalitetu vina, kolikom va`no{}u biste oci-

jenili marketing u njegovoj prodaji?

- Marketing je važniji nego što je nekad bio jer postoji jako

puno vinarija koje proizvode odli~na vina. Ipak, najboljom vr-

stom marketinga smatram usmene preporuke ljubitelja na-

ših vina. Ljubitelji vina danas više vjeruju mišljenjima svojih

prijatelja, poznanika ili somelliera te je zbog toga važno da

ljudi kušaju naša vina, bilo u našoj vinariji ili prilikom razli~itih

doga|anja širom SAD-a. Uspostavljanje i o~uvanje odnosa s

poslovnim partnerima i kupcima je jako važno. Mi svoje ku-

pce smatramo prijateljima.

Koje osobine najvi{e cijenite kod svojih zaposlenika?

- Najvi{e cijenim osobnost i moralni integritet te eti~nost u

radu, kao i sposobnost pozitivnog utjecaja u samoj vinariji i

izvan nje - da budu prijatelji našim kupcima.

Kakvi su trendovi vezani uz svjetsko trì{te vina i gdje na

njemu vidite hrvatska vina?

- Danas se trendovi mijenjaju te harmoni~na vina koja dobro

idu uz hranu postaju omiljenija od nekad slavnih zrelih ca-

berneta. K tome, ljudi su sve skloniji manje poznatim sorta-

ma vina i manje poznatim vinskim regijama, što se sigurno

može pozitivno odraziti na hrvatska vina.

Danas imate i vinariju na Pelje{cu. Kako ste zadovoljni

njezinim radom i kakvi su vam planovi vezani uz nju?

- Vrlo sam zadovoljna - naša se vina rasprodaju za 6 mjeseci!

Trenutno sadimo sortu Plavac mali na jednom hektaru povr-

šine pokraj naše vinarije u Trsteniku. Možda }emo malo po-

ve}ati proizvodnju u nadolaze}im godinama kako bismo za-

dovoljili potrebe tržišta. Naša su vina dobro prihva}ena u

Hrvatskoj.

Koga smatrate konkurencijom na hrvatskom trì{tu?

- Imamo puno odli~nih konkurenata u Hrvatskoj koji ulažu

puno entuzijazma kako bi se kvaliteta proizvodnje vina u Hr-

vatskoj podigla na svjetsku razinu.

[to }e, prema Va{em mi{ljenju, zna~iti ulazak Hrvatske

u EU za hrvatsko trì{te vina?

- Pove}anu konkurenciju, znanje, podizanje kvalitete, ve}u

konkurentnost na tržištima izvan Hrvatske i možda bolji ug-

led na svjetskom tržištu.

[to smatrate klju~em uspjeha va{ih vinarija?

- Prije svega strast za vinom, naporan rad i posve}enost iz-

vrsnosti. Nikada nismo zadovoljni trenutnim postignu}ima i

uvijek se trudimo biti jo{ bolji. Tu je i usredoto~enost na sa-

mo nekoliko sorti, posebno chardonnay.

Kako radite zajedno s ocem i brati}em, koje su po Vama

prednosti i mane obiteljskog poslovanja?

- Prednost i nedostatak je u tome da provodim 24 sata na

dan rade}i ono što volim!

Kako najvi{e volite provoditi slobodno vrijeme?

- Malo slobodnog vremena što imam, volim provoditi s obi-

telji - s petnaestomjese~nim sinom Noelom i suprugom Co-

linom. Sa suprugom ponekad i sviram, održali smo koncert u

vinariji prošlog lipnja te planiramo još sli~nih koncerata.

Vino se ne radi samo s glavom, ve} i sa srcem. Svoje srce i

svoju ljubav treba staviti u vino - jedna je od izjava gospodi-

na Grgicha koja svjedo~i o na~inu kako gleda na svoj posao

i uspjeh. Tu ljubav prema vinu dijeli i Violet, jo{ jednom po-

tvr|uju}i da krv nije voda. No, u ovom osobitom slu~aju

morate se zapitati moè li se bez vina u izreci?

Kako biste nam u nekoliko re~enica opisali poslovne po-

~etke svog oca, ra|anje uspje{ne Grgich Hills pri~e u

Napa dolini u Kaliforniji, te gdje sebe vidite u njoj?

- Moj otac je rođen u selu Desne u blizini Metkovi}a, u siro-

mašnoj obitelji s jedanaestero djece. Bio je prvi u obitelji koji je

zavr{io fakultet. U Ameriku je stigao 1958., i nakon godina ra-

da s nekima od najboljih vinara u dolini Napa, postao je poz-

nat 1976. kad je njegovo vino Chateau Montelena Chardo-

nnay iz 1973. osvojilo prvu nagradu na natjecanju vina u Pa-

rizu, pobijediv{i najbolja francuska bijela burgundijska vina!

Godinu kasnije, 1977., pokrenuo je vinariju Grgich Hills zaje-

dno sa svojim partnerom Austinom Hillsom. Naše prvo vi-

no, Grgich Hills Chardonnay iz 1977., osvojilo je me|u 221

vinom prvu nagradu na natjecanju najboljih svjetskih char-

donnayja. O~eva posve}enost umije}u proizvodnje vina,

prodaje vina i vo|enja poslovanja osigurala je vinariji Grgich

Hills poslovni uspjeh, kako ovaj u sadašnjosti, tako i u bu-

du}nosti. Naša je situacija jedinstvena - grož|e se u vino-

veritas... A istinita je, iako u nekim svojim dijelovima zvu~i gotovo bajkovi-to, i pri~a o uspjehu poznatog vinaraMiljenka Mikea Grgicha iz doline Na-pa u Kaliforniji, ro|enog u Hrvatskoj.O Grgich Hills vinariji te tajnamanjezinog uspjeha popri~ali smo s VioletGrgich, Mikeovom k}eri, ènom kojaje odrastala u vinogradima i sanjala oglazbi. Ostvarila je svoj san, glazbu jemagistrirala, a svoj umjetni~ki touchsad unosi u prodaju i marketing vinarije. Jer tvrdi, poput njezinog oca,da je proizvodnja vina umjetnost...

in vino...

Violet Grgich, vinarije Grgich Hills (Rutherford, SAD) i Grgi} Vina (Trstenik, Pelje{ac) / bizz frontal 23

foto: Robert Buhl

foto: Adrian Gregorutti

22-23 vinarija.qxd 25.10.2006 12:00 Page 2

Svi znamo koliko je va`no biti na pravom mjestu u pravo vri-

jeme ili pravovremeno reagirati na vaàn e-mail bez obzira

gdje se nalazili. ini se te{ko izvedivo, ali nije i neizvedivo. Uz

Vodafone BlackBerry uslugu imate ured uvijek pri ruci te pri-

stup svim e-mail porukama i kad niste u uredu.

NEOGRANIÊNO SSLANJE II PPRIMANJE EE-MMAIL PPORUKA

Vodafone BlackBerry je rje{enje za siguran, stalan i trenuta-

~an mobilni ppristup pposlovnom ee-mmailu u stvarnom vreme-

nu. [aljite i primajte e-mailove, pregledavajte privitke, pri-

stupajte svom planeru i adresaru i obavite posao izvan ure-

da, ~ak i bez prijenosnog ra~unala. Sve je to vrlo jednostav-

no putem BlackBerry ure|aja koji osim toga nudi i mogu}-

nost telefoniranja, slanja SMS i MMS poruka, surfanja Inter-

netom i jo{ puno toga…

NOVO - OOD SSADA ZZA SSVE KKORISNIKE

Mnoge male ii ssrednje ttvrtke nemaju vlastiti e-mail poslu-

itelj, koji je jedan od preduvjeta za kori{tenje Vodafone

BlackBerry usluge. Vip je oti{ao korak dalje i prvi na hrvat-

skom tr i{tu ponudio jednu od trenutno najinovativnijih te-

lekomunikacijskih usluga, a to je iznajmljivanje e-mail po-

slu itelja pod nazivom Business ee-mmail usluga. Radi se o tzv.

hosting rje{enju koje omogu}uje malim i srednjim tvrtkama

sve prednosti Microsoft Outlooka bez potrebe za dodatnim

investicijama u IT infrastrukturu i bez brige oko odràvanja

cijelog sustava. Uz aktiviranje Business e-mail usluge mo-

gu}e je aktivirati i Vodafone BlackBerry uslugu te imati sve

funkcionalnosti ’velikih’ e-mail sustava na BlackBerry ure|a-

ju bez posjedovanja vlastitog e-mail poslu itelja.

Jo{ jedna novost - od 116. rrujna Vodafone BlackBerry usluga

dostupna jje ii pprivatnim kkorisnicima te malim tvrtkama koje

nemaju vlastiti e-mail poslu itelj. Korisnici ove usluge mogu

slati i primati e-mailove s do 110 ee-mmail kkorisni~kih rra~una

(POP, IMAP...), npr. Gmail, Yahoo mail... Tako|er, svi posto-

je}i BlackBerry Enterprise korisnici (korisnici koji imaju vla-

stiti e-mail poslu itelj) od sada }e na svom BlackBerry ure-

|aju besplatno mo}i ~itati i svoje privatne e-mail poruke.

IZBRI[ITE GGRANICE UUREDA

Izaberite Vodafone BlackBerry uslugu, najelegantnije rje{e-

nje za mobilni e-mail i BlackBerry ure|aj s punom tipkovni-

com i punom funkcionalno{}u naprednog mobilnog tele-

fona. Neograni~eno komunicirajte e-mail porukama i izbri-

{ite granice ureda. Uz Vodafone BlackBerry, ured je tamo

gdje ste vi.

24 mobilni ured / Vodafone BlackBerry rje{enje za mobilni pristup e-mailu Forbesova lista top brandova / bizzosfera 27

blackberryêsto ste izvan ureda, a uvijek vam je potrebnadostupna informacija i brzi odgovor putem e-maila?U{tedite vrijeme i budite korak ispred drugih uzVodafone BlackBerry. Vi{e nije va`no gdje ste jerje va{ ured uvijek s vama.

BlackBerry je globalni korporativni standard Pfizera i dio stan-

dardne komunikacijske opreme menadèra. Od pro{le go-

dine koristimo ga i u Hrvatskoj. Osobno sam se vrlo brzo uvje-

rio koliko je BlackBerry koristan te svakim danom uvi|am nje-

gove nove prednosti. Posjedujem Vodafone BlackBerry 7100v,

koji mi osim standardnog paketa funkcionalnosti mobilnog

telefona omogu}uje pregledavanje elektroni~ke po{te i saè-

taka dokumenata poslanih u privitku te slanje i primanje oba-

vijesti bez obzira gdje se nalazim, {to mi uvelike olak{ava po-

slovnu svakodnevicu. Osobito isti~em mogu}nost pregleda

dokumenata (Excel, Word, PP) poslanih u privitku, te njihovo

proslje|ivanje relevantnim osobama. Izme|u ostaloga, nudi

mi se mogu}nost pristupanja internim podacima tvrtke brzo,

jednostavno i u svako vrijeme.

BlackBerry je pouzdano rje{enje i sigurna podr{ka u poslovnoj

komunikaciji, osobito kad se nalazim izvan ureda, na puto-

vanju, kad sam na poslovnom sastanku ili dok jednostavno

komuniciram s kolegama. Zbog stalnog mobilnog pristupa

poslovnom e-mailu, mogu uvijek pravovremeno saznati od-

re|enu informaciju i proslijediti je dalje. BlackBerry bih prepo-

ru~io svima ~ija je svakodnevnica brza i mobilna, kao i svima

kojima je komunikacija bitan ìvotni segment.

Redovito pratim tehnolo{ke novitete jer su u slu`bi dana{njih

potreba i na~ina ivota i zato mislim da je Vipnet napravio do-

ista odli~an iskorak uvode}i BlackBerry na hrvatsko trì{te.

Dr. med. Ivan [vajger, Pfizer Croatia, marketing menadèr

Od 16. 09. u ponudi su dva nova BlackBerry ure|aja - Vo-

dafone BlackBerry® 7130v i Vodafone BlackBerry® 8707v.

Rije~ je o potpunoj novosti na hrvatskom tr i{tu, a ure-

|aji su dostupni samo u Vipovoj ponudi.

blackberry {tedi vrijeme

Novi Vodafone BlackBerry®

mobilni ure|aji

Vodafone BBlackBerry® 77130v

Quadband GSM/GPRS/EDGE, LCD zaslon u boji, Sure

Type® tipkovnica, integrirani speakerphone, Bluetooth,

USB priklju~ak, PC sinkronizacija, polifone i MP3 melodije.

Cijena: od 1.991 kn.

Vodafone BBlackBerry® 88707v

Quadband GSM/GPRS/UMTS, LCD zaslon u boji, QWERTZ

tipkovnica, Bluetooth, USB priklju~ak, integrirani 3G mo-

dem, polifone i MP3 melodije. Cijena: od 2.491 kn.

Vodafone BlackBerry® 7130v

Sve informacije o BlackBerry ponudi dostupne su na web stranicihttp://blackberry.vipnet.hr ili pozivom Vip Slu`bi za poslovne korisnikena 091 77 22.

Vodafone BlackBerry® 8707v

24-25 blackberry - testemonial.qxd 25.10.2006 12:01 Page 2

genentech

U 2005. ostvarili su prihod ve}i od 6 milijardi dolara (a ~ak 50%

tog iznosa investira se u nova istraìvanja), vrijednost dionica

je udvostru~ena, a broj zaposlenih se u posljednjih 7 godina s

3000 popeo na 9000. Biotehnolo{ka tvrtka iz San Francisca

ima jasno definiran cilj - prona}i lijek protiv raka, a upravo je ta

vi{a svrha ono {to stotine znanstvenika sna`no motivira da

daju sve od sebe i stvore No. 1 tvrtku na Fortuneovoj ljestvici.

No, u Genentechu smatraju da prava tajna njihovog uspjeha i

munjevitog rasta leì u korporativnoj kulturi. Tamo nema

hijerarhije, nema titula niti kravata, doktori nemaju posebne

povlastice u odnosu na ostale zaposlenike. Kako bi odràli

kreativnost svoje zaposlenike poti~u da 20% svog vremena

’potro{e’ na svoje vlastite projekte. Ljudi s pravim stavom, ta-

lentom i entuzijazmom su klju~ni, stoga u Genentechu puno

vremena i energije ulaù u pronalaènje pravih ljudi. U pro-

sjeku se zapo{ljava oko 150 ljudi mjese~no, a ponekad je po-

trebno pro}i i 20-ak intervjua da biste dobili posao. Ako ste

previ{e zainteresirani za pla}u, mogu}nost osobnog napretka

ili titulu - imate krivi profil - to nije ono {to Genentech traì.

Fortune ju je proglasio najboljom tvrtkom i najpoèljnijim poslodavcem u 2006.Njihovi ~elni ljudi nalaze se na listi ‘ljudikoji mijenjaju svijet’ ~asopisa Business 2.0.Za uspjehe je zaslu`na njihova korporativnakultura isti~u u Genentechu...

Najpoèljniji poslodavac / info 27

Godina koja je pred nama mogla bi biti prekretnica u razvoju

hrvatskog tr i{ta kapitala. Pri tome su u jednako zahtjevnoj

ulozi i trgovci i ulaga~i. I to ne samo veliki, nego i velika ve}ina

malih investitora, tr i{nih voajera i takozvanih day tradera.

Naime, dovr{i li se preuzimanje Plive od strane ameri~kog

Barr Pharmaceuticalsa ili islandskog Actavisa, s hrvatskog

tr i{ta }e izostati dionica koja je u proteklih deset godina dik-

tirala njegov ritam i trend. A dostojne zamjene koja bi bila

jednako poèljna i zanimljiva doma}im i stranim trgovcima,

barem zasad nema.

HRVATSKI DDIONI^KI EELDORADO

Velika koli~ina slobodnog novca, nastala prodajom dvade-

setak posto dionica Plive, u posljednjih nekoliko mjeseci ve}

je preto~ena u neke druge, pone{to likvidnije i {pekulantima

zanimljivije dionice poput Kon~ara, Adrisa, Podravke, Da-

lekovoda. Pove}ana, grozni~ava potra`nja za novim hrvat-

skim ’blue chipovima’ podigla je prosjek cijena najlikvidnijih

hrvatskih dionica tako da gotovo svi trgovci, barem kratko-

ro~no, zadovoljno trljaju ruke. Burzovni indeks CROBEX, koji

se sastoji od 23 najtrgovanije hrvatske dionice i najbolji je po-

kazatelj kretanja tr i{ta, bilje i najvi{e razine u svojoj povije-

sti. Na prvi pogled sve je odli~no, ali i previ{e idili~no da bi du-

go trajalo. Pogotovo uzme li se u obzir kriza kroz koju prolaze

svjetska financijska tr i{ta, uzdrmana visokim cijenama na-

fte, inflacijom, rekordnim predbankrotnim ameri~kim defici-

tom i globalnom politi~kom nesigurno{}u. No trenutni hr-

vatski dioni~ki eldorado ima svoje granice. A njih su svjesni i

veliki trgovci i veliki ulaga~i. Do|e li do preuzimanja Plive, no-

vac od njezine prodaje trebat }e ulo iti negdje drugdje. Je-

dnako pouzdane hrvatske dionice koja bi bila notorna u uo-

bi~ajenoj portfeljnoj ko{arici brokera i u Londonu i Zagrebu -

nema. A potra`nja za financijskim instrumentom koji nije

previ{e rizi~an, a nosi ipak kakvu - takvu dobit, svakim da-

nom sve je ve}a. Samo obvezni mirovinski fondovi krajem

srpnja raspolagali su s gotovo 14 milijardi kuna koje treba u

ne{to ulo iti. O dobrovoljnim, otvorenim, zatvorenim i inim

drugim fondovima da i ne govorimo. Potaknuti dobrim tr i-

{nim vijestima o rastu cijena dionica i pri~ama o brzoj i lakoj

zaradi, u burzovno {pekuliranje uklju~uje se i sve ve}i broj ma-

lih, neiskusnih i financijski osjetljivijih individualnih ulaga~a.

VIRENJE PREKO PLOTA

U toj i takvoj situaciji veliki trgovci ve} sada razra|uju strate-

gije kako ponuditi nove alternativne oblike ulaganja. Jer naj-

va`nije je biti prvi i {to brè k sebi privu}i {to vi{e slobodnog

novca. Jedni ve} sad razra|uju dopunu svojih usluga novim

najjednostavnijim financijskim izvedenicama (derivatima).

Neke banke jo{ uvijek ne izlaze u javnost s vijestima, ali pro-

mi{ljaju o velikom tehnolo{kom iskoraku i najsuvremenijim

Internet platformama koje bi olak{ale prikupljanje i izvr{a-

vanje naloga za kupnju i prodaju dionica od malih ulaga~a.

Tre}i igraju na sentimentalnu kartu vje~ite elje malih hrvat-

skih investitora o virenju preko plota pa obe}avaju brz i lagan

pristup inozemnim financijskim tr i{tima i njihovim proizvo-

dima. Kao da sitni i neiskusni ulaga~ moè na njima uz isti

rizik zaraditi vi{e nego kod ku}e? I to u konkurenciji s finan-

cijski izda{nim i iskusnim velikim igra~ima! No vrlo je malo

onih koji otvoreno kaù da brza i laka zarada, na

koju su doma}i ulaga~i posljednjih godina navikli,

sa sobom nosi i primjeren rizik.

ZAMKA VVELIKIH OOBE]ANJA

Neumjerenost u o~ekivanjima i nedovoljna edu-

ciranost velikog broja investitora gotovo sigurno

dovodi do niza brzih i nepromi{ljenih odluka. A

kad stvari krenu neèljenim tijekom, dolazi do

nepovjerenja u trì{te, a ne u vlastitu nekompe-

tentnost. Razloge financijskog gubitka ne traì

se u vlastitoj nepromi{ljenosti, pohlepi i olako

obe}anoj brzini. A to je vrlo lo{e. I za ulaga~a i za

trì{te. Nikome se ne ~ini neumjerenim kad na

razlici u cijeni dionice u samo 6 mjeseci zaradi

83%! (kao {to je bio slu~aj s dioni~arima Plive).

Navedite mi neki drugi posao na kojem moète

u tako kratkom roku zaraditi toliko puno. A da je

legalan, neoporeziv i s rizikom manjim od sudje-

lovanja u ratnim operacijama. Jo{ mi je ~udnije

da se prije potpisivanja ugovora koji }e dugoro-

~no financijski opteretiti gotovo ~itavu obitelj, ne

raspitaju kako je mogu}e da banke najpovoljnije

kamate nude na kredite s valutnom klauzulom

uz {vicarski franak?

Pouke izvu~ene iz vlastitih neugodnih iskustava

pamte se najbolje, ali bolje je barem nakratko su-

spregnuti dah, izbje}i zamku velikih obe}anja i do-

bro promisliti o vlastitoj financijskoj budu}nosti.

prebrzo,previ{e,prelagano:: pi{e: @eljko Kardum, ravnatelj odjela Odnosi s Vladom i javno{}u, Zagreba~ka burza

26 kolumna

26-27 kardum- info.qxd 25.10.2006 12:03 Page 2

Marketing / bizzosfera 29

Prije nekoliko godina kr{}anska crkva u Singapuru anga-

ìrala je jednu marketin{ku agenciju kako bi potaknula lju-

de da vi{e dolaze u crkvu. Agencija im je osmislila marketin-

{ku kampanju - ciljnim skupinama slali su SMS poruke tipa:

‘@eli{ li danas do}i u moj dom? Bog’. Ovaj pomalo bizaran pri-

mjer ima vrlo jednostavnu filozofiju u pozadini - ukoliko è-

lite doprijeti do svoje ciljne skupine, morate koristiti druk~ije

kanale komunikacije.

Istraìvanja o pona{anju ljudi tijekom emitiranja reklama

na TV-u pokazuju da manje od 10% ljudi pa`ljivo gleda re-

klame, dok gotovo 40% ljudi ili odmah promijeni program,

ili iza|u iz sobe i rade ne{to drugo i uop}e ne obra}aju po-

zornost na reklame. Za razliku od toga, SMS ogla{avanje

postiè stopostotnu pozornost jer SMS poruka stiè izravno

na mobilni telefon, a kako je mobilni telefon gotovo uvijek

uz korisnika, ne moè se dogoditi da korisnik ne}e vidjeti va-

{u reklamnu poruku. Stru~njaci za mobilni marketing sma-

traju da }e razvoj mobilnog marketinga sve vi{e i}i i u

smjeru razvijanja usluga koje }e mo}i locirati korisnika. Ta-

ko }emo prema nekim predvi|anjima u budu}nosti npr. ti-

jekom kupovine u nekom trgova~kom centru, u trenutku

kad budemo ispred odre|enog du}ana, automatski primiti

SMS poruku s obavijesti o posebnim akcijama ili rasproda-

jama u tom du}anu.

No iako SMS marketing moè izgledati kao odli~an komu-

nikacijski kanal, nije sve ba{ tako jednostavno. Da biste

uop}e mogli nekome poslati reklamnu SMS poruku, pret-

hodno morate dobiti pristanak od korisnika da takve poru-

ke eli primati. Tako|er, korisnik mora imati i mogu}nost da

se u svakom trenutku odjavi, tj. zatraì da mu se takve po-

ruke prestanu slati. Ovakva pravila su nu`na kako bi se ko-

risnici za{titili od spama, neèljenih reklamnih poruka koje

nas zasipaju sa svih strana - od letaka u sandu~i}ima, mailo-

va koji zatrpavaju na{e inboxe, pa sve do mobilnih telefona.

Renata Šimenkovi}, Konzum, direktorica Sektora marketinga

jednostavan na~in komunikacije

Tvrtke se posljednjihgodina sve vi{e okre}umobilnim telefonimakao novim medijima zaogla{avanje, {to ni ne~udi ako uzmemo uobzir podatak da u svijetu postoji vi{e odmilijardu i pol korisnikamobilnih telefona.

mobilni marketing

Na{a tvrtka je s oglašavanjem preko SMS poruka zapo~ela 2004. godine kako bi unaprijedila izravnu komunikaciju sa

svojim kupcima. Konzum komunicira SMS porukama isklju~ivo s onim kupcima koji su za takvu vrstu komunikacije dali

svoje prethodno odobrenje, kao i broj mobilnog telefona. Tako Konzum svojim Konzum Plus Card korisnicima proslje|uje

SMS ~estitke za ro|endane, Boži} i Uskrs, ali jednako tako ih povremeno informira i o specijalnim akcijskim ponudama u

Konzumovim prodavaonicama. U budu}nosti ovaj kanal komunikacije s kupcima namjeravamo dodatno oboga}ivati i

putem slanja SMS poruka o bodovnom stanju na Konzum Plus kartici. Na taj }e na~in korisnik Konzum Plus kartice

imati izravan i jednostavan uvid u bodovno stanje svog ra~una, što }e mu omogu}iti da u potpunosti iskoristi sve

pogodnosti Konzumovog programa nagra|ivanja vjernosti. Prema na{em iskustvu, SMS marketing je kvalitetan i jed-

nostavan na~in komunikacije s kupcima, koji je kod Konzumovih kupaca naišao na pozitivan odaziv i reakciju, a sve s ci-

ljem uspostavljanja još kvalitetnijeg interaktivnog odnosa s kupcem.

Komunikacijski kanal putem SMS-a je marketin{ki vrlo zanimljiv jer

informacija izravno dolazi do izuzetno velike baze korisnika. Vipnet na

taj na~in {alje informacije o svojim proizvodima i uslugama, {to se

pokazalo vrlo u~inkovitim. Reakcije na{ih korisnika na takve obavijesti

su evidentne. One se o~ituju u pove}anju kori{tenja tih proizvoda i uslu-

ga, kao i u brojnim pozivima i upitima upu}enima na{oj Slu`bi za ko-

risnike nakon svakog takvog SMS-a. Ima sve vi{e tvrtki i brandova koji

èle koristiti ovakav na~in komunikacije i sve vi{e onih koji ga i koriste.

U Vipnetu unutar marketinga za poslovne korisnike postoji Odjel za

odnose s partnerima i prodaju kapaciteta koji se, izme|u ostaloga, bavi

i podru~jem SMS marketinga. Usluga koja omogu}uje slanje i primanje

SMS poruka zove se Pristup mreì i opisana je na na{oj web stranici

(www.vipnet.hr). [to se ti~e slanja reklama - korisnik koji ih eli dobivati

od odre|ene tvrtke mora svoj pristanak dati SMS porukom, a mora

imati i mogu}nost zatraìti da mu se takve poruke prestanu slati. S na-

gradnim igrama je jednostavnije jer korisnik samim slanjem nekog ko-

da ili rije~i na odre|eni broj pristaje na igru. Vrlo nam je va`na kontrola

slanja SMS obavijesti korisnicima - koli~inski i sadràjno - jer ako kori-

snik u kratkom vremenskom razdoblju dobije previ{e takvih SMS poru-

ka, ne moè ih vi{e ni percipirati i jednostavno ga smetaju.

Uspje{nost SMS marketinga potvr|uju i brojke - broj SMS-ova vezanih

uz marketing (nagradne igre, informacije, upiti, obavijesti) u prvih 6

mjeseci ove godine bio je 42% ve}i nego u istom razdoblju pro{le godine

te ~ak 290% ve}i u odnosu na prvih {est mjeseci 2004. godine. Na-

ravno, govorim o podacima koji se odnose na SMS-ove poslane unutar

Vip mreè.

Alen Ranilovi}, Vipnet, direktor marketinga za poslovne korisnike

sms marketingpo èlji korisnika

28-29 SMS marketing.qxd 25.10.2006 12:03 Page 2

Sli~no kao {to je GSM mreà evoluirala preko GPRS-a na EDGE,

tako i HSDPA (High Speed Downlink Packet Access) tehnolo-

gija predstavlja daljnju evoluciju 3G UMTS mreà i njihovu na-

dogradnju. Svaki korak naprijed u razvoju novih tehnologija

korisnicima je donosio jo{ bolje i jo{ brè mobilno surfanje.

HSDPA je apsolutni hit 2006. godine me|u mobilnim opera-

terima jer se radi o relativno jednostavnoj nadogradnji susta-

va baznih stanica, a mreà u kona~nici postaje brà zbog no-

vih radio modulacija, i inteligentnija zbog usavr{enih algori-

tama obrade signala.

Vip je me|u pprvih 110 ooperatera uu EEuropi uveo HSDPA i zasad

kori{tenje ove tehnologije omogu}io svojim korisnicima na

podru~ju Zagreba, Rijeke, Splita, Koprivnice i Opatije. Podru-

~je HSDPA pokrivenosti {irit }e se naravno i dalje, na sva osta-

la podru~ja u kojima postoji UMTS pokrivenost.

hsdpa - jo{ brè, jo{ bolje

30 mobilni internet / Vodafone Mobile Connect

4 PPUTA BBR@E OOD UUMTS MMRE@E

Iako niti EDGE (sa svojih 230 kilobita u sekundi) niti

UMTS (s 384 kilobita u sekundi) nisu bili nimalo spo-

ri u prijenosu podataka, HSDPA vi{estruko podiè

ove brzine. Trenuta~no HSDPA omogu}uje ~etiri pu-

ta ve}u propusnost od ’~istog’ UMTS-a: ~ak do 1,5

megabita uu ssekundi. Tako primjerice, za manje od

pola minute moète ’skinuti’ omiljenu MP3 pjesmu.

HSDPA UURE\AJI

Najbolji dio pri~e o HSDPA tehnologiji tek dolazi jer

mo`da ~ak ve} i posjedujete ure|aj koji vam je po-

treban za kori{tenje HSDPA brzina!

Ako imate Vodafone MMobile CConnect UUMTS+EDGE

karticu i ona izgleda kao na ovoj slici, moète je je-

dnostavno softverski nadograditi na HSDPA, i to

besplatno! Sve potrebne podatke i softver potraìte

na http://vmc.vipnet.hr/hsdpa. Osim podatkov-

nih kartica i modema, uskoro }e se na trì{tu poja-

viti i prvi HSDPA mobilni telefoni.

NAJNI@A CCIJENA MMOBILNOG SSURFANJA

Jo{ brù mreù prati jo{ povoljniji tarifni model. Ta-

ko se Vipovim postoje}im Mobile Broadband tarif-

nim modelima nedavno pridruìo i Mobile BBroad-

band 11 GGB tarifni model.

Mjese~na naknada od 291 kunu za ovaj tarifni mo-

del uklju~uje ~ak 1 GB prenesenih podataka, dok se

svaki sljede}i preneseni MB napla}uje samo 0,28

kuna. Prvi tarifni model s uklju~enim gigabajtom

mobilnog beì~nog prometa namijenjen je svima

vama koji ~esto radite ili se zabavljate preko Inter-

neta te prenosite ve}e koli~ine podataka.

Vi{e informacija potraìte na www.vipnet.hr ili na-

zovite Vip Slu`bu za poslovne korisnike na 091 77 22.

Da biste isprobali Vipovu HSDPA mreù, odnedavno nije

nu`no biti vlasnik prijenosnog ra~unala, jer s novim

HSDPA UUSB mmodemom moète i svoje stolno ra~unalo

beì~no povezati s Internetom ultrabrzom vezom koja

juri do ~ak 1,5 Mbit/s!

HSDPA USB modem se osim preko HSDPA mreè na In-

ternet spaja i preko UMTS-a, EDGE-a i GPRS-a. Ukratko,

preko svih tehnologija koje postoje u Vip mreì. Vi{e ne

morate brinuti gdje se nalazite jer }ete u svakom tre-

nutku mo}i koristiti najbrì i najbolji dostupni beì~ni

pristup Internetu. Ne morate brinuti ni koje ra~unalo

vam je pri ruci jer se ovaj modem lako spaja putem USB

su~elja koje ima gotovo svako ra~unalo, a zbog izuzet-

no jednostavne automatske instalacije, moè ga po-

krenuti ama ba{ svatko.

Kako biste osigurali svoj primjerak ovog prakti~nog USB

modema, posjetite jedno od Vip prodajnih mjesta ili

prodajno mjesto Vip partnera. Uz potpisivanje ugovora

za jedan od Mobile Broadband tarifnih modela, HSDPA

USB modem moète nabaviti ve} od 0,91 kkunu.

novi HSDPA USB modem

Nova Vipova mreà stigla je u hrvatskegradove, donijev{i mobilnu budu}nost Vip

korisnicima, me|u prvima u svijetu. Uzpodatak da je zahvaljuju}i HSDPA mre i

mobilni pristup Internetu dosegnuomegabitne brzine, razveselit }e vas i vijest

da se dio postoje}ih VMC kartica moèlako pretvoriti u HSDPA ure|aje. A uz brù

mreù sti e i novi, jo{ povoljniji tarifnimodel za prijenos podataka...

30-31 HSDPA.qxd 25.10.2006 12:04 Page 2

tvrtke koja nam moè pruìti kvalitetu kakvu traìmo.

Nadalje, promotivne poruke koje nam organizacije {alju,

ukazuju da nam mogu omogu}iti vrijednosti kojima i sami

teìmo - na primjer pouzdanost, sigurnost, profesionalnost,

to~nost, brzinu, iskustvo i vode}u tehnologiju. Poruke koje

tvrtka {alje putem svog pomno gra|enog imidà, i te kako

su va`ne u privla~enju korisnika. Postoji cijeli niz psihologij-

skih istraìvanja o tome koje nam boje, slike i zvukovi pri-

vla~e pozornost i utje~u na na{ izbor.

DRUGI KKRITERIJ SSELEKCIJE

Po svemu sude}i, prvi se izbor temelji upravo na vanjskim

znakovima. Problem naj~e{}e nastaje kad, privu~eni obe-

}anjima, do|emo u organizaciju o~ekuju}i da }e ona biti i

ispunjena. No doga|a se da se u poslovnici banke koja u

svom sloganu isti~e da se njezino poslovanje temelji na za-

dovoljstvu korisnika, odjednom suo~imo s ~injenicom da u

poslovnici postoje tri {altera od kojih radi samo jedan. Red je

do vrata i nema sustava preuzimanja broja po redoslijedu

dolaska, koji bi nam omogu}io da barem sjednemo sa

strane dok ~ekamo. Kad do|emo na red, obavijeste nas da

ne mogu pogledati stanje na ra~unu jer je informati~ki sus-

tav upravo pao. Pri popunjavanju formulara, ako imamo

nedoumica, nemaju nam vremena dati upute za ispunja-

vanje. Trebamo li promijeniti kune u dolare ili u funte, kaù

da oni trenuta~no nemaju na raspolaganju druge valute

osim eura. Sasvim je sigurno da banci koja u reklamama is-

ti~e zadovoljstvo korisnika kao svoju najva`niju vrijednost, a

u prakti~nom pona{anju to demantira, vi{e ne}emo poklo-

niti svoje povjerenje. Osje}at }emo se izigranima. Bez obzi-

ra {to nam se, na temelju vanjskog imidà, ova banka ~inila

pouzdanom, ona ’pada’ na na{em drugom kriteriju selekcije

- o~ekivanju da stvarno i dobijemo ono {to nam je obe}ano.

MOTIVIRANI ZZAPOSLENICI UU PPOTICAJNOM OOKRU@JU

Tvrtke svojim imidèm osim korisnika èle privu}i i kvali-

tetne stru~njake da rade za nju. Moèmo vidjeti oglase za

upra`njena radna mjesta, u kojima se isti~e da traè ljude

èljne usavr{avanja, napredovanja, koji preferiraju rad u

timu i imaju kreativne ideje. No kad se takve osobe jave,

~esto ve} na po~etku shvate da ih nitko ne pita za ideje, da

se od njih traì poslu{nost, da je {efova rije~ zadnja te da su

me|uljudski odnosi lo{i jer se ne zna koji je cilj, tko je za {to

zaduèn te koji su kriteriji uspjeha. Sve to utje~e na razo-

~aranost djelatnika, te na nedostatak motivacije za usa-

vr{avanjem i kvalitetnim radom, jer se to u tvrtki s takvom

kulturom ne cijeni. Velika je vjerojatnost da }e zaposlenici

oti}i dalje jer se osje}aju prevarenima. Tvrtka je traìla dje-

latnike velikih kapaciteta, a poslije se ispostavilo da takve

uop}e ne treba.

POZITIVNE VVRIJEDNOSTI KKAO ZZALOG UUSPJEHA

Svi ovi primjeri ukazuju da, ako organizacija isti~e da se

temelji na vrijednostima koje u praksi nisu za ivjele, moè

pridobiti i korisnike i nove zaposlenike, ali samo nakratko. To

izravno utje~e na uspje{nost poslovanja. Korporativna kul-

tura nije ono {to bi organizacija htjela biti, ve} ono {to doista

jest. Izgraditi imid je najlak{e. Puno je teè poslo iti ustroj

organizacije na temeljima vrijednosti koje su va`ne za njezin

uspjeh. Korporativna kultura je sustav vrijednosti neke orga-

nizacije. Biti dijelom ve}eg sustava koji se temelji na pozitiv-

nim vrijednostima i koji aktivno ivi te vrijednosti, jedna je od

iskonskih potreba svakog ~ovjeka.

Tvrtka koja èli uspje{no poslovati, treba sama razviti sustav

vrijednosti i radne procedure koje }e ga podràvati. Ne moè

se oslanjati na to da }e postati dobra ako uposli vrsne djelat-

nike koji }e svoje vrijednosti nametnuti organizaciji. To se ne

doga|a. Postavljanje i razvoj korporativnih vrijednosti

strate{ki je zadatak menad`menta. Organizacija }e na taj

na~in ste}i zadovoljne i lojalne djelatnike koji }e rado pruàti

vrhunsku uslugu korisnicima. Bez toga organizacija }e osta-

ti paket pun neugodnih iznena|enja koji }e, bez obzira na

vanjski rasko{ni celofan, i korisnici i djelatnici brzo prozreti. A

potom i prezreti.

Korporativna kultura nije ono {to bi organizacijahtjela biti, ve} ono {to doista jest. Izgraditi imid` jenajlak{e. Puno je teè posloìti ustroj organizacije natemeljima vrijednosti koje su va`ne za njezin uspjeh.

:: pi{e: Tanja Pureta, prof. psihologije

vi{e od imidà

U kakvoj je vezi korporativna kultura s uspje{no{}u poslo-

vanja? Veza je zapravo prili~no logi~na. Da bi neka organi-

zacija bila uspje{na u onome {to radi, potrebno je, pojed-

nostavljeno re~eno, imati: 1. zadovoljne korisnike svojih pro-

izvoda ili usluga i stalni priliv novih; 2. kvalitetne djelatnike

koji su u mogu}nosti osigurati korisnicima standardno do-

bar proizvod ili uslugu.

VA@NOST PPOMNO GGRA\ENOG IIMID@A

Sve je to neva`no organizacijama koje imaju monopol na

podru~ju proizvoda ili usluga koje nude. Ako u va{em gradu

postoji samo jedna trgovina, prisiljeni ste kupovati u njoj i

na eventualne negativnosti slijegati ramenima. Jer nemate

izbora. No ivite li u gradu s 20 banaka i elite jednoj od njih

povjeriti brigu o u{te|evini, sigurno }ete dobro razmisliti

koju odabrati. Odabir }ete napraviti, bili toga svjesni ili ne,

upravo na temelju njihove korporativne kulture. Prvi krite-

rij bit }e njezin vanjski imid`: gledat }ete u kakvoj zgradi

posluje, na kakvoj lokaciji, kakve reklamne poruke {alje,

kako izgledaju njezini djelatnici... îni se da su ovog dijela

korporativne kulture, onog koji se odnosi na izgradnju imi-

dà, u dobroj mjeri svjesne sve ve}e organizacije u Hrvat-

skoj. Sve je vi{e rasko{nih poslovnih zgrada od mramora i

stakla, na krovu kojih je istaknut svijetle}i logo tvrtke.

Mnoge organizacije stalno osuvremenjuju logo i korpora-

tivne boje koje dominiraju na promotivnim materijalima,

unutra{njem ure|enju ureda i odorama zaposlenika. Kod

korisnika to stvara dojam pouzdane i dobro organizirane

Poslovna psihologija / bizzosfera 33

32-33 korporativne vrijednosti.qxd 25.10.2006 12:05 Page 2

B Skenira, ispisuje i fotokopira HP-ov vi{efunkcijski ure|aj

Photosmart C4180 objedinjuje funkcije pisa~a, skenera i fo-

tokopirnog stroja te nudi prakti~no rje{enje za ku}ni ispis,

kopiranje i skeniranje - sa ili bez ra~unala. Kombinacija per-

formansi HP-ova vi{efunkcijskog ure|aja i novog softvera

Photosmart Express jednim dodirom omogu}uje pristup

ku}nom dijeljenju, spremanju i ispisu fotografija. Ovaj ure-

|aj obuhva}a i podr{ku za memorijsku karticu, a opremljen

je i zaslonom za prikaz teksta za stvaranje i dijeljenje osob-

nih projekata i uspomena. Dostupan je na na{em trì{tu za

1100 kuna.

34 tehnoclick

D Mo}ni poslovnjak Sony Ericsson je kona~no predstavio

novi top-proizvod, smartphone P990i - izravnog nasljednika

iznimno popularnog P910i. P990i ima zaslon dijagonale 2,8

in~a te ’flip-flop’ poklopac s numeri~kom tipkovnicom ispod

koje je punokrvna QWERTY tipkovnica. Na pole|ini je smje-

{ten digitalac od 2 megapiksela, a sprijeda dodatna VGA ka-

mera za videorazgovore. Sadr i i klijentsku aplikaciju za ko-

risnike BlackBerryja, podràva UMTS, a s drugim se ure|aji-

ma moè umre iti preko Wi-Fi-a i Bluetootha. Ima ugra|en

FM radio, MP3 player te player MPEG-4 videozapisa. Uz ug-

ra|enih 80 MB memorije, dodatni kapacitet ovom mo}nom

telefonu moète dodati Sonyjevim karticama Memory Stick

Duo. Cijena - 5490 kn.

CC Kristalno ~isti zvuk Ljubiteljima razgovaranja putem mo-

bilnog telefona tijekom vo`nje zanimljivu novost pripremio je

Logitech. Radi se o Bluetooth slu{alici Logitech Mobile Pro II izu-

zetno laganog, preklopivog dizajna sa sponom za lako stavlja-

nje i no{enje. Slu{alica podràva AFH (Adaptive Frequency Ho-

pping) tehnologiju kojom se izbjegavaju problemi vezani uz in-

terferencije koje stvaraju sve brojnije Wi-Fi antene. Ugra|ena je

i NCAT tehnologija koja eliminira zvu~ne smetnje prilikom raz-

govora u bu~nim prostorima kao {to su zrakoplovne luke, sa-

jamske priredbe itd. Slu{alica ima ugra|en veliki zvu~nik za kri-

stalno ~isti zvuk. Mobile Pro II moète nabaviti za 491 kunu.

D

E

techno party!AA MP3-ce u bojama Kad su u pitanju prijenosni MP3 playeri,

jedan od najve}ih konkurenata Appleu je tvrtka Creative, koja

odnedavno u svom asortimanu ima model Zen Neeon 2. Radi

se o ure|aju s ugra|enom flash-memorijom od 1, 2 ili 4 GB,

mogu}no{}u pregledavanja fotografija i videozapisa, ugra-

|enim FM radioprijamnikom te diktafonom. Unato~ izrazito

malenim dimenzijama, njegov zaslon u boji ima dijagonalu

od 1,5 in~a te rezoluciju od 128 x 128 to~aka, a naknadno se

mogu dokupiti i razli~ite maske za ovaj MP3 player. Ovisno o

kapacitetu, platit }ete ga izme|u 900 i 1400 kuna.

B

Vanesa Priseker,Universal McCann Zagreb, direktorica

vlastitiparalelni svijet

E Za ljubitelje e-maila Za 4450 kuna odnedavno se na na-

{em trì{tu moè nabaviti jedan od najnaprednijih Nokijinih

mobilnih telefona - E70. Osim u klasi~noj izvedbi, rasklapa-

njem numeri~ke tipkovnice ovim se ure|ajem moète po-

sluìti i u izduènom izdanju, kad }e vam na raspolaganju

biti tipkovnica s punom abecedom. To je idealna stvar za pi-

sanje SMS-ova, ali i e-mailova, jer E70, izme|u ostaloga, sa-

drì i klijentsku aplikaciju za korisnike BlackBerryja. E70 radi

i na UMTS mreì, ima fotoaparat s rezolucijom od 2 mega-

piksela, a 75 MB ugra|ene memorije pro{irivo je miniSD me-

morijskim karticama.

Ne smatram se osobitim ovisnikom o tehnolo{kim novota-

rijama, ali jasno mi je da mi bez njih ivot vi{e ne bi bio isti. Ve}

dugo tehnologija ostavlja tragove u svemu {to nas okruùje.

Danas manje-vi{e svatko od nas u najrazli~itijim tehnolo{kim

igra~kama nosi sa sobom vlastiti paralelni svijet, svoju malu

eksternu memoriju.

Moja prijateljica na svom iPodu uvijek nosi sa sobom svojih

barem tisu}u najdraìh pjesama. S ljetovanja se vi{e ne vra-

}am s 36 fotografija na besplatnom Kodakovom filmu koje

treba razviti brzo dok su sje}anja fri{ka, nego s najmanje 512

MB foto materijala, {to predstavlja jednaku koli~inu fotograf-

skih zapisa zavidne kvalitete spremnih da se uve}aju na for-

mat zidne tapete pa da u ljetovanju nastavim uìvati tijekom

ostatka godine. A sve to zahvaljuju}i pametnom Canon Ixu-

su, jedva ne{to ve}em od kutije cigareta. I njegovoj veli~an-

stvenoj memorijskoj kartici.

Sjajan je taj svijet svakodnevne tehnologije bez koje vi{e ne

ide. Jo{ samo kad bismo mogli izmisliti nepresu{an izvor ener-

gije da nam sve te krasne igra~ke budu jo{ vjernije i da nas

ama ba{ nikada, nikada ne ostave na cjedilu...

34-35-36-37 tehnoclick - jack welch.qxd 25.10.2006 12:06 Page 2

36 tehnoclick

Financial Times proglasio ga je najboljimmenadèrom svijeta, a Fortune menadèrom 20.

stolje}a. U 21. stolje}u Welcha se citira, idealizira,ali i polemizira o njegovom stilu i etici vodstva.

Jack Welch / profil 37

tko je jack?

Objektivna mjerila nedvojbeno potvr|uju njegov uspjeh. Kao

generalni direktor General Electrica, tijekom dvadeset godi-

na pove}ao je vrijednost tvrtke za vi{e od 450 milijardi dolara.

70-ih je GE vi{e od 80% prihoda ostvarivao tradicionalnom

industrijskom proizvodnjom na podru~ju elektri~ne opreme i

elektroni~kih ure|aja. Kao uro|eni vizionar koji je predvidio

mnoga ameri~ka gospodarska kretanja, Jack je krenuo u re-

animaciju posrnulog giganta uvode}i drasti~ne promjene,

stavljaju}i naglasak na uslu`ne djelatnosti. Agresivnu stra-

tegiju u pružanju poslovnih usluga mnogi smatraju novom

stranicom u pretvorbi industrijske tvrtke u post-industrijsku.

Jack je isticao da jedna dobra ideja, bez obzira ~ija je, može

zauvijek promijeniti tvrtku, te da je posao jednostavan po

sebi i da ga ne treba komplicirati. Promicao je kreativne za-

poslenike i njihove profitabilne ideje. Teìo je promjenama i

bio protivnik birokracije. Hrabro je redefinirao zadatke GE-a

za svako podru~je djelovanja. Postavio je cilj - GE }e biti ili No.

1 ili No. 2 u svim poslovima ili }e iza}i iz njih. Poznat je po tome

{to je usvojio 6 Sigma pristup menadžmentu, pri kojem se

broj gre{aka u proizvodnji i menadžmentu svodi na najmanju

mogu}u mjeru, na zadovoljstvo klijenata i dioni~ara. Kao

CEO, nadgledao je 933 pripajanja i prodaje 408 poslova. Bio je

opsjednut pobolj{anjem u~inkovitosti i rezanjem tro{kova.

CILJ I SREDSTVO

Kako bi postigao ove ciljeve, Welch je, tvrde mnogi, pretvorio

GE u tvrtku sli~nu vlastitom karakteru - nestrpljivu i agre-

sivnu. Iako u mnogim knjigama o menadžmentu ~itamo

hvalospjeve njegovoj uspje{nosti, neki njegovi suradnici tvr-

de kako je bio poznat po indoktrinaciji zaposlenika, vi{e no po

motivaciji. Tko nije želio slijediti njegovu viziju, mogao je na-

pustiti tvrtku. Podsjetimo se da je na po~etku reizgradnje

GE-a osvojio nadimak Neutronski Jack. Usporedili su ga s ne-

utronskom bombom koja ubija ljude, ali zgrade ostavlja ~ita-

vima. Welch je masovnim otkazima, prisilnim mirovinama i

premje{tanjem poslova u zemlje jeftine radne snage ukinuo

vi{e od 100.000 radnih mjesta - preko ~etvrtinu radne snage

GE-a. Postavljao je sve zahtjevnije standarde u~inkovitosti te

vr{io pritisak na svoje menadžere i zaposlenike da ih dosti-

gnu. Biv{i tehni~ki radnik u jednoj tvornici GE-a koja izra|uje

industrijske pogonske jedinice svjedo~i: - Dosegli bismo i pre-

bacili te ciljeve, ali to nikad nije bilo dovoljno dobro. Uvijek je bilo

’Mogli smo u~initi vi{e’. Welch je radio 12 radnih sati dnevno ili vi{e,

ali je istu vrstu predanosti o~ekivao i od svojih zaposlenika. Radi li

se o egu biv{ih zaposlenika ili stvarnoj slici?

Ovogodi{nji lipanjski broj istog onog magazina Fortune koji

ga je proglasio menadžerom 20. stolje}a, donosi ~lanak Sorry,

Jack - Jackova pravila uspje{nosti vi{e ne vrijede! o potrebama za

suvremenijim i manje agresivnim oblicima liderstva. Postoje

brojne nesuglasice akademika i poslovnih ljudi oko definicije

vodstva i uspje{nosti. Ipak, mnogi se slaù da je vodstvo pro-

ces utjecaja na okolinu. U svjetlu Jack Welcha, nama ostaje

procijeniti njegov utjecaj - mo`da kroz pitanje da li bismo ra-

dije bili dioni~ar njegove tvrtke ili suradnik i zaposlenik?

F Prijenosna multimedija Samsung je, za cijenu od oko

12000 kuna, pripremio prijenosno ra~unalo Samsung X11

Core Duo, opremljeno Intelovim Core Duo procesorom s

taktom od 1,66 GHz te widescreen zaslonom s dijagona-

lom od 14,1 in~a. Uz tvrdi disk kapaciteta 80 GB i 512 MB

RAM memorije, opremljen je s tri USB 2.0 ulaza, VGA i

S-Video izlazima, FireWire konektorom te Wi-Fi i Blue-

tooth 2.0 ~ipovima, ~ime su obuhva}ene sve suvremene

tehnologije povezivanja s drugim ure|ajima. Obzirom

na {iroki i veliki zaslon te procesor koji nadokna|uje ne-

dostatak grafi~kog chipseta kakav bismo ipak mogli o~e-

kivati samo u stolnom ra~unalu, osobito }e se svidjeti lju-

biteljima multimedije.

G Elegancija zvuka Zvu~nika na koje možete spojiti svoj iPod da-

nas se na trži{tu nudi u beskona~nim koli~inama, no Altec Lansing

je odlu~io proizvesti zvu~no poja~anje za va{ ure|aj koje }e se ponaj-

vi{e isticati kvalitetom - Altec Lansing M602. Zvu~nici koji se sastoje

od ~etiri komponente, sadržane u jednom ku}i{tu s leži{tem za MP3

player, nazvani M602, imaju snagu od 60 vata, a s njima }ete dobiti

i daljinski upravlja~ putem kojeg }ete mo}i upravljati na~inom re-

produkcije pjesama. Zgodno je da se, osim bilo kojeg iPoda tre}e

generacije, uz adapter koji se dobiva s M602, glazba može slu{ati i s

brojnih drugih MP3 playera, a cijena ovog sustava je oko 1400 kuna.

H Mali {minker U ~etiri razli~ite boje (crna, bijela, srebr-

na i roza) dostupan je najnoviji Sonyjev ultra tanki digital-

ni fotoaparat Cyber-shot DSC-T10. Pri njegovu se nasta-

janju izuzetno pazilo na atraktivnost dizajna, no on ima i

rezoluciju snimanja od 7,1 megapiksela, mogu}nost tro-

strukog opti~kog zumiranja i rasko{an pozadinski LCD

ekran ~ija dijagonala doseže 2,5 in~a. Ugra|enih 56 MB

memorije može se karticama Memory Stick Duo pro{iriti

~ak do 4 GB, a svidjet }e vam se {to se aparat izuzetno

brzo isklju~uje i uklju~uje te {to je brz pri automatskom

izo{travanju. Cijena mu se kre}e oko 3000 kuna.

G

H

F

34-35-36-37 tehnoclick - jack welch.qxd 25.10.2006 12:06 Page 4

Konkurentska prednost web trgovina vi{e nije samo u u{te-

di vremena, jednostavnosti kupnje, 24/7/365 radnom vre-

menu... Uspje{nim web trgovinama koje online prodajom

ostvaruju velike prihode zajedni~ko je to {to ostvaruju vi-

soku interakciju sa svojim posjetiteljima i kupcima. One

pruàju brzu i kompletnu uslugu, formiraju ponudu proiz-

voda i usluga koja je u potpunosti prilago|ena potrebama

pojedinih kupaca, te kontinuirano prilago|avaju svoje In-

ternet poslovanje na temelju istraìvanja trì{ta i povrat-

nih informacija od kupaca.

NA UUSLUZI KKUPCIMA

Zamislite da prijavom na web stranici va{e omiljene robne

ku}e ostavite podatke o najdraìm bojama, konfekcijskom

broju, stilu odijevanja i da vam se pri svakom sljede}em po-

sjetu automatski prikaè top ponuda prema preferencija-

ma koje ste definirali u svom korisni~kom ra~unu. Nema

gubljenja vremena na pretraìvanje web kataloga da biste

doznali kako nema va{eg broja ili va{e omiljene boje.

Idemo korak dalje. Ista vas robna ku}a e-mailom obavje-

{tava ~im se, primjerice, u prodaji pojavila nova kolekcija ili

se na rasprodaji na|e garderoba iz va{e preferirane liste. A

jo{ korak dalje nalazi se mogu}nost da iz svoje fotelje pu-

tem Interneta naru~ite odje}u {ivanu isklju~ivo za vas. Da,

i to je mogu}e. Target, Tommy Hilfiger, JC Penny i Lands’ End

svojim kupcima nude mogu}nost naru~ivanja ’made just

for you’ artikala. Dovoljno je da na web stranici popunite

kratki upitnik, upi{ete svoje mjere i za svega 15-20 dolara

vi{e dobit }ete proizvod po svojoj mjeri... Isplati li se? I te

kako! Lands’ End putem online prodaje ostvaruje prihod od

oko 500 milijuna dolara godi{nje.

Zašto je visoka interakcija putem web trgovina toliko va`-

na? Za{to vesela, privla~na i dizajnerski stilizirana web stra-

nica vi{e nije dovoljna? Jednostavno stoga jer dana{nji kup-

ci na Internetu traè interakciju, promptan korisni~ki ser-

vis i odli~nu podr{ku - ili }e jednostavno oti}i kupovati ne-

gdje drugdje, ~esto kod konkurencije.

Kreiranje individualne ponude prilago|ene èljama kupaca, brzina isporuke, promptna uslugai visok stupanj interakcije glavnisu ~imbenici uspje{ne Internet prodaje...

internet interakcija

INTERAKTIVNA DDERMATOLO[KA NNJEGA

CLINIQUE.COM Jedan od vode}ih brandova za dermatolo{ke proizvode za nje-

gu koè, {minkanje i mirise prepoznao je va`nost gradnje interaktivnosti i lo-

jalnosti sa svojim kupcima putem web stranice. Njihova web stranica od prvo-

ga trenutka posjeta daje na znanje da im je stalo do zadovoljstva kupaca. Osim

virtualnog kluba, ~iji ~lanovi imaju pravo na pogodnosti poput besplatne do-

stave kupljenih proizvoda, najava promotivnih akcija, besplatnih savjeta der-

matologa, pristupa istraìvanjima njihovog laboratorija i dr. tvrtka nudi i inte-

raktivni upitnik posjetiteljima koji daje odgovor na pitanje o njihovom tipu ko-

è te nudi savjete koje proizvode s obzirom na tip koè odabrati. Web stranica

se moè posjetiti na: www.clinique.co.uk

ODJE]A PPO MMJERI KKUPCA

LANDSEND.COM Lands’ End, online trgovina za odje}u, obu}u i proizvode za

ku}u, svojim kupcima nudi mogu}nost naru~ivanja odje}e {ivane po mjeri.

Potrebno je samo popuniti online upitnik i narud`ba se izravno proslje|uje u

tvornicu. Cijeli proces izrade vlastitog profila traje 20-ak minuta, no kako po-

sebni softver ’pamti’ va{e mjere, dovoljno je kreirati profil samo pri prvoj na-

rud`bi. Svaka sljede}a kupovina u Lands’ Endovoj web trgovini trajat }e svega

nekoliko klikova mi{em. Ukoliko se u me|uvremenu udebljate ili smr{avite,

svoj profil brzo i jednostavno moète izmijeniti. Web stranica se moè posje-

titi na: www.landsend.com

KULTURA VVINA UU OONLINE IIZLOGU

WINE.COM Na web stranicama vode}eg ameri~kog distributera vina moè se

u kratkom vremenu postati poznavatelj kulture vina. Web stranica nudi bo-

gate informacije o svjetskim kolekcijama vina, o kulturi i bontonu uìvanja u

vinu, te savjete koja vina odabrati uz pojedina jela. Uz web trgovinu putem koje

se moè online naru~iti vi{e od 10.000 sorti vina iz cijeloga svijeta, web strani-

ca nudi i ~lanstvo u virtualnim klubovima putem kojih se mogu dobiti razni

korisni savjeti, primjerice kako izgraditi vlastitu kolekciju vina. Web stranica se

moè posjetiti na: www.wine.com

Internet prodaja / bizzosfera 39

:: pi{e: Kristijan Soldo

38-39 internet prodaja.qxd 25.10.2006 12:07 Page 2

pisati, podu~avati i trenirati, s ciljem da prenesem svoja

znanja i shva}anja. Nakon kratkog vremena povukli su me

u korporativni sektor, gdje me zatekao golem interes za moj

na~in integriranja duhovne i emocionalne inteligencije u

razvoj organizacije i liderstva.

Va{i klijenti su tvrtke poput Mitsubishija, Johnson&Jo-

hnsona, British Telecoma, American Expressa, BBC-ja...

Koja su naj~e{}a pitanja koja Vam polaznici postavljaju

na seminarima ili predavanjima, odnosno {to ih najvi{e

zanima, a {to najvi{e intrigira?

- Iskreno, kad zakora~imo u arenu duhovne inteligencije, pi-

tanja ve}ine ljudi uop}e nemaju veze s njihovim poslovnim

životima. Toliko su pod dojmom nau~enoga da uop}e ne

znaju što napraviti s tim znanjima i savjetima. Razlog tome

je što je ve}ina nas duboko povezana s paradigmom da sa-

mo ’najja~i preživljavaju’. Duhovna i emocionalna inteligen-

cija istražuju i razotkrivaju zablude unutar te paradigme;

one brišu sva lažna vjerovanja na kojima se ona temelji. Vje-

rovanja poput npr.: ’Moj je posao kontrolirati druge’, ’Natje-

canje stvara napredak’, ’Umjereni stres je dobar’... izvori su

najve}eg dijela našeg stresa. Koliko god neka od spomenu-

tih vjerovanja na prvi pogled izgledala motiviraju}e, rije~ je o

demotiviraju}im idejama u koje smo nau~ili vjerovati. No,

pove}ava se i broj ljudi koji shva}aju da na~in na koji radimo

sve lošije funkcionira. Upravo ti pojedinci najbrže shva}aju

duhovnu i emocionalnu inteligenciju.

Ono što ih najviše intrigira jest krhkost, ali istodobno i mo}

ega koji ne dopu{ta promjene unutar pojedinca, a sukladno

tome i unutar tima te organizacije.

Na koja ste podru~ja liderstva najviše usmjereni?

- Ne smatram liderstvo pitanjem jednog specifi~nog po-

dru~ja. Menadèr je funkcija. Liderstvo je stav. ’Menadèr’

može biti napisano na vašoj posjetnici, ali liderstvo se poja-

vljuje u glavama ostalih onog trena kad vas odlu~e slijediti.

Menadèr traje od 9 do 5, a liderstvo 7 dana u tjednu, 24 sata

dnevno. Menadèri upravljaju na poslu, lideri vode u životu.

Za mene postoji samo jedan na~in vo|enja, a taj je putem

primjera. Uvijek vas netko gleda!

Vrlo malo ljudi unutar organizacija su stvarni lideri zato jer

nisu sposobni preuzeti odgovornost. Takvi okrivljuju, žale se

i kritiziraju ostale. Iskonski lider ne}e nikad na druge projici-

rati vlastitu emocionalnu patnju. On ne}e nikad izgubiti

uvid u apsolutnu istinu - 100% je odgovoran za svoje mi-

sli/osje}aje/djela, bez obzira što se dogodilo. Vjerovanje ’Ni-

sam ja, oni su’ stvara kulturu žrtve, a pravi lideri nikad ne vi-

de sebe kao žrtvu. Upravo zato istinskog lidera neke organi-

zacije ~esto ne nalazimo na vrhu organizacijske strukture,

ve} negdje u sredini ili ~ak na prvoj liniji.

Koji su, po Vama, ispravni unutarnji motivacijski faktori

lidera i kako se isti mogu implementirati unutar tima?

- Postoji niz internih faktora koji oblikuju i definiraju kvalite-

tu liderstva u kontekstu timskog rada. Naravno, zdrav osje-

}aj za smisao i viziju i dalje je osnova koja pridonosi efikas-

nosti lidera, me|utim oni ne}e imati jak utjecaj ako nisu

potpomognuti dosljednoš}u na sljede}im podru~jima: sa-

moodgovornosti, poštovanju, povjerenju, brizi i empatiji.

Navedene kvalitete nisu vještine ili tehnike ve} izrazi osobne

duhovne mo}i koja svoje korijene ima duboko u podsvijesti.

U kojoj je mjeri osobni razvoj bitan za uspješnog lidera te

kojim segmentima razvoja pritom treba težiti?

- Istinski lider je poput kipara. Kad su pitali kipara kako može

oblikovati nešto toliko lijepo iz velikog komada nepravilnog

i ružnog kamena, kipar je odgovorio: - Ja ne vidim komad

nepravilnog i ružnog kamena, ja vidim prekrasan oblik i li-

niju figure koju vi sada vidite, a zatim jednostavno maknem

dijelove koji su smetali. Ovo je bit duhovnosti te primjene

duhovne inteligencije u kontekstu osnaživanja ostalih. Kad

se pojedinac spoji sa svojim pravim duhovnim identitetom i

Knjige Mikea Georgea prevedene su na 15 jezika, a najnovija

knjiga ’Don’t Get MAD Get Wise’ upravo mu je objavljena.

U Zagrebu }e ga polaznici CBA Business School (www.cba.-

com.hr) mo}i ponovno slu{ati u prolje}e, a kontaktirati ga

se moè na e-mail: [email protected]

Što Vas je motiviralo da se bavite emocionalnim i du-

hovnim liderstvom?

- Nikada nisam mogao shvatiti zašto naša djela imaju tako

kratkoro~nu vrijednost, zašto toliki žele dominirati drugima

i zašto smo okruženi stresom i nezadovoljstvom. Prije 24 go-

dine i sam sam bio pod tolikim stresom da sam ozbiljno raz-

mišljao o tome što je istina, a što iluzija. To me dovelo do

Brahme Kumaris, vjerojatno vode}eg svjetskog fakulteta za

duhovnost (www.bkwsu.com), gdje se odonda bavim tim

podru~jem. Kako bih u tome uspio, svladao sam tehnike

meditacije i kontemplacije. Zatim sam po~eo predavati i

liderstvo je stav

Mike George / profil 41

Mike George je predava~ na Oxford Leader-ship Academy i nositelj katedre osobnog razvoja na Executive MBA programu pri CBABusiness School u Zagrebu. Konzultant je i trener tvrtki i pojedinaca.Bestselling je autor upodru~jima liderstva, emocionalne i duhovneinteligencije i osobnog razvoja.

:: pi{e: Renata Kapicl

40-41-42-43 mike duhovnjak - top 10 brandova.qxd 25.10.2006 12:08 Page 2

Na listama najvrjednijih brandova godinama suvereno vla-

da Coca-Cola, ~ija se vrijednost branda procjenjuje na 55

milijardi dolara. Postoje li neki novi atraktivni brandovi koji

bi mogli ’ugroziti’ Coca-Colin poloàj, za ~asopis Forbes

istraìla je konzultantska tvrtka za marketing Vivaldi Part-

ners iz New Yorka. Nakon opse`nih istraìvanja koji su bran-

dovi ostvarili najve}i rast vrijednosti u protekle 4 godine, sa-

stavljena je lista top 10 brandova:

1. Apple, iPodom je doslovno ’zarazio’ svijet, a prodaja iTunes

glazbe popela se na vrtoglavih 400 milijuna pjesama.

2. BlackBerry, prakti~ni ure|aj za mobilni pristup e-mailu.

3. Google, najve}i Internet pretraìva~.

4. Amazon.com, koji svojim korisnicima za 79 dolara go-

di{nje omogu}uje neograni~enu dostavu proizvoda.

5. Yahoo, ~ija usluga online glazbene pretplate omogu}uje

pristup 1 milijunu pjesama.

6. Ebay, koji ’broji’ 150 milijuna registriranih korisnika online

aukcijske usluge.

7. Red Bull, proizvo|a~ energetskog pi}a i sponzor brojnih

ekstremnih sportova.

8. Starbucks, koji je vrhunac ekspanzije ostvario 2004., kad

su u prosjeku otvarali 4 coffee shopa dnevno.

9. Pixar, ~iji je The Incredibles bio najprodavaniji DVD 2005.

10. Coach, ameri~ki proizvo|a~ torbica i accessoiresa koji je

svoje mjesto me|u top 10 brandova zasluìo nevjerojatnim

uspjehom na japanskom trì{tu. Japansko trì{te danas ~ini

oko 22% ukupne Coachove prodaje.

Forbesova lista top brandova / bizzosfera 43

top10 brandovaOni su mladi i brzo rastu}i brandovi koji iz godine u godinu dobivaju svevi{e poklonika. U bliskoj budu}nosti neki od njih mogli bi opasno uzdrmatidugogodi{nje ’vladare’ top lista...

prirodom, oni unutar njega ve} imaju mo} i duhovne kvali-

tete kako bi napravili sve.

Koje je Vaše mišljenje o ženi lideru vs. muškarcu lideru u

modernom poslovanju?

- Žene su obi~no bolji lideri od muškaraca. Senzitivnije su i

brižnije, ~esto su bolje za suradnju i komunikaciju i uglav-

nom imaju dublje razvijenu intuiciju. Kaèm ’uglavnom’, bu-

du}i da nije rije~ o pravilu. Muškarci mogu biti i vrlo sposob-

ni vo|e po tom pitanju, shva}aju}i sve više potrebu za razvi-

janjem ovakvih vještina vo|enja te osje}ajnijih karakternih

crta. Žene tako|er ’uglavnom’ pokušavaju prikriti meko}u

karaktera u muškom okruženju koje definira radnu kulturu

organizacije. Duhovna inteligencija nas podsje}a da svatko

od nas ima i muške i ženske karakteristike. Stupanj njihove

razvijenosti ovisi o spolu tijela u kojem se nalazimo. Istinski

efikasan vo|a razvit }e i ženske i muške karakteristike te ih

koristiti u pravo vrijeme na pravom mjestu. Gledaju}i s tog

aspekta, menadèri/lideri su kao roditelji. Trebaju prona}i

ravnotežu izme|u ljubavi i pravila u odnosima s onima koje

vode. Previše ljubavi (žene) }e ih u~initi premekanima i po-

dložnima iskorištavanju. Previše pravila (muškarci) }e osta-

viti dojam diktatora te }e odbiti druge.

U kojem smjeru }e poslovni svijet krenuti u budu}nosti?

- Mi globalno, dakle kolektivno, dolazimo do to~ke gdje trži-

šna kultura i hiperkonkurentnost uništavaju osnovne ele-

mente za preživljavanje ljudske vrste - zemlju, zrak i vodu.

Zrak je prekomjerno zaga|en, zemlja ostaje prebrzo bez na-

fte, a vode je sve više u krivim koli~inama, na krivim mje-

stima, u krivo vrijeme. Sve se to doga|a jer su sustav vrijed-

nosti i posljedi~no ponašanje izvedeni iz religije natjecanja

koja se forsira više od kulture suradnje. Postaje o~ito da je

napredak krivo definiran. Limitiran je veli~inom ({to ve}e, to

bolje), brzinom ({to brže, to bolje) i koli~inom (što više pro-

izvedeš i prodaš, to bolje). Sve navedeno su nuspojave zna-

nosti i tehnologije, gotovo potpuno usredoto~ene na pove-

}anje individualnog, osobnog, materijalnog komfora, go-

tovo bez naglaska na me|uljudskim odnosima te duhov-

noj/moralnoj dimenziji edukacije. Rezultat je konflikt na

svim razinama, od me|uljudskih do me|unarodnih.

Po mom mišljenju, gledamo svijet u previranju, prolaze}i

kroz masovnu transformaciju ~ija snaga tek raste. Ne}e to

biti smak svijeta; bit }e to kraj poslovnoj paradigmi zvanoj

’konkurencija je jedini na~in’.

42 profil / Mike George

Menadèri upravljaju na poslu, liderivode u ìvotu. Za mene postoji samojedan na~in vo|enja, a taj je putem

primjera. Uvijek vas netko gleda!

40-41-42-43 mike duhovnjak - top 10 brandova.qxd 25.10.2006 12:08 Page 4

44 vip i korisnici / Vip club za poslovne korisnike

foto: Mladen Šari}

ugodno skorisnim

Da biste mogli re}i da imate dobar posao, na svojem }ete rad-

nom mjestu morati biti u mogu}nosti zadovoljiti i poneke

druge osim profesionalnih apetita. Prije nekoliko mjeseci me-

diji su objavili statisti~ke podatke koji govore o tome kako je

~ak 51% zaposlenih u Hrvatskoj imalo ’vezu’ na radnom mje-

stu. Kako ista statistika kazuje da je gotovo redovito takva

veza ostvarivana s osobom s kojom nisu postojale nikakve

hijerarhijske razlike, o~ito je da je nastajala posve svojevoljno,

motivirana ~istim osobnim emocionalnim i fizi~kim uìtkom.

S obzirom na tako zna~ajnu brojku ostvarenih veza na poslu

i na to da me|u preostalih 49% zaposlenih - tvrdi to isto istra-

ìvanje - svaki ~etvrti vezu na poslu eli, ali je nije uspio ostva-

riti, ~ini se da je mogu}nost ’ljubavnog susreta’ me|u hrvat-

skim radnim svijetom zna~ajna karakteristika dobrog rad-

nog mjesta.

Skoro svi ti zaposlenici koji su se vezivali na poslu, pokazali

su neumoljivi podaci, svoje su nesta{luke zakuhane tijekom

radnog vremena nastojali sakriti pred drugima, a ve}ina ih je

u tome i uspjela. Radilo se, nije te{ko zaklju~iti, o vezama koje

su nastajale paralelno uz ve} postoje}e veze ’van posla’, pa im

je zacijelo i ta dimenzija ’zabranjenog vo}a’ posao kojim se ba-

ve u~inila - sla|im.

DOBAR SSLATKI PPOSAO

Nigdje, me|utim, nije specificirano kakav je to slatki posao

potrebno imati da bi se uop}e do{lo u situaciju sudjelovanja

u jednoj tako uzbudljivoj radnoj aktivnosti, odnosno barem

~ime se to~no bavi ovih 51% koji su imali poslovnu ’aferu’ sa

sebi hijerarhijski ravnim kolegama. Ima li, recimo, me|u nji-

ma zidara, tesara, vodoinstalatera ili li~ilaca? Ima li, u toj masi

zaljubljive radne snage, prodava~ica iz novinskih kioska? Ima

li teta iz vrti}a? Ima li, me|u zaposlenicima koji se kriomice

ljube u hodnicima zgrade u kojoj rade, broje}i usput minute

do kraja radnog vremena kad }e kona~no zajedno le}i u

postelju, primjerice, automehani~ara? Jesu li i njima {anse za

vezu na poslu fifti-fifti ili bi - ukoliko je èle - trebali potraìti

bolji posao?

Razmislite, ipak, èlite li stvarno ’bolji’ posao od onog koji

trenuta~no imate, ~ak i ako ga ne morate traìti, ve} vam se

isti nudi sam od sebe. To {to }ete raditi za vi{e novca, {to }ete

imati vi{e godi{njeg, vi{e utjecaja, vi{e slobodnog vremena i

ured s vi{e kvadrata, ne mora nu`no zna~iti i da }ete se vi{e

cmakati i pipkati na radnom mjestu. [anse su vam, napredu-

jete li na hijerarhijskoj piramidi, utoliko manje samim time

{to }ete, svakim uspinjanjem, na novoj razini prona}i sve ma-

nji i manji broj ravnopravnih kolega s kojima moète o~iju-

kati. S druge strane, ukoliko u hijerarhiji svoje tvrtke stagni-

rate, utje{ite se time da vas nitko ne moè toliko malo platiti

koliko vi moète zavoditi…

STIMULATIVNA RRADNA OOKOLINA

Kad je ve} tako nejasno koji su to poslovi tako dobri da do-

nose mogu}nost veze i kad je ve} takva mogu}nost toliko

poèljna nuspojava rada, da su imalo lukavi, poslodavci bi svu

tu poùdu me|u radno sposobnim hrvatskim pukom iskori-

stili kao oru`je u potrazi za radnom snagom. Valjda }emo,

stoga, kona~no do~ekati dan kad }e u dnevnim novinama

biti ogla{eno i radno mjesto kod kojeg }e kao posebna po-

godnost, osim ve} dosadnih i precijenjenih ’stimulativnih pri-

manja’, ’mogu}nosti usavr{avanja i napredovanja’, ’ugovora

na neodre|eno’ i ’ugodne radne okoline’, biti navedena i ’veli-

ka vjerojatnost seksa’!

kolumna 45

Slijede}i specifi~ne potrebe malih poslovnih kori-snika, Vip je putem Business Vip club programaosmislio nove pogodnosti. lanstvo u BusinessVip clubu donosi vam ve}e popuste na mobilnetelefone, jo{ ve}i izbor nagrada te niz mogu}nostinjihovog kombiniranja.

Nebrojeno puta ste se mogli uvjeriti kako se interesi i potrebe raz-

likuju od osobe do osobe, a isto tako se razlikuju privatne i poslovne

potrebe. Zbog tih razli~itosti Vip je predstavio novi Business Vip club

program namijenjen malim tvrtkama i obrtima nastoje}i na taj

na~in zadovoljiti specifi~ne potrebe i èlje.

VE]I PPOPUST NNA MMOBILNE TTELEFONE

lanstvom u Business Vip clubu ostvarujete dodatni popust na

mobilne telefone u zamjenu za bodove. Do sada ste mogli napraviti

zamjenu za 5 i 10 tisu}a bodova, a sada se i ve}i iznosi bodova mogu

zamijeniti za popuste na telefone. Tako Business Vip club postaje

najpovoljnije mjesto za nabavku novog mobilnog telefona. Bez mu-

ke i uz najvi{e u{tede zamijenite stari mobilni telefon novim!

PUTOVANJA, RRAÛNALNA OOPREMA...

Osim za mobilne telefone, bodove moète zamijeniti i za poklon

bonove i popuste kod Vip partnera koji se bave djelatnostima koje

zadovoljavaju specifi~ne potrebe malih tvrtki - primjerice uredski

materijal, ra~unalnu opremu, pa ~ak i putovanja. Bussines Vip club

vam omogu}uje da izaberete i kombinirate svoje nagrade i

odaberete onu koja vam je u odre|enom trenutku najpotrebnija (ili

je najvi{e èlite).

Provjeru broja bodova i nagradnih kombinacija moète jednosta-

vno sami provjeriti na www.vipnet.hr ili pozivom Slu`bi za poslovne

korisnike. Ako ste ve} ~lan Vip cluba i mali poslovni korisnik, onda

}ete automatski postati ~lanom Business Vip cluba i imati na raspo-

laganju sve pogodnosti novog programa, o ~emu }ete biti obavi-

je{teni. Postanite ~lanom Business Vip cluba i u ivajte u novim

pogodnostima i ko{ari punoj zanimljivih nagrada!

:: pi{e: Dragan Petric, izvr{ni urednik Buga ([email protected])

business vip club

44-45 petric - vipclub.qxd 25.10.2006 12:09 Page 2

brostoje}im, obrazovanim potro{a~ima koji si vjerojatno

mogu priu{titi Pradinu torbicu, ali svejedno smatraju kako

je precijenjena. [to opet ne zna~i da ju ve} sutra ne}e kupi-

ti… Ba{ njima podre|eno je dana{nje trì{te novih ’luksu-

znih’ dobara. Nije to vi{e luksuz starog tipa. Kupci autorskih

Aston Martina, vila u Toscani i Rembrandtovih grafika sa-

svim su druga kategorija. Ne, ’masstige’ je ovdje klju~na ri-

je~. Novi fenomen zasluùje i novo ime. Za njega su se po-

brinuli dosjetljivi Amerikanci, ponajbolji znalci marketin{kih

trikova i trendova. Termin je, kako legenda kaè, prva upo-

trijebila Ann Francke, direktorica marketinga kozmeti~ke

divizije Procter&Gamblea jo{ 1996. na jednoj konferenciji.

Brisanje granica izme|u presti`nog i masovnog dijela trì-

{ta u kozmeti~koj industriji okarakterizirala je prijem~ivim,

lako pamtljivim terminom - ’masstige’. U njemu je saèla

dva naoko suprotstavljena principa koja danas sve ~e{}e

imaju sasvim skladan suìvot na policama robnih ku}a. I

sigurno je dobro znala o ~emu govori. Gospo|i Francke

nikako nisu mogli promaknuti kupci koji su za malo ali vr-

hunsko retro pakiranje kreme za brijanje spremni izdvojiti

25 dolara.

Target, ameri~ki lanac supermarketa, me|u prvima je po-

krenuo ’masstige’ liniju. Arhitekt Michael Graves 1999. za

Target je dizajnirao paletu proizvoda za ku}anstvo. Jedno-

stavni ali zanimljivi i izdr`ljivi, ne preskupi a opet ’potpisani’,

uskoro su postali me|u najprodavanijim artiklima u Target

du}anima. Njihovi ponosni vlasnici danas se s pravom di~e

titulom ’pionira masstigea’ i vjerojatno Gravesove `lice ne

stavljaju na stol svaki dan…

Da je cijela stvar ozbiljna, pokazuje i ~injenica kako ~ak i

najpresti`nije macho perjanice automobilske industrije,

poput BMW-a, kreiraju ’masstige’ modele. Zlatni dodir Dol-

ce&Gabbane od mobilnog je telefona stvorio nezamjenjiv

modni dodatak. I to ne samo za ène. Swarovski kristali}i

Razlog? Kolekcija Stelle McCartney toga se jutra prodavala po

cijenama i do deset puta niìma od onih u Stellinim ekskluzivnim

buticima. Priznajte i sami, zbog jednog Stella McCartney pulo-

vera s (pre)velikim V-izrezom, procijenjenog na samo {ezdesetak

funti, vrijedilo je uraniti, smrzavati se pred zatvorenim du}anom

i onda gurati s gomilom raspame}enih istomi{ljenica. Slatka po-

misao da imate ’komad’ Stelle po cijeni standardnih traperica,

uistinu je opijaju}a.

MASOVNI PPRESTI@ II KKAKO GGA SSTE]I

Ova H&M pri~a bila je svojevremeno pravi medijski hit, ali sli~nih

ima posvuda i sve one odraàvaju nove trendove potro{nje na tr-

ì{tima koja se svakodnevno mijenjaju kako bi opstala. Kupac je

zakon, ali sve je zahtjevniji i sve ga je teè definirati. Zanimljiv feno-

men mije{anja presti`nog i masovnog jedan je od primjera pribli-

àvanja najzahtjevnijem segmentu potro{a~a - onome koji ima

novca, ali pazi kako ga tro{i. Govorimo o dobro informiranim, do-

Masstige / bizzosfera 47

presti`no i povoljno

10. studenoga 2005. svetelevizijske postaje i dnevni

listovi Ujedinjenog Kraljevstva(a i {ire…) zabiljeìli su gu`vu

koja se od ranog jutra stvorilapred robnom ku}om H&M, u

Oxford Streetu, shopping-holi~arskom srcu Londona.

46-47-48-49 mastige - freeport2.qxd 25.10.2006 12:11 Page 2

donedavno su se kupovali uz narud`bu, a danas ih moète

prona}i u gotovo svakom bolje opremljenom duty free sho-

pu. I biznismen u po mjeri krojenom Zegna odijelu i Puma

tenisicama jedan je primjer sveprisutne demokratizacije luk-

suza. Uostalom, ako Madonna i Colin Farrell mogu mije{ati

Gucci i Gap, za{to to ne bi mogli i njihovi oboàvatelji?

SNOBIZAM II DDEMOKRACIJA

Ideja o tome da se kvalitetni proizvodi izra|uju za potrebe

{irokih narodnih masa nije se ipak pojavila tek ju~er, na sa-

stanku odjela za marketing neke multinacionalne kompani-

je. Nju su u djelo, u drugim okolnostima i s drugim ciljevima,

poku{ali provesti i u Bauhausu, revolucionarnoj dizajnerskoj

{koli ~iji utjecaj ne slabi ni danas. Ruski su avangardisti s po-

~etka dvadesetog stolje}a isto sanjali o tome da obi~an puk

koristi npr. vrhunski dizajnirano poku}stvo izra|eno po svim

pravilima zanata, ali prodavano po prihvatljivim cijenama.

To {to se danas europske i ameri~ke doma}ice kao razjarene

lavice trgaju za Lagerfeld ogrta~e, vjerojatno bi zgrozilo geni-

jalce iz Bauhausa, ali o~ito je da svako vrijeme ima svoje

posebnosti.

A fenomen ’masstigea’ ba{ savr{eno oslikava vrijeme i vrijed-

nosti koje nas okruùju. Potrebu da imamo ne{to vrijedno,

posebno, ne{to {to nas izdvaja iz gomile, a da si to moèmo

i priu{titi, mudre su marketin{ke glave vrlo brzo prepoznale.

Rodila se stoga zanimljiva misao - za{to ne bismo, u svojim

du}anima, prema svojim pravilima, po prihvatljivim cijena-

ma prodavali namje{taj, kozmetiku ili dizajnersku odje}u ko-

ju na{i kupci toliko ele, ali nisu spremni platiti paprene dizaj-

nerske cijene? Ukratko, za{to ne bismo otvorili trì{te za

’masstige’?

LAGERFELD ZA 15 EURA

Jedan od najrazvikanijih ’masstige’ projekata bio je lansiranje

Lagerfeldove kolekcije za H&M, godinu dana prije histerije

koju je prouzro~ila Stella McCartney. Stari modni guru La-

gerfeld nije olako pristao staviti svoj potpis na T-shirt koji ko-

{ta 15 eura, ali fascinacija cijelim projektom bila je prejaka i za

njega. Ne treba, naravno, ni napominjati kako ni njegove ni

Stelline ’krpice’ nisu dio standardne ponude. Rije~ je o uistinu

jedinstvenim kolekcijama koje se prodaju samo jednom i

nikad vi{e, po cijenama tek ne{to vi{im od uobi~ajenih, kon-

fekcijskih. Vjerojatno je ba{ to razlog zbog kojeg `rtve mode

ne mogu odoljeti takvim isku{enjima. Brzina kojom su diljem

svijeta razgrabljeni njegovi modeli za {iroke narodne mase,

{okirala je i samog Lagerfelda koji je uvijek tvrdio kako je ’stil

va`niji od novca’. A ~ini se da vam danas, ako masama na pa-

metan na~in ponudite stil, novca ne bi trebalo nedostajati.

Va{a tvrtka nedavno je obilježila deset godina rada. Na

{to ste najvi{e ponosni? - Na to {to sam ideju pretvorio u

praksu, tj. u život.

[to Vas je potaknulo da uop}e osnujete tvrtku Free Port?

- Ideja da po~nemo proizvoditi po malim, zapostavljenim

mjestima, i elja da jo{ jednom dokaèmo da volja ~ini ~uda.

Kako je to zapravo izgledalo u po~etku? - Napu{tenu

{kolu u Une{i}u kraj Drni{a pretvorio sam u tvornicu i krenuo

s jednim proizvedenim telefonom. Bilo je te{ko prkositi nera-

zumijevanju okoline jer nitko nije vjerovao u hrvatsku tvorni-

cu telefona iz zaba~enog kraja bez industrijske tradicije, i to

u vrijeme kad se gasila proizvodnja telefona u Iskri, RIZ-u...

[to Vas je, unato~ tome, motiviralo da nastavite i razvi-

jate svoj posao? - Di{pet (inat)!

Koliko Vam je vremena i zalaganja trebalo da poslovanje

postane unosno? - Poslovanje pokazuje rezultate tek sada.

Trebalo je pro}i 9 dugih godina, uz 120% zalaganja.

Jeste li imali neki menadèrski uzor u vo|enju tvrtke, od-

nosno imate li ga možda i sada? - Veliki je broj uspje{nih

osoba, ali moj jedini i najve}i uzor jo{ iz mladena~kih dana je

pokojni g. Herjavec, nekada{nji direktor Varteksa.

Koji je Va{ osobni moto u poslu? Imate li možda neku kri-

laticu koju volite dijeliti s drugima? - Bez ’reda, rada i disci-

pline’ te{ko da se ne{to može posti}i. Jedna od najdražih kri-

latica mi je ipak ona: ’Prvih 100 godina je najteže’.

[to najvi{e cijenite kod suradnika? - Lojalnost i predanost,

to {to vjeruju u ovo ime i tvrtku.

Kako ocjenjujete svoje proizvode spram vode}ih svjet-

skih proizvo|a~a? - Nažalost, na svjetskom trži{tu nas jo{

nema, ali stojimo uz bok svim velikim imenima, kako na

policama u trgovinama tako i po kvaliteti.

U ~emu je Free Portova prednost u odnosu na konkuren-

ciju? - Niža cijena, ve}i broj funkcija i bolji servis, tj. podr{ka

kupcu, {to se prepoznaje i cijeni.

Kojim ste proizvodom najzadovoljniji? - Tzv. ’ispeglanim

telefonom’. Rije~ je o E-pad podlo{ku za kompjuterskog mi-

{a, koji je ujedno telefon i PC telefon.

U kojem smjeru }ete dalje razvijati svoje poslovanje? - U

cilju nam je razvijati poslovanje u smjeru komunikacije pove-

zane s IP tehnologijom.

Jeste li zadovoljni poslovnim rezultatima tvrtke? - Da, ali

to ne zna~i da na{e ambicije ovdje prestaju.

[to biste savjetovali poduzetnicima po~etnicima? - Da

vjeruju isklju~ivo u sebe!

Boris Belamari}, vlasnik tvrtke Free Port / bizz frontal 49

U Une{i}u kraj [ibenika zapo~ela je prije 10 godina s radomjedina hrvatska tvornica telefona. Njihovu ponudu sada ~ini 7modela analognih telefona, 2 modela pokaziva~a broja, be i~nifiksni telefoni, telefonske centrale razli~itih kapaciteta... O putu douspjeha, motivima i uzorima razgovarali smo s vlasnikom tvrtke injezinim idejnim pokreta~em Borisom Belamari}em.

prvih 100 godina je najteè

48 bizzosfera / Masstige

:: pi{e: Tanja Ivan~i} - Belo{evi}, novinarka Ve~ernjeg lista

46-47-48-49 mastige - freeport2.qxd 25.10.2006 12:11 Page 4

Po~etkom 70-ih studentmatematike Richard Bandler injegov profesor lingvistikeJohn Grinder krenuli su uprou~avanje psihologije upotrazi za prakti~nim i korisnimmetodama. Iz neodre|enogeksperimenta razvio se novipravac u psihologiji poznatkao Neuro Lingvisti~ko Programiranje. Brzina promjene i lako}akojom su postizali rezultate u radu s ljudima bili su fascinantni.

iz prosje~nosti u izvrsnost DinersClub je obu~io sve menadžere i dje-

latnike službe za korisnike NLP vještina-

ma za postupanje s klijentima i internu ko-

munikaciju. Ostvareno je znatno pove}a-

nje potrošnje usluga (od 67%) te smanjen

odljev klijenata.

BMW je u Engleskoj modelirao ponašanje

i komunikacijske obrasce svojih najuspje-

šnijih prodava~a (top 1 %). Poslije su te vje-

štine prenesene na svo prodajno osoblje u

organizaciji. Rezultati projekta su uvelike

premašili po~etne projekcije.:: pi{e: Ivan Petri}, www.nlpcentar.hr

NLP kao suvremeni pravac u psihologiji omogu}uje ljudima da naprave iskorak iz prosje-

~nosti u izvrsnost. Primjenom u~inkovitih kombinacija psiholo{kih i komunikacijskih tehni-

ka posti u se izvrsni rezultati u poslovanju, edukaciji, rukovo|enju, prodaji, sportu... NLP

koristi jednostavne, ali vrlo djelotvorne metode reprogramiranja na{eg iv~anog sustava u

skladu s na{im vrijednostima i ciljevima koje èlimo posti}i. Neuro se odnosi na mozak, jer

svijet percipiramo putem ~ula te na osnovi primljenih informacija kreiramo svoju realnost.

Lingvisti~ko se odnosi na rije~i, jer se iskustva shva}aju i opisuju kroz rije~i koje su ne samo

sredstvo komuniciranja, ve} i sredstvo percipiranja. Programiranje se odnosi na unutra{nje

procese, programe mi{ljenja, osje}anja i pona{anja. Ukratko, NLP se bavi utjecajem rije~i na

mi{ljenje, oblikovanje i promjenu raspoloènja te na na~in pona{anja. Polazi od ~injenice da

ljudi ve} posjeduju sva sredstva i potencijale potrebne za bilo koju vrstu promjene te se bavi

usmjeravanjem k èljenim ciljevima i uspje{nom ostvarenju u najkra}em roku.

PSIHOLOGIJA UU SSVAKOM DDOMU

Mogli bismo re}i da su Bandler i Grinder na podru~ju psihologije bili ono {to je Bill Gates u

ra~unarstvu. U pravo vrijeme i na pravom mjestu iskoristili su postoje}a saznanja na najbolji

na~in. Iako u samim po~ecima nisu izmislili ni{ta novo, ve} su prepoznali i upotrijebili naj-

bolje od postoje}eg, njihov pristup i na~in razmi{ljanja bili su revolucionarni. Nije ih za-

nimala teorija, ve} konkretni rezultati u praksi. Ne{to {to je izgledalo komplicirano i nedo-

stupno ’obi~nim smrtnicima’, rezervirano za elitu, godinama mistificirano i ogrnuto pla-

{tem nedodirljivosti, prikazali su na jednostavan i razumljiv na~in. Njihova je vizija bila, pa-

rafrazirajmo Billa Gatesa - psihologija u svakom domu. Nakon godina istra ivanja i eksperi-

mentiranja, do{li su do cijelog niza novih otkri}a i spoznaja.

NLP ZZA DDOBRE RREZULTATE NNA SSVIM PPODRU^JIMA

Danas se NLP koristi na svim podru~jima na kojima se èle ostvariti vrhunski rezultati.

Richard Green, trener jednog od najboljih ameri~kih NBA ko{arka{a ’Magic’ Johnsona, na

seminaru u Zagrebu govorio je o kori{tenju NLP-a u pripremi vrhunskih ko{arka{a. Pri-

mjenom NLP-a u Pentagonu se postiglo 50%-tno skra}enje vremena obuke u ga|anju uz

25%-tnu u{tedu streljiva. Ameri~ka obavje{tajna slu`ba ga koristi da bi za{titila svoje agente

od ispiranja mozga ako budu uhva}eni. Poznati su i projekti provo|eni u {kolama i na fakul-

tetima radi pove}anja djelotvornosti podu~avanja i u~enja. 18 od 30 korporacija s vrha liste

na ’London Stock Exchangeu’ koristi treninge ili konzultantske projekte temeljene na

NLP-u. Neke od njih u Europi su: Sony, BP, Shell, British Telecom, Coca-Cola, Nestle, Sie-

mens, FIAT, Volkswagen…a u SAD-u: AT&T, American Express, Heinz, IBM, 3M, Coca-Cola,

Herald Tribune… Tijekom godina NLP se razvio u dobro prihva}enu menadèrsku tehniku

kojoj je posve}eno vi{e od 250 knjiga i 400 doktorskih disertacija.

American Express je obu~io dvadeset

~etiri linijska menadžera s podru~ja ~itave

Azije kako bi postali transformacijski tre-

neri. Iako bez prethodnog trenerskog is-

kustva, ovi su djelatnici postali srcem

American Express Quality Leadership ini-

cijative s ciljem poticanja svakog djelatni-

ka da preuzme osobnu odgovornost za

kvalitetu u službi za korisnike.

NLP after work... ’Profi zavodnik’ Ross Je-

ffries na svojim skupocjenim Don Juan se-

minarima daje garanciju ’tri žene u deve-

deset dana ili ne pla}ate ništa’. ârolija?

Droga? NE! Jeffriesova formula zove se

NLP - zbirka komunikacijskih tehnika ko-

ju su na{i lingvist i matemati~ar razvili ka-

ko bi ljudima olakšali u~enje, razbili stra-

hove i promijenili matrice ponašanja... pa

eto i privla~ili zgodne tete u krevet. Je-

ffries je na NLP naletio jo{ 1987. i od tada

flerta - neurolingvisti~ki.

NLP - Neuro Lingvisti~ko Programiranje / um+tijelo+duh 51

50-51 NLPa.qxd 25.10.2006 12:11 Page 2

Burnout sindrom / um+tijelo+duh 53

spavate li ’kao beba’?

- Kako spavate?, pitao je novinar prije 10-ak godina u inter-

vjuu za ~asopis Fortune tada{njeg direktora Coca-Cole,

Roberta Goizuetu. - Kao beba, odgovorio je. - Pa to je divno,

rekao je iznena|eni novinar, ne vjeruju}i da ~elni ~ovjek

jedne od najve}ih tvrtki na svijetu nema problema s po-

sljedicama stresnog na~ina ìvota i rada. - Ne, niste me ra-

zumjeli, rekao je Goizueta, budim se svaka dva sata i pla~em.

Nesanica, razdra`ljivost, depresija, emocionalna iscrplje-

nost, umor, gubitak koncentracije, entuzijazma i èlje za

radom, glavobolje, bolovi u èlucu... Svi ovi simptomi koje

obi~no povezujemo sa stresom zapravo mogu biti pokaza-

telji da vas je pogodio Burnout sindrom. Rije~ je o psihi-

~kom poreme}aju koji uklju~uje fizi~ku i emotivnu iscrplje-

nost i rastu}i negativan stav prema poslu, pa ~ak i ìvotu,

a koji uzrokuje dugotrajna izloènost stresu.

BR@E, VVI[E, JJAÊ... SSTRES!

Posao se ubrzao, zadataka je sve vi{e, rokovi sve kra}i, mul-

titasking je ne{to {to se podrazumijeva, a stalna utrka za

{to ve}om produktivno{}u dovela je do toga da je pre-

kovremeni rad gotovo pa postao ’redovno’ radno vrijeme.

Mnogim menadèrima zbog previ{e obveza postaje sve

teè posti}i ravnoteù izme|u posla i privatnog ìvota, a

lo{a komunikacija i organizacija rada u tvrtkama, te previ-

soko postavljeni nerealni ciljevi i o~ekivanja sveprisutni su

izvor frustracija koji dodatno podiù razinu stresa. Svi smo

konstantno izloèni nekoj vrsti stresa, a zapravo vrlo rijet-

ko razmi{ljamo o posljedicama koje on donosi.

KOLIKA JJE CCIJENA SSTRESA?

Procjenjuje se da je vi{e od 70% posjeta lije~nicima uzroko-

vano stresom, a on se smatra i glavnim krivcem za niz bo-

lesti i oboljenja - od psihi~kih poreme}aja, pada imuniteta,

~ira na èlucu, sr~anog i mo`danog udara, pa sve do bo-

lesti poput karcinoma. U Japanu sve vi{e govore o karoshi-

ju - smrti od iscrpljenosti radom. U 2001. godini broj `rtava

od karoshija iznosio je 143. Aron Fisher, autor knjige ’Is Your

Career Killing You?’, kaè da tro{kovi stresa na poslu samo

u SAD-u doseù iznose od 200 do 300 milijardi dolara go-

di{nje. Podaci iz Europske unije govore da stres godi{nje

’potro{i’ oko 20 milijardi eura, a rije~ je o novcu koji ode na

bolovanja, tro{kove zdravstvenog osiguranja, izravne me-

dicinske tro{kove, ali i tro{kove koje tvrtke pretrpe zbog

smanjenja produktivnosti. Kad je stres u pitanju, gube i

ljudi i tvrtke.

Posljednjih godina tvrtke su shvatile da je, kad je o u~in-

kovitosti na poslu rije~, stres njihov neprijatelj br. 1. Upravo

zbog toga sve vi{e njih svojim zaposlenicima pruà dodat-

ne sadràje za opu{tanje poput fitness i wellness progra-

ma, masaà u uredu, organiziraju antistres radionice, te-

~ajeve yoge...

No, sve antistres metode, vje`be, selfhelp priru~nici i teh-

nike disanja ne}e vam biti dovoljne ako ne promijenite svoj

na~in ivota (rada). Prije svega - usporite! Nemojte raditi 10

stvari odjednom, nau~ite re}i ’Ne’ i nastojte spavati 7 sati

dnevno. Jer, kao {to kaè stara krilatica: Ako nemate vre-

mena za odmor, imat }ete vremena za lije~enje.

Stalno ste umorni, razdra ljivi, patite od nesanice, ~estih glavobolja, na poslu ste optere}eni i vi{e ne radite sa ’àrom’?

Mo`da ste ’samo’ pod trenutnim stresom ili ste mo`da ’izgorili’...

Stres je nemogu}e potpuno iz-

bje}i, no zato je mogu}e pomo}i

tijelu da se s njim lak{e nosi. Uz

dovoljno sna i fizi~ku aktivnost,

prehrana je tako|er vaàn ~imbe-

nik u borbi protiv stresa, a tu su

osobito u~inkoviti vitamini C i B5,

te mineral magnezij. Stoga, uko-

liko elite smanjiti negativne u~in-

ke stresa, poja~ajte unos tih nutri-

jenata. Vitaminom C osobito su

bogati citrusi, brokula, paprika, te

zeleno lisnato povr}e.

Vitaminom B5 bogate su cjelo-

vite ìtarice, soja, kukuruz, jaja, a

magnezij osim u cjelovitim ìtari-

cama moète prona}i u bademi-

ma, sme|oj riì, sjemenkama

suncokreta, te zelenom lisnatom

povr}u.

prehranom protiv stresa

52-53 burn out.qxd 25.10.2006 12:12 Page 2

Oboljenja kralješnice su danas me|unajrasprostranjenijim oboljenjima.

Prema statistikama 90% populacije jenajmanje jednom u ivotu bolovalood kri obolje. Kako je svaki ~ovjek

jedinstven, postoji i veliki broj pristupau lije~enju koji donose poboljšanja.

Kao biv{em profesionalnom spor-

ta{u, kretanje i sport su mi sas-

tavni dio ìvota. Nakon jedne

sportske aktivnosti pojavila se ja-

ka bol u kriìma koja se {irila u potkoljenicu i stopalo koje je

trnulo i postajala neizdrìva. Magnetskom rezonancom

utvr|ena je dijagnoza discus hernia. Pomo} sam traìo kod

kiroprakti~ara, lije~nika sportske medicine, fizijatara, bio-

energeti~ara, ali stanje se nije pobolj{alo. Neurokirurzi su na

osnovu nalaza kao jedino rje{enje vidjeli operaciju. Iako sam

se te{ko odlu~io na operaciju, nakon zahvata vi{e nemam ni

najmanjih pote{ko}a kao ni posljedica, skijam, tr~im, igram

nogomet i ko{arku... Danas bi se puno prije odlu~io na ope-

raciju jer bih bio po{te|en gubitka vremena i puno boli.

Vi{e od pola godine nisam funkci-

onirao od bolova u donjem dijelu

le|a i u nozi. Pro{ao sam elektrote-

rapiju, terapiju pomo}u magneta,

masaè. U Klini~kom bolni~kom centru Šalata dobio sam

upute @ivjeti s ozljedom. Prema nalazima magnetske rezonan-

ce, neurokirurzi su me prozvali ’dobrim medijem za operaciju’,

ali prijatelj neurolog me od nje odgovorio. Po~eo sam svako-

dnevno vje`bati, istezati se na {tangi koju sam postavio u sta-

nu, plivati u bazenu. Bol se po~ela sti{avati. ak i tr~im, iako mi

lije~nici to ne preporu~uju. Ve} 4 mjeseca nemam apsolutno

nikakve bolove i nadam se, da se, uz pomo} mojih aktivnosti,

vi{e ne}e ni vratiti. Kako je bol iznenada do{la, tako je i oti{la -

nadam se zauvijek.

Kvaliteta reakcije, a i percepcije svijeta oko nas, uvelike ovisi o

zdravlju iv~anog sustava, a time i kralje{nice. Kad je ona

gipka, proto~na i zdrava, i naše poimanje stvarnosti je druk~ije.

Kroz kralje{nicu prolazi iv~ani sustav pa je izložena razli~itim

mogu}nostima ozljede i neravnoteè. Sve što mislimo i doživ-

ljavamo kao iskustvo, prolazi kroz nju, uzrokuju}i mnoge pro-

bleme: uko~enja, bolove, pomake kralje{aka i diskova, upale

živaca, nepravilno držanje tijela... U današnje vrijeme, sje-

dala~ki na~in života, popra}en neodgovaraju}om i ~esto preo-

bilnom prehranom, ne ide u prilog zdravlju kralje{nice, koju

bismo trebali održavati zdravom i fleksibilnom.

Postoje dvije vrlo u~inkovite metode kojima se to uspijeva

posti}i. Prva su metoda vježbe za kralje{nicu, a druga shiatsu

tretmani. Vježbe za kralje{nicu od velike su važnosti jer njima

ja~amo okolno miši}no tkivo, osvje{}ujemo miši}e i stvaramo

energetsku bazu u donjem dijelu kralje{nice. Treba ih provodi-

ti svakodnevno barem 15-ak minuta da bi u~inak bio potpun.

Shiatsu tretmanima uravnotežujemo dvije grane autonom-

nog iv~anog sustava - simpati~ku i parasimpati~ku. Prva je

odgovorna za reakciju borba - bijeg, a parasimpati~ka poti~e

proces samoiscjeljenja u organizmu. Pritiskom na odre|ene

meridijane, tj. energetske tokove povezane s unutarnjim or-

ganima, i akupunkturne to~ke na njima, posti e se protok

energije kroz sustave i organe gdje je ona sprije~ena. Jedno-

stavnim metodama pritisaka, gnje~enja, istezanja i polaganja

ruku pomaže ukloniti posljedice neravnoteže autonomnog

iv~anog sustava: bolove u razli~itim dijelovima kralje{nice,

glavobolje, kroni~ni umor, uko~enja, napetosti, lakše vrste de-

presija, emocionalne probleme... Vanjske podražaje ne moè-

mo izbje}i, ali možemo promijeniti svoju reakciju na njih.

Tatjana Rutoni}, shiatsu terapija

U pristupu pote{ko}ama s

kralje{nicom najva`nija je do-

bra dijagnostika. Da bi se os-

mislio koncept rehabilitacije,

treba uklju~iti usluge radio-

lo{kog laboratorija, te mi{lje-

nje neurologa i ortopeda. Va-

àn je multidisciplinarni pri-

stup kako se ne bi potkrale po-

gre{ke ili usporila rehabilita-

cija. Nakon prve dijagnoze, u

sklopu fizikalne terapije kom-

biniramo manualnu terapiju,

masaù, elektroterapiju, ter-

moterapiju, a nakon pobolj{a-

nja dolaze vje`be koje su mo`-

da i klju~ uspjeha. Treba ih

shvatiti kao nastavak terapi-

je jer se bez njih rezultati te-

rapije lako mogu izgubiti.

Kod poslovnih ljudi va`no je

ukomponirati jedan oblik

dnevnih aktivnosti koje rje{a-

vaju tegobe. Dovoljno je

dnevno vje`bati 15-ak minu-

ta. Va`na je i prevencija. Kao

prvo, treba mijenjati koncept

sjedenja jer je prostorni od-

nos stolca i stola danas naj-

~e{}e takav da se kod duèg

sjedenja neupitno javljaju de-

generativne promjene na kra-

lje{nici. Prema novom ergo-

nomskom standardu, taj }e

odnos biti prilago|en zahtje-

vima dugog sjedenja. Pristup

pote{ko}ama s kralje{nicom i

bolovima u le|ima treba biti

individualan - s obzirom na tip

kralje{nice, du inu sjedenja i

oblik posla koji se obavlja.

U svakom slu~aju, kretanje

znatno pomaè kao i bavljenje

sportom koji preporu~i stru~-

na osoba.

dr. StjepkoBu}an, lije~nik sportskemedicine

54 um+tijelo+duh / Dok ovo ~itate, osje}ate li ’mravinjanje’ ili trnce u prstima, ili mo`da bol u ramenima i rukama?

kad kralješnicada otkaz

shiatzu i vje`be za kralješnicu

najva`nija je dijagnostika

operacija meriješila problemaMladen Putri}, poduzetnik

svakodnevno vje`bam! Jurica Brnas, HEP - Toplinarstvo, rukovoditelj Odjela za eksploataciju

54-55 kraljesnica.qxd 25.10.2006 12:13 Page 2

New York / putokazi 57

Prije nego krenete u istraìvanje Velike jabuke, svakako de-

taljno razradite strategiju obilaska i navijte budilicu do-

voljno rano - osim ako na raspolaganju nemate nekoliko

mjeseci, jer vam je otprilike toliko dovoljno za otkrivanje

svih ~ari koje ovaj grad nudi.

XXL

Prvi dojam koji }ete ste}i o New Yorku jest taj da je sve u

XXL veli~ini. Visoki neboderi (koji su posve opravdano stek-

li naziv skyscrapers - ’struga~i neba’), {iroke avenije, vi{e-

metarske limuzine i ’terenci’ na ulicama, ’litarske’ ~a{e za

kavu, porcije hrane dovoljne za 2 osobe… Pa ipak, unato~

tome i uvrijeènim stereotipima o Amerikancima kao ’pre-

tjerano gojaznoj naciji’, iznenadit }ete se kad na ulicama

Manhattana ugledate prili~no vitke ljude. îni se da su

mnogi Njujor~ani vrlo osvije{teni i da jako paze {to jedu.

’Low fat’, ’suggar free’, ’organic’ vo}e i povr}e je sastavni dio

prehrane, a jutarnji jogging ne{to {to se ne preska~e (pa ni

zbog sat vremena sna vi{e). Pri~a o zdravom ìvotu uklju-

~uje i zabranu pu{enja na svim mjestima. U tome su oti{li

toliko daleko da }ete npr. u Bryant Parku (zelenoj oazi u koju

svakodnevno stotine ljudi dolazi u miru pojesti svoj ru~ak,

pro~itati besplatne novine ili jednostavno napraviti predah)

na stolovima zate}i natpise: ’U ovom dijelu parka pu{enje je

zabranjeno.’

@IVOT UU MMRAVINJAKU

Na ulicama Manhattana shvatit }ete pravo zna~enje izraza

’kao u mravinjaku’. Bez obzira na doba dana (ili no}i), tamo

je uvijek gu`va i uvijek se ne{to doga|a. Rijeke ljudi, auto-

mobila, svi negdje ùre, jure... Tek turisti zastanu da bi na-

pravili koju fotografiju ili uìvali u performansima uli~nih

zabavlja~a. A njih doista ima u izobilju - od plesa~a koji na

ulici izvode nevjerojatne vratolomije, glazbenika koji sviraju

na svemu i sva~emu, do ’reinkarniranih’ Elvisa Presleyja...

Gu`ve su glavni razlog za{to samo najve}i optimisti na

Manhattan dolaze autom. Oni mudriji, koji ne èle gubiti

vrijeme, ìvce i novac na astronomski skup parking, na po-

sao dolaze metroom. Bezbri`no sjede u klimatiziranim va-

gonima, pijuckaju svoju ’coffee-to-go’, ~itaju jutarnje novi-

ne (na engleskom, kineskom, arapskom, ruskom...), slu{a-

ju iPode, igraju igrice na mobilnim telefonima… Ne}ete

mo}i ne primijetiti poseban ’stil odijevanja’ - poslovne ljude

u odijelima u kombinaciji s tenisicama. Ne, nije to pitanje

’mode’, ve} ~iste prakti~nosti, jer se kroz gu`vu puno lak{e

(i puno brè) probijate u udobnim tenisicama, nego u ci-

pelama ili {tiklama. Oni najuùrbaniji opremljeni su poseb-

nom vrstom tenisica s kota~i}ima u |onovima koji se uvla-

~e i izvla~e po potrebi. Stoga se nemojte iznenaditi ako ’pje-

{ak’ ispred vas po~ne ’kliziti’ ulicom. I automobili imaju po-

sebnu opremu - tzv. bumper badgers - male gumene {tit-

nike koji se iz prtlja`nika vade ~im se parkirate. Mala ali vrlo

korisna stvar jer se u New Yorku mjesto za parkiranje ne

pronalazi, ve} se ’pravi’ tako {to malo gurnete onog iza vas,

malo onog ispred vas... i eto mjesta za va{ auti}.

1001 IIZBOR

Prevelika mogu}nost izbora jedna je od stvari koje }e vam

u New Yorku predstavljati problem. U tom gradu obilja,

ako ne znate to~no {to èlite i {to traìte, moète potro{iti

sate i sate vremena. @elite li na primjer naru~iti kavu u Star-

bucksu, ni za ìvu glavu ne postavljajte pitanje: - Kakvu ka-

vu imate?, jer }e uslijediti 10-minutno nabrajanje: - Imamo

kolumbijsku, gvatemalsku, meksi~ku, arapsku, etiopsku,

kenijsku, sumatransku, francusku, talijansku... s kofei-

nom, bez kofeina, s okusom cimeta, vanilije, lje{njaka, ora-

ha, ~okolade... @elite li s creamom, half&half-om, normal-

nim ili nemasnim mlijekom? Ili recimo da ste krenuli u ne-

obavezni shopping u Macy’s, najve}u robnu ku}u na svije-

tu. Planirate malo ’prozujati’, onako bez cilja, pa ako vam se

ne{to svidi... Razmislite dvaput, jer }e vas to ’besciljno zu-

janje’ ko{tati dobrih 5-6 sati èlite li obi}i svih 9 katova ove

robne ku}e, a ne}ete ni{ta bolje pro}i ni ako krenete obila-

ziti stotine du}ana na 5. aveniji.

No, s druge strane, upravo ta mogu}nost izbora }e vas

odu{eviti. Ho}ete na ve~eru? Birajte izme|u tisu}e resto-

rana i svih mogu}ih kuhinja - od njema~ke, francuske, ki-

neske, vijetnamske, indijske, brazilske, meksi~ke... a ako

ba{ ho}ete, moète skoknuti i na burek u Astoriu, za koji

vlasnik lokala tvrdi da je ’najbolji burek u gradu’. Ina~e,

Astoria je ~etvrt u kojoj ìvi dosta ljudi iz Hrvatske pa se

nemojte za~uditi kad u lokalnim du}anima na policama

ugledate Podravkine juhe ili Cedevitu.

Stotine tisu}a doseljenika koji su pre{li (i jo{ uvijekprelaze) Atlantik u potrazi za boljim ivotom, stvorili sugrad jedinstven po svojoj raznolikosti. Mje{avina kultura,rasa, jezika i obi~aja ono je {to New York ~ini gradom ukojem se svaki stranac osje}a kao kod ku}e...

ny:: pi{e: Kornela Bilopavlovi}

Pogled nna MManhattan iiz BBrooklyna Central PPark

Uli~ni ssvira~i... Zelene ooaze oomiljena ssu mmjesta zza ppredah ... ii pplesa~i ddio ssu nnjujor{kog {{tiha

Restoran ss’najboljim

burekom uu gradu’ ((Astoria)

Pu{enje jje zzabranjeno~ak ii nna ootvorenom(Bryant PPark)Times SSquare

Brooklynski most

56-57-58-59 NY - knjige.qxd 25.10.2006 12:14 Page 2

Literatura / edukon 59

[ETNJA PPO ÊTVRTIMA MMANHATTANA

Iako je ve}ina ’turisti~kih’ odredi{ta (Empire State Building,

Cryslerova zgrada, Rockfellerov centar, 5. avenija, Times Squ-

are, Broadway...) locirana u Midtownu, nemojte presko~iti ni

ostale ~etvrti. Lower Manhattan s neobi~nim miksom starih

zgrada od opeke i staklenih nebodera do~arava mjesto gdje

se spajaju ’stari’ i ’novi’ New York. Iako je ru{enje WTC-a zauvi-

jek izmijenilo obrise Lower Manhattana, on i dalje izgleda im-

presivno. Kineska ~etvrt i Mala Italija naj ivopisnije su enkla-

ve na Manhattanu. Niz malih du}ana s egzoti~nom hranom

i biljem, te oko 200 restorana samo su dio razloga zbog kojih

se isplati jedno popodne izdvojiti za obilazak Kineske ~etvrti.

Odlu~ite li se pak za no}ni izlazak u Kinesku ~etvrt, svakako

posjetite bar Double Happiness i ku{ajte martini od zelenog

~aja. Mala Italija danas je svedena na svega nekoliko ulica, no

unato~ tome duh Italije tu je vrlo iv i vidljiv na svakom kora-

ku. Svakako odvojite malo vremena i za obilazak kultnih ~e-

tvrti: SoHo, TriBeCa (Triangle Below Canal) i Greenwich Villa-

ge. Elitne ~etvrti Upper West i Upper East Side nalaze se na

sjeveru Manhattana, smje{tene zapadno i isto~no od Central

Parka. Upper East Side je poznat po skupim dizajnerskim bu-

ticima (osobito u 57. ulici i na Madison Aveniji), elitnim resto-

ranima i brojnim muzejima...

Ostane li vam vremena, otisnite se i dalje od Manhattana, u

Brooklyn, Queens, Bronx... jer svaka od ovih ~etvrti nosi je-

dan dio pri~e, jedan komadi} slagalice koji tek zajedno ~ine

New York takvim kakav jest - gradom jedinstvenim po svo-

joj raznolikosti.

58 putokazi / New York

To~ka preokreta.

Malcolm Gladwell.

Izdava~: Jesenski i Turk.

Kroz niz upe~atljivih ane-

gdota i studija pojedina~-

nih slu~ajeva autor vam

otkriva kako poput viru-

sa proširiti neku ideju ili

proizvod, kako pokrenuti

najnoviji trend ili modu,

te za{to se ljudi ponašaju tako kako se ponašaju...

Pro~itajte i otkrijte za{to je ova knjiga od objave pr-

vog izdanja postigla status globalnog bestselera i za-

{to je ~etiri mjeseca bila na popisu najprodavanijih

knjiga New York Timesa, te ~ak dvije godine na listi

Business Weeka. Zbog uspjeha To~ke preokreta

mnogi su Malcolma Gladwella proglasili novim mar-

ketin{kim guruom korporativnog svijeta, Peterom

Druckerom dvadeset i prvog stolje}a, a njegovo zna-

nje danas traže na prestižnim konferencijama i u ve-

likim korporacijama kao što su Coca-Cola, Intel, HP.

virusneideje

Amaze Your Customers!:

Creative Tips on Winning

& Keeping Your Custo-

mers. Daniel Zanetti.

Izdava~: Kogan Page.

Hotel u Sydneyju gostima

nudi zlatnu ribicu kao lju-

bimca. Stomatolog u Nje-

ma~koj koristi rukavice s

okusom peperminta, a

{vicarski du}an mu{ke odje}e u ra~unalu ima podat-

ke o mjerama svojih kupaca... samo su neki od pri-

mjera kojima autor ilustrira koliko je va`no zadovolj-

stvo klijenta. Niz pri~a i anegdota o dobroj, lo{oj i

o~ajnoj usluzi potkrepljuju tvrdnju da tradicionalno

poimanje zadovoljavanja klijenata vi{e ne daje rezul-

tate. Kad ’dobro’ vi{e nije ’dovoljno dobro’, potrebno

je prona}i ono ne{to {to }e kupca o~arati i odu{eviti.

Ovaj edukativni i zabavni priru~nik pokazuje kako

velike i male tvrtke mogu privu}i i pridobiti nove kli-

jente, te nudi niz savjeta kako se istaknuti.

odu{evitekupce

Pohvala sporosti.

Carl Honoré.

Izdava~: Algoritam.

Glava vam puca od stresa

i napetosti. Imate osje}aj

da ivot prolazi pored vas,

da propuštate nešto važ-

no, da vam djeca prebrzo

rastu... Sve više ljudi osje-

}a otpor prema tom bes-

mislenom ritmu rada koji ne ostavlja mjesta ni za što

drugo. Oni najmudriji ve} su prepoznali vrijednost

odustajanja od stalne jurnjave i važnost smirenosti

koja nam omogu}uje da ponovo uspostavimo vezu

s drugim ljudima, prirodom, te vlastitim tijelom i

umom. Autor knjige istražio je krilaticu ’Sporije je

brže’ i u desetak zanimljivih i šarmantnih poglavlja

izložio njezinu primjenu na zdravlje, poslovni ivot i

zara|ivanje, seks i odnos s partnerom, odgoj djece,

glazbu, hranu... Sporije je bolje! Pokušajte i smjesta

}ete se u to uvjeriti i sami.

sporije jebrè!

ono izgleda. Knjiga nas u~i prepoznati za-

preke na putu do uspje{ne organizacije i ot-

kloniti ih, urediti prostor po vlastitoj mjeri i

{to pitati prije sljede}e kupnje stvari za orga-

nizaciju prostora. Svi|a mi se pristupa~an

na~in pisanja, grafi~ko ure|enje knjige, pri-

mjeri iz autori~inog iskustva i korisni savjeti

za primjenu u privatnom i poslovnom ìvo-

tu. Knjiga opisuje proces stvaranja okruè-

nja koje podržava našu osobnost i u kojem

možemo živjeti i raditi kako èlimo.

Rado preporu~ujem knjigu intrigantnog naslova

’Organizirajte se iznutra prema van’, u izdanju

VBZ-a, ameri~ke autorice Julie Morgenstern koja

nudi upute kako lako i jednostavno uvesti red u

dom, ured i ìvot. Biti organiziran ima vi{e veze s

tim kako na{e okruènje funkcionira, a ne kako

mr. Ratimira [imundi}, Ve~ernji list d.d., Facility Manager

organiziranjeje vje{tinajesensko

{tivoCryslerova zzgradaKip sslobodefoto: Patrik Macek

56-57-58-59 NY - knjige.qxd 25.10.2006 12:14 Page 4

Documents

60-1 omot.qxd 25.10.2006 12:15 Page 2 2006.static.vip.hr/portal/slike/368226_bizz mag 2.pdf · Sustav 5 vje`bi, popularno nazvan 5 tibetanaca, prije {ezde-setak godina od tibetanskih