8. Stvaranje i Mijenjanje Stavova

7/21/2019 8. Stvaranje i Mijenjanje Stavova

1/24

Zrinka Blaevi, mag.oec.univ.spec.oec.


2/24

Socijalni psiholozi definiraju STAV kao

trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.

Stav je mentalna spremnost, steena individualnimiskustvom, koja vri direktivni ili dinamiki utjecaj na

reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir.(Allport, 1935)


3/24

Stavovi se sastoje od tri dijela:

emocionalne sastavnice,

kognitivne sastavnice

ponaajne sastavnice

Iako svi stavovi imaju sve tri sastavnice, svaki pojedini stav moe se zasnivativie na jednoj sastavnici nego na drugoj.


4/24


5/24

Osjeajna sastavnicaUivam u okusu

sladoleda od okolade.

Spoznajna sastavnica

Sladoled od okolade je hranjiv.

Ponaajna sastavnicaKad god mogu jedem sladoled od okolade.


6/24

Funkcionalni pristup (Katz, 1960; McGuire, 1969) sugerira da stavovi vre etiri funkcije:

Funkcija prilagodbe

Spoznajna funkcija

Funkcija izraavanja vrijednosti i vlastitog identiteta

Funkcija obrane ega

Emocionalno osnovani stavovi funkcija izraavanja vrijednosti ili obrane ega

Kognitivno osnovani stavovi - informacijska funkcija


7/24

Stavovi mogu djelomino biti odreeni nasljeem (istraivanja na blizancima)

Stavovi su naueni rezultat socijalnog uenja

Klasino uvjetovanje

Instrumentalno uvjetovanje

Uenje po modelu

I. Priroda i podrijetlo stavova


8/24

Klasino uvjetovanje

podraaj 1 podraaj 2 ugodni

(naftalin) (posjet baki) osjeaji

(nakon ponovljenog uparivanja podraaja 1 i 2)

podraaj 1 ugodni(naftalin) osjeaji

Instrumentalno uvjetovanje

ponaanje prema nagrada ili kazna pozitivni ili negativni

objektu stava (npr. roditeljsko odobravanje; stav prema

(npr. igra s djetetom roditeljsko neodobravanje) objektu stava

druge rase)

I. Priroda i podrijetlo stavova


9/24

Snaga stava

snaniji stavovi su stabilniji

snaniji stavovi su otporniji na promjene

snaniji stavovi u veoj mjeri utjeu na

obradu informacija

snaniji stavovi su u veoj mjeri povezani s

ponaanjem


10/24

Snaga stava i pobudljivost

Snaga stava se esto izjednauje s POBUDLJIVOU stava

POBUDLJIVOST STAVA

brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava
http://www.electroauto.com/gallery/graphics/911.jpghttp://www.electroauto.com/gallery/graphics/911.jpg


11/24

TEORIJE KOGNITIVNE KONZISTENCIJE

Stavovi se organiziraju i mijenjaju prema naelu spoznajne dosljednosti,tj. ljudi nastoje odrati dosljednost izmeu uvjerenja, vrijednosti i stavova;stavova i ponaanja te razliitih stavova meusobno.

TEORIJA RAVNOTEE

(Heider, 1946)

TEORIJA KOGNITIVNE

DISONANCE

(Festinger, 1957)


12/24


13/24

II. Organizacija i promjena stava

TEORIJA RAVNOTEE (Heider, 1946)


14/24

Situacije odluivanja Situacije ulaganja napora

Situacije nedovoljnog vanjskog opravdanja

Promjena stava je jedan od naina razrjeavanja disonance

TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE (Festinger, 1957)


15/24

stavovi se mogu promijeniti zbog kognitivne disonance kao opravdanje prolog ponaanja

kod ponaanja za koje ne postoji dovoljno unutarnjeg opravdanja - usklaivanje stava saponaanjem prua unutarnje opravdanje

Promjena stava


16/24

Stavovi se najee mjere

skalama samoprocjene

Skala Likertova tipa

Skala semantikog diferencijala

Skala Thurstonova tipa


17/24

3 faze istraivanja:

Istraivaka pitanja (problemi):

1. Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?

2. Pod kojim uvjetima e stavovi biti bolji prediktori ponaanja?

3. Koji procesi su u osnovi veze stav ponaanje?


18/24

Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?

LaPierre, 1934.

proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski

objekt

u samo jednom ih odbili usluiti

kasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kineze


19/24

VANOST NAELA USKLAENOSTI MJERE STAVA I PONAANJA

Korelacije mjere stava i ponaanja s obzirom na razinu specifinosti/openitosti

Mjera stava: Veliina koef.korelacije

Stav prema kontracepciji .08

Stav prema oralnoj kontracepciji .32

Stav prema koritenju oralne kontracepcije .53

Stav prema koritenju oralne kontracepcijetijekom idue dvije godine .57

(prema Davidson i Jaccard, 1979.)


20/24

Stavovi omoguuju predvianje ponaanja samo u odreenim, precizno odredljivimuvjetima.

Razlikovanje:

SPONTANIH PONAANJA Stavovi ljudi e omoguiti predvianje spontanih ponaanja i biti sukladni s tim

ponaanjima kada su stavovi jako pobudljivi. Ako stavovi nisu jako pobudljivi,vjerojatne odrednice ponaanja biti e obiljeja situacije.

NAMJERNIH PONAANJA

Teorija planiranog ponaanja Fishbeina i Ajzena (1975) je teorija o tome kako stavovi

omoguuju predvianje planiranog, namjernog ponaanja.

Prema ovoj teoriji najbolji prediktori takvih ponaanja su namjere ponaanja.


21/24

Predvianje namjernih ponaanja

Prema ovoj teoriji za predvianje namjernih ponaanja nije bitan opi stav nego stavprema specifinom ponaanju o kojem se radi.

Subjektivne norme su vjerovanja ljudi o tome kako e drugi, njima bitni ljudi gledatina to ponaanje.

Opaena kontrola nad ponaanjemje lakoa kojom ljudi vjeruju da mogu izvesti toponaanje.


22/24


23/24

U uvjetima visoke ukljuenosti

na kognitivnu komponentu (kroz izvor komunikacije i sadraj poruke)

na afektivnu komponentu (emocionalna prerada informacija)

U uvjetima niske ukljuenosti

posredstvom izvora

posredstvom poruke


24/24

Documents

8. Stvaranje i Mijenjanje Stavova