1METODIKA NASTAVEGEOGRAFIJE

I.

Sveuilite u ZadruOdjel za geografiju

2009./2010.

21. METODIKA NASTAVE UVOD

evoluira u vremenu i prostoru veza obrazovanja i komunikacije

- pomou znanstvenih spoznaja utjecati na stavove i ponaanja nastavnika- utjecaj na odgoj uenika

kola u suvremenom svijetu vie nema monopol na informacije izgubila je autoritet iz ranijih vremena

Promjene- odnosa kola okolina- unutranje strukture u koli- ukidanje tradicionalizma (kola dijelila diplome)- odabir zanimljivih sadraja

Trai se: nova i kvalitetnija kola novi profil nastavnika nove metodike vjetine vea sposobnost komunikacije prevladavanje dualizma: odgoj i obrazovanje metodikim sadrajima ostvariti jedinstvo u koli uenik treba: - osjeati se dobro

- dobivati potporu- razviti elju za uspjehom

3Zadatci metodike nastave davanje teorijskih spoznaja i praktinih vjebi izbjegavanje mehanikog usvajanja sadraja identificirati problem, zatim aktivno rjeavanje odgojnim djelovanjem razviti interes i motivaciju za uenje u koli bez odgovarajueg odgoja nema uspjenog obrazovnog rada

Stavovi o metodici nastave: to je samo uputnik za odgojnu praksu tj. metodika = pedagogija primijenjeno umijee i tehnika pouavanja tj. metodika = didaktika

Struktura didaktike Opi dio > teorijski modeli pouavanja i uenja; tj. ope zakonitosti, uvjeti iposljedice obrazovnog procesa

Posebni dio:- ciljevi i zadatci obrazovanja- dinamika obrazovnog procesa- socijalni oblici i uvjeti obrazovnog procesa- komunikacijski mediji u obrazovanju- odgojno-obrazovna klima- komunikacija u obrazovnom procesu

novo: didaktika e-obrazovanja

Metodika nastave (specijalna didaktika): pouava zakonitosti nastave u svakom nastavnom predmetu primjenjuje ope didaktike postavke na konkretne nastavne sadraje omoguuje teorijsko rukovoenje nastavnika u praktinom radu predmet pouavanja izvire iz prakse odgoja i obrazovanja

Usmjerenost didaktike

ranije > nastavnik i proces pouavanja

suvremena > uenik i proces uenjauspjeno pouavanje upoznati

osobine uenika naine uenja prilagoditimetode pouavanja- suvremena nastava je socijalni proces- sudionici: uenik, nastavnik, drugi uenici,drutvena zajednica, mediji

4Metodika nastave geografije prouava:1.Obrazovnu stranu nastave (planiranje nastave, organiziranje nastave,strukturiranje gradiva, primjena metoda rada, nastavna sredstva i pomagala,primjena seminarskog rada, terenska nastava,...)

2. Odgojnu stranu nastave (odgojna naela u nastavi, odnosi nastavnik-uenik,motivacija, etinost u radu, razvoj samopouzdanja,...)

3. Funkcionalnu stranu nastave (putovi usvajanja znanja, komunikacija unastavnom procesu, korelacija u nastavi, memoriranje gradiva,...)

Razvoj metodike 17. st. Jan Amos Komensky (eka kola)

- potreba suglasnosti nastave s prirodom- princip oiglednosti u nastavi

a) od lakeg k teemb) od jednostavnog k sloenijemc) od bliskog k udaljenomd) od poznatog k nepoznatom

18. st. (Fr.) demokratizacija kole- sadraj nastave mora odgovarati znanosti- nastava treba omoguiti slobodan razvoj osobe

19. st. napredak znanosti i tehnologije

Imanuel Kant odgoj ovjeka za savreno bieEtika

Heinrich Pestalozzi, temelji metodike: oiglednost, sustavnost, postupnost

Johan F. Herbart, temelji suvremene metodike Nacrti predavanja izpedagogije

- individualizacija nastave- artikulacija temeljena na 4 stupnja: jasnoa, asocijacija, sustav, metoda

20. st.> novi kritiki pristup odgoju i obrazovanju

John Dewey, USA, pedagog budunosti:- kritika verbalnih znanja- promocija odgoja i rada kao temelja spoznaje

Suvremena kola uenik je subjekt u nastavi (misli, zakljuuje, samostalnoistrauje,...)

- pronai najdjelotvornije putove uenja- postii pozitivnu orijentaciju uenika prema sebi i drugima

5Dobar je metodiki pristup koji uspijeva: uenika zainteresirati za predmet stvara povjerenje i osjeaj osobne vrijednosti prevladava strah od neuspjeha tumai jednostavno, ne jednostrano pristupa ivotu objektivno omoguuje primjenu znanja u ivotu

2. STRUNO-ZNANSTVENE OSNOVE GEOGRAFIJE

od sredine 19. st. moderna geografija- znanost, prouavanje prostora- osnivaju se sveu. katedre geografije BRD > Karl Ritter, Alexander von Humboldt

fizika geografija sastavnica prirodnih znanostiantropogeografija sastavnica humanistikih znanosti

Nejedinstvo stavova o strukturi geografije kao nastavnog predmeta

BRD > znanost o prostornim strukturama i njihovim uzrocima

Zalaganja geografa (u znanosti): jedinstvo: spoznajni objekt je ekosustav

ovjek Zemlja (prostor) dvojnost: prirodno-znanstvena disciplina

socijalno-znanstvena disciplina dvostruko-dvojni pristup: opa i

regionalna, fizika i socijalna

Povezanost znanosti i nastave: nomotetski pristup geografske pojave i procese objanjava pomou opihnaela, pravila i zakonitosti

ideografski pristup koristi shemu:poloaj-granice-veliina-tlo-vode-klima-prirodni izvori-flora i fauna-stanovnitvo-gospodarstvo-naselja-povijest (u regionalnoj geografiji)

+ postignua drugih znanostiprirodnih: klimatologija, mineralogija, petrografija..drutvenih: sociologija, antropologija, povijest,...

neizostavno je: svestrano i temeljito obrazovanje uitelja interakcija znanstveno-teoretske i struno-metodike osnove odgovarajua zastupljenost:

-ope-geografskih i regionalnih sadraja-sadraja pomonih znanosti-pedagoko-metodikih sadraja

6Svijet funkcionira pomou znanosti procesi uenja trebaju biti znanstveno usmjereni:

1) spoznaja2) naslijeena znanja

NPP trebaju biti:a) znanstveno utemeljenib) prilagoeni uzrastu uenikac) prilagoeni trenutku vremena (ugroenost okolia, tednja prirodnih izvora,

problem raspodjele dobara, mogunosti i opasnosti tehnikog napretka,..)

Geografija je stoerni predmetBudunost nastave geografije aktualan i zanimljiv predmet predmet od nacionalnog interesa (domoljublje) velike odgojne mogunosti

- dosadno nabrajanje injenica- ugled i status uglavnom ovisi o nastavi i nastavniku tj. kriza strunjaka

(dobrih nastavnika) = kriza struke- dosadno nabrajanje injenica

Trai se: uvjerljiva i dobra nastava nastava koja gleda unaprijed odgoj za mir, slobodu, humanost i zdravi ivot odgovarajue metode odgoja i obrazovanja stara je pedagoka mudrost (Pestalozzi):obrazovanje obuhvaa glavu, ruke i srce priprema za cjeloivotno obrazovanje uiti za ivot, ne samo za ocjene

Koncepcija (nain promatranja i tumaenja) geografije prirodnoznanstvena-kauzalna - ispituje fizike zakonitosti (morfologija)

znanstveno-deterministika - djelovanje prirode na ovjeka (kulturu)

ekoloka - socioekonomski stupanj prilagoditi prirodi, ekoloka ravnotea

koncepcija pejzaa - stvaranje kulturnog krajolika, kreator ovjek

koncepcija kulturnog prostora - povijesne procese tumai raspodjelom kulturnihfenomena

socijalno-geografska koncepcija - teite na ponaanju i djelotvornosti socijalnihskupina

koncepcija ekosustava - prouava modele ekosustava i pejzaeput prema ekogeografiji

Ekonomske znanostiKu

ltur

neipo

vije

sne

znan

osti

Prirodne znanosti

Kulturneisocijalne

znanosti

NASTAVAGEOGRAFIJE

7Metodologija geografije koristi metode prirodnih i drutvenih znanosti

naglasak: terensko istraivanje, anketa, kartiranje,...ranije praenje, opisi, tumaenje odnosasuvremene umjesto opisa kvantitativni prikaz i prikaz u obliku modela (disperzija,uzorci, korelacija, razredi) = kvantitativna geografija

Shematski prikaz

Struktura suvremene geografske znanosti

OPA GEOGRAFIJAFIZIKAANTROPOGEOGRAFIJA

REGIONALNA G. problemski usmjerena nauiti razumjeti regionalne cjeline

DIDAKTIKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMAOpseg nastavnog programa koliina injenica i aktivnosti ili irina znanja isposobnosti- ovisi o statusu predmeta u drutvu i dobi uenika

Dubina nastavnog programa dubina znanja i stupanj sposobnostiprimjer: znanja na razini traga, reprodukcije.... operativna

sposobnost nabrajanja injenica, povezivanja,... tumaenjaUGLAVNOM IH KREIRAJU SAMI NASTAVNICI!!!

Redoslijed nastavnih sadraja - ovisi o tipu kole i razredu- o statusu geografske znanosti- postoji vie modela redosljeda nastavnih sadraja

1. Linijski (sukcesivni) model tematike predmeta se linijski (sukcesivno) niujedna za drugom

8pri tom treba potivati:- naelo usmjerenosti prema djeci (obrada na djeci najlaki nain)- naelo znanstvene usmjerenosti (pratiti postignua znanosti) = obrazovanje zaiskustvo i djelovanje

primjer: orijentacija egocentrino, po stranama svijeta, mjerilo izemljovid

2. Spiralni ili spiralno-linijski (progresivni) model rasporeda nastavnihsadraja

ua spirala pri dnu = jednostavnije gradivo niih razreda ira spirala pri vrhu = po opsegu i dubini sloeniji sadraji

poveava se opseg i dubina nastavnih sadraja (uzrono-posljedini odnos)

3. Model koncentrinih krugova gradivo V. VIII. r. je iri koncentrini krug prirode i drutva gimnazijsko gradivo je iri koncentrini krug O

primjer: Orijentacija i kartografska pismenost1.Osnovne informacije u III. i IV. razredu (priroda i drutvo)2.Iste teme ali na vioj razini ponovno u V., VIII. razredu i I. Gimn.

V. razred: stupanjska mrea, mjesno i pojasno vrijeme, mjerilo zemljopisnekarte, orijentacija

VIII. razred: Osobine i vrste topografskih karata. Primjena topografskih karatana primjeru mjesta ili lokalne regije. Orijentacija i kretanje po terenu uz pomotopografske karte

I. r. gimnazije: Orijentacija na horizontuOrijentacija pomou tehnikih pomagalaStupanjska mreaLokalno i pojasno vrijeme

Fizika geografija, tema: Reljef Hrvatske VIII. razredkljuni pojmovi-kr-sredogorje-poloji-rijene terase-lesne zaravni-stara i mlada gorja

IV. r. Gimnazijeprimjena kljunih pojmova-veza geolokog sastava i morfolokih obiljeja-pleistoceno i holoceno oblikovanje-hipsometrijske znaajke reljefa RH-energija reljefa i nagib padina-morfogenetske kategorije reljefa-povezanost reljefa, gospodarstva i prostornog ureenja

93. CILJEVI I PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVEGEOGRAFIJE U HRVATSKOJ

Ciljevi nastave geografije razvoj autonomne osobnosti uenika nacionalni identitet i domoljublje internacionalna solidarnost interakcija ovjeka i prostora (Zemlja) povezanost s drugima - globalizacija odgovorno ponaanje u ivotu

Odnos nacionalno - svjetsko geografske posebnosti nacionalnog

prostora regionalna povezanost ivot u povezanom i podijeljenom svijetu isprepletenost gospodarstva i politike posibilizam u uvjetima determinizma uloga znanosti i tehnolokog napretka susret s drugaijim krajolicima, kulturama,..

Odnos prema Zemlji / okoliu prostor za ivot (stanovanje, rad, rekreacija..) izvor hrane (zdrave!) prirodni izvori su uglavnom ogranieni i treba se odgovorno ponaati nuna je interakcija ovjeka i prostora odrastanjem svatko postaje suodgovoran duni smo pridonostiti poboljanju kvalitete ivota

a) stjecanje znanja / spoznaja znanja injenica, znanja metoda i znanja teorijeb) razvoj sposobnosti / operativni primjena geografskih medija

(karte, dijagrami, zrane snimke, ankete,...) i prikazivanje podatakac) odgoj / osobna stajalita pridonose socijalnoj i emocionalnoj kompetencijiuenika

Psiholoke pretpostavke odgojno-obrazovnog procesa razvoj psihikih funkcija osobe opaanje promatranje, aktivan odnos prema prostoru razmiljanje geografsko, smisleno, pr. potok (gdje, zato,..) zakljuivanje razvoj geografskog miljenja, kauzalnost pojava i procesa pamenje trajna znanja, do zakljuaka se dolazi aktivnim razmiljanjem

pridonositi razvoju autonomnih osobnosti emocionalna i estetska veza s domovinom i okolnim svijetom ravnotea nacionalnog identiteta i internacionalne solidarnosti (globalizacija)

Prattov opi model pouavanja

10

Cilj nastave geografije u Hrvatskoj prema NPP geografije iz 1993. upoznati i zavoljeti svoju Domovinu stei osnovna znanja o Zemlji upoznati gospodarska, drutvena i kulturna obiljeja suvremenog svijeta uoiti nunost meusobne suradnje razvijati ljudsku solidarnost

NjemakaTijekom XX. stoljea vie izmjena: domovinska geografija nacionalno-socijalistika (utjecaj politike!) od 60-tih godina europska ideja uz razvoj ljubavi prema Domovini

USA geografija tumai odnose izmeu i unutar razliitih ivotnih prostora na Zemlji mora promatrati ukupnost odnosa ovjek prostor nuna su znanja o prirodnom, drutvenom i kulturnom okoliu kapital, ideje i politiki utjecaji cirkuliraju meu nacijama i regijama Zemlja je cjelovit prostor ije sastavnice su regije

SSSR 1986. godine upoznati suvremeni razvoj svijeta ljubav prema Domovini i meunarodnoj solidarnosti zbog otre ideoloke borbe, izgradnja aktivnog svjetonazora geografsko miljenje = dijalektiko-materijalistiko poimanje: Zemlje kaopostojbine ljudi

11

Indija poziv na bratstvo i zajedniki ivot u udbenicima to se odnosi samo na Indiju kroz sve dominira integracija nacije ostale vrijednosti spominju se samo sporedno

Zakljuaku svim politikim sustavima teoretski su zastupljeni: domoljubni kozmopolitski emancipacijski ciljevi nastaverazlika je u teitu: domoljublje u siromanim zemljama kozmopolitizam na Zapadu

Zadatci nastave geografije

Odgojni zadatci nastave geografije ili usvajanje odgojnih vrijednosti utjecaj na izgradnju moralnih stavova uloga nastavnika je poticati pozitivne vrijednosti primjer: humanizam, solidarnost, patriotizam, internacionalizam, materijalnadobit, stjecanje znanja, rad i red,... objektivan prikaz situacije u domovini i svijetu odgovorno, struno i solidarno ponaanje u radu i u ivotu

Kako se definiraju odgojni zadatci nastave? Razvijati kod uenika pravilan stav prema... Isticati ulogu znanja u svrhu... Isticati rentabilnost pomorskog prometa jer... Stvarati u uenika potrebu aktivnog koritenja... Poticati duh prijateljstva... Razvijati domoljublje i zalaganje za humanost ... Razvijati spoznaju o hranjivim vrijednostima... Razvijati svijest o problemima prostora depopulacije ... Razvijati u uenika pravilan stav o ljudskom ivotu ... Razvijati potrebu uvanja povijesnih i kulturnih vrijednosti.. Razvijati svijest o kompleksnosti ekolokih problema...

a) Obrazovni (materijalni) zadatci nastave geografijeCilj je: stjecanje novih znanja upoznavanje procesa u prostoru, njihovih uzroka i posljedica povezivanje prolosti i sadanjosti predvianje utjecaja na razvoj u budunosti stvaranje obrazovnih temelja za napredovanje u znanosti

12

Katalog znanja donosi nadleno MinistarstvoPrimjer iz kataloga za gimnazije Objasniti razliku izmeu Ptolomejevog i Kopernikovog sustava Na crteu i globusu pokazati smjer rotacije Zemlje Nauiti koristiti brojano i linearno mjerilo Objasniti razliku: hipocentar - epicentar Odrediti geogr. irinu i duinu zadanog mjesta Obrazloiti znaajke eruptivnih, ... stijena Objasniti postanak ledenjakih dolina Objasniti etiri osnovna oblika planetarnog reljefa Proitati i objasniti prizemnu sinoptiku kartu

Kako se definiraju obrazovni zadatci nastave geografije?upoznati, pokazati, ukazati, uoiti, razumjeti, shvatiti, pouiti, nauiti, prouiti,objasniti,...

Prouiti nastanak, prirodnu osnovu i kolonijalizam UK Upoznati osnovne prirodne, drutvene, povijesne i politike prilike u ... Upoznati metode odreianja apsolutne i relativne visine Prouiti postanak i osobine morskih zavala Definirati vrste padalina i njihov nastanak Upoznati dobno-spolni i gospodarski sastav stanovnitva Objasniti odrednice prirodnog kretanja stanovnitva Prouiti regionalnu sloenost SAD-a Ponoviti, utvrditi i sistematizirati znanja o....

b) Funkcionalni (operativni) zadatci nastave geografije razvijajusposobnostiOituju se: u primjeni geografskih medija: karta, dijagram, anketa, tehnika brojenja,,... u prikazivanju podataka: interpretacija statistike, razumijevanje uz pomo

znakova,... tumaenju meusobnih odnosa analizi i sintezi koje vode do novih spoznaja predstavljanje (nove) teorije ili sustava stjecanje iskustva prostorne dimenzije spoznaja kauzalnosti prirodnih pojava spoznaja kronologije pojava i procesa u domeni prirodne osnove ali i drutvenih

zbivanja opisivanje prostora u geografskim kategorijama objanjavanje uvjeta ivota u datoj sredini primjena geografskih strunih metoda na radnom mjestu i u postupcima

djelovanja

Kako se definiraju funkcionalni zadatci nastave geografije?razviti, osposobiti, usavriti, jaati, formirati, uvjebavati, izgraivati,... Razvijati sposobnost uoavanja razlika u turistikoj... Vjebati interpretaciju statistikih podataka ...

13

Vjebati koritenje prometnih karata Vjebati orijentaciju pomou kompasa Razvijati sposobnost koritenja udbenika Vjebati geografsko razmiljanje (uzrono-posljedine veze i odnosi ugeoprostoru) Razvijati sposobnost povezivanja kolskog gradiva sa znanjima prikupljenima izsredstava javnoga priopivanja Vjebati tumaenje i crtanje dobno-spolnih piramida

4. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

Povijesni razvoj najprije razvoj geografije kao znanosti poetci nastave geografije od 16. stoljea sustavno praenje nastavnih planova i programa geografije mogue je od 1872. g. >geografija zaseban nastavni predmet

NASTAVNI PLAN je kolski dokument u kojem se u obliku tablice navodi:1. predmeti koji e se u dotinoj koli uiti tijekom k. godine2. redosljed uenja po razredima3. tjedni broj sati za pojedini predmet

-donosi ga ministar prosvjete ili parlament-nastavnici ga donose u obliku tablice na jednoj stranici

GEOGRAFIJA U NASTAVNIM PLANOVIMA U HRVATSKOJOsnovna kola u Hrvatskoj

od 1972. g. 7 nastavnih sati tjedno (1+2+2+2) 1992. prihvaena ista satnica ??? dodano jo sata u V. razredu

Srednje kole u Hrvatskoj 1977.-1991. g. 3 sata tjedno u svim kolama (2+1)

Gimnazija: 8 sati tjedno opa i prirodoslovna (2+2+2+2) 7 sati tjedno jezina i klasina (2+2+1+2)

Ekonomska kola: 8 sati tjedno (2+2+2+2)

etverogodinje strune kole: 3 sata tjedno (2+1)

+ geografija u funkciji struke: prometna geografija, turistikageografija,...

-trogodinje strune kole: nemaju geografiju,osim ako je u funkciji struke: prometna, trgovaka, turistika

14

Hrvatski kolski sustav temelji se na:- predmetnom razredno-satnom sustavu i- tematskom planiranju nastave CJELINA-TEMA-JEDINICA

MAKROPLANIRANJE je odabir nastavnih cjelina i njihov raspored tijekom k.god.MAKROPLAN se naziva jo: globalni plan

orijentacijski plantematski plan

Godinji makroplan razlae se na planove za ua razdoblja (polugodinji,kvartalni,....mjeseni)

Orijentacija za izradu je nastavni program za kolu, propisuje broj satitjedno i za cijelu k. godinu

Godinji / makroplan nastave geografijepodrazumijeva podjelu nastavnoga programa na vanije sastavnice nastavnogaprocesa, prema broju sati:

obrada novoga gradiva ponavljanje uvjebavanje provjeravanje ocjenjivanje ukupno sati (godinje i po mjesecima)

za obradu novih nastavnih sadraja 2/3 fonda sati ostali oblici rada 1/3 fonda sati

Geografija, prvi razred gimnazije, k. god. 2007./08.Sati tjedno: 2 sati godinje: 70

Geografija, etvrti razred gimnazije, k. god. 2006./07.Sati tjedno: 2 sati godinje: 64

15

Kako se odvija makroplaniranje?1. prouiti dokument Nastavni plan i program ...2. odrediti nastavne cjeline i teme za vremensko razdoblje3. u natuknicama odrediti sadraj svake teme4. na temelju godinjeg fonda sati odrediti broj sati za svaku cjelinu / temu5. odrediti vrijeme potrebno za svaku sastavnicu nastavnog procesa (obrada,vjebanje, ponavljanje, utvrivanje, ocjenjivanje)6. uz svaku temu odrediti nastavna sredstva i pomagala7. uz svaku temu odrediti mjesto izvoenja (uionica, terenski izlazak, ekskurzija,muzej ...)8. sve staviti na papir!!!

MIKROPLANIRANJE planiranje za svaki nastavni sat provodi ga svaki nastavnik za sebe prema situaciji u razredu ukljuuje:

- sadraj i opseg nastavne grae- odreivanje tipa sata- osvrt na uvjete u kojima se realizira nastava- odreivanje odgojnih, obrazovnih i funkcionalnih ciljeva nastave- nastavna sredstva i pomagala- atrikulaciju nastavnog sata- razradu etapa nastavnog sata- plan kolske ploe- domai uradak uenika

Sadraj i opseg nastavnoga gradiva:-kvantiteta injenica-dubina promatranja-slijed izlaganja

Prevladavajui tip sata > obrada novih nastavnih sadraja, ponavljanje, vjebanje,usustavljivanje, provjera znanja (ocjenjivanje uenika), kombinirani sat

Uvjeti odvijanja nastave-sposobnosti i interes uenika-predznanje uenika-razmjetaj klupa /oblici rada-razmjetaj uila

Odreivanje ciljeva nastave:-obrazovni-odgojni-funkcionalni

Planiranje materijalno-tehnike opreme definira:-to e se tijekom sata koristiti-kada e se upotrijebiti-kakva je didaktika uloga te primjene-tko e rukovati opremom-koliko vremena se predvia za koritenje

16

Artikulacija nastavnog sata > etape ine funkcionalnu cjelinumetodika odreuje:

1. priprema prethodi obradi2. nakon obrade slijedi ponavljanje i vjebanje3. provjeravanje znanja nakon vjebanja i ponavljanja

Razrada etapa nastavnog sata > opirnija priprema:1. kod nastavnika poetnika2. kod zahtjevnijih nastavnih sadraja3. ako zahtijeva uprava ili nadzornik

Plan kolske ploe > donosi saetak metodske jedinice (glavne pojmove)

Domai uradak uenika omoguuje > cjelovitija znanja kvalitetnije vjetine samostalnost u radu fond ocjena

Nastavni program ili konkretizacija nastavnog plana ili poticajne smjernice zasadrajno i metodiko oblikovanje nastave-okvirni program za sve predmete donosi ministar prosvjete ili parlament

Odreuje opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadrajaa) opseg > koliina injenica i aktivnosti ili irina znanja i sposobnosti (ovisi o

statusu predmeta u drutvu i dobi uenika)b) dubina > dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini

traga, reprodukcije...operativna sposobnost nabrajanja injenica, povezivanja,tumaenja

c) redoslijed nastavnih sadraja ovisi o tipu kole i razredu, o statusu geografskeznanosti

17

Planovi i programi nastave geografije u Hrvatskoj (slino Zapadnoj Europi)potuju naela: regionalno egzemplarno opegeografsko socijalno problemsko ekoloko

kombinirano: tematsko regionalno

1. Naelo regionalne geografije kompleksni pristup davanje velikog broja informacija (razotkrivanje Zemlje) enciklopedizam koji optereuje memoriju uenika uvijek isti slijed informacija (priroda, gospodarstvo,...) smanjuje zanimanje uenika povrnost geografskih obrazovnih ciljeva gubitak ugleda i smanjenje broja sati u nastavi

2. Naelo egzemplarnosti ima dugu primjenu i jo se koristi tip je primjer za mnogo pojedinanih pojava / sluajeva

primjeri: Sahara i ostale pustinje Italija i ostale sredozemne drave Banglade i ostale siromane zemlje u Monsunskoj Aziji

unato slabostima mora se koristiti zbog preobilne grae koja ne stane u nastavniprogram!

3. Opegeografsko naelo nakon geografskog skupa u Kielu 1969. istie prostorne strukture:

o prirodneo odnos ovjek prirodao funkcionalneo drutveno-kulturne

dobiva na vanosti u suvremenoj geografiji

4. Socijalnogeografsko naelo promatra svijet kao procesno polje socijalnih skupina ima 7 osnovnih funkcija postojanja ljudi: ivot u zajednici, stanovanje,

rad, obrazovanje, opskrba, rekreacija, sudjelovanje u prometu socijalne skupine stvaraju krajolik (prolost i budunost)

18

5. Problemsko naelo potie intelektualne sposobnosti uenika istie suvremena geografska pitanja kako i zato pred tradicionalnim gdje i

koliko mijenja ulogu nastavnika

- postavlja problem- nadzire rad i potie uenike- radi sintezu i istie bitno

6. Ekoloko naelo potaknuto snaenjem ekolokih problema povezuje uzroke, posljedice i mogua rjeenja osim uenja o problematici omoguuje i sudjelovanje uenika u ureenju okolia

Meutim, sva ova naela vie ili manje zanemaruju ciljeve uenja

Naelo usmjerenosti prema ciljevima uenjaCURRICULUM (lat. currere = tok, tijek, put do neega (znanja, odgojnihvrijednosti)

Curriculum kurikulumski sustav kurikulumsko planiranje nastavni plan i program

Kurikulum podrazumijeva sadraj, strukturu i proces pouavanja iuenja, usklaen s odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima. Kurikulum je organizacija ciljeva, sadraja i metoda kole, koji uz klasininastavni plan i program povezuje ciljeve nastave za pojedine nastavne sadraje i takoomoguuje efikasniji rad. Kurikulumsko planiranje je proces planiranja, praenja, zapaanja,vrednovanja postignua uenika i revizije na temelju iskustva. Operativno kurikulumsko planiranje i primjena zahtijevaju jasne ciljevei vrijednosti i iz njih izvedene zadae i aktivnosti za uenike koje pridonosepostignuima uenika.

Okvirni nastavni program ostavlja nastavniku slobodu oblikovanja nastavepedagoki slobodan prostor

Preciziranjem ciljeva uenja (kurikulum) umanjuje se subjektivnost nastavnika

primjer: Zemlja u svemiruOdgojni ciljevi: upozoravati na prirodne sile i zakone u svemiru isticati ljudskenapore za upoznavanjem svemiraMaterijalni zadatci: upoznati nama blii dio svemira, njegov postanak i sastavnice,gibanja svemirskih tijela

19

5. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

proizlaze iz predmeta prouavanja prostorna stvarnost svijeta izvor informacija i posrednici u pouavanju (uenju) daju informacije omoguuju operacije nastavna sredstva = izvori znanja nastavna pomagala =pribor za uenje

NASTAVNA SREDSTVA didaktiki oblikovani predmeti koji u nastavi slue kao izvorispoznaje/uenja zamjenjuju izvornu stvarnost na Zemlji omoguuju kvalitetno uenje rastereuju nastavnika mijenjaju tradicionalnu ulogu nastavnika

NASTAVNA POMAGALA pribor kojim se slue uenici i nastavnici razlikujemo ih prema sloenosti: pribor za pisanje i crtanje, runi alati,demonstracijska pomagala, instrumenti, aparati, elektronski ureaji

ODABIR NASTAVNIH SREDSTAVA I POMAGALA u skladu s ciljevima uenja u skladu s metodiko-didaktikim zahtjevima nastavnog sata prema materijalnim mogunostima kole prema djelovanju na druge imbenike u nastavnom procesu

GEOGRAFSKE KARTE /ZEMLJOVIDI najdjelotvornije pomono sredstvo kartografska pismenost (sposobnost itanja zemljovida) razumijevanje zemljovida (sposobnost povezivanja sadraja, stvaranjezakljuaka)

ATLASI zbirke zemljovida sloene u sadrajnu ili tematsku cjelinu kolski atlas prilagoen nastavnom programu sadri ope (fizike) i tematske karte (ne)mora odgovarati dobi uenika

ZIDNA KARTA ita se s udaljenosti 3 do 10 m mjerilo format ope (fizike) i tematske klasine i plastificirane (ope i politike) nijeme (slijepe) koristiti kombinirano s atlasom vjebanje i otkrivanje

20

VJEBANJE TOPOGRAFSKOG ZNANJA uitelj i uenici na karti pokazuju naizmjence neizostavno je: verbalizirati pokazane injenice

izraavati se geografski poeljno je koristiti pokaziva

- gledanjem iz daljine raste preglednost- zemljovidi se uvaju od oteenja

usporeivati mjerila i odnos veliina koristiti i globus

UDBENIK osnovno nastavno sredstvo bogat tekstom, podatcima, grafikonima, slikama Udbenik za uenje > za samostalan rad Radni udbenik > otkrivajue uenje didaktiki pripremljeni tekstovi, slike,karte,... Kombinirani udbenik sadri elemente 1. i 2. Garnitura udbenika: udbenik za uenike

prirunik za nastavnikaradni listovizbirka zadatakaatlas

Uloga udbenika mora biti pregledan i jasan nastavnik ima autonomiju u odabiru slijedi nastavni plan i program pitanjima i poticajima vodi uenika kroz nastavno gradivo treba poticati znatielju, ispravan odnos prema ivotu (odgojna komponenta) unato svim vrlinama ne treba biti navezan iskljuivo na udbenik

Radna biljenica- produktivno uenje- olakava ponavljanje sadraja uenja- nastavnik ih treba povremeno pregledati

Radni listovi pomo za samostalni radPrema namjeni:- za skupni rad- individualni tihi rad- domai rad

Informacijski list- pripremaju uitelji- koristi se u svim oblicima nastave- sadri tekstove, grafike, zemljovide

21

KOLSKA PLOA / PLAN PLOE saet zapis nastavnoga gradiva olakava uenje i ponavljanje omoguuje koritenje zapisa, crtanje profila > produbljujemo uenje omoguuje praenje procesa korak po korak kod uenika potie kreativno uenje svaki uitelj geografije mora biti sposoban oblikovati crte plan ploe mora imati naslov mora ostati dostupan do zavrnog ponavljanja korisno je crtati u boji (izbjegavati utu) skice moraju biti pregledne najbolje je ako crtei nastaju kao rezultat nastavnog procesa u nastavnom satu grafiki, tekstualni i brojani elementi na ploi ine cjelinu tijekom nastavnog sata nastavnik treba povremeno obilaziti razred i kontroliratirad

VRSTE KOLSKIH PLOA standardne crne ploe sa zaklopcima, okretne, ploe na otklon,... bijele ploe pametna ploa > interaktivna kolska ploa - ima digitalnu pohranu teksta ikoristi raunalne aplikacije (PWP, Word doc, Excel tablice, interaktivni CD)

GRAFOSKOP / RADNI PROJEKTOR vizuelno nastavno pomagalo tehniki jednostavan, iroko prihvatljiv laka je komunikacija s uenicima tekstovi, crtei... su na prozirnici podatci se prikazuju kad su potrebni mogunost preklapanja prozirnica vieslojne prozirnice omoguuju postupni razvoj sloenih injeninih odnosa uprostoru (lake razumijevanje i zakljuivanje, razvoj geografskog miljenja ) nije potrebno zamraivanje

Vano! na prozirnici ne smije biti pohranjena prevelika koliina informacija moraju biti lako itljivi za sve uenike nepotreban tekst treba prekriti podatke i injenice istaknuti: bojama, veliinom itipom slova koncepcijska zadanost nastavnog sata (univerzalne folije) nije motivirajua niti zauitelja niti za uenike

22

NASTAVNI FILM neposrednije prikazuje prostor olakava uenje i razumijevanje nastavnih sadraja nastavnik nije samo tehniar, mora kreirati nastavu film uvodi u temu, daje prikaz ili saetak, potie razmiljanje uitelj:

- treba dobro poznavati sadraj filma- ustanoviti redoslijed odvijanja nastave- razraditi metodologiju vrednovanja filma- predvidjeti nain biljeenja

Vrste nastavnih filmovaprema tehnikim mjerilima:

16 mm film, 8 mm film tonski i nijemi filmovi crno-bijeli, u boji stvarni, trik-filmovi

prema sadraju: dokumentarni demonstracijski motivacijski pregledni egzemplarni

Informativni film dajui informacije djelomino preuzima ulogu uitelja pristupati kritiki! struktura:

- uvod u temu- informacijski prikaz- ponavljanje uz saetak injenica za pamenje

prije projekcije filma treba dati sve potrebne upute(na to treba obratiti posebnu pozornost, glavna poruka filma,... )

voditi brigu da brzina i nain prikazivanja budu primjereni uzrastu uenika

Egzemplarni film- oblikovan je kao tematska jedinica- istie glavne znaajke pojma (objekta)

razjanjava odnose i vezeizaziva stajalitapotie samostalno miljenje i zakljuivanjeomoguuje spoznaju problema

- prikaz mora biti zorno oblikovanjezik jednostavan, jasan i govoren / ne pisani tekst!mora biti dinamian / proces

RADIO I TELEVIZIJAkolski radio- potie sluanje i razmiljanje- najprikladniji su prikazi dogaaja (izvjea)- korelacija s drugim predmetima (povijest, sociologija)

23

kolska televizija- iri obzore, obogauje spoznaje- ubrzava percepciju, svijet prikazuje kao proces- obogauje rjenik, ubrzava razmiljanje,...

daje sheme ponaanja, moralna naela (!?)BRD 1993. > 34 % geografskih znanja potjee s TV, 19 % iz kole

MODELI globus: fiziki, reljefni, slijepi (indukcijski), tematski (klimaglobus, reljefni) telurij: model Sunca, Zemlje i Mjeseca planetarij: model Suneva sustava

MULTIMEDIJA istovremeno koritenje pokretne slike i tona

BROJANI PODATCI / STATISTIKA nositelji mnogobrojnih informacija apsolutni, relativni, kombinirano podatke moemo:

- razvrstati po veliini- izraunati srednje vrijednosti- uoiti razvojne procese- prouiti uestalost pojava

prednost relativnih brojeva:- u izraavanju prosjeka- kod vremenskih jedinica- brojevi nisu cilj nego sredstvo spoznaje!!!-- poeljno ih je predoiti grafiki

DIJAGRAMIVrste dijagrama1. Linijski - pokazuju stanje, strukturu i promjene tijekom vremena

2. Dijagrami sa stupcima

3. Ostali dijagrami dijagrami s figurama > odnos veliina povrinski dijagrami > dimenzije povrina tokasti dijagrami > usporedba pojave i prostora trokutasti dijagrami > za 3 vrijednosti klimadijagrami > stupci + krivulja piramide (dobno-spolne) dijagrami u obliku kruga > 1 % = 3,6 blokdijagrami > trea dimenzija kartogrami > graa prikazana na kartografskoj podlozi

24

GEOGRAFSKI PROFILI jednostavni ili toni (u mjerilu) hipsometrijski (visinski ili dubinski) rijeni geoloki blokprofili (blokdijagrami) kombinirani

6. OBLICI RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE

imbenici nastave: Uenik Nastavnik Nastavni sadraji

- oblici rada u nastavi ovise o odnosu ovih imbenika

U suvremeno doba didaktiki trokut je sve vie etverokut Nastavnik Uenik Nastavna tehnika Nastavni sadraji

Najei oblici rada u nastavi Frontalna nastava Rad u skupinama Samostalni rad Timska nastava Projektna nastava Teorija igre

1. FRONTALNI RAD najvie koriten oblik rada u nastavi geografije nastavnik (uitelj) je voditelj nastavnog procesa uitelj odreuje interakciju, uenik samo reagira uenici su u ulozi sluatelja i primanja obavijesti Prednosti frontalne nastave:

- ista informacija za sve- lake odravanje discipline- razvoj sposobnosti sluanja

Nedostatci: kod uenika nedostatna kreativnost, aktivnost, samostalnost,suradnja,...

2. SKUPNI RAD nastava se odvija u vie skupina uenici unutar skupine ue samostalno

nastavnik- rukovodi nastavnim procesom- bira nastavne sadraje, planira, pomae u radu, daje smjernice, vrednuje uradakuenici- prihvaaju povjerene im zadatke- koristei svoje sposobnosti kreiraju zadatk

Tijek nastavnog sata uvodni dio: motivacija uenika za rad, fmaterijala samostalni rad u skupinama pretpostavdijagrama, podataka, verbalno i grafiko izr zavrni dio: zajednika rasprava ili ujed

- skupine daju izvjea- uz pomo nastavnika

3. SAMOSTALNI RAD uenik radi sam na posebnom zadatku (uenika ini cjelinu obrazovna vrijednost ove nastave je ve poeljna je upotreba raunala i uenje n obino se kombinira s frontalnom nasta

4. RAD U PAROVIMA poticajan je u nastavi geografije djeluje motivirajue uenici u paru imaju ulogu pomagaa slabiji (introvertiran) uenik lake napr ponavljajui injenice s partnerom lake meu parovima postoji konkurencija uitelj daje savjete pojedinano ocjena rijeenog zadatka je zajednika25

e

ormiranje, podjela zadaa i radnog

lja: predznanje (interpretacija zemljovida,aavanje...) i jasno postavljene zadatke

injavanje rada

sastavljaju zakljuke

ili dijelu zadatka) koji s radovima drugih

a, ali zahtijeva vie vremenaa daljinuvom i (ili) skupnim radom

edujese pamti

Komunikacija uitelja tijekom radau parovima

Etape rada u parovima

26

5. TIMSKA NASTAVA Ukljuuje vie nastavnih predmeta:npr. geografija povijest sociologija (srodni), geografija biologija, geografija kemija Mora se planirati u tjednim i godinjim izvedbenim planovima svih zastupljenihpredmeta timsko planiranje timovi nastavnika: strukovni, vie struka, gosti predavai, pedagozi, psiholozi tako nema ponavljanja istih tema u vie predmeta

Preporuena struktura godinjeg fonda sati

Prednosti razbija monotoniju vre povezuje kolektiv vie angaira uenike korelacija nastavnih podruja istraivaki rad uenika kvalitetniji odgojno-obrazovni rad

Tijek rada Metodsku jedinicu zajedniki izvodi tim uitelja U velike skupine integriraju se uenici vie razreda: (60 200 uenika) - uvod,pokazivanje, filmovi, pokusi, posjete Nakon uputa za svih, dijele se u male skupine (timove): (5 20 uenika) -utvrivanje, vjebanje, ponavljanje, samostalni i seminarski radovi Aktivnosti uenika su uglavnom samostalne, uitelji kontroliraju rad i daju upute Na kraju je zajedniko vrednovanje nastavnog projekta

Slaba zastupljenost u Hrvatskoj (zato?) nedovoljna osposobljenost nastavnika sloenost planiranja zahtjevnost koordinacije u timu zahtjevnost prikupljanja materijala za timski rad organizacija prostora u kolama poremeena disciplina treba vie i svestranije raditi

6. PROJEKTNA NASTAVA= istraivaka vrlo korisna metoda u nastavi geografije koristi prirodni laboratorij / kolski vrt, polje, grad vie potuje zanimanja uenika uenici rade na odreenom projektu u skupinama ne dri se vrsto obveznog nastavnog plana i programazahtijeva vie priprave i rada nego kod uobiajene nastave (prouiti literaturu,

27

7. TEORIJA IGRE naroito prikladna za mlau dob uenika to je sloena pedagoka aktivnost, ukljuuje:

- stjecanje znanja- razvoj sposobnosti- doivljaj posljedica vlastitog postupka

dijete je u igri oputenije i ne doivljava strah rad uenika je spontan i dobrovoljan nema uobiajene krutosti u odnosu uenik-uitelj

Kategorije igreIgre s pravilima:a) strategijske igraju se prema dogovoru sudionika (ah ili mlin)b) igre na sreu poinju bacanjem kocke, izvlaenjem

- mogua je kombinacija a) i b)- mogu sluiti za pouavanje

pr. vjeba: kartografska pismenostIgre za vjebu putovanje po zemljovidu, kretanje planom grada i sl.

7. METODE RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE

Nain rada u nastavi Nastavnika u pouavanju Uenika u uenju

prilagoene su naravi predmeta u geografiji omoguuju promatranje, analizu, tumaenje injenica i podataka, .. usustavljivanje i provjeru znanja uenika

Cilj je postii: interes i aktivnost uenika razumijevanje nastavnih sadraja kreativno znanje odgojnu komponentu uenja

1. VERBALNE METODE (usmeno izlaganje, razgovor) dominiraju u tradicionalnoj nastavi ako nemamo dovoljno nastavnih sredstava kad ivom rijeju nastojimo djelovati na emocije sluatelja posredno usmeno izlaganje = snimljene govorne emisije esto se koriste u nastavi zemljopisa

METODA USMENOG IZLAGANJA izrazita aktivnost uitelja

- nastava je u obliku izlaganja- domiljatost uitelja u pouavanju- izvrstan strunjak i govornik

28

pasivnost uenika- oni sluaju i gledaju (objekti u nastavi)- treba postii sudjelovanje i sudoivljavanje

jednoznani prijenos informacijauitelj uenik

usmeno izlaganje ukljuuje: predavanje/pripovijedanje, objanjenje,opisivanje

PREDAVANJE prikladno za uenike starijeg uzrasta ee se koristi za drutveno-geografske teme omoguuje racionalizaciju vremena i gradiva, povezivanje s ranije nauenimgradivom te sistematiziranje i usustavljivanje gradiva dosadu sluanja pobjeuje:

- sugestivno izlaganje- zapisivanje na ploi- samostalno biljeenje

poeljno kombinirati s drugim (verbalnim) metodama dio predavanja moe se povjeriti uenicima pogodnije teme:

- drutveno-geografske- prometno-geografske- zaviajna (nacionalna) geografija

potrebno je struno vodstvo nastavnika(struna dopuna, usmjeravanje, upute)

OBJANJENJA podjednako se koriste kod svih uzrasta umanjuje pasivnost uenika

za dokazivanje zakonitosti (zrana strujanja, promjena sektora zaposlenosti) za uzroke i posljedice pojava u prostoru (depopulacija Like, neokolonijalizamu Africi) za tumaenje sloenih pojava i procesa (gibanja Zemlje, stupanjska mrea,nastanak monsuna, razliite gospodarske strukture,...)

Dvije osnovne varijante objanjenja:1. prezentiramo injenice, izvlaimo zakljukepriopimo: razmjetaj sirovina, energenata, stanovnitva, prometnu povezanostzakljuci: struktura i razmjetaj industrije

2. priopimo osnovnu tvrdnju, dodajemo dokazetvrdnja: u Hrvatskoj postoji pet industrijskih regijanavodi zato je tako: suvremene migracije stanovnitva, ovisnost o sirovinama izuvoza, raspodjela energenata,...

neizostavna su pitanja uenika

Objanjenje je uspjenije ako se koristi odgovarajua nastavna sredstva.

29

Npr. za izmjenu dana i noio globus, izvor svjetlao telurijo dobra skica na ploio film

nastavna sredstva se koriste poslije izlaganja (za dopunsko objanjenje iliutvrivanje uspjeha) u protivnom je metoda demonstracije didaktiki gledano, metoda objanjenja daje dobre rezultate

OPISIVANJE jednostavna ali zahtjevna metoda opis: struno korektan te stilski i slikovito iv i zanimljiv kod uenika stvara sliku i aktivira emocije (erupcija vulkana, potres, izgledkanjona, pjeana oluja, rad u rudniku, litoralizacija,...)

izvori znanja: znanstveno-popularna literatura, putopisi, filmovi, novinskilanci,.... mediji, osobna iskustva (uenika)

Primjena opisivanja od nastavnika zahtijeva: iroku kulturu (opu i geografsku) odgovarajue opskrbljenu kolsku (geografsku) knjinicu suradnju s drugim nastavnicima: knjievnost, bilogija, povijest, ... struno usavravanje nastavnika sudjelovanje na seminarima i znanstvenim ekskurzijama kod uenika poticati: izvjeivanje i zakljuivanje

Kako poboljati uenje metodom izlaganja? temu ralaniti i prikazati na vie razliitih naina

- u obliku igre- kratku informaciju iz vie izvora pretvoriti u 5 minutna predavanja- prikupiti pitanja uenika i vjebati davati tone odgovore- kreativnou govora i problematiziranjem poveati vanost informacija

METODA RAZGOVORA dijalog zahtijeva visoku strunost i pedagoko iskustvo nastavnika koristi se ako uenici posjeduju predznanje ako gradivo obiljeava kauzalnost i komparativnost

Nastavnik najavljuje temu postavlja pitanja formira male logike cjeline slua i ispravlja odgovore uenika stvara zakljuke

Prednosti: svjesna aktivnost uenika u usvajanju nastavnoga gradiva individualizacija nastavnog rada

30

Podjela razgovora:1. prema karakteru pitanja i odgovora ~ katehetiki i heuristiki2. prema didaktikom cilju ~ uvodni, objanjavajui i zakljuni

1.a) KATEHETIKI > kratki odgovori, faktografijaprimjer pitanja:

Godinja koliina padalina u Baranji?to su izoterme?S kojim dravama granii Hrvatska?

1.b) HEURISTIKI > problemska pitanja koja potiu razmiljanje prilikom obrade novih nastavnih sadraja u sintezi nastavnih cjelinaZato je zapadna Europa dvostruko vlanija od istone?Zato na konstruktivnoj granici nastaje oceanski hrbat?

2.a) UVODNI RAZGOVOR na poetku sata na poetku k. godine kod nove nastavne cjeline

2.b) OBJANJAVAJUI RAZGOVOR za priopavanje novih nastavnih sadraja pitanjima usmjeravamo razmiljanje uenika

primjer: sredozemna klima u RH- iznesemo vrijednosti klimatskih elemenata- razgovorom doemo do spoznaje o znaajkama klime

2.c) ZAKLJUNI RAZGOVOR za utvrivanje i uopavanje gradiva za provjeru znanja uenika formulacija pitanja proizlazi iz zadae metodske jedinice

primjer: gospodarske integracije u EuropiOd kada i zato dolazi do politikog i gospodarskog povezivanja?Koja integracija naglo jaa, a koje odumiru i zato?

PITANJA MORAJU BITI: uvijek jasno i precizno formulirana

NE~ to se dogaa na uu rijeke?DA ~ Kakvo ue nazivamo delta i kako nastaje?

poeljna je aktivna metoda- potie geografsko razmiljanje i pamenje- zahtijeva intelektualne sposobnosti uenika

primjer:raspraviti problematiku: vodoopskrbe, rjeavanje komunalnog otpada,

izgradnje prometnog sustava i sl.

31

2. DEMONSTRACIJSKE METODE (metode pokazivanja, prikazivanja,dokazivanja) podrazumijeva obradu novoga gradiva sistematskim prikazivanjem predmeta,pojava i procesa u prirodi ili drutvu moe se odvijati:

- na terenu (najefikasnije)- u kabinetu- u obinoj uionici

u izravnoj je povezanosti s materijalno-tehnikim uvjetima nastave (kole) moe biti koritena samostalno ili u kombinaciji s drugim nastavnim metodama

Najei objekti prikazivanja zemljovidi / geografske karte dijagrami kartogrami profili slikovni materijali, dijapozitivi modeli svemirskih tijela: globus, telurij, planetarij ostali modeli: plime i oseke, mareoelektrane izvorni predmeti (vrste minerala i stijena) videozapisi, filmovi, TV emisije crtei i skice

GEOGRAFSKE KARTE / ZEMLJOVIDI1. ope2. tematske3. izvorne4. pregledne

iz kolske zbirke iz udbenika u atlasu ostalo

DIJAGRAMINastavnik treba: poznavati vrste i namjenu (linijski, u stupcima, krug, tokasti,trokutasti, klimadijagrami, kartogrami,...) pravilno protumaiti dijagram na bazi podataka izraditi dijagram koji najbolje odgovara

KARTOGRAMI = kartografski prikazi prostornog rasporeda iprostiranja prouavanih predmeta ili pojava unutar nekog teritorija

PROFILI (profil = presjek, obris)moe biti: topografski rijenog korita prometnice geoloki slojeva atmosfere pedoloki (slojevi tla)

SLIKE, DIJAPOZITIVI slika olakava predodbu geografskih pojmova izvrsna nadopuna verbalnim metodama jednostavna primjena, biramo redosljed u prikupljanju angairati i uenike

DIJAPOZITIVI poticaj aktivnom uenju prednost: velika, vjerna i dojmljiva slika te lake se uoavaju d dijapozitivi su sastavni dio plana nastavnog sata bolje ih je prikazivati uz objanjenja (ne na kraju) oni trebaju uenike poticati na razmiljanje i na postavljanje p

MODELImakete: reljefa, naselja, vulkana... izrauju se od gipsa, drva, kamena, gline didaktiki efektni jer pokazuju strukturumodeli instrumenti (telurij) simuliraju pojave ili procese olakavaju shvaanje nastava je atraktivnija

FILMOVI I VIDEOZAPISI audiovizuelni zapis nastavne grae vrlo zorno prikazuje problematiku procese prikazuju dinamiki mogu obuhvatiti cijeli svijet nedostatak: univerzalnost nastavnik odabire u skladu sa situacijom (uzrast uenika, dru dobro ih je kombinirati uz druge nastavne metode

STRUNE KOLEKCIJE izvorni materijali za pokazivanje naruuju se kod proizvoaa ili prikupljaju u prirodi (i na eksk zbirka minerala i stijena herbarij uzorci tipova zemljita i sl.32

etalji

itanja

tvena sredina, ...)

urzijama)

Telurij

33

CRTEI I SKICE pribliavaju pojam pomau u predstavljanju i razumijevanju priprema unaprijed ili crtati izravno u nastavi moe nastavnik crtati na ploi, ili uenici uz upute

POKUSI /EKSPERIMENTI zahtjevna nastavna metoda mogui su u manjem broju metodskih jedinica oponaaju proces angairaju uenike

- aktivno istraivako uenje- poveava motivaciju- kreativno miljenje i zakljuivanje

daju zorne predodbe i sigurna znanja o prirodnim zakonitostima

Prema obliku ispitivanja razlikujemo: pokuse s modelima prirodni pokusiTematski: zatita okolia geologija i geomorfologija klimatska geografija hidrogeografija geografija tla itd.Primjeri: oneienje voda (uzroci i posljedice) vodopropusnost razliitih vrsta stijena otpornost stijena na eroziju nastanak bora i rasjeda abrazija, nastanak klifa i potkapine zagrijavanje zraka, nastanak vjetra

potrebno: strunost nastavnika i oprema geografski laboratorij geografski vrt

- meteoroloki instrumenti- sunani sat- umjetni brijeg, potok i jezero- nanos razliitog tla- pijesak i glina za izradu reljefnih oblika

suradnja s nastavnicima biologije, kemije, fizike

34

RAD S TEKSTOM omoguuje samostalni rad uenika stiu se trajnija znanja uenike osposobljava za:

- tumaenje novih pojmova- interpretaciju zemljovida- analizu statistikih podataka

prikladno za: obradu novih nastavnih sadraja te utvrivanje i usustavljivanjegradiva prikladni tekstovi: iz udbenika, struna literatura, asopisi

PREDNOSTI UDBENIKA odgovara NPP-u i uzrastu uenika nastavno gradivo je provjereno i didaktiki pripremljeno osim teksta udbenik sadri ilustracije uenici su svjesni vanosti grae u udbeniku sadri pitanja i druge upute i sugestije

KAKO KORISTITI UDBENIK? upute za rad daje nastavnik najpotrebnije su u prvoj godini uenja (proitati dio po dio glasno, naglasiti bitnepojmove, objasniti nove pojmove, ...dui tekst razdijeliti na manje cjeline, u svakojistai osnovnu misao i ono to ih povezuje, brojke pamtiti smisleno,...iz tekstapostaviti nekoliko pitanja, ili zatraiti pokazivanje na zemljovidu, nacrtati,...) stariji uenici trebaju biti sposobni samostalno obraditi tekst

METODA GRAFIKIH RADOVA esto se koriste u nastavi zemljopisa prezentira brojeve na prikladniji nain prikazuje stanja, strukture, odnose i procese olakava spoznaju

Moe biti: izravna (direktna) neizravna (indirektna)

1. IZRAVNA GRAFIKA METODA vrlo je uinkovita podrazumijeva izravno crtanje na satu crta nastavnik ili uenik crta se na ploi, na prozirnici ili u biljenicu crte je jednostavan daje vei broj informacija u saetom obliku vizuelno se lake pamti kartogrami (karte su prikazane konturama i dodan sadraj) pojednostavljeno nacrtani pojmovi, pojave i procesiNacrtajte: geografski poloaj Hrvatske, revoluciju Zemlje i , apsolutnu irelativnu visinu mjesta A i B, rasjed (normalni, reverzni), nastanak obalnog strmca,tri glavne prirodne regije Brazila, krivulju demografskog prijelaza (tranzicije)

35

2. NEIZRAVNA GRAFIKA METODA koristi ranije izraene crtee crtati moe nastavnik, uenik ili netko trei crtei su precizniji i toniji (iz udbenika, literature, danas sve vie s interneta)

PROGRAMIRANA NASTAVA komunikacija je apersonalna pripremljen program usmjerava uenika postoje klasini i raunalni tipovi programirane nastave iz geografije prikladni podjednako za prirodnogeografske i socijalnogeografske nastavnesadraje ugl. se rade kratki programi (motivacija uenika!)

Struktura: motivirajui poetak zahtijevnija sredina zadatci otvorenog tipa na kraju(Ivan Malko: Programirana nastava geografije, prirunik za nastavnike, K)

UENJE POMOU RAUNALA

Raunalo nastavniku bitno olakava pripremu i izvoenjenastave iz geografije:

- priprema i preureivanje teksta- izrada razl. grafikona, dijagrama- kartografski programi (administrativne jedinice)- omoguuju izradu velikog broja tematskih karata

Raunalo poveava mogunosti suradnje nastavnika i uenika

TO JO TREBA ZNATI (nastavnik)? koristiti banke podataka (regionalno, nacionalno, meunarodno) stvoriti vlastitu banku podataka poznavati vrste raunalnih programa za uenje, te gdje i kako ih se moe nabaviti dobro nauiti primjenu tehnologije prije pouavanja

E LEARNING = izvoenje obrazovnog procesa uz pomoinformacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) > raunalo i internet e-learning je interaktivan (dvosmjeran) proces naglasak je na tehnologiji ne smije se zanemariti vanost kvalitetnog uenja i pouavanja

Mogunosti:1. isti e-learning je samostalni rad uenika / studenata2. mjeovito (hibridno) obrazovanje ukljuuje kombiniranje klasine nastave uuionici i uenje uz ICT

36

PRIMJER IZ HRVATSKEObrtnika kola za strojarstvo i elektrotehniku, V. Goricanastavnik: Veljko Skoili, dipl. in.Od k.god. 1996./97. NPP u digitalnom obliku multimedijska digitalna nastava 5.XI.96. ispit uenika putem internetak. god. 1999./ 00. prva matura na daljinu maturu su polagali: Tomislav Petkovi i Tomislav Korenika detalniji opis na web stranici kole (http://pubwww.srce.hr/obrt.skola.vg)2. XI. 05. ispit putem satelitanastavnik: Veljko Skoiliuenici: Zlatko Dilberovi, elektroteh.4.r., Nikola afranko, elektroinst.3.r., GoranCveti, elektroteh.3.r. uradak u slici i tekstu putem satelita poslali profesoru u Novi Vinodolski(privatna kua) satelitska elektronika pota poruku alje na TV prijemnik

DIGITALNA MULTIMEDIJALNA NASTAVA POMOU RAUNALA mogunost zamjene LCD projektora TV prijemnikom znatnopojeftinjuje razrednu opremu raunalo mora imati ugraenu video karticu i RGB izlaz ako nema, potrebna je dodatna minimalna investicija i AV kabel

Multimedijski udbenik

Zadarska upanijaVIDEO-KOLA ZA UENIKE KOLE ZADARSKOOTOCI kole imaju mali broj uenika: Veli I-21, Silba-3, Olib-2, Molat-2, Premuda-1 ne isplati se investirati u kabinete i skupu oprem Video-nastava ide iz: O P. Preradovi od II. polug.2007./08.; kasnije iz O Bili Brig

37

Trenutno stanje (studeni 08.) O Molat i Premuda jo nemaju opremu nastavnici su jo u fazi edukacije videovezom e pratiti nastavu iz fizike, kemije i biologije povremeno e otoka djeca pohoditi kolu na Bilom brigu (ibenska 12) k. god 2008./09. ima 28 uenika: V. I 22, Molat 2, Silba 2, Premuda 1, Olib 1

OPE STANJE U HRVATSKIM KOLAMAOSNOVNE HNOS ubrzava promjene odumire frontalna nastava postupno zaivljava e-learning, zahtijeva:

- ogroman trud uitelja- novo osmiljavanje metodskih jedinica- izrada e-learninga- usavravanje u zvanju ~ e-uitelji

SREDNJE KOLE znatno zaostaju vakuum izmeu HNOS-a i Bolonjskog procesa nastavni programi ugl. neprilagoeni za e-learning vrlo spore promjene u oekivanju HNOS-a za srednje kole korak > Europska raunalna putovnica za nastavnike = uenje rada naraunalu+ permanentno usavravanje u metodici nastavnici ugl. nezainteresirani /premalo pripremljenog multimedijalnogmaterijala

Online pouavanje uenici koriste materijale koje nastavnici stavljaju na web kole komunikakcija uenik nastavnik odvija se putem e-pote

Na veu primjenu e-learninga utjecati e:1. vanjsko vrednovanje i rangiranje uitelja i kola2. poslovna odgovornost uitelja / kola3. sloboda uitelja u odabiru metoda pouavanja4. licenciranje i odgovarajue financijsko nagraivanje

8. TERENSKA NASTAVA

Nastava u izvornoj stvarnosti Izvanuionioka nastava /ne samo izlet!!/moe ukljuiti muzeje, kulturne, vjerskei gospodarske objekte Najispravnije je > izvornu stvarnost metodiki oblikovati1. u uionici upoznati modele (na pr. razvoja grada)2. izlaskom na teren ustanoviti cjelovitost

Vano!1. temeljito planirati aktivnosti2. jasno osmisliti ciljeve i zadae

38

Cilj organiziranja terenske nastave To je uenje otkrivanjem, istraivanjem i stvaranjem u neposrednoj geografskojstvarnosti

Ona omoguuje: izravno upoznavanje prirode izravno upoznavanje kulturnog ambijenta izravno upoznavanje ivota ljudi izravno upoznavanje gospodarskih postignua

Osnovno polazite u nastavi geografije (Brazda, 1985): Gdje god i kad god je mogue,temeljna geografska znanja treba stjecati neposrednim nastavnim radom uprostoru!

PREDNOSTI najefikasniji tip nastave omoguuje neposrednu spoznaju geografskog prostora omoguuje kombinaciju razliitih metoda uenja (izlaganje, razgovor,pokazivanje, samostalni rad,...) neposredno sudjelovanje uenika daje trajna znanja mogunost kombiniranja s drugim predmetima (interdisciplinarnost) uenje je konkretnije i radosnije uiti se moe i na plai

NEDOSTACI zahtijeva vie vremena za izvedbu potekoe oko organizacije (previe uenika?, uzeti drugima satnicu ili raditivikendom?) financijski trokovi opasnost od nezgoda

Podjela terenske nastave prema prof. M. BrazdaKompleksni kriterij ukljuuje: sadraj, didaktiko-metodiko oblikovanje,zadatke, ciljeve i vrijeme trajanja

1.terenski nastavni sat2.poludnevni terenski rad ili izlazak3.jednodnevni rad ili izlazak4.viednevna nastavna ekskurzija

??? > mali nesklad pojmova (prema M. Brazda ekskurzija je sloeniji viednevnioblik terenske nastave)

Podjela prema trajanju: jednosatna ili dvosatna terenska nastava poludnevna terenska nastava cjelodnevna (jednodnevna) viednevna terenska nastava ili ekskurzija

39

Prema razinama terenska nastava moe biti: jednopredmetna viepredmetna

Sadanje stanje u Hrvatskoj u veini O V., VI. i VIII. razredi > jednodnevno putovanje VII. razredi > viednevno maturalno putovanje u Hrvatskoj, ekskurziju vode turistiki vodii pokazuju atraktivnosti uenici gledaju i sluaju (spavaju!?) minimalno didaktiko metodiko sudjelovanje nastavnika nedostaje element istraivanja (uzimanje uzoraka, kartiranje, intervjui, ankete,opisivanje) neprihvatljivo sa stajalita nastave!

Prijedlog organizacije terenske nastave iz geografijeVie jednodnevnih izlazaka koji prate nastavni program V. i VI. razred > interdisciplinarno (hrvatski, povijest, priroda...) VII. i VIII. razred > odredita prema nastavi geografije + vie poludnevnihizlazaka iz geografije Koliko? RH nema definirano, Slovenija: 30 % Odvojiti putovanja radi razonode (s razrednikom) od putovanja na kojima seostvaruje nastava (nosi se pribor za nastavu: biljenica, kompas,topografske karte,...) jasno razdvojiti nastavu od razonode!

Neki od moguih prijedloga

PRIMJERIJednodnevna integrirana terenska nastava VIII. razredi O Rapska Park prirode umberako gorje Osmislili: nastavnici geografije, matematike, engleskog jezika Polazite: Budinjak 4 km pjeaenja (do 14 sati) kruna staza s 10 postaja (Tumuli - Kneevski tumul Lokva idovske kue Gradina Bedemi Ponikve Travnjak Antiko groblje) nakon toga: izloba u EKO-centru, zadatci iz matematike, nogomet na povratku posjeta Kraiu

40

Terenski izlasci ekolokih tehniara / Prirodoslovna kola Zagreb Odredite: Medjane Prelog Cilj: upoznati geomorfoloke i ekoloke znaajke krkog reljefa na prostoruSamoborskog gorja PP Medvednica: pilja Veternica (7 km duga) upoznati geomorfologiju i piljski ivi svijet (imii,...)

TN u Mrkoplju za darovite uenike V. do VIII. razreda trajanje: 4 dana, svibanj 2007. nazono: 40 uenika 1.dan (put): Ogulin j. Sabljaci muzej N. Tesla (Smiljan) Kuterevo 2., 3. i 4. dan: Vojni Tuk

- geografske radionice (kartiranje Vojnog Tuka, orijentacija i koritenjekompasa, poznavanje topografskih karata i sluenje njima)

- natjecanje (orijentacija i poznavanje topografskih karata) interdisciplinarni dio:

- biologija (brojnost vrsta, mjerenje visine stabala)- kemija (PH vrijednost, PH indikatori i prozirnost vode)- hrvatski jezik (I. B. Maurani posjetili su spomen sobu u Ogulinu)- TZK (sportske aktivnosti i natjecanja)

kola u prirodiZato? U uionicu se moe donijeti vrlo mali dio izvorne stvarnosti koju geografijaprouava

Osnovni ciljevi i zadae: upoznavanje prirodnog okolia razvoj istraivakog duha otkrivanje novog svijeta i stjecanje iskustava u odnosu prema prirodi i ljudima razvijanje ekoloke svijesti sportske igre i natjecanja kreativne i umjetnike radionice cjelodnevna animacija kolski program

Primjer interdisciplinarne kole u prirodi za nastavnike Zadarskeupanije (1. i 2. srpnja 2003.) trajanje: 2 dana odredite: sjeverni Velebit - Krasno osmislili: nastavnici biologije, kemije, geografijeHodogram rada: 1.dan > radionica iz geografije (3 izlaganja u autobusu): Krki oblici (LenaMiroevi), Demografska obiljeja sj. Velebita (Ana Rimani), Znaajke naselja krozkoje prolazimo (Kata Maga)

41

> poslije objeda posjeta sirani Runolist u Krasnom i radionica iz kemije:Fizikalno-kemijska svojstva vode 2. dan > radionica iz biologije: Jestivo bilje u prirodi

> okrugli stol: rasprava i zakljuci o uraenomPoslije objeda polazak za Zadar sa zaustavljanjem: 1 sat u Kutarevu (utoite za malemedvjedie), 1 sat u Gospiu (predah i razgled grada)

Klasina gimnazija Ivan Pavao II. Zadar Struni izlet u Kopaki rit, Osijek, Vukovar i akovo za uenike drugih razreda sudionici: 37 uenika i predmetni profesori biologija-povijest umjetnosti-zemljopis-vjeronauk-povijest trajanje: 4 dana (7. do 10. listopada) domain: Isusovaka klasina gimnazija u Osijeku

O B. Kaia Zadar (VIII.r) listopad 2008. VIII e i VIII k razred poludnevna terenska nastava povijesti i zemljopisa Islam Grki Smili kabrnja nastavnici: V. Kolega i D. Marin + 3 lana HVIDRA-e domaini u kabrnji: predstavnik opine i ravnatelj O

Prethodni zadatci uenikareferati uenika s temama:

- uskoci, kula Jankovi Stojana- Iliri, posebno Liburni- opina kabrnja i naselje Smili- klimatska obiljeja Ravnih kotara

na terenu: identificirati prirodnu osnovu, identificirati povijesne lokalitete, nauiti oDomovinskom ratu, druenje i rekreacija

AGENCIJE koje nude program kole u prirodi Amicus > nudi jedinstven cjelovit program kole u prirodi temeljen naprincipima doivljajne pedagogije tj. upotpunjuje sadraje obraene nastavnimplanom i programom Feniks D-tours putnika agencija > (jednodnevni programi terenske nastave):Grgasova pilja (kod Samobora) i Veternica; Lika memorijalni centar N. Tesla iCerovake peine; Sisak i Lonjsko polje; za O: Uskrs na seoskom imanju (sradionicama)

42

9. 1. PONAVLJANJE I VJEBANJE

zasebne sastavnice nastavnog procesa tijesno su povezane i uvjetovane u makroplanu dolaze zajedno (ista kolona, fond sati)

Utvrivanje ili uvrivanje znanja znanja pretvara u trajna spreava zaboravljanje usvojenih znanja omoguuje vie vjetina i sposobnosti

Repetitio est mater studiorum!Ponavljanje je majka znanja!

neki ga izostavljaju na raun obilja gradiva nekima je dosadno / nezanimljivo nekima je previe truda u osmiljavanju

Kada ponavljati gradivo?Prema rasporedu ponavljanja: kontinuirano raspodijeljeno

esto i kratkotrajno je djelotvornije!

Vremenski: na poetku k. godine tijekom k. godine na kraju k. godine / obrazovnog razdoblja tijekom nastavnog sata nakon obraene tematske cjeline

Prema opsegu gradiva: fragmentarno (dijelovi gradiva) tematsko (cijele ili znaajnije teme) kompleksno (vie cjelina nastavnih sadraja)

Prema kvaliteti ponavljanja: reproduktivno produktivno (osmiljavanje sadraja)

Suvremena nastava trai produktivno ponavljanje- temelji se na produktivnim misaonim aktivnostima- vanu ulogu ima sistematiziranje gradiva

Izbjegava se bubanje tj. formalno uenjeprimjer: strukturne jedinice u grai Zemljine korea) nabrojiti b) objasnitic) nacrtati d) demonstrirati

43

Metodike sugestije za kvalitetno ponavljanje neka bude isplanirano u artikulaciji sata upoznati uenike s nainima produktivnog ponavljanja

- osmiljavanje sadraja sistematiziranjem- uenje pomou slike, karte, eksponata, modela- organizirati kviz, igru asocijacija i sl.

ponavljanjem doznajemo stupanj usvojenosti gradiva

Ne prelaziti na novo gradivo ako nije usvojeno staro!?

Ako je ponavljanje klasino, nastojati formulirati zahtjevne zadatke, kojipotiu na razmiljanje i zakljuivanjeNa primjer: Objasnite kako depopulacija utjee na demografska, gospodarska i drutvenaobiljeja otonih, ruralnih i brdsko-planinskih podruja u Hrvatskoj. Izraunajte prosjene godinje stope promjene broja stanovnika za meupopisnarazdoblja. U kojem razdoblju je rast bio najbri, a u kojem najsporiji? Kako na razvoj gospodarstva utjee monokultura a kako propulzivna industrija? Pokaite na karti glavne pustinje svijeta i objasnite uzroke njihovog nastanka.

Primjer za ponavljanje kao uvod u nastavnu jedinicu:Zemljina rotacija i revolucija (igra asocijacije,sadraji o Zemlji u svemiru) Na ploi nacrtamo tablicu. Uenikepodijelimo u 3 skupine, svaka imaglasnogovornika. Vrijeme za razmiljnje jeogranieno. Ako skupina ne zna, pravo odgovoraimaju druge skupine. Nakon to pogodi stupacista skupina moe nastaviti pogaati konanorjeenje.

Vjebanje sastavnica nastavnoga procesa koja:Usavrava: vjetine (orijentacija, itanje zemljovida, skiciranje...) kognitivne sposobnosti (opaanje, pamenje, miljenje, zakljuivanje) stjecanje znanja i rukovanja (kompas, audiovizuelni ureaji,...)

Vjebanje omoguuje:- bolje razumijevanje injenica- lake pamenje sadraja- nauene radnje postaju navike

Odnos vjebanja i kontinuiranog uenja Vjebanjem vanjskih organa (oi, ruke) stjeu se vjetine. Vjebanjem unutranjih organa (funkcije mozga) stjeu se sposobnosti. Na razvoj sposobnosti utjee vanjska sredina i osobna aktivnost trud.

44

Didaktiki oblikovano vjebanje ima 3 etape: priprema nastavnika: izbor operacija, oprema,... pripremanje uenika: to e raditi, na koji nain,...i izvoenje instruktae:crtanje, analiza, zakljuci izvoenje vjebanja:

- uvodno- osnovno (razvoj vjetine)- aplikativno (razvoj navike)- korektivno (ukoliko je potrebno)

Metodike sugestije za uspjeno vjebanje planirati vjebanje kao samostalnu sastavnicu sata odrediti znanja i spsobnosti uenika pripremiti nastavna sredstva i pomagala predvidjeti skupine i zaduenja svakog uenika ako je potrebno, odrediti pomagaa u skupini probuditi zanimanje uenika prilikom demonstracije objasniti postupak tijekom rada uenika pratiti njihov rad, vee pogreke ispraviti uenici e sami obrazloiti to rade i zato strpljivo ih bodriti sve dok steknu vjetinu

Kako bi se znalo valja misliti, a da bi se mislilo treba znati! Znanje je preduvjet kvalitetnom vjebanju! Razvoj vjetina i sposobnosti je preduvjet za kvalitetnija znanja!

Metodska jedinica: Rasna obiljeja svijeta

Metodska jedinica: Ope (ukupno) kretanje stanovnitvaZadatak za vjebu: Prema podatcima iz tablice skicirajte tip opeg kretanjastanovnitva !

45

Metodska jedinica: Latinska Amerika

Metodska jedinica: Geomorfoloka obiljeja HrvatskeZadatak: Istraite u dostupnoj literaturi i na internetu, te na zemljovid ucrtajtepoznatije speleoloke objekte u Hrvatskoj!

9.2. PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKA UNASTAVI GEOGRAFIJE

Praenje uenika Sustavno biljeenje zapaanja o:

- razvoju interesa za nastavu- motivaciji i sposobnostima uenika- postignuima u usvajanju odgojno-obrazovnih sadraja- odnosu prema radu, postavljenim zadatcima i odgojnim vrijednostima

Kako pratiti interes i sposobnosti uenika?- zapaanja sustavno biljeiti OPISNO u posebnu rubriku- biljeke o NAPREDOVANJU- primjedbe o stupnju usvojenosti dati tek nakon boljeg upoznavanja uenika- registrirati intelektualne, praktine, izraajne i senzorne sposobnosti uenika

Podruja promatranja uenika afektivni razvoj: reagiranje, zauzimanje stava, sistematiziranje, razinarealizacije kognitivni razvoj: znanje, shvaanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje psihomotorni razvoj: imitacija, manipulacija, analiza, preciziranje, sinteza

46

Smjernice za praenje napredovanja uenika U zabiljekama to ee izraziti realizaciju konkretnih i operativnih zadatakanastave; Uz svako zapaanje upisati datum, kako bi se moglo analizirati napredovanje ilistagnacija; Upisati karakteristine znaajke uenika; Zabiljeiti injenice znaajne za daljnji odgojno-obrazovni rad s uenikom; Naglasiti sve to je dobro i pozitivno u uenikovu razvoju; Biljeiti to bi uenik trebao usvojiti, raditi, vjebati; Uoene pojave ubiljeiti u to kraem vremenskom razdoblju; Zabiljeke moraju biti nedvojbene i jasne; Izbjegavati generalizacije na temelju samo jedne zabiljeke; Praenje uenika je kontinuirani proces; Upisivati samo provjerene i dokazane tvrdnje; Uvaavati individualnost uenika; Uz zapaanje o uenikovu radu neizostavno naznaiti i njegove mogunosti; U opisu se mogu koristiti samo one skraenice koje su u uputama imenikaobjanjene; Za sve nejasne injenice konzultirati pedagoga, psihologa, lijenika, defektologa,...

Neki prijedlozi za biljeke o uenikovu radu uenik znatno napreduje u odnosu na poetak uenik ne pokazuje znakove napretka odgovarajue predznanje nedostatno predznanje razvijene radne navike nerazvijene radne navike izniman interes i motivacija nezainteresiranost i nemar, slaba motivacija kreativan u uenju logiko povezivanje oteano nastavne sadraje ui s razumijevanjem ne poznaje nastavne sadraje ui bez razumijevanja dobre metode uenja pogreni naini uenja bogat rijenik i slikovito izraavanje rijenik siromaan, izraavanje oteano izraene sposobnosti koncentracije koncentriranje na sadraj oteano samopouzdan pokazuje strah i nesigurnost redovito ima potreban kolski pribor ne nosi potreban kolski pribor uenik uestalo ometa nastavu uenik se opravdao

47

PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE

PROVJERAVANJE utvruje ostvarivanje materijalnih, funkcionalnih iodgojnih zadataka nastave tj. opseg steenih znanja stupanj razvijenostisposobnosti kvaliteta usvojenih odgojnih vrijednostiili PROVJERAVANJE je sustavno praenje, ispitivanje i vrednovanjeuenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastave geografije tijekomkolske godine.

Ocjenjivanje uenika Postupak vrednovanja svih vanih injenica o uenikovim postignuima, tijekompraenja, provjeravanja i ispitivanja. Izraava se ocjenom, u skladu sa zakonom. Ocjena je subjektivni dojam nastavnika o znanju (radu) uenika.

Provjeravanje i ocjenjivanje uenika treba provoditi: U obrazovnoj skupini (razrednom odjelu) Individualnim i skupnim oblicima:

- razgovorima- izradom pisanih, grafikih, kartografskih i drugih zadaa objektivnog tipa- vieminutnim kontrolnim provjerama znanja- drugim oblicima provjeravanja

Pri tom je neizostavno: potovati osobnost uenika poticati na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima ueniku omoguiti da se javi za provjeru znanja osposobljavati uenika za:

- samouenje- samoprocjenu svojeg znanja- procjenu znanja drugih uenika

Provjeravanje + ocjenjivanje = vrednovanje uspjeha u nastavi=evaluacija ili valorizacija

Treba imati humanu dimenziju!

Kvalitetno provjeravanje i ocjenjivanje je:

DOBRO PRIPREMLJENO kako bi se ustanovilo: ostvarenje nast. plana i programa procjena uenikova uspjeha, napredovanje u uenju i mjestu u skupini kod uenika spoznaja o osobnim sposobnostimaOBJEKTIVNO, to podrazumijeva: isti radni uvjeti za svih jednake upute i objanjenja zadano vrijeme nemogunost prepisivanja,...

48

POUZDANO pri ponovnoj provjeri (istih osoba) trebali bismo dobiti isterezultate VALIDNO (valjano, vjerodostojno) > temelji se na instrumentariju koji osiguravadobivanje eljenih podataka

Dvostruka je uloga provjeravanja u nastavi:1. svrstava uenike prema ostvarenim odgojno-obrazovnim zadatcima2. utvruje kvalitetu nastave (ukazuje na propuste i manjkavosti, kako bi ih

se uklonilo)

Ocjene su ogledalo rada nastavnika i uenika!

Oblici provjeravanja u nastavi geografije:A) usmenoB) pismeno

Primjenjuju se ovisno o: ciljevima provjeravanja dobi uenika oblicima rada

USMENO PROVJERAVANJE treba unaprijed pripremiti potie samostalno izlaganje uenika dijalog

objasni, usporedi, dokai, obrazloi, konkretiziraj moe biti: temeljito ili letee prednost: neposredan kontakt manjkavosti: neekonominost, imbenik sluajnosti, manjamogunost usporedbe, trema

Elementi ocjene poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja usmeno i pismeno izraavanje kreativna primjena nastavnoga gradiva razvijenost vjetina kartografska pismenost nain sudjelovanja (doprinos nastavi)

U svakom elementu trebaju biti najmanje dvije ocjene u polugoditu!iz Pravilnika o praenju i ocjenjivanju uenika u osnovnoj i srednjoj koli uHrvatskoj

49

Kako to definirati u imeniku?1. Usvojenost programskih sadraja2. Uporaba zemljovida3. Praktini radovi4. Primjena znanja5. Razvijenost vjetina6. Naini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadraja7. Napredak u razvoju psihofizikih sposobnosti i mogunostiM. arlija, prof., via savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje, podrunica Rijeka)

ili usvojenost programskih sadraja razumijevanje uporaba zemljovida i praktini radovi primjena znanjaM. arlija, prof., via savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje, podrunica Rijeka)

ili znanje kartografska pismenost vjeba aktivnost

PISMENO PROVJERAVANJE odabrati sadraje prikladne za pismeno provjeravanje koristiti razliite tipove zadataka najei oblici:

- Standardizirani testovi znanja i sposobnosti- Informativni testovi- Kriterijski usmjereni testovi- Nizovi zadataka objektivnog tipa (test znanja)

Tipovi zadataka za pismeno provjeravanjeOvise o vrsti nastavnih sadraja

1. zadatci s ponuenim odgovorima2. zadatci s mogunou (viestrukog) izbora3. zadatci pridruivanja4. zadatci preureivanja5. zadatci sa slobodnim odgovorima6. zadatci s izostavljenim rijeima7. zadatci s kratkim odgovorom8. zadatci korelacijskog tipa

50

1. Zadatci s ponuenim odgovorimaZaokrui slova ispred tonih odgovora, a ona ispred netonih prekrii:a) Zemlja je planetb) Zemlja se okree oko Mjesecac) precesija je jedno od gibanja Zemljed) krateri na Mjesecu uzrokovani su meteorima

2. Zadatci s moguniu viestrukog izboraDemografska eksplozija uglavnom je rezultat (zaokrui slova ispred tonihtvrdnji):a) znatnog smanjenja infantilnog mortalitetab) produenja ivotnog vijeka ljudic) migracija u razvijenije zemljed) smanjivanja ukupnog mortaliteta u razvijenim zemljama

3. Zadatci pridruivanjaPovei nazive istih pojmova:

tranzicija rodnostnatalitet prijelazmortalitet smrtnost

4. Zadatci preureivanjaBrojevima od 1 do 6 oznai ispravan redosljed dogaanja u razvoju ciklone:...... dugotrajne kie...... postupna naoblaka...... razvedravanje i bura...... tlak zraka pada...... jugo i porast vlage zraka...... tlak poinje polagano rasti

5. Zadatci s izostavljenim rijeimaList topografske karte mjerila 1:25 000 predoava prostor od geografskeduine i geografske irine. Linije koje na karti spajaju mjesta istenadmorske visine zovu se , a izoterme povezuju mjesta

.

6. Zadatci otvorenog tipaZato u kalendaru imamo prijestupnu godinu?Kada je na meridijanu 16 E pono, na kojem je meridijanu podne?Zato?

7. Zahtjevi dobro sastavljenog testa zadatci saeti i s jasnim uputama jednoznana predviena rjeenja zadatci ne smiju sugerirati rjeenje zadatci moraju slijediti ciljeve uenja za svaki cilj uenja, novi zadatak 1 kolski sat: 20-30 zadataka s ponuenim odgovorom, 10-15 sloenijih zadataka zapoeti s lakim zadacima

51

Analiza testa (zadataka) ispravljati u skladu sa shemom vrednovanja (stupnjevani / ponderirani zadatci subolji!) % rijeenosti ukazuje koji zadatci su prelagani ili preteki na osnovi postignutih rezultata donose se analize

- marljivost (nemar) uenika- uspjean (neuspjean) uitelj- to stvara naroite potekoe uenicima,...

Utvrivanje ocjena ocjena na ugovoren nain izraava uspjeh razlikuje se u prostoru i vremenu (broj ocjena, zahtjevost za svaku ocjenu,...) ocjena je pedagoko sredstvo kojim se:

a) prati i podstie uenikab) izraavaju rezultati rada uenikac) izraavaju rezultati rada uitelja

Mogue postotne granice pismenog provjeravanja

52

10. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

prilagoena je mogunostima koncentracije i pamenja kod uenika odreuje etape i podetape u nastavnom satu uglavnom traje 45

Etape nastavnog satapripremanje uenika za nastavu ili uvod (uvodno ponavljanje, psiholoka priprema,motivacija) najava cilja obrada novih nastavnih sadraja vjebanje ponavljanje provjeravanje

Uvodna etapaPrilagoena je: cilju uenja predznanju uenika preduvjetima rada motivacija > mudre izreke, fotografije, zanimljivi podatci ponavljanje nauenoga potie znatielju, daje poticaj za razmiljanje, utire put postavljanju problema ispremnost za uenje

Najava cilja nastavnik izvjeuje uenike to e se raditi na satu

Pr. Budui da smo upoznali osnovna obiljeja svemira, poznato nam je da se tijela unjemu stalno gibaju. I Zemlja, kao sastavni dio svemira sudjeluje u viestrukimgibanjima. Danas emo govoriti o glavnim gibanjima koje izvodi Zemlja.

Ispis naslova na ploi: Zemljina rotacija i revolucija

Obrada novih nastavnih sadraja glavna etapa otkrivajue uenje raznoliki oblici rada kvalitetni radni materijali (sredstva i pomagala) - izbor prilagoditi tematici - to jasniji elementi nastavne grae

53

Zadaa nastavnika: odrediti irinu i dubinu nastavnih sadraja planirati mogua pitanja i odgovore razmisliti alternativna rjeenja povezanost sa ivotom i ranije nauenim uenicima pruiti priliku: pokazati znanja, iskustva i sposobnosti da nasluuju,usporeuju, aktivno utvruju...Vjebe i ponavljanje sprijeiti proces zaboravljanja znanja postaju trajna, vjetine> sposobnosti

Nastavnik treba: odrediti to, kada i u kojem obujmu treba ponoviti i uvjebati pripremiti radne materijale osigurati potrebno vrijeme

Zadatak za ponavljanje: Mlijena staza

Udbenici su pripremljeni kako bi omoguili produktivno ponavljanje i vjebanje:- na kraju manjih cjelina postoji: Pitanja vjebe zadatci- popis literature- Internet adrese- objanjenje pojmova

stalno ili rasporeeno na poetku, tijekom, na kraju (obrazovnog sata ili razdoblja, nastavne godine) fragmentarno, tematsko, kompleksno produktivno, reproduktivno

Domae zadae (samostalni doprinos uenju) vana metodika funkcija proiruju znanja, spoznaje i sposobnosti povratna informacija nastavniku poeljno prilagoditi sposobnostima uenika didaktiki dobro pripremiti neka budu sastavnica nastave i treba ih vrednovati

Nedostatci: (uzrokuju negativan odnos) ako nisu u skladu s izvedbenim programom kraj sata ako nisu u skladu s procesom uenja premalo ukljuene u nastavni proces

54

ako ne pridonose rastereenju nastave (kolsko uenje prebacuju na kuni rad)

Primjeri domaih zadaa uz nastavnu cjelinu Gospodarstvo Hrvatske Ispii imbenike koji utjeu na odluku o izboru mjesta za industrijskuproizvodnju. Napii u obliku tablice prednosti i loe strane Katelanskog zaljeva za razvojindustrije. Na slijepoj karti Hrvatske ubiljei razliitim znakovima sredita proizvodnjeeljeza i elika, obojenih metala i aluminija, te rafinerije nafte.

U priloenoj skici (slijepoj karti Hrvatske) uz pomo atlasa za osnovnu kolu, str. 17.,oznai uobiajenim znakovima:a) mjesta proizvodnje eljeza i elikab) mjesta proizvodnje obojenih metala i aluminijac) glavna nalazita nafte i zemnog plinad) velike termoelektrane u Hrvatskoj

Primjer dugotrajne domae zadaeU mjestu gdje se nalazi naa kola ima industrije. S prijateljima iz razreda posjetijedan takav pogon i tamo doznaj:a) to se proizvodi?b) Odakle dolaze sirovine?c) Zato je industrijski pogon upravo tu?d) to je povoljno/nepovoljno na tome mjestu?

Primjeri organizacije nastavnog sataNastavna jedinica: Poloaj Zemlje u svemiru1. Uvodno ponavljanje (8 min)2. Najava cilja (2 min)3. Obrada novoga gradiva (30 min)4. Ponavljanje gradiva (5 min)

Nastavna jedinica: Zemljina rotacija i revolucija1. Uvodno ponavljanje (10 min)2. Najava cilja (2 min)3. Obrada novoga gradiva

a) samostalni rad (15 min)b) sinteza s pomou plana ploe (10 min)

4. Ponavljanje gradiva (8 min)

Nastavna jedinica: Orijentacija po stupanjskoj mrei1. Uvodno ponavljanje (5 min)2. Najava cilja (2 min)3. Obrada novoga gradiva (25 min)4. Ponavljanje i vjeba (10 min)5. Zadavanje domae zadae (3 min)

Nastavna jedinica: Zrana strujanja cirkulacija atmosfere

55

1. Uvod (Ponavljanje najznaajnijih podataka o klimi, vremenu, sastavu atmosfere,zraenju, temperaturi i tlaku zraka) metodom razgovora (5 min)2. Najava cilja metodom izlaganja (2 min)3. Obrada novoga gradiva metodom izlaganja, razgovora, prikazivanja (prozirnice,karte, dijapozitivi)

a) samostalni rad uenika (25 min)b) frontalni oblik rada sinteza (10 min)

4. Davanje uputa za domau zadau metodom razgovora (3 min)

Nastavna jedinica: Stanovnitvo tematsko provjeravanje znanja1. Uvod i najava sadraja sata, upute za rad (5 min)2. Pisana provjera znanja: samostalni rad uenika (35 min)3. Sakupljanje radova, komentar moguih bodova i pripadajuih ocjena (5 min)

Nastavna jedinica: Ribarstvo1. Uvodno ponavljanje i najava cilja (4 min)2. Obrada novoga gradiva (38 min)a) upute za rad uz objanjenja (4 min)b) samostalni rad uenika (10 min)c) izlaganje uenika uz pomo nastavnika i sastavljanje plana ploe (24 min)

3. Zavrno ponavljanje gradiva (3 min)

Nastavna jedinica: Prostorna struktura grada1. Uvodno ponavljanje i najava cilja metodom razgovora (5 min)2. Obrada novoga gradiva u razredu metodom izlaganja, pokazivanja, rada sudbenikom (15 min)3. Izlazak i rad u prirodi + povratak u razred (terenska rasprava na bazi promatranjaplana grada, zabiljeki s plana ploe u biljenici i vlastitih opaanja) (15 + 10 min)

Nastavna jedinica: Gospodarstvo primarne djelatnosti ponavljanje iutvrivanje gradiva1. Uvod i najava cilja (3 min)2. Ponavljanje i utvrivanje gradiva metodom razgovora (35 min)3. Analiza i vrednovanje dobivenih odgovora i postignutih rezultata (7 min)

11. PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT IZ GEOGRAFIJEili mikroplan

kome treba? svima koji organiziraju i vode nastavni proceszato? da bismo osigurali apsolutno poznavanje potrebnih nastavnih sadraja ipredvidjeli mogue situacije

-nastavnik treba dobro upoznati nastavne sadraje i odrediti opseg, dubinu i logikustrukturu nastavnih sadraja za svaki nastavni satNe moe biti dobar nastavnik onaj tko malo zna!

Sastavnice: struno sadrajna pedagoka

56

psiholoka materijalno tehnika

struno-sadrajni dio ili to e se raditi?- prilagodba strunih znanja za nastavu- nastavni sadraji trebaju odgovarati NPP-u koji propisuje MZO (Ministarstvo)- aktualizacija pojmova / nastavne grae- prilagodba dobi uenika s obzirom na irinu i dubinu nastavnih sadraja- prilagodba ciljevima i zadatcima nastave

pedagoko-psiholoki dio ili kako e se raditi?- didaktiko oblikovanje nastavnih sadraja- odreuje strukturu nastavnog sata- izbor nastavnih postupaka, sredstava i pomagala- izbor nastavnih metoda i oblika rada- posebnu pozornost posvetiti motivaciji

materijalno-tehnika strana pripreme- odnosi se na uvjete odravanja sata- odreuje materijalnu podlogu za realizaciju nastavnog sata- koje zemljovide, prozirnice, slike,...- gdje emo koristiti izravnu grafiku metodu- koritenje raunala, LCD projektora, video-prezentacije- koje materijale treba umnoiti, ...

kakva moe biti?- detaljna (temeljita)- skraena- konciznagdje piemo?- u biljenice ili formulare- na CD ili sl.

Detaljna priprema za nastavni satstudenti za ogledno predavanjekandidati za strune ispitenastavnici za ogledno predavanjeeventualno svi nastavnici poetnici

Nastavna cjelina: HidrogeografijaNastavna jedinica: Vode na ZemljiTip sata (dominirajua etapa): obrada novoga gradivaZadatci nastave

Materijalni: Upoznati uenike.... (objasniti, odrediti, nauiti,...)Funkcionalni: Razvijati sposobnost... (vjebati tumaenje, crtamje,...)Odgojni: Razvijati svijest o... (stvarati potrebu, pravilan stav o)

Oblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija, metoda pisanih igrafikih radova

Sveuilite u ZadruSveuilite u ZadruOdjel za geografijuOdjel za geografiju

Priprema (oglednog) nastavnog sataPriprema (oglednog) nastavnog sataiz geografijeiz geografije

student/student/icaica:: mentor:mentor:

kola:kola:razred:razred:datum:datum:

57

Nastavna sredstva i pomagala: udbenik, geografska karta svijeta, kolska ploa,kreda, grafoskop, prozirniceOrganizacija nastavnog sata:

-Uvodno ponavljanje i najava cilja (5+1 min)-Obrada novoga gradiva (35 min)-Zavrno ponavljanje (4 min)

Plan ploe

to je voda? H2O, tekuina, otapalo, osnova ivota, stanite, energent, imbenik klime, medijprometa, hidrogeografija

Svjetsko more361 mil. km2 (71% povrine Zemlje)

podjela: oceani (Pacifik, Atlantski, Indijski)mora (sredozemna, rubna)zaljevi i morski prolazi

morske zavale: dubokomorska podruja (83 % dna)(dubokomorske zavale, oceanski hrptovi)

kopneni rub (27 % dna)(elf, kontinentski slaz ili nagib, kopnena kosina)

12. KOMUNIKACIJSKE VJETINE U NASTAVI

komunikacija = pruanje i primanje informacija komunicirati = biti u vezi, ophoditi se komunikativan = koji se lako ophodi s ljudima pristupaan, otvoren, razgovorljiv

(rjenik hrvatskog jezika)

Komunikacija je nain razmjene informacija ili prenoenja poruka uz pomounaprijed dogovorenog i razumljivog sporazumijevanja. (struna definicija)

Nastava je odgojno-obrazovni proces!

Komunikacija je vjetina koja se ui. Jesmo li roeni za dobru komunikaciju?

Dobra komunikacija je humana... je preduvjet uspjenog pedagokog rada... utjeena motivaciju uenika

Meuodnos uitelja i uenika bazira se na dobroj komunikaciji tj. sustavu verbalnihi neverbalnih signala pomou kojih stupamo u aktivniodnos jedni prema drugima (Z. Itkovi)

58

verbalno = rije (svijest)neverbalno = govor tijela (izraz emocija, osobina, situacije, raspoloenja..)

Udio glavnih imbenika u komunikaciji= 3 V s nejednakim udjelom

Komunikacija u nastavi moe biti:autoritarna predava (uitelj) ima mo odreuje nastavne sadraje naine usvajanja,...evaluacije

demokratska uvaava osobnost uenika razvoj demokratske kulture poticanje na raspravu sluanje i uvaavanje drugih

Komunikacijska klima opa atmosfera u odgojno-obrazovnom procesu(doivljajni osjeaj, sloboda izraavanja, prihvaanje drugih, suradnja,....)

Odnos uenika prema nastaviTemeljni pokazatelj uspjenosti komunikacije u nastavi moe biti:

1. aktivan2. indiferentan3. negativan

12 pravila za dobru komunikaciju u nastavi

1. esto je vanije KAKO smo neto rekli, nego TO smo rekli!Primjer: Uenik ne zna odgovor na postavljeno pitanje.Komentiraj situaciju: blago ljutito podrugljivo strogo duhovito

2. Komunikacija ne znai uvijek eljenu interakcijuPrimjer: Govor jednog mimo drugog.

3. Komunikacijska prilagodljivost (fleksibilnost) pretpostavlja:- samokontrolu- sposobnost sluanja sugovornika- vjetinu voenja komunikacije

4. Strah od komunikacije (aprehenzija)Je li ea kod uenika ili nastavnika?

59

5. Krajnosti: brbljavost i utljivostRazvrstaj osobine brbljavima i utljivima: samopouzdanje, nesigurnost,primjerenost, brzopletost, drutvenost, povuenost, povjerljivost,nepromiljenost, privlanost, odbojnost, razboritost, lakovjernost,tjeskobnost, samokontrola, depresivnost, promiljenost, domiljatost,nesnalaljivost

6. Najei tip komunikacije je razgovorMoe biti: topao ili hladan

ohrabrujui ili sputavajuivedar ili tmuranugodan ili neugodanlagan ili teak

Mogue kombinacije:razumijevanje + slaganjerazumijevanje + neslaganjenerazumijevanje + slaganjenerazumijevanje + neslaganje

7. Karakter i uspjenost razgovora ovisi o uzajamnom odnos sugovornikaMudro je: ispriati se za pogreku i biti taktian. Tvrdoglavost i upornost vodeneuspjehu!

8. Dobra komunikacija omoguuje mirno rjeavanje problema,olakava uenje i razvoj vjetina

9. Komunikacija utjee na stvaranje vlastitih stavova o svijetu i ivotuPrimjer: Uz metodsku jedinicu Dobni sastav stanovnitva ili populacijskepolitike, raspravite vrijednost ivotnih navika ili o ljudskim vrijednostima.

10. Komunikacijom odgajati za pozitivne reakcije na dogaaje u radu i uivotu

Primjer: Dobio sam lou ocjenu. Kako se osjeam? (ljut, uplaen, zbunjen,nesretan, tuan...) nauiti vladati svojim osjeajima

11. Komunikacija pomae u svjesnom odabiru konstruktivnog ponaanjaPrimjer: Poticati samosvijest o dobru i loem u ljudskom ophoenju i u ivotu(rad, puenje, uzimanje opijata, potenje, marljivost, bjeanje sa sata ..)

12. Komunikacijom ruimo zidove i gradimo mostove (meu ljudima)Primjer: Poticati suradnju i prijateljske odnose meu ljudima, narodima,dravama. Suzbijati agresivnost kod djece i mladih i slino

Analiza stvarne situacije u koliKomunikacija: uitelj uenik uenik - uenik

Djeca trae : ljubav, brigu, lijepo ophoenje

60

kola zahtijeva: disciplinu, odgovornost, radne navikeNeizbjeno: dobra / loa volja nastavnika; uskladiti potrebno i mogue

Kakva interakcija je mogua? u tradicionalnoj koli: uenici mehaniki usvajaju poruke nastavnika =jednosmjerna komunikacija

u suvremenoj koli: uzajamnost utjecaja nastavnika i uenika = dvosmjernakomunikacija

Problem: Malo je literature o konkretnoj komunikaciji u nastavi (openito i po

predmetima) Malo je objavljenih vjebi i modela uspjene komunikacije u metodici

nastave Konkretan rad ukljuuje empatiju (sposobnost suosjeanja s drugim), ali bez

identifikacije u afektivnoj sferi

pravilno prosuivanje i odgojni zahvati

Komunikacija u obrazovanju na daljinuUkljuuje: predavaa / instruktora polaznike nastave nastavne sadraje komunikacijske kanale / medije

E- obrazovanje povezana je komunikacija i tehnologija omoguuje se:

- verbalno i neverbalno prezentiranje sadraja- komunikacija izmeu pojedinaca i skupina

verbalna komunikacija tekstualni naini (e-pota, parlaonice) neverbalna komunikacija audio i videokanali Predava (poiljatelj) poruku prilagouje polaznicima obrazovanja(primateljima)

4 filtra: perceptivni (koje informacije i na koji nain) kognitivni (razumljivost informacija) emocionalni (osjeaji i doivljaj primatelja) asocijacijski (slobodne asocijacije polaznika)

buka u informacijskom kanalukod oblikovanja, prijenosa ili prijema poruke (nerazgovijetna, gubitak dijelova,pogreno tumaenje)

61

S V I J E T Sustavi za upravljanje uenjem (Learning Manegement System LMS)

Imaju ugraene mogunosti za komunikaciju:1. distribucijske liste (mailing list)2. istovremene poruke (instant messaging)3. diskusijske skupine (bulletin groups)4. forumi, parlaonice (chat room) itd.

RHSrednja strukovna kola u V. Gorici mobilna komunikacija u nastavi pomou PDA runog raunala iinterneta (prof. Veljko Skoili)Od k. god. 2001./02. preko PDA:-vodi kolsku pedagoku dokumentaciju (profesor bez imenika)-vodi bazu podataka (dnevnik rada, razredna knjiga, matina knjiga, razredniki list,pripreme za izvoenje nastave)

Multimedijski DVD video nastavni satInformacijska tehnologija slui kao pomo u pouavanju bilo kojeg nastavnogpredmeta, NE kao predmet pouavanja

13.1. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD(HNOS)

projekt Vlade RH, provodi ga MZO U skladu s dokumentom EU (Development of National Educational Standards,

Berlin 2004.) nacionalne obrazovne sustave EU uiniti kompatibilnima HNOS put prema kvalitetnijoj hrvatskoj koli