Dragi naši Ëitatelji,

ljeto je veÊ polako iza nas, a s jeseni dolaze nove aktivnosti pa tako i novi broj našeg Ëasopisa. Od zadnjeg broja u organizaciji Foruma održani su 3. susret udomiteljskih obitelji za djecu u Varaždinu, 4. konferencija udo-mitelja djece na temu „Privrženost“ u Zagrebu, treninzi za predstavnike udruga udomitelja djece, sudjelovanje na meunarodnoj IFCO konferenciji i brojne druge aktivnosti. Priredili smo Vam brojne tekstove u kojima Êe, nadamo se, svatko uspjeti pronaÊi nešto zanimljivo za sebe.Posebno bismo htjeli istaknuti najavu 5. konferencije udomitelja djece Hrvatske na temu „Dobar kontakt s biološkim roditeljima“ koja Êe se održati u studenom u Osijeku. Uz prijavni list kojeg Êete dobiti u Ëasopisu, de-taljnije informacije o tome Êete moÊi pronaÊi i na našoj web stranici www.udomiteljizadjecu.hr ili nas kontaktirati na naš broj telefona 01/6522011.Ponovno Vas pozivamo da nam šaljete svoje prijedloge, priloge, kritike i pitanja jer su stranice Ëasopisa otvorene kako za mlade iz udomiteljskih obitelji i udomitelje djece i mladih, tako i za struËnjake koji se bave podruËjem udomiteljstva te skrbi za djecu i obitelj opÊenito. Htjeli bismo se, kao i obiËno, zahvaliti onima koji su se veÊ angažirali i doprinjeli obogaÊivanju našeg i vašeg Ëasopisa.List dostavljamo svim udomiteljima djece i udomljenoj djeci i mladima Ëijim adresama raspolažemo, preko udru-ga ili kroz individualne kontakte, svim CZSS, nadležnim ministarstvima i drugim ustanovama. Molimo vas da ovu informaciju podijelite s udomiteljima djece i djecom i mladima iz udomiteljskih obitelji koje vi poznajete, kako bi nam se oni mogli direktno javiti - za dostavu Ëasopisa ili nekim drugim povodom.

SrdaËno Vas pozdravljamo,

Forum za kvalitetno udomiteljstvo djeceAv. Dubrovnik 10, 10 020 ZagrebTel/fax: 01 65 22 011info@udomiteljizadjecu.hr; www.udomiteljizadjecu.hr

Projekt: “Za kvalitetno udomiteljstvo djece” 2008.-2010.Projektni tim: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Rene de Bot, Bep van SlotenUpravni odbor projekta: Eva Husak BaËac, H.U. “Oaza”, Odilia van Manen RojniÊ, H.U. “Nadomak sunca”, Stela NjemeËek, “Put ka sreÊi” Uredništvo Ëasopisa: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Neda ŠegoviÊ, Stana Odak KrasiÊ, Nikolina BorËiÊTisak: Printera grupa d.o.o.

Najava uz poziv na sudjelovanje:

5. konferencija udomitelja djece Hrvatske

„Dobar kontakt s biološkim roditeljima“06.11.2009., 10.00 - 17.00, hotel Mursa, Bartola KašiÊa 2a, Osijek

Sa zadovoljstvom najavljujemo i pozivamo Vas sudjelovati na 5. konferenciji udomitelja djece Hrvatske koja Êe biti posveÊena dobrom kontaktu s biološkim roditeljima udomljene djece

NEKE TEME IZLAGANJA:

Zašto je važan kontakt s biološkim roditeljima?

Predstavljanje rada Centra za socijalnu skrb Osijek i stanja u udomiteljstvu na podruËju OsjeËko - baranjske županije te njihovo iskustvo vezano za kontakt s biološkim roditeljima

Kako se realizira kontakt i suradnja s biološkim roditeljima u Nizozemskoj?

PriËa udomitelja o dobrom kontaktu i suradnji s biološkim roditeljima udomljene djece

RADNI DIO KONFERENCIJE Preporuke i prijedlozi za mlade, udomitelje, socijalne radnike i Ministarstvo vezano za važnost kontakta s biološkim roditeljima. Rad u grupama.

POZVANI SUDIONICI Pozivamo na sudjelovanje prvenstveno udomiteljice i udomitelje djece iz cijele Hrvatske te predstavnike njihovih udruga, mlade iz udomiteljskih obitelji, struËne djelatnike u udomiteljstvu CZSS i djeËjih domova te ostale di-onike koji sudjeluju bilo u provoenju skrbi za djecu ili razvoju politike na tom podruËju te edukaciji struËnjaka za skrb o djeci i obitelji.

PRIJAVE ZA KONFERENCIJUPrijave se vrše putem Prijavnice za konferenciju koja se nalazi u prilogu Ëasopisa na fax: 01/6522011, na adresu: Av. Dubrovnik 10, 10020 Zagreb ili putem maila na info@udomiteljizadjecu.hr. Molimo, ispunite je i dostavite nam do 23.10.2009.

Troškovi ruËka i pauza uz kavu, konferencijskih materijala i prevoenje s engleskog jezika pokriveni su od strane organizatora, a Vas ljubazno molimo da prijevoz osigurate sami.

�

Sadržaj broja:Str. 2. Sažetak 4. konferencije udomitelja djece Hrvatske na temu „Privrženost“

Str. 3. Sažetak 3. susreta udomiteljskih obitelji za djecu, Varaždin

Str. 4.-7. Odgoj djece s poremeÊajima uvjetovanima privrženošÊu

Str. 8.-10. Intervju s novinarom Robertom TomiÊem Zuberom

Str. 11.-12. Udruga udomitelja „NADA“ iz Ivanca

Str. 13. Info pult za buduÊe studente

Str. 14. Predstavnica Odbora mladih iz udomiteljskihobitelji na meunarodnoj konferenciji

Str. 15. -16. Mladi za mlade

Str. 17. Najava 5. konferencije udomitelja djece RH, Osijek, 06.11.2009., „Dobar kontakt s biološkim roditeljima“

Tema broja: „Privrženost“

� �

»etvrta konferencija udomitelja djece Hr-vatske na temu “Privrženost” održana je u Zagrebu, 05. lipnja �009. u organizaciji Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece. Konferencije se održavaju u okviru pro-jekta “Za kvalitetno udomiteljstvo djece u RH“ koji se provodi u suradnji s partneri-ma iz Nizozemske International Child De-velopment Initiatives (ICDI).

Program Konferencija je otvorena pozdravnim rijeËima ge. Ane ButkoviÊ, Ministarstvo zdravstva i socijalne skr-bi, ge. Đurice IvkoviÊ, UNICEF te ge. Eve Husak BaËac, Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece. U središnjem dijelu programa izložena su sljedeÊa po-zvana izlaganja: glavnu temu privrženost u teorijskom okviru izložila je dr.sc. Vlasta Rudan, KBC Rebro, Kli-nika za psihološku medicinu. Privrženost u kontekstu udomiteljstva za djecu prezentirala je ga. Blanka Žic Grgat, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Pred-stavljanje plana rada Odbora mladih iz udomiteljskih obitelji napravila je Jozica BariËiÊ, a glazbenu toËku izvela je Ivka CvetkoviÊ, obje predstavnice Odbora mladih iz udomiteljskih obitelji. Ispred UNICEF-a ga. Đurica IvkoviÊ izložila je kampanju Prve � su najvaž-

nije (rezultati i poruke), a iskustva iz prakse u radu s djecom izdvojenom iz vlastite obitelji podijelila je sa sudionicima ga. Dragana MiletiÊ, Dom za djecu Zagreb. Iskustva iz Nizozemske „Tretman poremeÊaja uvjetovanih privrženošÊu“ i kratki pregled nizozem-skog sustava skrbi o djeci izvan vlastite obitelji pred-stavili su gosp. Rene de Bot i ga. Suzanne Meijer.U radnom dijelu konferencije kroz rad u malim gru-pama razgovaralo se o „specif iËnim“ reËenicama koje su povezane s razumijevanjem pojma privrženosti, ali na naËin kako to vide udomitelji, mladi i struËnjaci svatko sa svog aspekta. U provedbi su nam pomogli studenti Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta iz Zagreba na Ëemu im od srca zahvaljujemo.

Sudionici Na konferenciji je sudjelovalo 85 sudionika i to: udo-mitelji iz cijele Hrvatske (Ëlanovi udruga „H.U. OAZA“ Rovinj, „Nadomak sunca“ Oprtalj, „Zipka“ Varaždin, „Nada“ Ivanec, „Fenix“ Križevci, „Udruga udomitelja Istarske županije“ Pula, „Novi dom“ Bjelovar, te udo-mitelji iz »azme, Siska i Zagreba). Sudjelovalo je še-storo mladih, struËni djelatnici iz Centara za socijalnu skrb, Domova za djecu (Zagreb, Split, Dubrovnik) te predstavnici MZSS, Gradskog poglavarstva gra-da Zagreba, Pravobraniteljstva za djecu, UNICEF-a, SOS-djeËjeg sela, Studijskog centra socijalnog rada, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te brojnih nevladinih udruga za djecu te nizozemski partneri.

»etvrta konferencija udomitelja djece Hrvatske

na temu“ Privrženost“

Na poznatom Varaždinskom odmaralištu Aqua city dana ��.05.�009. održan je �. susret udomiteljskih obitelji RH. Susretu je prisustvovalo �00-tinjak djece i udomitelja iz gotovo svih krajeva Hrvatske od Oprt-lja, Pule, Rovinja, Crikvenice, Koprivnice, Križevaca, Ivanca do Varaždina i ostalih.Okupljenima su se pridružili i predstavnici Grada Va-raždina, Varaždinske županije te ravnatelj i djelatnici Centra za socijalnu skrb Varaždin.U prijepodnevnim satima za udomitelje i mlade su organizirane edukativne radionice s temom „Ulazak djeteta u udomiteljsku obitelj“ dok su za djecu do �5 godina organizirane likovne radionice.

Radionice su vodili djelatnici Tima za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb Varaždin i mladi volonteri iz Zagreba i Varaždina. Udomitelji su iznosili svoja isku-stva, ukazivali na probleme s kojima se susreÊu i mo-mente gdje im je potrebna struËna pomoÊ i podrška.Uz pomoÊ animatora tijekom poslijepodneva organi-ziran je niz zabavnih igara i veselo druženje uz pjesmu i ples. Prije odlaska gosti su bili u kratkom razgleda-vanju kulturno-povijesnih znamenitosti Varaždina.Nadamo se da su i udomitelji i djeca otišli bogatiji za jedno lijepo iskustvo i da su sa sobom ponijeli lijepe uspomene iz Varaždina.

Udruga Zipka

TreÊi susret udomiteljskih obitelji za djecu

� 5

Dijete s poËetka priËe je ostavljeno na pragu djeËjeg doma kada je bilo sedam mjeseci starosti. Selje-no je iz jednog u drugi dom i smješteno u udomitelj-sku obitelj sa Ëetiri godine. Nije mogao stvoriti Ëvr-stu vezu s jednom odraslom osobom jer je kroz kratak period promijenio više skrbnika. Dijagnosticiran mu je poremeÊaj uvjetovan privrženošÊu, što bi znaËilo nemoguÊnost da se emocionalno veže za osobe oko sebe.

PoremeÊaji uvjetovani privrženošÊu su razvojni poremeÊaji. Oko �0% ljudi ima neki od poremeÊaja uvjetovanih privrženošÊu, koji variraju od inhibira-nih (sputanih) ili anksiozno odbijajuÊih (povlaËenje, odbijanje ostalih od sebe) do neinhibiranih (nespu-tanih) ili anksiozno izbjegavajuÊih (ne rade diferen-cijaciju izmeu ljudi, vežu se i sprijatelje sa svima) pa sve do dezorganiziranih (odbijanje osoba od sebe i osjeÊaj privlaËnosti prema drugima). Njihove veze su kraÊe i površne. Po prilasku takvoj djeci, ona reagira-ju nepredvidljivo te imaju niz razvojnih poteškoÊa. Ta-kve poteškoÊe se mogu dogoditi u svakom razvojnom podruËju, kao što su poteškoÊe uËenja. PoteškoÊe u uËenju su najËešÊe posljedica slabe koncentraci-je ili nemoguÊnosti pamÊenja. Mogu imati problema u socijalnom funkcioniranju s obzirom da im bliskost uzrokuje stres. Na primjer, dosta Ëesto ulaze u suko-be ili imaju mnogo prijatelja, ali ih ne mogu zadrža-ti ili budu izolirani. Takoer su moguÊi emocionalni problemi kao što su depresija, poteškoÊe u svlada-vanju ljutnje, kontrola osjeÊaja i tako dalje. Ponekad zaostaju i u fiziËkom razvoju, preniski su ili premrša-vi za svoju razvojnu dob.

Odgoj djece s poremeÊajima uvjetovanima privrženošÊu Suzanne Meijer, Flexus, Nizozemska

Jedini naËin kako rješavati poremeÊaje uvjetovane privrženošÊu je dugotrajna pozitivna i dobra skrb. Što su ranije izloženi dobroj skrbi, veÊe su moguÊnosti razvijanja pozitivne privrženosti prema osobama što može rezultirati pozitivnijim razvojem. Odgoj djeteta kod kojeg je prisutan poremeÊaj uvjetovan privrženošÊu zahtjeva prilagoavanje naših osobnih vještina i kompetencija spram djeteta.

PromatrajuÊi ih, možete zamijetiti kolika je tjelesna udaljenost koja je njima potrebna. Neka djeca mogu biti „ljepljiva“; pa je potrebno nauËiti ih održavati distancu, posebno kada se radi o strancima i nepo-znatim osobama. Druga krajnost je upravo suprotno ponašanje od gore navedenog. Neka djeca se uzru-jaju na prebliski tjelesni kontakt. U takvom sluËaju, možete ispružiti svoje ruke i priËekati dok se dije-te samo ne približi i primi vas za ruke. Ako se dijete okrene i ode, pustite mu vrijeme da samo odluËi kada Êe ostvariti bliži tjelesni kontakt. Dali ste mu vrijeme da ono promatra VAS.

Kada Êe dijete zakljuËiti da ste sigurni za njega i vri-jedni povjerenja? »ini se kako djeca s poremeÊajima uvjetovanima privrženošÊu vole smirene osobe. Takvi ljudi ne viËu, reagiraju na jednak naËin te postavlja-ju Ëvrste i jasne granice. Komunikacija je vrlo Ëista, Ëime djetetu vrlo jasno daju do znanja što od njega oËekuju. Na neprihvatljivo ponašanje se reagira krat-kim „ne“, dok je pozitivno i prihvatljivo ponašanje nagraeno velikim brojem komplimenata i pozitivnim porukama. Kada je dijete pod stresom i uznemireno, ono zaista treba smirenu reakciju odrasle osobe. U njihovim oËima odrasli se ne smiju ponašati jednako kao i oni sami. Uznemirenost i stres odraslih, njima pokazuju kako su u zaista velikoj nevolji. Iz toga zakljuËujemo kako bismo im trebali pokaza-ti kako da riješe problem (vi ste model) ili bismo im trebali reÊi što da uËine kako bi smanjili stres. Kada pustite dijete da samo riješi problem, umjesto da ga vi rješavate, pokazujete mu kako imate povjerenja u njega da se može brinuti o sebi. Puštate mu da pre-uzme kontrolu nad svojim životom i pružate mu veÊu koliËinu samopouzdanja.

Prije svega bih istaknula kako udomitelji zaslužuju veliko poštovanje. Kroz ovaj primjer možete vidjeti što sve mogu pretrpjeti.

Svi sjede oko stola. Mora da sam uËinio nešto loše. Iako, ne znam toËno što. MuËno mi je i osjeÊam strah. Polako se odmiËem i nadam se da neÊe primijeti-ti. PrimjeÊuju i zovu me nazad, no ja poËinjem trËa-ti. Moj udomitelj dolazi i hvata me. Sada sam stvar-no ljut. Psujem, vrištim i udaram ga. On je snažniji i unosi me natrag unutra. Posjedne me i ja mu pljunem u lice. Mora otiÊi od mene!

Djecu s poremeÊajima uvjetovanima privrženošÊu je teško odgajati. Možete se osjeÊati bespomoÊno i oËajno. Nešto što instinktivno želite uËiniti, ponekad ne mora biti djelotvorno. Zašto je to tako?

UobiËajeno, djeca razvijaju privrženost s primarnim skrbnikom (najËešÊe majkom) tijekom prve Ëetiri go-dine. Kao bebe, poËinju se smijati u prvih pet mje-seci. Smijehom, dijete osigurava pozitivnu reakci-ju odraslih osoba. Kada se cijelo vrijeme radi o istoj osobi, beba je poËinje prepoznavati prvo prema miri-su, a zatim i vidnim osjetilom. Nakon otprilike sedam mjeseci, poËinje se razvijati strah od stranih osoba i strah od separacije. Bebe ne mogu razumjeti odvojenost od majke, odnosno da Êe se ona vratiti. Takva vrsta razumijevanja moguÊa je tek nakon druge godine života. Dijete razvija sigurni tip privrženosti tek kada majka daje brižan i ispravan „odgovor“ svom djetetu na njegove potrebe. Kada di-jete plaËe, majka doe; kada je gladno, majka ga na-hrani; tješi ga kada je uznemireno te mu daje ljubav, toplinu i zaštitu.

� �

Djetetu je potrebna pozitivna slika o sebi. Kada ima to dvoje, manje su anksiozna i mogu poËeti vjerova-ti osobama u svom okruženju. Naravno, vikanje kako su „trula djeca“, „glupa“, „nesposobna“ ili Ëak i gore, udaranje, neÊe im dati osjeÊaj sigurnosti prema sa-mima sebi ali ni prema vama. Ponekad djeca izgovaraju takve rijeËi koje su upuÊene vama. Vrlo je teško nositi se time, no veÊinom djeca ponavljaju ponašanja koja su doživjela od strane dru-gih osoba. Iz tog razloga, ponekad takve teške rijeËi i nisu zapravo upuÊene vama, veÊ ni oni sami ne znaju kako izraziti odreene emocije. Postoji moguÊnost da ste prišli preblizu fiziËki ili emocionalno pa osjeÊaju strah. Ako možete odgovo-rite samo: „Žao mi je što se osjeÊaš tako, no meni je i dalje stalo do tebe“ i odmaknite se. Nakon ovakve reakcije moÊi Êete vidjeti njihov ponekad nespretan naËin iskupljenja i isprike, a to je veÊinom neka po-klonjena stvar ili ostanak u vašoj blizini. Jednostavno „hvala“ ili „sve je u redu“ im je i više nego dovoljno. Naravno, dijete se mora naviknuti na vas i na naËin funkcioniranja vašeg kuÊanstva. U vašoj obitelji su

veÊ utemeljena i prihvaÊena odreena naËela i vri-jednosti za koje želite da se i dijete ponaša u skladu s njima. Jasno naglasite ta pravila i nagradite ih za po-štivanje istih. Nekoj djeci je lakše držati se pravila ako su vidlji-vo izložena, odnosno napisana. Nakon što prekrše odreeno pravilo, potrebno je razmisliti o snošenju posljedica, a potom reÊi „sljedeÊi put kada udariš ne-koga, ostat Êeš u svojoj sobi 5 minuta“ (mlaoj djeci, što starije dijete, više minuta). Adolescenti su vrlo osjetljivi na kaznu ako se radi o gubitku slobode ili novca. Na primjer, izdvajanje kune za svaku psovku ili kašnjenje kuÊi.

NemoguÊe je opisati sve probleme i poteškoÊe koje mogu iskrsnuti i kako na njih odreagirati. Možemo se samo voditi poznatim smjernicama i više od sve-ga bih voljela za udomitelje da zadrže vjeru i ustraju dalje. Nakon nekoliko godina, stvari mogu i krenut Êe na bolje te kada uspijete, dali ste najbolji dar koji se novcem ne može kupiti.

U sažetku:• poštujte tjelesnu udaljenost koja im je potrebna• pretjerano približavanje i tjelesni kontakt (grljenje i držanje) Êe ih dovesti u još veÊi stres• u stresnim situacijama, pružite im podršku i pokažite im kako ste vrijedni povjerenja• pomozite naÊi rješenje i potiËite rješavanje problema• dijete ne razlikuje dobro od zla, stoga nije poželjno apelirati na njegovu/njezinu savjest• ostanite mirni u svakoj situaciji• negativne poruke upuÊene od strane djeteta ne uzimajte preosobno• zbog smanjene koncentracije dijete neÊe uvijek zapamtiti vaše poruke; budite kratki i jasni• dijete želi imati kontrolu. Ostanite mirni, budite dosljedni pravilima, a posljedice za nepoštivanje pravila neka budu blage (kratkotrajne) ili odvratite pažnju djeteta• pripremite dijete za nadolazeÊe dogaaje kako biste smanjili anksioznost djeteta• pružite djetetu dugotrajnu dobru brigu i sigurnost. Takvo okruženje može rezultirati boljim razvojem u svim aspektima djetetovog života kao i razvijanje bliskosti s drugom osobom (= privrženost)

8 9

Intervju s novinarom Robertom TomiÊem Zuberom

„DIJETE KOJE JE NETKO ŽELIO“Kojeg se dogaaja iz djetinjstva nerado sjeÊate?U školi, u prvom ili drugom razredu, potukao sam se s jednim uËenikom kada je rekao da Francika nije moja mama. Tada sam prvi puta poËeo shvaÊati da u imeni-ku piše drugo ime moje biološke majke od one majke koju ja znam. Bilo je to djeËaËki stresno.

Kada ste prvi puta sreli biološku majku Radmilu i kako je protekao susret?Prije nekih osam godina, i nije bio baš sjajan. Prije petnaest godina Ëuli smo se prvi puta telefonom. Ni taj razgovor nije bio sjajan. Naši prvi susreti nisu baš urodili dobrim plodom.

Kakav je vaš odnos danas?Ja sam cinik. Radmila i ja sad gradimo jedan ciniËan, ali simpatiËan odnos. Zbog njezine odluke izgubili smo trideset godina. Prije dolaska ovamo, razgova-ramo o sutrašnjem filmu, i ona kaže: “Nadam se da Êemo se vidjeti!”, a ja joj vrlo otvoreno kažem: “Ma nema veze! Nismo se vidjeli deset godina. Preživjet Êete.” Ona reagira dobro. Ja za nju ne mogu naÊi niti jedno opravdanje. Osobno ne bih nikada tako postu-pio. No, odnos se ipak stvorio.

Mislite li da biste bili drugaËija osoba da ste odrastali u biološkoj obitelji?Definitivno ne mislim. Ne podcjenjujem biološko ro-diteljstvo, ali meni je bilo bolje u udomiteljskoj obi-telji nego s njom. Mislim da mi je Radmila napravila jako veliku uslugu jer da sam živio sa Ëovjekom koji je bio njezin muž, valjda bih bio pastir.

Razmišljate li da i Vi jednog dana postanete udo-mitelj?S obzirom da imam dijete i Ëekamo drugo dijete, pri-znajem, nisam o tome razmišljao. Kad bih bio u situ-aciji da iz nekog razloga ne mogu imati djecu, odluËio

bih se za posvojenje. Udomitelj ne bih bio jer bih se jako vezao za to dijete i bojao bih se da nakon nekog vremena ono ode. Kad bih ipak igrom sluËaja, zbog prirode svog posla, naišao na neko dijete koje nitko ne želi, sigurno bih ga udomio.

Nedavno ste svom prezimenu dodali prezime svojih udomitelja Francike i Marka TomiÊa. Što taj postupak znaËi Vama, a što Vašem udomite-lju? Želio sam ostaviti vidljivi trag zahvalnosti svojim udomiteljima: svom ocu i pokojnoj majci. Mom ocu to znaËi nastavak loze jer on nema svoje biološke djece. Evo, sad Ëekamo TomiÊa malog i loza TomiÊ se nastavlja.

Svoju potragu za biološkom obitelji prikazali ste u potresnom dokumentarnom filmu SluËajni sin. Što vas je potaknulo na snimanje filma? Ponajviše priËa o sprovodu moje majke Francike kad nisam mogao izvaditi smrtovnicu. Meni je to bilo ne-što prestrašno. Smatrao sam da treba nešto napra-viti. Razgovor s kolegama potaknuo me da snimim dokumentarni film.

DNK analiza na kraju filma pokazala je da Ëovjek, za kojeg je Vaša biološka majka tvrdila da vam je otac, to nije. Namjeravate li nastaviti potragu za biološkim ocem?Što se mene tiËe, filma SluËajni sin � neÊe biti. Još jednom ponavljam ono što sam rekao na kraju filma: “Kako bi mi bilo tko drugi osim Marka mogao biti otac?”

Namjeravate li snimiti još koji film vezan uz udo-miteljstvo?Ako naiem na neku dobru priËu, da. Smatrao sam da je pravednije da ja prvi ispriËam svoju životnu priËu

“Zovem se Robert TomiÊ Zuber. Novinar sam na HTV-u i jedan od režisera filma SluËajni sin koji u sklopu akcije UNICEF-a Svako dijete treba obitelj promovira udomiteljstvo.”

Tim rijeËima predstavio se slavni novinar HRT-a na StruËnom skupu o udomiteljskoj skrbi za djecu u Republici Hrvatskoj. Na tom skupu, kojeg je u Zagrebu, �0. prosinca �008. organizirao Ured UNICEF-a za Hrvatsku, su-djelovala sam kao Ëlanica Foruma za kvali-tetno udomiteljstvo djece i djevojËica koja zna što znaËi živjeti u udomiteljskoj obitelji. Svakodnevno gledajuÊi petero udomljenje djece o kojima brinu moji roditelji, željela sam upoznati Ëovjeka koji dijeli njihovu sudbinu, o kojem se kao i o njima nije mogla brinuti bio-loška obitelj.

Želja da saznam tko je zapravo Robert TomiÊ Zuber ostvarila mi se zahvaljujuÊi susretljivosti “dama iz UNICEF-a”, kako ih je jednom prigodom on sam na-zvao, koje su mi u njegovom, ionako prezauzetom rasporedu, rezervirale nekoliko minuta za razgovor.

Odrasli ste u udomiteljskoj obitelji i Ëesto ste gost na UNICEF-ovim skupovima o udomiteljskoj skrbi. Jeste li zadovoljni stanjem udomiteljstva djece u Hrvatskoj?Ne. Nisam zadovoljan. Mislim da je Zakon o udomi-teljstvu riješio neke stvari, ali ne sve. Socijalni sustav ne bi trebao funkcionirati na brojkama, a funkcioni-ra. Mi, ja to još uvijek mogu reÊi, mi udomljena djeca nakon nekog vremena postajemo brojevi, a to nikako nije dobro. Odnos izmeu udomljenog djeteta i udo-mitelja ne treba biti odreen samo zakonskim aktom. Ljubav se može roditi izmeu dvoje stranaca. Ženimo se stranim osobama s kojima nismo biološki poveza-ni. Tako isto možete biti povezani ljubavlju s osobom koja vas je odgojila, koja je Ëistila hodnike da biste vi imali za hranu, za putovanje, za školu, za knjige…

Danas više od 2000 djece živi u udomiteljskim obiteljima. Kako je Vama bilo živjeti kod udomi-telja? Meni je bilo super. Nisam imao nikakvih loših isku-stava. Odnos izmeu mene i mojih udomitelja je uvijek bio odnos roditelji-dijete i ja ih drugaËije ne percipiram. Nije bilo nikakve razlike u odnosu izmeu njih i mene te tebe i tvojih roditelja. Za ovo što ja je-sam, dugujem njima. U nekim udomiteljskim obitelji-ma nažalost ne funkcionira sve najbolje.

�0 ��

jer neki klinci ne mogu ispriËati svoju. Nije ni fer da ih tjeramo pred kamere.

Hrvatska javnost poznaje Vas kao urednika Mi-sije, emisije u kojoj zajedno sa svojim kolega-ma kroz potresne reportaže nastojite ukazati na društvenu nepravdu i pomoÊi socijalno ugrože-nima. Smatrate li da Vas je upravo vaša životna priËa predodredila za Misiju?Moje kolege mi kažu da oni nikad ne bi radili ono što ja radim jer ne bi mogli bez knedle u grlu i suza. Meni u tim reportažama, zbog mog životnog iskustva, manjka emocionalnosti. No ja znam što znaËi staja-ti u Caritasu i Ëekati na red za kruh i brašno. Stoga sam odluËio tu svoju empatiju iskoristiti i zajedno sa svojim kolegama napraviti nešto dobro. Misiju Êu ureivati dok god to budem mogao i dok god to bude imalo smisla. U svemu tome jedino mi smeta što me neki zovu sveti Zuber.

Koja Vas se reportaža koju ste snimili za Misiju najviše dojmila kao Ëovjeka?Prije nekoliko godina strašno me se dojmila priËa o dvoje djece koja su bila gladna pa su mene zvala jer nisu imala što jesti.

Udruga udomitelja „NADA“ iz Ivanca osno-vana je �005. godine na inicijativu nekoliko udomitelja. Udruga se sastoji od udomitelja za djecu te starih i nemoÊnih osoba koje nisu imale tu sreÊu da žive u vlastitoj obitelji s po-druËja bivše opÊine Ivanec.

Osnovani smo sa ciljem promicanja udomiteljstva kao primarnog oblika zaštite djece bez roditeljske skrbi, zastupanja interesa udomitelja radi ostvarivanja što kvalitetnije brige o udomljenim štiÊenicima, pruža-nja pravne i struËne pomoÊi udomiteljima, senzibi-liziranja javnosti i podizanja odgovornosti za proble-me djece i starijih štiÊenika te kroz osmišljene akcije, obilaske, darivanja, izlete, edukacije i druženja sa srodnim udrugama.

Nažalost, u našoj sredini uoËena je tendencija pada udomiteljskih obitelji pa je tako od poËetnih �8 obi-telji, koje su bile na našem podruËju prilikom osniva-nja udruge, danas ostalo tek njih �9. Zbog tog uoËenog pada udomiteljskih obitelji, naša udruga u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb radi sustavno sve ove godine na promicanju udomitelj-stva i to najmanje dva puta godišnje kroz osmišljene štandove u Lepoglavi i Ivancu gdje Ëlanovi udruge dijele promotivni materijal i razgovaraju s graanima te pokušavaju objasniti što je udomiteljstvo i kako se postaje udomitelj.

Od samog poËetka udruga je radila na javnoj promociji kroz razna gostovanja uz slogan „TRAŽIMO SRCE S JOŠ MALO MJESTA“ u radijskim emisijama, televizijskim reportažama koje su snimljene u našim udomiteljskim obiteljima i bile prikazane na javnoj televiziji te kroz pisane medije koji su pratili sve naše aktivnosti.

Od dosadašnjih aktivnosti, na koje smo posebno po-nosni, istakli bismo i to kako smo meu prvima u Hr-vatskoj pronašli naËin da pomognemo udomiteljskim obiteljima putem moguÊnosti izbora besplatne odjeÊe i obuÊe, ortopedskih pomagala za svoje štiÊenike u vidu otvaranja razmjenivaonice koju smo sami opre-mili i realizirali, naravno uz pomoÊ donatora.Isto tako mnogi od naših štiÊenika nemaju nikoga tko bi im obilježio i uljepšao blagdane, te udruga svake godine obilazi sve njih i prigodno ih daruje. Od kada djeca organizirano odlaze na more udruga im daje svoj novËani doprinos za boravak na moru.

Nastojimo iznaÊi naËin da svake godine sudjelujemo na susretima udomiteljskih obitelji diljem Hrvatske, gdje usput razmjenjujemo informacije i iskustva s ostalim udomiteljima.

Radimo na suradnji s Forumom za kvalitetno udomi-teljstvo djece. Aktivno sudjelujemo na sastancima u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi gdje smo dali naše pri-

Predstavljanje udruge udomitelja „NADA“ iz Ivanca

„I DALJE SE TRAŽE SRCA S JOŠ MALO MJESTA“

Velik ste zaljubljenik u glazbu. Navodno ste kao mladiÊ imali svoj bend. Je li to toËno?Da. Bend se zvao “Bezimeni”. Svirao sam rock. Sad sam malo ostario pa bih kombinirao rock i sevdah u kavanskom pjevanju.

U showu Zvijezde pjevaju s Majom Blagdan do-gurali ste do finala. Kakve vas uspomene vežu za spomenuti show?Vrlo lijepe. Ekipa i produkcija bile su super. Maja je bila izvrsna, no ne bih ponovno išao u taj show jer je oko njega bilo previše medijske buke.

ZnaËi, u Plesu sa zvijezdama Vas ne možemo oËe-kivati?Nikako. Imam nekog ritma za ples, ali sam prelijen. Uz to mislim da bih se osjeÊao isfrustrirano pored li-kova poput Marija ValentiÊa. Ha, ha, ha!

Nakon opuštenog razgovora sa Zubijem, kako ga od milja zovu njegovi prijatelji, shvatila sam da se iza rijetko nasmiješenog lica koje Ëesto gledam na tele-viziji krije zabavan, dobrodušan i simpatiËan Ëovjek, Ëovjek kojeg je odgojila jedna udomiteljska obitelj.

Martina, Odbor mladih iz udomiteljskih obitelji

�� ��

Dragi naši mladi,kako znamo da nije jed-nostavan proces osamo-staljivanja i ulazak u svi-jet odraslih odluËili smo u ovom broju pružiti ko-risne informacije mla-dima koji odrastaju izvan vlastite obitelji ukoliko se odluËe nastaviti visoko obrazovanje.

Prije svega Zakon o socijalnoj skrbi kaže: „Mlaa pu-noljetna osoba koja po završetku srednjoškolskog obrazovanja nastavi daljnje redovno školovanje, može biti smještena u udomiteljskoj obitelji do zavr-šetka tog školovanja, a najdulje do 26. godine svog života. Takvoj se osobi, meutim, daje i moguÊnost da samostalno odluËi hoÊe li tijekom svog daljnjeg školovanja i nadalje biti u udomiteljskoj obitelji ili da krene na put svog osamostaljenja kroz ostvarenu fi-nancijsku potporu.“ Uz ovu minimalnu financijsku potporu koju dobivaju mladi od strane države i kroz redovne oblike stipen-diranja našli smo još neke izvore materijalne podrš-ke kako bi iduÊe godine prilikom upisa na fakultet na vrijeme mogli tražiti informacije i planirati na vrije-me svoju buduÊnost, a to su:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa redovi-to zadnjih godina pa tako i ove 2009. donosi odluku o kriterijima za raspodjelu mjesta u uËeniËkim i stu-dentskim domovima prema kojoj studenti, koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji do punoljetnosti, izravno dobivaju smještaj u studentske domove. Više na: www.mzos.hr

Nacionalna zaklada za potporu uËeniËkom i student-skom standardu nudi 1.000 stipendija u iznosu od 1.000,00 kn buduÊim studenticama i studentima 1. godine preddiplomskih sveuËilišnih i struËnih studi-ja, kao i studenticama i studentima viših godina stu-dija. Stipendije Zaklade u 6. kategoriji dodjeljuju se redovitim studentima sveuËilišnih i struËnih studija koji su do punoljetnosti bili smješteni u domove so-cijalne skrbi ili udomiteljske obitelji - 20 stipendi-ja. Ove godine se možete prijaviti do 30. rujna 2009. godine. Prijave se šalju poštom. Stipendije se do-

djeljuju na višegodišnji period odnosno uz uvjet i za vrijeme trajanja studija odnosno ispunjavanja krite-rija koji Êe se kontrolirati svake godine iznova. Više na: www.nzpuss.hrKontakt podaci:zaklada@nzpuss.hr Ilica 24/1 10 000 Zagreb.Tel: +385 1 4882 810Fax: +385 1 4882 811Skype ID: nzpuss.hr Facebook: Nacionalna zaklada

Rotary Club Zagreb Kaptol, jedan od najmlaih klu-bova Rotary zajednice u Hrvatskoj, ove je rotarijan-ske godine organizirao najveÊu dobrotvornu akciju u našoj zemlji. Prijatelji iz ovog kluba u projektu - Ko-rak u život, prikupili su Ëak 5.9 milijuna kuna. Projekt su pokrenuli kako bi prikupili novac i omoguÊili maturantima koji su odrastali u djeËjim domovima i udomiteljskim obiteljima da nastave školovanje. SudeÊi po odazivu donatora ovaj dobro organiziran i javnosti odliËno predstavljen projekt, koji je proveden pod vodstvom prijatelja Josipa Pa-ladina, odliËno je prihvaÊen i podržan, pa se u Ro-tary Clubu Zagreb Kaptol nadaju kako Êe - postati tradicionalan. NatjeËaj za stipendije bio je objavljen u VeËernjem i Jutarnjem listu 15. lipnja 2009. i trajao je 15 dana, odnosno do 30. lipnja. Stipendija se dodjeljuje za vremenski period u tra-janju od 5 akademskih godina, raËunajuÊi od dana 01.10.2009. godine. Stipendija iznosi 1.600,00 kn mjeseËno. Kriteriji za utvrivanje liste kandidata za dobivanje stipendije su: postignute ocjene po završetku svakog razreda srednje škole, uspjesi u dodatnim aktivno-stima (natjecanja u znanju državna i meunarodna, materijalni status kandidata). Detaljnije informacije o programu stipendiranja mo-žete pronaÊi na www.rotary.hr .

Sve novosti i opširnije informacije vezano za razliËi-te oblike stipendiranja možete pronaÊi i redovito pratiti na www.stipendije.info kao i na našoj web stranici www.udomiteljizadjecu.hr.

INFO PULT ZA BUDU∆E STUDENTEmjedbe i prijedloge na Zakon o udomiteljstvu, a takoer i na novi Pravilnik o stambenim uvjetima. Redovito su-djelujemo na konferencijama i treninzima koje organizira Forum i ostalim edukacijama na kojima možemo nauËiti i steÊi nova znanja i iskustva.

Udomitelji su obiËni ljudi. Ono što ih Ëini posebnima je njihova posveÊenost i usmjerenost ka pomaganju djeci u pronalaženju njihovog životnog puta, te starijim i nemoÊnima koji su dali svoj doprinos našem društvu i time zavrijedili da u treÊoj životnoj dobi budu adekvatno i kvalitetno zbrinuti.

Moto naše udruge i nit vodilja je da je NAJMANJE U»INIO ONAJ KOJI JE MISLIO DA NE MOŽE U»INITI PUNO, PA NIJE U»INIO NIŠTA! Udruga udomitelja „NADA“

�� �5

Predstavnica Odbora mladih iz udomiteljskih obitelji na meunarodnoj konferenciji

Meunarodna konferencija “Umrežavanje udomitelja za djecu na meunarodnoj razini”, Dublin, Irska, ��.-��.�.�009.

Ovo putovanje bih istaknula kao veliko životno iskustvo. Sve me se dojmilo od same organizacije kon-

ferencije, predavanja, brojnih radionica od kojih se teško bilo odluËiti samo za jednu pa do samog Du-

blina i Irske. Uz brojne zanimljive teme koje su bile na konferenciji posebno me se dojmilo koliko se

bitnim smatra to što Êe reÊi sami mladi koji su bili udomljeni. Njihova iskustva, potrebe, ideje su u

svakom dijelu konferencije bili na prvom mjestu. Nadam se da Êe to doista saživjeti i u našoj zemlji na

tragu Ëega je osnovan i sam Odbor mladih iz udomiteljskih obitelji. Zato dragi mladi iz svih krajeva Hr-

vatske javite se na kontakte navedene u Ëasopisu i prikljuËite nam se svojim glasom i idejama.

Ovim putem bi se htjeli zahvaliti Stichting Kinderpostzegels i The Foundation for Therapeutic Foster

Family Care iz Nizozemske na financijskoj podršci, jer su na taj naËin omoguÊili sudjelovanje na ovoj

važnoj meunarodnoj konferenciji meni kao predstavnici mladih i Ëlanicama Foruma. Konferencija je

održana u organizaciji IFCO-a (International Foster Care Organisation) Ëija je Ëlanica od ove godine

postao i Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece.

Lili, Odbor mladih iz udomiteljskih obitelji

Power4Youth.eu

— MLADI ZA MLADE U UDOMITELJSKIM OBITELJIMA —

Jeste li se našli u situaciji da imate problem koji vas tišti i ne znate kako ga riješiti? A ne da vam se baš uvijek, ili nikad, razgovarati s odraslima? Razmišljate li da biste možda željeli promijeniti nešto u vašem životu, a ne znate što i kako?Možda biste mogli odgovore naÊi u razgovoru s vršnjacima koji se nalaze u sliËnoj situaciji. Ili barem steÊi ideje gdje potražiti odgovore. A možda bi mogli i nešto poduzeti zajedno. Neke stvari možete nauËiti jedni od drugih, za neke možete dobiti pomoÊ odraslih. Za svaki (taj) sluËaj, želimo vam ponuditi moguÊnost da se povežete, upoznate, družite i možda nešto i napravite zajedno. A ako zatreba, mi Êemo vam se pokušati naÊi pri ruci.

ZATO: Pišite Forumu za kvalitetno udomiteljstvo djece na mail info@udomiteljizadjecu.hr ili na adresu Foruma Av. Dubrovnik �0, �0 0�0 Zagreb ili nas nazovite na telefon 01/65 22 011Otvorite www.udomiteljizadjecu.hr, posjetite WEB-FORUM ZA MLADE i POKRENITE TEMU KOJA VAS ZANIMA.

A ako ste kreativni, nadobudni i imate nešto za reÊi i pokazati svima - napravite prilog za KUTAK ZA MLADE na Internet stranici ili sljedeÊem broju Ëasopisa!

Pozivamo Vas da se prijavite i zajedno sa svojim udomiteljima sudjelujete na 5. konferenciji udomitelja djece RH na temu

„DOBAR KONTAKT S BIOLOŠKIM RODITELJIMA“, koja Êe se odr ž at i 6. s tudenog 2009. u Osijek u.

Više o tome Êete moÊi proËitati na prijavnici i našoj web stranici www.udomiteljizadjecu.hr.

“Ne slažem se s tvojim mišljenjem, ali Êu do kraja života braniti tvoje pravo da ga kažeš!” Voltaire

��

Dodir tvoje ljubaviKoraËala sam sama putovima tame.S oËima punih suza,tražila sam svjetlo.Vikala sam ali nitko nije Ëuo.

Polako sam dignula pogled.Suza koja je pala na tvoj dlanpretvorila se u osmijeh.

Osjetila sam dodir tvoje ljubavi,nježan poput latice ruža.

Polako si mi prišao, obnovio mei zauvijek prigrlio u svoje naruËje.

Ivka, Odbor mladih iz udomiteljskih obitelji

Dragi naši Ëitatelji,

ljeto je veÊ polako iza nas, a s jeseni dolaze nove aktivnosti pa tako i novi broj našeg Ëasopisa. Od zadnjeg broja u organizaciji Foruma održani su 3. susret udomiteljskih obitelji za djecu u Varaždinu, 4. konferencija udo-mitelja djece na temu „Privrženost“ u Zagrebu, treninzi za predstavnike udruga udomitelja djece, sudjelovanje na meunarodnoj IFCO konferenciji i brojne druge aktivnosti. Priredili smo Vam brojne tekstove u kojima Êe, nadamo se, svatko uspjeti pronaÊi nešto zanimljivo za sebe.Posebno bismo htjeli istaknuti najavu 5. konferencije udomitelja djece Hrvatske na temu „Dobar kontakt s biološkim roditeljima“ koja Êe se održati u studenom u Osijeku. Uz prijavni list kojeg Êete dobiti u Ëasopisu, de-taljnije informacije o tome Êete moÊi pronaÊi i na našoj web stranici www.udomiteljizadjecu.hr ili nas kontaktirati na naš broj telefona 01/6522011.Ponovno Vas pozivamo da nam šaljete svoje prijedloge, priloge, kritike i pitanja jer su stranice Ëasopisa otvorene kako za mlade iz udomiteljskih obitelji i udomitelje djece i mladih, tako i za struËnjake koji se bave podruËjem udomiteljstva te skrbi za djecu i obitelj opÊenito. Htjeli bismo se, kao i obiËno, zahvaliti onima koji su se veÊ angažirali i doprinjeli obogaÊivanju našeg i vašeg Ëasopisa.List dostavljamo svim udomiteljima djece i udomljenoj djeci i mladima Ëijim adresama raspolažemo, preko udru-ga ili kroz individualne kontakte, svim CZSS, nadležnim ministarstvima i drugim ustanovama. Molimo vas da ovu informaciju podijelite s udomiteljima djece i djecom i mladima iz udomiteljskih obitelji koje vi poznajete, kako bi nam se oni mogli direktno javiti - za dostavu Ëasopisa ili nekim drugim povodom.

SrdaËno Vas pozdravljamo,

Forum za kvalitetno udomiteljstvo djeceAv. Dubrovnik 10, 10 020 ZagrebTel/fax: 01 65 22 011info@udomiteljizadjecu.hr; www.udomiteljizadjecu.hr

Projekt: “Za kvalitetno udomiteljstvo djece” 2008.-2010.Projektni tim: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Rene de Bot, Bep van SlotenUpravni odbor projekta: Eva Husak BaËac, H.U. “Oaza”, Odilia van Manen RojniÊ, H.U. “Nadomak sunca”, Stela NjemeËek, “Put ka sreÊi” Uredništvo Ëasopisa: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Neda ŠegoviÊ, Stana Odak KrasiÊ, Nikolina BorËiÊTisak: Printera grupa d.o.o.

Najava uz poziv na sudjelovanje:

5. konferencija udomitelja djece Hrvatske

„Dobar kontakt s biološkim roditeljima“06.11.2009., 10.00 - 17.00, hotel Mursa, Bartola KašiÊa 2a, Osijek

Sa zadovoljstvom najavljujemo i pozivamo Vas sudjelovati na 5. konferenciji udomitelja djece Hrvatske koja Êe biti posveÊena dobrom kontaktu s biološkim roditeljima udomljene djece

NEKE TEME IZLAGANJA:

Zašto je važan kontakt s biološkim roditeljima?

Predstavljanje rada Centra za socijalnu skrb Osijek i stanja u udomiteljstvu na podruËju OsjeËko - baranjske županije te njihovo iskustvo vezano za kontakt s biološkim roditeljima

Kako se realizira kontakt i suradnja s biološkim roditeljima u Nizozemskoj?

PriËa udomitelja o dobrom kontaktu i suradnji s biološkim roditeljima udomljene djece

RADNI DIO KONFERENCIJE Preporuke i prijedlozi za mlade, udomitelje, socijalne radnike i Ministarstvo vezano za važnost kontakta s biološkim roditeljima. Rad u grupama.

POZVANI SUDIONICI Pozivamo na sudjelovanje prvenstveno udomiteljice i udomitelje djece iz cijele Hrvatske te predstavnike njihovih udruga, mlade iz udomiteljskih obitelji, struËne djelatnike u udomiteljstvu CZSS i djeËjih domova te ostale di-onike koji sudjeluju bilo u provoenju skrbi za djecu ili razvoju politike na tom podruËju te edukaciji struËnjaka za skrb o djeci i obitelji.

PRIJAVE ZA KONFERENCIJUPrijave se vrše putem Prijavnice za konferenciju koja se nalazi u prilogu Ëasopisa na fax: 01/6522011, na adresu: Av. Dubrovnik 10, 10020 Zagreb ili putem maila na info@udomiteljizadjecu.hr. Molimo, ispunite je i dostavite nam do 23.10.2009.

Troškovi ruËka i pauza uz kavu, konferencijskih materijala i prevoenje s engleskog jezika pokriveni su od strane organizatora, a Vas ljubazno molimo da prijevoz osigurate sami.